6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 66. sjednici održanoj 26. listopada 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za ”Projekt dovršetka koridora Vc”, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 898 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za ”Projekt dovršetka koridora Vc”, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za ”Projekt dovršetka koridora Vc”, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Propisuje se način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca, te nadležnost za provedbu Zakona. Također je istaknuo, da su se Hrvatske autoceste d.o.o., temeljem Ugovora o zajmu obvezale, kao zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema EIB-u, te sve troškove u svezi s provedbom Projekta.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA ”PROJEKT DOVRŠETKA KORIDORA Vc”

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Živka Nenadića, člana Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Gabrić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 66. sjednici održanoj 26. listopada 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za ”Projekt razvoja infrastrukture na otocima i priobavlju”, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 907, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za ”Projekt razvoja infrastrukture na otocima i priobavlju”, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za ”Projekt razvoja infrastrukture na otocima i priobavlju”, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, te se utvrđuje način podmirivanja financijskih obveza koje nastaju za Republiku Hrvatsku kao zajmoprimca, kao i središnje tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu provedba Ugovora o financiranju.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O FINANCIRANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA ”PROJEKT RAZVOJA INFRASTRUKTURE NA OTOCIMA I PRIOBALJU”

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Živka Nenadića, člana Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Gabrić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 66. sjednici održanoj 26. listopada 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje ”Projekta integracije trgovine i transporta” u luci Ploče, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 896, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje ”Projekta integracije trgovine i transporta” u luci Ploče, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje ”Projekta integracije trgovine i transporta” u luci Ploče, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Propisuje se način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca, te obvezujući udio Republike Hrvatske u financiranju tijekom provedbe Projekta. Također je istaknuo, da se Lučka uprava Ploče, temeljem Ugovora o zajmu obvezale, kao zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA DODATNO FINANCIRANJE ”PROJEKTA INTEGRACIJE TRGOVINE I TRANSPORTA” U LUCI PLOČE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Živka Nenadića, člana Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Gabrić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 66. sjednici održanoj 26. listopada 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt nadogradnje hrvatskog sustava za upravljanje zračnim prometom (CroATMS) i uz to vezanih projekata”, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 910, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt nadogradnje hrvatskog sustava za upravljanje zračnim prometom (CroATMS) i uz to vezanih projekata”, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt nadogradnje hrvatskog sustava za upravljanje zračnim prometom (CroATMS) i uz to vezanih projekata”, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Propisuje se način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca.
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA ”PROJEKT NADOGRADNJE HRVATSKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROMETOM (CroATMS) I UZ TO VEZANIH PROJEKATA”

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Živka Nenadića, člana Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Stipo Gabrić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 64. sjednici održanoj 12. srpnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 864, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. srpnja 2011. godine.
    
Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
     
Predstavnik predlagatelja je kazao da je Europska unija 2009. godine usvojila sveobuhvatne izmjene i dopune regulatornog okvira u elektroničkim komunikacijama iz 2002. godine uz obvezu državama članicama Europske unije za preuzimanje i primjenu navedenih izmjena i dopuna u nacionalnom zakonodavstvu do 25. svibnja 2011. godine. U postupku praćenja i ispunjavanja obveza iz pregovora u poglavlju 10. – Informacijsko društvo i mediji, Republika Hrvatska obvezala se preuzeti u nacionalno zakonodavstvo navedeni revidirani regulatorni okvir Europske unije do polovice 2011. godine i to donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, što predstavlja zakonodavnu mjeru iz Plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stećevinom Europske unije. Donošenjem ovog Zakona stvoriti će se uvjeti za jačanje jedinstvenog tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i to promicanjem djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja, čime se otvaraju nove mogućnosti operatorima elektroničkih komunikacija u korištenju svih prednosti suvremenih i inovativnih informacijskih i komunikacijskih usluga i tehnologija koje pružaju građanima i gospodarstvu. Predloženi Zakon usklađuje se s odredbama Zakona o općem upravnom postpku.

U raspravi je iskazana potreba da se u članku 28. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, odredi da infrastrukturni operator treba posjedovati uporabnu dozvolu, a ne građevinsku dozvolu, kako je predloženo i to stoga kako bi se građevina legalizirala i koristila na zakoniti način. Nužno je infrastrukturnog operatora zakonom obvezati da osigura potrebne dozvole da bi se dobio uvid u stvarno stanje postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Sa slijedećim amandmanom:

I. AMANDMAN

Na članak 28.
U članku 28. stavku 1. podstavku 1. riječ  “građevinsku” zamjenjuje se sa riječi “uporabnu”.

Obrazloženje:
Nužno je infrastrukturnog operatora zakonom obvezati da osigura potrebnu dozvolu kako bi se dobio uvid u stvarno stanje postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture i građevina legalizirala i koristila na zakoniti način.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 63. sjednici održanoj 07. srpnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 837, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. lipnja 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je kazao da je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu prije svega usmjeren na usklađivanje i harmonizaciju s Uredbom 216/2008 o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i kojom se uspostalja Europska agencija za sigurnost zračnog prometa. Glavni cilj Uredbe je uspostava i održavanje visoke ujednačene razine sigurnosti civilnog zrakoplovstva u Europi. Predložene izmjene i dopune Zakona usmjerene su i na usklađivanje sa nalazom stručnog tima Europske komisije, kojim je utvrđena obveza odvajanja Nacionalnog programa kontrole kvaliteta zaštite civilnog zračnog prometa od Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa. Izmjene i dopune također su usmjerene i na otklanjanje nalaza utvrđenih tijekom ICAO inspekcijskog nadzora sigurnosti zračnog prometa, kada je zatraženo propisivanje nadležnosti Agencije za civilno zrakoplovstvo za nadzor sigurnosti nad vojnom opremom koja se koristi za pružanje usluge komunikacije, navigacije i nadzora za civilne potrebe. Predložene izmjene i dopune Zakona sadrže odredbe kojima se važeći Zakon usklađuje sa međunarodno preuzetim obvezama i praksom, kao i nacionalnim propisima.

U raspravi je zatraženo pojašnjenje kada se izdaju odobrenja, a kada svjedodžbe operatoru aerodroma. Iskazana je bojazan u svezi izmjene odredbe Zakona, prema kojoj Ministarstvo unutarnjih poslova prestaje sa obavljanjem poslova zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage, te bi te poslove obavljale zaštitarske tvrtke koje bi temeljem javnog nadmetanja odabrali aerodromi. Smatra se da bi time bila ugrožena sigurnost putnika. Predlagatelj je pojasnio da bi provjeru odabranih osoba obavljao MUP. Članovi odbora smatraju da je rok od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona nedovoljan za osiguranje uvjeta za obavljanje zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage, sa čime se suglasio predlagatelj Zakona. Iznijeto je i mišljenje da je predložena izmjena dodatno opterećenje za manje aerodrome, što može imati za posljedicu njihovo zatvaranje. Postavljeno je pitanje svrsishodnosti postojanja Agencije za istraživanje s obzirom na djelokrug poslova koji su njenoj nadležnosti. Predlagatelj je kazao da se razmišlja o jednoj agencija koja bi objedinila poslove istraživanja nesreća u području zračnog, željezničkog i pomorskog prometa.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZRAČNOM PROMETU

Sa slijedećim amandmanom:

I. AMANDMAN

Na članak 83.
U članku 83. broj “24” zamjenjuje se sa brojem “36”.

Obrazloženje:
Smatra se da je 24 mjeseca od stupanja na snagu zakona, prekratki rok da se osiguraju kvalitetni uvjeti za obavljanje zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 62. sjednici održanoj 09. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije kojom se mijenja Konvencija o identifikacijskim ispravama pomoraca iz 1958. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 822, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. svibnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije kojom se mijenja Konvencija o identifikacijskim ispravama pomoraca iz 1958. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Konvencija kojom se mijenja Konvencija o identifikacijskim ispravama pomoraca iz 1958. godine, kako bi njezine odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Konvencija predstavlja međunarodni instrument kojim se na globalnoj razini uspostavlja obvezujući sustav identifikacije pomoraca. U svrhu zaštite putnika i posade, te očuvanja sigurnosti brodova uspostavlja se sveobuhvatni sustav koji se temelji na biometrijskoj identifikaciji pomoraca koji imaju odgovarajuće pomorske knjižice izdane sukladno zahtjevima Konvencije.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE KOJOM SE MIJENJA KONVENCIJA O IDENTIFIKACIJSKIM ISPRAVAMA POMORACA IZ 1958. GODINE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 62. sjednici održanoj 09. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zaključaka vezanih za sprječavanje ometanja signala televizijskih i radijskih nakladnika duž Jadrana, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, aktom od 04. svibnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zaključaka vezanih za sprječavanje ometanja signala televizijskih i radijskih nakladnika duž Jadrana raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predlagatelj, koji je kazao da građani Republike Hrvatske koji žive u Istri od prosinca 2010. godine imaju problema u praćenju hrvatskih televizijskih programa. Do problema je došlo kad su talijanski nakladnici počeli emitirati svoje programe na frekvencijama koje su 2006. godine Međunarodnim sporazumom postignutim u Ženevi dodijeljene Hrvatskoj. Naime, Republika Hrvatska je kao i Italija potpisala taj Međunarodni sporazum kojim je definiran plan uporabe radiofrekvencijskog spektra za digitalnu televiziju. O problemu je više navrata izvješćena i Međunarodna telekomunikacijska zajednica (ITU). Vijeće za elektroničke medije je 25. ožujka 2011. održalo u Novigradu javnu sjednicu s temom ”Rad televizijskih i radijskih nakladnika u Istri i duž Jadrana – ometanje signala”. Cilj je bio upoznati širu javnost s teškoćama u radu nacionalnih, regionalnih i lokalnih televizijskih i radijskih nakladnika duž jadranske obale, a posebno u Istri. Vijeće za elektroničke medije, naime, dobilo je velik broj pritužbi građana koji uredno podmiruju svoje obveze, pa tako i pristojbu HRT-u, a ne mogu pratiti domaće programe. U svom su poslovanju ugroženi i nakladnici koji su potpisali koncesijske ugovore, plaćaju koncesijsku naknadu, ali gube oglašivače jer se njihov program uopće ne čuje ili se čuje tek povremeno i to uz znatne smetnje zbog ometanja signala talijanskih nakladnika.

Predstavnik Minstarstva mora, prometa i infrastrukture je kazao da može govoriti u ime Ministarstva, budući Vlada još nije dala svoje mišljene o predloženim Zaključcima.

Naglasio je da je točka 1. predloženih zaključaka sastavni dio rada Ministarstva. Istaknuo je da su poduzete odgovarajuće aktivnosti, te da postoji i obećanje talijanskog ministra da će se do kraja lipnja rješiti 75% problema, zbog čega je oformljena radna skupina koja će pratiti izvršenje datog obećanja. Ujedno je istaknuo da su na međunarodnom skupu, sve zemlje koje graniče sa Republikom Italijom izrazile veliko nezadovoljstvo nekorektnim ponašanjem talijanskih nakladnika.

U raspravi je naglašeno da su rasprava u Saboru i aktivni rad u Odborima doprinos u pregovorima sa Republikom Italijom u rješavanju problema sprječavanja ometanja signala televizijskih i radijskih nakladnika duž Jadrana.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH i HAKOM da koordiniraju sve aktivnosti i sve kontakte s nadležnim međunarodnim telekomunikacijskim tijelima u vezi s rješavanjem problema ometanja hrvatskih radio i TV programa od strane talijanskih nakladnika.

2. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija RH da u bilateralnim kontaktima s Talijanskom Republikom i multilateralnim kontaktima nastavi diplomatske aktivnosti u cilju rješavanja problema ometanja radio i TV signala.

3. Zadužuje se Vijeće za elektroničke medije da Ministarstvu financija RH dostavi podatke o visini koncesijskih naknada i prijedlog njihova umanjenja za one nakladnike koji trpe štetu zbog ometanja signala.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 62. sjednici održanoj 09. lipnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje P.Z.E. br. 639, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, od 19. svibnja 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je tijekom primjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama ustanovljena potreba za određenim izmjenama i dopunama Zakona, kako bi se što preciznije i detaljnije regulirala problematika prometa na cestama, što bi pridonijelo dodatnom povećanju sigurnosti prometa na cestama. Istaknuo je razlike između rješenja predloženih u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, s posebnim naglaskom na primjedbe i prijedloge ovog Odbora.

U raspravi je naglašena potreba da se propiše obveza paljenja svjetala na motornim vozilima tijekom cijele godine, što bi doprinijelo dodatnom povećanju sigurnosti prometa na cestama.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru, da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 62. sjednici održanoj 09. lipnja 2011. godine, raspravio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2010. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. svibnja 2011. godine.

Odbor je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2010. godini, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je podnositelj Izvješća, koji je kazao da je ovo Izvješće kao i već usvojenih prethodnih pet za razdoblja 2004.-2005., 2006., 2007., 2008. i 2009. godinu, predstavlja analitički prikaz do sada uloženih napora, te pokrenutih i provedenih programa, mjera, aktivnosti i učinjenih ulaganja s ciljem da se o hrvatskim otocima koji predstavljaju jedan dio Jadranske regije prema NUTS2 klasifikaciji regionalne podjele Republike Hrvatske, promišlja, a njihov daljnji razvoj planira strateški – planski, organizirano, koordinirano. Sukladno načelima Europske unije, promišljanja i planiranja razvitka hrvatskih otoka uklapaju se u zajednički postavljen cilj, ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj na cijelom područje Republike Hrvatske. Posebno je naglasio da je prepoznavanje glavnih i osnovnih otočnih problema te osmišljavanje i provođenje mjera po načelima održivog razvoja značajno pridonijelo njihovom smanjenju i rješavanju.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA O OTOCIMA U 2010. GODINI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 62. sjednici održanoj 09.lipnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o cestama, drugo čitanje P.Z.E. br. 661, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, od 26. svibnja 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona uređuje: pravni status javne ceste, razvrstavanje javnih cesta, planiranje razvoja, građenja i održavanja javnih cesta, povjeravanje upravljanja javnim cestama, poslovi građenja, održavanja i ostali poslovi upravljanja javnim cestama, imovinsko-pravni odnosi nastali u vezi s građenjem, rekonstrukcijom i održavanjem javnih cesta, mjere zaštite javnih cesta, koncesije, financiranje javnih cesta, osobe s invaliditetom koje mogu ostvariti pravo na oslobađanje plaćanja cestarine i godišnje naknade, nadzor i inspekcija javnih cesta, nerazvrstane ceste i javni kapital. Donošenjem ovog Zakona preuzeo bi se normativni pristup važećeg Zakona o javnim cestama o pravnom položaju javnih cesta, razvrstavanju javnih cesta, uređenju građenja i održavanja te mjerama zaštite javnih cesta, koncesijama, financiranju i upravljanju javnim cestama, uskladile bi se odredbe sa odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i novim direktivama EU s područja sigurnosti prometa na cestama i elektroničke naplate cestarine, uredile nerazvrstane ceste te razriješilo pitanje upisa javnih i nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. U pripremi Konačnog prijedloga razmotrene su i primjedbe i mišljenja Udruge gradova koje su većim dijelom prihvaćene i ugrađene u odredbe Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi je istaknuto da se u članku 3. stavak 3. termin ”elektroničke komunikacije infrastrukture” zamjeni terminom ”građevine elektroničkih komunikacija”, koji kvalitetnije definira sam pojam građevine. Izraženo je i mišljenje da je u članku 4. podstavak 3., suvišan budući su kanali oborinske odvodnje obuhvaćeni podstavkom 2., te da je odredba članka 16. preopširna. Postavljeno je i pitanje kako se financira dio autocesta koji nije pod naplatom. Istaknut je problem nejednakih cijena naplate, odnosno razlika u cijeni nalate cestarina. Predlagatelj je pojasnio da razlike nejednakih cijena naplate proizlaze iz koncesijskih ugovora.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru, da donese

ZAKON O CESTAMA

Sa slijedećim amandmanima:

I. AMANDMAN

Na članak 3., 25., 34., 37., 38., 39., 40., 117. i 122.
U članku 3. stavku 3.; članku 25. stavku 1., 3., 4., 6., 7., 8. i 9.; članku 34. stavku 1., članku 37. stavku 1., članku 38. stavku 1., članku 39. stavku 1., članku 40. stavku 1. članku 117. stavku 1. i 2.; članku 122. stavku 1. i 3. riječi „elektroničke komunikacijske infrastrukture“ zamjenjuju se riječima „građevina elektroničkih komunikacija“ , u odgovarajućem padežu.

Obrazloženje:
Predložena izmjena kvalitetnije definira pojam građevine, obzirom na neriješena pitanja koja se odnose na vlasništvo nad postojećom kablovskom kanalizacijom koja se nalazi unutar cestovnog zemljišta.

II. AMANDMAN

Na članak 4.
U članku 4. podstavak 3. – briše se, te podstavci 4, 5, 6, 7, 8, 9 i 10 postaju podstavci 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9.

Obrazloženje:
Kanali oborinske odvodnje definirani u podstavku 3. obuhvaćeni su podstavkom 2. ovog članka. Također treba naglasiti da kanali oborinske odvodnje izgrađeni na cestovnom zemljištu koji nisu isključivo u funkciji javne ceste, nego imaju mješovitu namjenu, nemaju pravni status javne ceste, a što je uređeno posebnim propisima.

III. AMANDMAN

Na članak 16.
Članak 16. mijenja se i glasi:
”Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima.”

Obrazloženje:
Ovaj amandman se predlaže budući je pitanje sigurnosti prometa uređeno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 11. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o žičarama za prijevoz  osoba, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 791, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2011. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o žičarama za prijevoz osoba, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.
     
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona, pojedine  njegove odredbe pojmovno i sadržajno  usklađuju s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, kojima je propisano rješavanje u upravnom postupku, način provedbe postupaka i rokovi.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O ŽIČARAMA ZA PRIJEVOZ OSOBA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora. 

          
                                                                                 p.o.  Predsjednika Odbora
                                                                                            član Odbora
                                                                                           Živko Nenadić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 11. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o poštanskim uslugama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 804, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. travnja 2011. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o poštanskim uslugama, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona, pojedine  njegove odredbe pojmovno i sadržajno usklađuju s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Predloženim izmjenama ispravljena je i uočena pogreška u članku 40. Zakona o poštanskim uslugama.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O POŠTANSKIM USLUGAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora. 

          
                                                                                       p.o.  Predsjednika Odbora
                                                                                                 član Odbora
                                                                                               Živko Nenadić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 11. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 796, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona, pojedine njegove odredbe pojmovno i sadržajno usklađuju s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, kroz odgovarajuće izmjene pojedinih zakonskih odredbi, odnosno brisanjem suvišnih odredbi koje bi bile u suprotnosti sa svrhom i temeljnim odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O AGENCIJI ZA REGULACIJU TRŽIŠTA ŽELJEZNIČKIH USLUGA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora.

p.o. Predsjednika Odbora
član Odbora
Živko Nenadić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 61. sjednici održanoj 11. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 790, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona, pojedine njegove odredbe pojmovno i sadržajno usklađuju s odredbama Zakona o općem upravnom postupku, kojima je propisano rješavanje u upravnom postupku, način provedbe postupaka i rokovi.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O SIGURNOSTI U ŽELJEZNIČKOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora.

p.o. Predsjednika Odbora
član Odbora
Živko Nenadić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 60. sjednici održanoj 04. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog
prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 781, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da će se donošenjem ovog Zakona postići pravna usklađenost posebnih postupovnih odredbi Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta sa Zakonom o općem upravnom postupku, te time stvoriti uvjeti da inspektori inspekcije cestovnog prometa i cesta, u okviru djelokruga utvrđenog na temelju Zakona postupaju i rješavaju u upravnim stvarima sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O INSPEKCIJI CESTOVNOG PROMETA I CESTA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 60. sjednici održanoj 04. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 778, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. travnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se donošenjem predloženog zakona, zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa pravnom stečevinom Europske unije. Uređuje se porezni status brodara na način da se umjesto oslobođenja od plaćanja poreza na dobit uvodi sustav poreza prema tonaži broda ili tzv. tonažni porez. Posebno se propisuju uvjeti za odlazak u mirovinu pomoraca u odnosu na uvjet godina starosti i radni staž. Također se radi podizanja učinkovitosti u provođenju prekršajnih postupaka u lučkim kapetanijama umjesto vijeća za prekršaje lučkih kapetanija uvodi institut pojedinaca voditelja prekršajnog postupka. Pojedine odredbe usklađuje se sa Zakonom o općem upravnom postupku.
Predstavnik predlagatelja kazao je da je na ovaj Prijedlog zakona predlagatelj podnio amandmane koji su postali sastavnim dijelom ovog Prijedloga zakona.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 59. sjednici održanoj 16. veljače 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o  jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt dovršetka koridora Vc”, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 706, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. siječnja 2011. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt dovršetka koridora Vc”,  raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt dovršetka koridora Vc”, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Propisuje se način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca, te nadležnost za provedbu Zakona. Također je istaknuo, da su se Hrvatske autoceste d.o.o., temeljem Ugovora o zajmu obvezale, kao zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema EBRD-u, te sve troškove u svezi s provedbom Projekta.

U raspravi je postavljeno pitanje cijelovitosti koridora Vc kao prometnice s obzirom na tempo izgradnje u susjednim državama. Predstavnik predlagatelja kazao je da se najsloženiji dio odvija kroz Bosnu i Hercegovimu, te da će se idući tjedan održati sastanak u Bosni i Hercegovini za njihov dio koridora Vc, a da Republika Mađarska ide u realizaciju od Pečuha do granice Republike Hrvatske. 

Nakon rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA ”PROJEKT DOVRŠETKA KORIDORA Vc”

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

 Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 58. sjednici održanoj 09. veljače 2011. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga, aktom od 08. prosinca 2010. godine.

Odbor je Godišnje izvješće o radu Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

U raspravi je Odbor raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 344-01/10-02/08, Urbroj: 5030116-11-1 od 20. siječnja 2011. godine.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Upravnog vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga, koji je kazao da je Agencija konstituirana 30. srpnja 2009. godine, te je ovo prvo Izvješće o radu Agencije. Bitno se odnosi na izvještavanje o činjenicama konstituiranja, opremanja, zapošljavanja, odnosno početka rada Agencije. Istaknuo je da izvješće sadrži i opis tržišta željezničkih usluga i to tehnički dio infrastrukture koja predstavlja opće dobro u javnoj upotrebi.

Predstavnik Vlade konstatirao je da Vlada nema primjedbi na Izvješće Agencije i preporučio da se buduća izvješća trebaju podnijeti pravovremeno. Predsjednik Upravnog vijeća Agencije kazao je da će Izvješće o radu Agencije za 2010. godinu biti dostavljeno do srpnja 2011. godine.

U raspravi je konstatirano da je ovo Izvješće sve, osim Izvješća o radu, te zbog kojih razloga je Agencija osnovana 2007. godine, a konstituirana 30. srpnja 2009. godine. Predstavnik Vlade odgovorio je da još ne postoji liberalizacija tržišta željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj, i da će 2013. godine kada dođe do liberalizacije tržišta željezničkih usluga, Agencija imati svrhu zašto je osnovana. Iznijeto je i mišljenje da su podjelom Hrvatskih željeznica na trgovačka društva stvoreni uvjeti za liberalizaciju tržišta željezničkih usluga. Istaknuti su problemi vezani za pogranične sporazume, pitanje rješavanja cijene električne energije. Kako je bilo nedoumica u Izvješću s obzirom na prikazane podatke u vezi trgovačkih društava, konstatirano je potreba da Agencija ujednači metodologiju po kojoj će sakupiti odgovarajuće podatke za buduća izvješća.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU AGENCIJE ZA REGULACIJU TRŽIŠTA ŽELJEZNIČKIH USLUGA ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 57. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 697, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, od 17. prosinca 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu uspostavljen sustav javnog prijevoza kojim se osigurava redovita povezanost naseljenih otoka s kopnom, naseljenih otoka međusobno, kao i naselja na kopnu s primjerenim brojem dnevnih veza u oba pravca. S obzirom da djelatnost javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu karakterizira nerentabilnost u poslovanju, proračunskim sredstvima subvencionira se ova djelatnost na način da se sredstva potpore daju u slučajevima kada se na određenoj liniji od ostvarenog prihoda ne mogu pokriti stvarni troškovi. Smanjenje proračunskih sredstava posljednjih godina utjecalo je i na dosadašnju dinamiku državnih linija. U procesu pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji zatražena su prijelazna razdoblja u odnosu na primjenu Uredbe Vijeća o slobodnom pružanju usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica i to u odnosu na obalni linijski pomorski prijevoz, kako bi se domaćim brodarima u javnom obalnom linijskom pomorskom prijevozu i povremenom izletničkom prijevozu omogućilo duže vrijeme pripreme za konkurenciju koja ih čeka na zajedničkom europskom tržištu. S toga se ovim Prijedlogom usklađuju odredbe Zakona sa Pregovaračkim stajalištima, kako bi se osigurala zaštita interesa domaćih brodara. Također se produžuje rok dodjele koncesija za dvije godine.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 57. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnim lukama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 702, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, od 20. siječnja 2011. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnim lukama, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da su se nakon donošenja Zakona o zračnim lukama izmijemili propisi koji se odnose na zračne luke, a s područja zračnog prometa prvenstveno Zakona o zračnom prometu kao temelj za donošenje provedbenih propisa kojim je izvršeno usklađivanje s propisima Europske unije, te je trebalo odgovarajuće izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona o zračnim lukama. Ovim Prijedlogom zakona izvršeno je usklađivanje Zakona o zračnim lukama sa Zakonom o koncesijama, kako bi se Zakonom predvidjela mogućnost koncesije gradnje i upravljanja zračnom lukom, vrijeme koncesije, ovlasti i postupak davanja koncesije te koncesijska naknada.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZRAČNIM LUKAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 57 sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o poštanskim uslugama plaćanja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 687, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o poštanskim uslugama plaćanja, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o poštanskim uslugama plaćanja kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Obrazložio je da se Sporazumom osigurava provedba sigurne i dostupne poštanske usluge plaćanja prilagođene najvećem broju korisnika na temelju sustava koji omogućava interoperabilnost mreža imenovanih operatora. Sporazumom su uređene poštanske usluge plaćanja i to: poštanska uputnica, nalog za isplatu, nalog za uplatu i prijenos putem pošte. Sporazum sadrži i načela elektroničke razmjene podataka koja se primjenjuju kod razmjene podataka potrebnih za obavljanje poštanske usluge plaćanja imenovanih operatora i nadzora kakvoće usluga, a odnose se na interoperabilnost sustava, sigurnost elektroničkih razmjena, praćenje naloga i opoziv.Donošenje ovog Zakona predlaže se, kako bi Republika Hrvatske mogla postati strankom Sporazuma.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O POŠTANSKIM USLUGAMA PLAĆANJA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 57. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Prvog dodatnog protokola uz Opća pravila Svjetske poštanske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 685, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom 17. prosinca 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Prvog dodatnog protokola uz Opća pravila Svjetske poštanske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Prvi dodatni protokol uz Opća pravila Svjetske poštanske unije, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Naglasio je da se Prvim dodatnim protokolom uz Opća pravila Svjetske poštanske unije utvrđuju izmjene odnosno dopune Općih pravila Svjetske poštanske unije pri čemu se posebno izdvajaju odredbe o: funkcioniranju Kongresa, sastavu, funkcioniranju i sastancima Upravnog vijeća, Vijeća za poštansku operativu i Savjetodavnog odbora, obvezama generalnog direktora Međunarodnog ureda, postupcim i podnošenja prijedloga Kongresu, određivanju i regulaciji troškova Unije te postupku arbitraže. Predlaže se donošenje ovog Zakona kako bi Republika Hrvatska mogla postati strankom Prvog dodatnog protokol uz Opća pravila svjetske poštanske unije

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU PRVOG DODATNOG PROTOKOLA UZ OPĆA PRAVILA
SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 57. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Svjetske poštanske konvencije sa Završnim protokolom, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 684, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Svjetske poštanske konvencije sa Završnim protokolom, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da je Svjetska poštanska unija utemeljena 1874. godine, a 1948. godine postala specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda, i da je Republika Hrvatska od 1992. godine njezina punopravna članica. Obrazložio je da se ovim Zakonom potvrđuje Svjetska poštanska konvencija sa Završnim protokolom, kako bi njezine odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SVJETSKE POŠTANSKE KONVENCIJE SA ZAVRŠNIM PROTOKOLOM

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 57. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Osmog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 686, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Osmog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Osmi dodatni protokol uz Ustav Svjetske poštanske unije, kako bi njihove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Naglasio je da se donošenje Zakona predlaže kako bi Republika Hrvatska mogla postati strankom Osmog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU OSMOG DODATNOG PROTOKOLA UZ USTAV SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 56. sjednici održanoj 01. prosinca 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o cestama, prvo čitanje P.Z.E. br. 661, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, od 19. studenoga 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona uređuje: pravni status javne ceste, razvrstavanje javnih cesta, planiranje razvoja, građenja i održavanja javnih cesta, povjeravanje upravljanja javnim cestama, građenje, održavanje i ostali poslovi upravljanja javnim cestama, imovinsko-pravni odnosi nastali u vezi s građenjem, rekonstrukcijom i održavanjem javnih cesta, mjere zaštite javnih cesta, koncesije, financiranje javnih cesta osobe s invaliditetom koje mogu ostvariti pravo na oslobađanje plaćanja cestarine i godišnje naknade, nadzor i inspekcija javnih cesta, nerazvrstane ceste. Ovim Prijedlogom zakona uklanjaju se prepreke za učinkovito upravljanje i održavanje javnih cesta te se provodi daljnja decentralizacija upravljanja cestama na području velikih gradova i gradova koji su sjedišta županija, pooštravaju se mjere za zaštitu javnih cesta koje će imati za posljedicu očuvanje javnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske. Otkloniti će se pravne praznine u vezi uređivanja nerazvrstanih cesta, urediti pitanje uknjižbe javnih cesta u zemljišne knjige te time faktičnog stanje vlasništva nad javnim cestama. Ugrađivanjem odredbi Direktive 2009/750/EC osigurati će se provedba europskog modela plaćanja cestarine i uključivanje hrvatske cestovne mreže u sustav interoperabilnog plaćanja cestarina u cestovnoj mreže Europske unije, a ugrađivanjem odredbi Direktive 2008/96/EC osigurati će se provedba aktivnosti ocjene utjecaja projekata infrastrukture na cestovnu sigurnost za sve infrastrukturne projekte već u početnoj fazi planiranja, prije odobravanja investicijskog projekta.

U raspravi je zražena potreba da se na drugi način definira izračun udjela velikog grada i gradova sjedišta županija u sredstvima za upravljanje, održavanje i građenje javnih cesta odnosno da se isto mora temeljiti na nekoliko javno dostupnih pokazatelja kojima će se moći osigurati primjena principa ekvivalencije. Ukazana je potreba preciznijeg definiranja nadležnosti kod rješavanja problema vezanih uz pravo služnosti. Izraženo je mišljenje da su dvojbeni kriteriji u pogledu definiranja veliki gradova i gradova sjedišta županija, te da treba uzeti u obzir život i frekvenciju vozila.
Posebno je istaknuto da treba paziti kod definiranja odredbi zakona (članak 17. stavka 1.) odnosno da se ne koristi terminologija koja u primjeni može izazvati nepotrebne nejasnoće. Istaknuto je da je potrebno razmotriti da li se kod izgradnje javne rasvjete može drugačije definirati odnose vezane za pravo služnosti. Ocijenjeno je da se odredbom članka 3. stavka 5. definira, da javna cesta izgrađena nakon stupanja na snagu ovog zakona postaje javno dobro, kako bi se izbjegli problemi kod uknjižbe javnih cesta koje su izgrađene u prošlosti, a nemaju uporabnu dozvolu.U raspravi je postavljeno pitanje zbog čega se Autocesta - Zagreb Macelj nemože uključiti u naplatu EENC-om, te je zaključeno da se od nadležnog Ministarstva i Autocesete Zagreb - Macelj zatraži pismeno očitovanje kada će se ostvariti pretpostavke za mogućnost korištenja naplate EENC-om na Autocesti Zagreb – Macelj.Vanjski član Odbora iz Hrvatskih cesta dao je kvalitetne primjedbe koje će se dostaviti predlagatelju.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru, da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o cestama

2. Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja predlagatelj će uzeti u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 56. sjednici održanoj 01. prosinca 2010. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program ”Promet” za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente ”Regionalni razvoj” u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 657, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenog 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program ”Promet” za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente ”Regionalni razvoj” u Hrvatskoj, razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koja je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Potvrđivanje Sporazuma predstavlja pravnu osnovu za korištenje bespovratnih financijskih sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u okviru Operativnog programa ”Promet”. Istaknuo je da je cilj Operativnog programa ”Promet” osigurati ulaganja u željezničku infratstrukturu, pripremiti buduće kapitalne projekte u području željeznica i unutarnje plovidbe.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE
REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJIM SE MIJENJA
SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
I EUROPSKE KOMISIJE ZAVIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM
”PROMET” ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA
PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE ”REGIONALNI
RAZVOJ” U HRVATSKOJ,

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 55. sjednici održanoj 25. studenoga 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 639, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je tijekom primjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama ustanovljena potreba za određenim izmjenama i dopunama Zakona, kako bi se što preciznije i detaljnije regulirala problematika prometa na cestama, što bi pridonijelo dodatnom povećanju sigurnosti prometa na cestama. Radi usklađivanja s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-3084/08, od 7.travnja 2010. godine, predlaže se novi način regulacije upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola. Također se radi usklađivanja s Direktivom 126/2006/EZ predlaže se uvođenje nove D1 kategorije vozila, kao i rekategorizacija četverocikla i izmjene u obvezi obavljanja tehničkih pregleda za određene vrste vozila.

U raspravi je ocijenjeno je da bi novim konceptom više zakona, kojima bi se izdvojila i uredila pojedina područja, koja su sada definirana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama,
pojedina ministarstva preuzela sve obveze i odgovornosti određene zakonom, odnosno odgovornima osim Ministarstva unutarnjih poslova učinilo i druge subjekte. Izražena je sumnja da će povećani iznosi novčanih kazni imati veće efekte u smanjeju broja prekršaja u prometu, te da bi se kazne mogle definirati po nekom drugom kriteriju (imovinski cenzus, kumulativni način kažnjavanja i dr.). Ovim povećanjem bi pravosuđe bilo dodatno opterećeno. U raspravi su pozitivno ocjijenjeni rezultati i značajke u dosadašnjoj primjeni Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Konstatirano je da bi svako smanjivanje utvrđenog standarda u Zakonu bilo neprihvatljivo. Posebno je ukazano na predloženu izmjenu odredbe članka 202. stavak 1. točka 2. i 4.. Smatra se da predložena izmjena odredbe članka 202. stavak 1. točka 2. nejasna i neprecizna jer govori o zaposlenicima, a ne o instruktorima vožnje – strukovnim učiteljima koji su ključni subjekti procesa osposobljavanja kandidata za vozače, te da se u rečenoj odredbi nepotrebno pozivati na odredbe Zakona o radu, pogotovo jer je ta materija kvalitetno uređena Pravilnikom o osposobljavanju kandidata za vozače. Naglašeno je da bi predložena izmjena odredbe članka 202. stavak 1. točka 4. na način da se propisuju odnosno predlažu smanjeni tehnički zahtjevi za vozila autoškola, negativno utjecala na dosada postignute rezultate, odnosno ne smiju se narušavati postignuti standardi. Izraženo je mišljenje da bi osposobljavanje sa starim vozilima sa zastarjelim tehničkim rješenjima bilo opasno s gledišta novih vozača, te što će se događati s njima nakon položenog vozačkog ispita, odnosno kakve ćemo profesionalce vozače imati u odnosu na konkurenciju koja ih očekuje na globalnom tržištu. Imajuči u vidu predloženu izmjenu u smislu ovlasti koje imaju jedinice lokalne samouprave, istaknut je problem da službene osobe jedinica lokalne samouprave, prometni redari, nemaju ovlast u postupku utvrđivanja identiteta počinitelja prekršaja, kako to u postupanju imaju policijski službenici, te da bi trebalo razmisliti o proširenju ovlasti prometnih redara, čime bi se postigla veća učinkovitost u primjeni Zakona.Članovi Odbora su mišljenja da je nužno predložene izmjene odredbe članka 202. stavak 1. točka 2. i točka 4. i članka 229. stavak 3. važećeg Zakona urediti na slijedeći način:
U članku 202. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
”2) u radnom odnosu na neodređeno ili određeno vrijeme najmanje jednog instruktora vožnje B kategorije vozila s punim radnim vremenom i potreban broj instruktora vožnje u radnom odnosu za kategorije vozila za koje autoškola ima rješenje u svrhu uspješnog ostvarivanja nastavnog plana i programa osposobljavanja,”.
U članku 202. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:
”4) najmanje po jedno vozilo one kategorije za koju se obavlja osposobljavanje u vlasništvu ili zakupu, opremljeno za osposobljavanje kandidata za vozače. Pri tome vozilo B kategorije mora biti osobni automobil s četvora ili petora vrata, s najmanje dva zračna jastuka i ABS sustavom za kočenje do 10 godina starosti, vozila A1, A2, A i AM kategorije moraju biti da 12 godina starosti, vozila C1, C, D1 i D kategorije moraju biti s ABS sustavom za kočenje do 15 godina starosti, a priključna vozila osim za B+E kategoriju moraju biti s ABS sustavom za kočenje,”.

U članku 229. stavku 3. iza riječi ”službenika”, dodaju se riječi: ”ili službene osobe jedinica lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovog Zakona”.

S obzirom na iznesene primjedbe i prijedloge koji su suštinske naravi, a dvojbena je i njihova usklađenost s pravnim sustavom, Odbor je nakon usaglašavnja sa predlagateljem ocijenio da navedeni Zakon ide u redovni postupak.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 161. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru, da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

1. O Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom Zakona, P.Z.E. br. 639 provest će se rasprava u prvom čitanju.
2. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
3. Sve primjedbe i prijedlozi i mišljenja, iznesena u raspravi predlagatelj će uzeti u obzir kod izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, i projekcije za 2012. i 2013. godinu, i Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od. 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je navedene prijedloge raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da je proces planiranja za razdoblje 2011. – 2013. i ove godine započeo izradom strateških planova, koji predstavljaju ulazne elemente na temelju kojih je izrađena Strategija Vladinih programa za razdoblje 2011.-2013. Strategija reflektira i uvažava promjene u okruženju, i obuhvatila je i operativne programe koji se financiraju iz sredstava pretpristupnih programa Europske unije. Budući je strateški plan nemoguće provesti bez sredstava, programe u proračunu bilo je potrebno povezati s ciljevima iz strateških planova, te se zbog potrebe povezivanja strateškog i proračunskog planiranja pristupilo poboljšanju postojeće programske i organizacijske klasifikacije što je vidljivo u strukturi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. i projekcija za 2012. i 2013. godinu. Potrebno je istaknuti i promjenu ekonomske klasifikacije, računi ekonomske klasifikacije odgovaraju računima Računskog plana za proračunsko računovodstvo. Naglasio je da će slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 107,4 milijarde kuna te planiranih rashoda od 122,3 milijarde kuna, manjak državnog proračuna u 2011. godini zabilježiti razinu od 14,9 milijardi kuna ili 4,3% bruto domaćeg proizvoda, a u 2012. godini manjak državnog proračuna projiciranje na razini od 10,6 milijardi kuna ili 2,9%bruto domaćeg proizvoda, dok će se u 2013. godini smanjiti na razinu od 6,4 milijarde kuna ili 1,7% domaćeg proizvoda.

Prijedlog proračuna za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za 2011. godinu iznosi 6.535,8 milijuna kuna što je u odnosu na 2010. smanjenje za 44,5 milijuna kuna. Za poslove pomorstva, pomorskog prometa, unutarnjih voda i luka te razvoja otoka  osigurano je 1.258 milijuna kuna što je smanjenje od 34 milijuna kuna. Za projekte izgradnje lučke infrastrukture u državnim lukama (Rijeka, Ploče, Zadar, Šibenik)osigurano je 179 milijuna kuna što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 19 milijuna kuna. Luke na unutarnjim vodama su u režimu pripreme projekata odnosno izrada projektne dokumentacije iz sredstava EU pomoći. Za projekte razvoja otoka i priobalja osigurano je 203 milijuna kuna što je za oko 18 milijuna kuna manje nego u 2010. godine. Za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno (Jadrolinija) osigurano je 360 milijuna kuna što je svega 5 milijuna kuna manje nego u prethodnoj godini. Osigurana su povećana susredstva za troškove i unapređenje sigurnosti i nadzora pomorskog prometa. U Prijedlogu proračuna za 2011. godinu za željeznički sustav osigurana su sredstva u iznosu od 2.196,8 milijuna kuna što je za oko 192 milijuna kuna manje nego u 2010. godini i to za  subvencije smanjene za 138 milijuna kuna, a za investicije u infrastrukturu i u vozila smanjenje je za 54 milijuna kuna. Povećana su sredstava za investicije u infrastrukturu iz EU projekta odnosno povećane su EU pomoći za 68 milijuna kuna. Naime, za projekte iz ISPA-e (60 mln Eura Vinkovci – Tovarnik) i IPA-e (ZG Glavni kolodvor 18 mln Eura, rekonstrukcija pruge Okučani –Novska – 40 mln Eura) iz EU pomoći planirano je 178 mln kuna što je za oko 68 mln kuna više nego u 2010. godini. Kada su investicije u željeznici u pitanju naglasio je da osim proračunskih sredstava sva društva su u fazi uzimanja kredita za investicije.Također je istaknuo da je za 1000 ljudi smanjen broj zaposlenih u željezničkom sustavu. Hrvatske auto ceste i Hrvatske ceste ovim proračunom imaju povećanje od 80 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu.

U raspravi je izraženo mišljenje da su značajno smanjena sredstva za sustav Hrvatskih željeznica te da je smanjenje subvencija u ovom trenutku preuranjeno. Postavljeno je pitanje u kojoj je fazi priprema za rekonstrukciju i osiguranje uvjeta prometovanja pruge Savski Marof – Kumrovec –Imeno (granični prijelaz Slovenija), kao i realizacija nabave novih vučnih vozila. Istaknuto je da je kod željeznice najvažnije osigurati sredstva kako iz proračuna tako i iz drugih izvora posebno EU fondova  i EU pomoći. Ocjenjeno je da bi nadležno Ministarstvo trebalo pripremiti strategiju sustava Hrvatskih željeznica. U svezi smanjenja sredstava za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno izražena je bojazan da će se veoma teško održati brzobrodske linije koje su značajne za život i razvoj otoka, te je nužno da se cijena koju plaćaju putnici, koji ne žive na otocima poveća. Istaknut je i problem izgradnje cesta na otocima zbog  teško rješivih imovinsko pravnih odnosa.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za” i 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2012. I 2013. GODINU

te slijedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih voda za 2011. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2011. godinu
3. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
4. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2011. godinu
5. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 53. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, drugo čitanje, P.Z.br. 643, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se Zakonom uređuju prihodi, primitci, rashodi i izdatci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade,  Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjenje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

Bez rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (7 ”za” i 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slućaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 23. rujna 2010. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt modernizacije infrastrukture Luke Šibenik”, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 613, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 441-03/10-01/03, Urbroj: 5030116-10-8 od 19. kolovoza 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt modernizacije infrastrukture Luke Šibenik, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt Modernizacije infrastrukture Luke Šibenik”, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovor propisuje način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca, te nadležnost za provedbu Zakona. Također je istaknuo, da će Lučka uprava Šibenik, temeljem Ugovora o zajmu obvezala, kao zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema EBRD te sve troškove u svezi s provedbom Projekta. Izvršavanje Ugovora o jamstvu osim potencijalne financijske obveze otplate zajma u svojstvu jamca, zahtjeva osiguranje dodatnih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se osigurala uspješna provedba Projekta. U tu svrhu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u sklopu svojeg razdjela proračuna, planirat će i osigurati tijekom razdoblja provedbe Projekta oko 27,6 milijuna kuna za plaćanje troškova PDV-a i nadzora nad Projektom.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE
I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ
ZA "PROJEKT MODERNIZACIJE INFRASTRUKTURE LUKE ŠIBENIK"

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 51. sjednici održanoj 23. rujna 2010. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika, i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 603, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/10-01/04, Urbroj: 5030116-10-1 od 04. kolovoza 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika, i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom usklađuju odredbe važećeg Zakona s propisima Europske unije u dijelu koji se odnosi na propisivanje prekršaja i odgovarajućih kazni, utvrđuju se vrste prijevoza na koju se zbog njene specifićnosti ne primjenjuju odredbe o vremenu i prekidu vožnje te dnevnom i tjednom odmoru, sankcioniraju se radionice koje nakon isteka propisanih dozvola nastavljaju obavljati djelatnost u vezi s provjerom, pregledom, ugradnjom tahografa, a također se propisuju sankcije za vozače radi određenih protupravnih radnji.

U raspravi je ukazano na problem hrvatskih prijevoznika u svezi dugih čekanja na graničnim prijelazima i remećenja noćnog rada. Predloženo je da se u svrhu zaštite hrvatskih prijevoznika i osiguranja njihove konkurentnosti na Europskom tržištu razmotri mogućnost da se primjena određenih odredbi koje definiraju ovu problematiku odgodi do ulaska Republike Hrvatske u Europsku zajednicu, odnosno da se ovim Prijedlogom zakona odredi da se čekanje na granici prema EU ne smatra radom. Članovi Odbora predlažu da predlagatelj do početka rasprave o ovom Zakonu razmotri mogućnost prijelaznog rješenja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da uz predložene sugestije iz rasprave donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADNOM VREMENU, OBVEZNIM ODMORIMA MOBILNIH RADNIKA I UREĐAJIMA ZA BILJEŽENJE U CESTOVNOM PRIJEVOZU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 07. srpnja 2010. godine, raspravio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 304-03/10-02/03 Urbroj: 5030116-10-1 od 04. lipnja 2010. godine.

Odbor je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je podnositelj Izvješća, koji je kazao da je ovo Izvješće kao i već usvojena prethodna četiri za razdoblja 2004.-2005., 2006., 2007. i 2008. godinu, predstavlja analitički prikaz provedbene politike Vlade Republike Hrvatske, prema kojoj je vrednovanje Jadrana i pomorska orijentacija zemlje, odnosno razvitak i pojačana briga o otocima, osnovni prioritet, temeljen na kriterijima ubrzanog, osmišljenog i sustavnog razvoja s naglaskom da se sve provodi po principu održivosti. Posebno je naglasio da se provođenje brojnih strategija, programa i projekata i ulaganje značajnih sredstava u razvoj otoka temelji na načelima održivog razvoja i zbog toga briga i ulaganje države u otoke postiže željene ciljeve, i to zaštitu postojećih vrednota i očuvanje resursa, dugoročno stvaranje boljih i kvalitetnijih uvjeta života, te demografski, društveni i gospodarski napredak.

U raspravi je istaknuto da je iz Izvješća razvidno da se otocima daje posebna pažnja, te da se Agenciji za obalni linijski pomorski promet s obzirom na njen značaj u razvoju otoka ne bi trebala smanjivati sredstva u Državnom proračunu. Također je iskazana potreba da bi u raspravi o ovom Izvješću trebali sudjelovati i predstavnici drugih ministarstava koji također ulažu sredstva u razvoj otoka.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE
ZAKONA O OTOCIMA U 2009. GODINI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora.

p.o. PREDSJEDNIKA ODBORA

član Odbora

Živko Nenadić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 01. srpnja 2010. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 568, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/10-01/03, Urbroj: 5030116-10-1 od 04. lipnja 2009. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom propisuje osnivanje registra prijevoznika čime će se omogućiti sustavno evidentiranje svih relevantnih podataka o prijevoznicima i povećati efikasnost u radu, te obavlja usklađivanje s propisima Europske unije. Utvrđuje se sadržaj i propisuju uvjeti obavljanja agencijske djelatnosti u cestovnom prometu, ovlašćuju jedinice lokalne samouprave da propisom kojim uređuju obavljanje autotaksi prijevoza na svom području utvrde cijenu takvog prijevoza, a istim propisom mogu utvrditi mjerila na temelju kojih će odrediti broj autotaksi prijevoznika i/ili vozila kojima se obavlja autotaksi prijevoz na njihovom području. Utvrđuje se nadležnost Hrvatskih cesta d.o.o. za izdavanje dozvola stranim prijevoznicima za obavljanje izvanrednih prijevoza tereta u prometu na cestama Republike Hrvatske, propisuju se više novčane kazne za najteže prekršaje u području cestovnog prometa.

Predstavnik Udruge hrvatskih prijevoznika je izjavio da je sve što su prijevoznici ranije tražili ugrađeno u odredbe ovog Zakona, te da će se osnivanjem registra prijevoznika sada točno znati koliko je domaćih prijevoznika i to i po gradovima i po županijama. Također je naglasio da su sudjelovali u izradi ovog Zakona.

U raspravi je postavljeno pitanje, s obzirom da je jedinicama lokalne samouprave dano u nadležnost donošenje propisa kojim će se urediti obavljanje autotaksi prijevoza, kako će se određivati broj autotaksi prijevoznika, da li autotaksi prijevoznici registrirani u jednom gradu mugu obavljati djelatnost u drugom gradu, a što je važno zbog konkurentnosti odnosno jeftinije cijene za građane. Istaknut je i problem autotaksi vozila 1+8, koja bi trebala biti registrirana kao linijski prijevoz (kao prijevoznička tvrtka), a koriste se kao autotaksi vozilo. Taj problem je posebno izražen u manjim sredinama gdje se registriraju u jednoj jedinica lokalne samouprave, obavljaju usluge u cijeloj županiji, a nema odgovarajuće mogućnosti kontrole nad radom takvih vozila. Postavljeno je i pitanje standardizacije autotaksi vozila odnosno kakva moraju biti vozila za obavljanje usluge autotaksi prijevoza (boja, snaga, oprema, starost vozila, veličina isl.). Predstavnik predlagatelja je odgovorio da svaka jedinica lokalne samouprave se mora ponašati u maniri dobrog gospodarstvenika, odnosno treba ocijeniti koliko autotaksi vozila treba, a da to bude u korist građana uzimajući u obzir i zaštitu okoliša i cijenu usluge. U raspravi je utvrđeno da je s obzirom na velike nadležnosti jedinica lokalne samouprave u donošenju odluka kojim se uređuje obavljanje autotaksi prijevoza, nužno ovim Zakonom odrediti nadležnost tko obavlja nadzor i kontrolu nad provođenjem odluka jedinica lokalne samouprave. U vezi s rečenim Odbor predlaže predlagatelju da u članku 6. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, doda novi stavak kojim će se odrediti nadležnost prometnih redara da vrše nadzor i kontrolu autotaksi prijevoznika u provođenju odluka jedinica lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, aktom od 26. svibnja 2010. godine.

Odbor je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2009. godinu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

U raspravi je Odbor raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 344-03/10-02/02, Urbroj: 5030116-10-3 od 10. lipnja 2010. godine.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, koji je kazao da Godišnje izvješće Agencije sadrži podatke o stanju razvoja tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga, pregled provedbe utvrđenih načela i ciljeva regulacije tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga, podatke o ispunjavanju ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije, te sve druge podatke mjerodavne za prikaz razvoja tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga u Republici Hrvatskoj, kao i da je u skladu sa Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa internetu i pripadajućim Akcijskim planom posebno obrađeno stanje i razvoj širokopojasnog pristupa internetu. Istaknuo je da je rad Agencije u 2009. godini bio usmjeren na ostvarivanje utvrđenih načela i ciljeva regulacije tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga, sa posebnim naglaskom na promicanju djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja, i poticanju pristupa tržištu novim operatorima i davateljim usluga. Naglasio je i da je u 2009. godini Agencija nastavila sa aktivnostima vezanim uz zaštitu korisnika.

PredstavnikVlade iznio je Mišljenje Vlade, da je Izvješće odraz rada Agencije, te da Vlada daje punu podršku za daljnji rad Agencije.

U raspravi je konstatirano da je Izvješće je kvalitetno te da daje dobar prikaz rada Agencije, kao i stanje razvoja tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Smatra se da bi trebalo razmisliti je li moguće vremenski uskladiti podnošenje ovog Izvješća s pribavljanjem službenih podataka operatora u Hrvatskoj te podataka iz Europske unije, kako bi se izbjeglo ovogodišnje slanje dopuna Izvješća.

Istaknuto je da u dijelu gdje je obrađeno stanje i razvoj širokopojasnog pristupa Internetu nedostaju podaci s izravnom usporedbom broja pretplatnika širokopojasnog pristupa Internetu u Republici Hrvatskoj i EU, te da je suprotno navedenome u uvodnom poglavlju, posvećena relativno slaba pažnja. Tekst je gotovo izravno kopiran iz prošlogodišnjeg Izvješća, uključujući identične kritičke konstatacije, koje bi se (već i prema neslužbenim EU podacima) mogle ublažiti u korist boljeg stanja ovog dijela razvoja tržišta elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj.

Nije uvažena prošlogodišnja primjedba na Izvješće za 2008. godinu, koja se tiče usporednog pregleda kretanja gustoće širokopojasnih priključaka u Republici Hrvatskoj i EU. Takav grafički prikaz bio je prisutan u Izvješću za 2007. godinu, ali je izostao u Izvješću za 2008. i 2009. godinu.

Također, nije uvažena prošlogodišnja primjedba da bi se, kao i u EU izvješćima, trebalo jasno iskazati koliko je pretplatnika širokopojasnog pristupa Internetu po pojedinim vrstama pristupa (npr. po brzini pristupa). Slična primjedba odnosi se i na sve značajniji širokopojasni pristup Internetu putem mobilnih komunikacijskih mreža. Potrebno je primijeniti isto načelo "brojanja" korisnika kao što je to prikazano u EU izvješćima - u tri kategorije: (1) svi terminali i SIM kartice s podrškom za mobilni širokopojasni pristup Internetu; (2) aktivni korisnici širokopojasnog pristupa Internetu (modemi/kartice/ostali 3G uređaji); (3) širokopojasni pristup Internetu samo putem kartica/modema/USB uređaja.

Posebno je ukazano da je u studenome 2009. godine Agencija izdala suglasnost na novu Standardnu ponudu za davatelje usluga s dodanom vrijednosti (060). Na temelju uvida u Suglasnost, uočeno je da Agencija nije uvažila zaključak ovog Odbora, kada se raspravljalo o Izvješću za 2008. godinu, kojim se traži žurno rješavanje problema korištenja brojeva 060 za programe namijenjene djeci i mladeži. Agencija nije unijela takvu vrstu zabrane u suglasnost na Standardnu ponudu. Postavljena su i pitanja u kojoj fazi su pregovori između Agencije, HT-a i alternativnih fiksnih operatora vezani uz polaganje optičkih kabela do svake zgrade, te koji je trenutni status multidisciplinarnog projekta "Pogled u budućnost", koji je trebao biti pokrenut kroz suradnju Agencije, FER-a, FESB-a, PFZG-a i EFZG-a. Zaključeno je da Agencija treba poduzeti potrebne aktivnosti kako bi se riješio problem korištenja broja 060, na koji je već ukazano u raspravi o Izvješću za 2008. godinu, o čemu bi svoje mišljenje trebao dati i Odbor za obitelj, mladež i šport Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AGENCIJE ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 16. lipnja 2010. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjenama i dopunama Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske koji se odnosi na F/P 1498 (2004) – Projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 555, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 304-03/03-02/04, Urbroj: 5030105-10-4 od 28. svibnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjenama i dopunama Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske koji se odnosi na F/P 1498 (2004) – Projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dala je predstavnica predlagatelja, koja je kazala, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjenama i dopunama Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske koji se odnosi na F/P 1498 (2004) – Projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima kako bi njegove odredbe postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovorom o izmjenama i dopunama Okvirnog ugovora o zajmu mijenja se Dodatak 1 Okvirnog ugovora čime se redefiniraju obuhvat i ukupni procjenjeni troškovi Projekta, na način da se iz definicije obuhvata odnosno ukupnih procjenjenih troškova Projekta izuzimaju sredstva JLS-a i ostalih, određuje se novi rok dovršetka Projekta koji će biti do kraja 2011. godine. Mijenja se i Dodatak 4. Okvirnog ugovora o zajmu u svrhu jednostavnijeg i točnijeg izvještavanbja CEB-a

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE O IZMJENAMA I DOPUNAMA OKVIRNOG UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE I REPUBLIKE HRVATSKE KOJI SE ODNOSI NA F/P 1498 (2004) – PROJEKT IZGRADNJE OBJEKATA KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA HRVATSKIM OTOCIMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 09. lipnja 2010. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske  banke za ”Projekt obnove cesta II (Hrvatska)/B”, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 548, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-03/09-01/02, Urbroj: 5030116-10-1 od 20. svibnja 2010. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za ”Projekt obnove cesta II (Hrvatska)/B”, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
      
Uvodno, predstavnik predlagatelja je istaknuo, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za ”Projekt obnove cesta II (Hrvatska)/B”, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovor propisuje način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca, te nadležnost za provedbu Zakona. Također je kazao, da su se Hrvatske ceste d.o.o., temeljem Ugovora o financiranju obvezale, kao zajmoprimac redovito i u potpunosti izvršavati sve financijske obveze prema Europskoj investicijskoj banci te sve troškove u svezi s provedbom Projekta. Izvršavanje Ugovora o jamstvu osim potencijalne financijske obveze otplate zajma u svojstvu jamca, ne zahtjeva osiguranje dodatnih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske. 
   
U raspravi je izraženo zadovoljstvo na koji način su iskorištena sredstava, osigurana dobivanjem zajmova od Europske investicijske banke za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je da je na taj način najkvalitetnije obnovljena dionica u dužini od 12 km, ceste D 35 Šemnica – Novi Golubovec u Krapinsko-zagorskoj županiji. Postavljeno je pitanje ravnomjernosti raspodjele financijskih sredstava po dionicama u županijama, na što je ukazano da se kod planiranja vodi računa o  ravnomjernoj zastupljenosti svih županija. U raspravi je zaključeno da se pripreme materijali za održavanje tematske sjednice, s obzirom na stanje cesta u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA ”PROJEKT OBNOVE CESTA II (HRVATSKA)/B”

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 09. lipnja 2010. godine, raspravio je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006.-2010. godine, za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. svibnja 2010. godine.

Odbor je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006.-2010. godine, za 2009. godinu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se realizacija Nacionalnog programa u 2009. godini, provodila kroz strateške aktivnosti za 2009. godinu i to: smanjenju brzina vozila i poštivanje najviših dopuštenih brzina, zaštita djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu, suzbijanja vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu te saniranju opasnih mjesta. Osim strateških provodile su se dodatne aktivnosti kao povećanje razine tehničke ispravnosti vozila, uporaba sigurnosnih pojasa i dr. Istaknuo je da je Nacionalni program temelj svih aktivnosti vezanih za poboljšanje stanja sigurnosti cestovnog prometa. Budući se Nacionalni program bazira na preventivnom djelovanju, postupci kojima je cilj povećanje razine sigurnosti cestovnog prometa nisu zamislivi bez svoje represivne komponente, te je koleracija ova dva vida djelovanja osnov njihove svrhovitosti, te se kao rezultat navedenog može protumačiti osjetno poboljšanje stanja sigurnosti cestovnog prometa u 2009. godini. Također je naglasio da je uzrok boljem stanju angažiranje raznih subjekata od udruga građana, strukovnih udruga do državnih institucija koje organiziraju i provode razne aktivnosti, seminare, okrugle stolove na temu sigurnosti cestovnog prometa

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI NACIONALNOG PROGRAMA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2006.-2010. GODINE, ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

                                                  PREDSJEDNIK ODBORA

       Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 28. travnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 538, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/10-01/02, Urbroj: 5030116-10-1 od 22. travnja 2010. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.    

Uvodno izlaganje dala je predstavnica predlagatelja, koja je kazala, da se ovim Prijedlogom u odnosu na važeći Zakon o javnim cestama ukida pravo osoba s 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja, odnosno osoba kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 60% ili više postotaka, na neplaćanje cestarine za uporabu autoceste i objekata s naplatom. Usvajanjem ovog Prijedloga stavljaju se van snage pojedinačni upravni akti, izdani ovlaštenicima prava na oslobađanje plaćanja cestarine, kao i isprave kojima se navedeno pravo ostvarivalo u cestovnom prometu, a pokrenuti postupci za ostvarivanje prava za oslobađanje plaćanja cestarine se obustavljaju. Naglasila je da se na taj način propisivanje subjektivnih prava usklađuje s financijskim mogućnostima državnog proračuna.

U raspravi su članovi Odbora konstatirali da je veoma teško donijeti odluku o prihvaćanju ovog Prijedloga. Iznijeto je mišljenje da bi cestarine za uporabu autoceste i objekata s naplatom za osobe sa tjelesnim oštećenjem trebale snositi koncesijska i dionička društva koja upravljaju autocestama. Konstatirano je da ovaj Prijedlog nema senzibiliteta za određene skupine osoba sa tjelesnim oštećenjem imajući u vidu njihovo imovinsko stanje. Članovi Odbora jednoglasno su zaključili da je u odredbe Zakona nužno ugraditi imovinski cenzus kako bi se zaštitile najugroženije skupine osoba sa tjelesnim oštećenjem, odnosno da kriterij za plaćanje/neplaćanje bude imovinski cenzus, te smatraju da Vlada svojim amandmanom treba odrediti imovinski cenzus kako bi se ispravila nepravda i pokazala socijalna osjetljivost prema osobama slabijeg imovinskog stanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (5 ”za” i 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da ne donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 22. travnja 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine, s Konačnim prijedlogom zakona hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 533, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-29/10-02/01, Urbroj: 5030105-10-1 od 09. travnja 2010. godine

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama iz 2004. predstavlja najznačajniji međunarodni instrument usmjeren na sprečavanje širenja vodenih organizama i patogena putem balastnih voda kroz postupke upravljanja i kontrole brodskog vodenog balasta, te da ratifikacijom ove Konvencije, Republika Hrvatska daje jasan znak o svojoj opredijeljenosti za razvoj pomorstva na temeljima zaštite okoliša i održivog očuvanja prirodnih staništa. Konvencija će stupiti na snagu kada je potvrdi ili joj pristupi najmanje trideset država čija ukupna trgovačka flota čini najmanje 35% bruto tonaže svjetske trgovačke flote, a do sada je Konvenciju ratificiralo 20 država s 20,93% svjetske flote.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNE KONVENCIJE O NADZORU I UPRAVLJANJU BRODSKIM BALASTNIM VODAMA I TALOZIMA IZ 2004. GODINE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora.

p. o. PREDSJEDNIKA ODBORA

Živko Nenadić, član Odbora

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 18. ožujka 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o potvrđivanju Protokola iz                       1996. godine uz Konvenciju o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima iz 1976. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 520, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 018-05/09-01/09, Urbroj: 5030105-10-1 od 11. ožujka 2010. godine 
  
Odbor je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. godine uz Konvenciju o minimalnim standardima na  trgovačkim brodovima iz 1976. godine, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
   
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom dopunjuje Zakon o potvrđivanju Protokola iz 1996. godine uz Konvenciju o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima iz 1976. godine tako da se dodaje novi članak kojim se utvrđuje da će Republika Hrvatska, u skladu s člankom 3. stavkom 1. Protokola iz 1996. godine u Izjavi koju će priložiti ispravi o ratifikaciji predmetnog Protokola, navesti da prihvaća Konvenciju o predstavnicima radnika iz 1971. godine (br. 135) navedenu u dijelu B Dopunskog dodatka.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ 1996. GODINE UZ KONVENCIJU O MINIMALNIM STANDARDIMA NA TRGOVAČKIM BRODOVIMA IZ 1976. GODINE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora. 

          
                                                                  p.o.  Predsjednika Odbora
                                                                             član Odbora
                                                                            Živko Nenadić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 42 sjednici održanoj 03. veljače 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o sprječavanju onečišćenja voda uslijed plovidbe uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 504, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 325-01/01-03/11, Urbroj: 5030125-10-2 od 28. siječnja 2010. godine

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o sprječavanju onečišćenja voda uslijed plovidbe uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se temeljem Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save, pristupilo izradi Protokola o sprječavanju onečišćenja voda uslijed plovidbe uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save, koji ima za cilj prevenciju, nadzor i smanjenje onečišćenja s plovila u plovidbi, utvrđivanje tehničkih zahtjeva za opremanje luka, razvijanje najbolje dostupnih tehnika za sprječavanje onečišćenja i tehnologija za kontrolu onečišćenja voda uslijed plovidbe, a koji je potpisan u Beogradu 01. lipnja 2009. godine. Posebno je naglasio da se odredbama ovog Prozokola kao ni njegovom primjenom ne zadire u pitanje utvrđivanja i označavanja međudržavnih granica među strankama.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O SPRJEČAVANJU ONEČIŠĆENJA VODA USLIJED PLOVIDBE UZ OKVIRNI SPORAZUM O SLIVU RIJEKE SAVE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 03. veljače 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o plovidbi vodnim putovima na unutarnjim vodama i njihovom tehničkom održavanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 506, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-19/07-03/01, Urbroj: 5030105-10-1 od 28. siječnja 2010. godine

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o plovidbi vodnim putovima na unutarnjim vodama i njihovom tehničkom održavanju, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o plovidbi vodnim putovima na unutarnjim vodama i njihovom tehničkom održavanju, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Također je naglasio da će se primjenom Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srbije o plovidbi vodnim putovima na unutarnjim vodama i njihovom tehničkom održavanju omogućiti uspostavljanje aktivnosti oko realizacije Projekta uređenja zajedničkog dijela vodnog puta u svrhu osiguranja sigurnosti plovidbe, zadovoljiti minimalni zahtjevi plovnosti kojima se mora udovoljiti da bi plovidba bila tržišno isplativa, povečat će se pouzdanost i efikasnost unutarnje plovidbe, što će pridonijeti razvoju gospodarskog rasta kroz realizaciju trgovinskih odnosa.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE SRBIJE O PLOVIDBI VODNIM PUTOVIMA NA UNUTARNJIM VODAMA I NJIHOVOM TEHNIČKOM ODRŽAVANJU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 08. prosinca 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 487, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/09-01/01, Urbroj: 5030116-09-3 od 03. prosinca 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da je nakon sveobuhvatnih analiza ocijenjeno kako je nužno pristupiti reformi pravnog režima javnih cesta na način da se za sve javne ceste, uz odgovarajuća ograničenja koja bi omogućila optimalan odnos između ciljeva zaštite javnih cesta kao dobra od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i ciljeva vezanih za učinkovito gospodarenje i upravljanje javnim cestama, uspostavi pravni režim u kojem bi javne ceste bile u javnopravnom vlasništvu – vlasništvo Republike Hrvatske. Ovim Prijedlogom zakona predlaže se samo izmjena i dopuna Zakona u obujmu koji će osigurati stvaranje učinkovitog i konzistentnog pravnog uređenja kojim će se otkloniti u praksi uočeni problemi. Predloženim izmjenama i dopunama postiže se uspostava novog pravnog režima javnih cesta kao javnog dobra u općoj uporabi, izvan pravnog prometa, na kojima se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava osim prava služnosti i prava građenja radi izgradnje komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija, te posebnog prava korištenja cestovnog zemljišta radi obavljanja pratećih djelatnosti. Ujedno se odredbe o uplati naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, usklađuju sa novim Zakonom o trošarinama (”Narodne novine” broj 83/09.).

U raspravi je zatraženo dodatno pojašnjenje u svezi upravljanja izgrađene infrastrukture uz cestu, te iz kojih razloga se ovim prijedlogom ide na izvlaštenje dijela nekretnine, a ne cijele kao do sada. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ne mijenjaju odredbe kojima se definira tko upravlja javnim cestama te pojasnio da javnu cestu ne čini samo građevina već i zemljište na kojoj je javna cesta i zrak sedam metara iznad ceste. Što se tiče izvlaštenja dijela nekretnine iskustvo je pokazalo da je ranije kada se izvlašćivala cijela nekretnina i sve otkupljivalo u opće dobro, da se dio nekretnine koji nije bio potreban za izgradnju javne ceste, nije mogao privesti nikakvoj svrsi. Također je postavljen upit što će biti sa amortizacijom kada po ovom Zakonu javne ceste kao javno dobro u općoj uporabi postanu vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno kako će se amortizacija obračunati. U svezi s tim odgovoreno je da se amortizacija obračunava vanbilančno, da se primjenjuju najviše stope koje određuje Vlada Republike Hrvatske, te da na isto nije državna revizija imala do sada nikakvih primjedbi.

Budući je predlagatelj ovaj Odboru već ranije izvjestio da se pristupilo izradi cjelovitog teksta Zakona, koji se očekuje u proceduri krajem drugog kvartala 2009. godine, a uzimajući u obzir da su samo tijekom 2009. godine izvršene tri izmjene i dopune Zakona o javnim cestama, ponovo je ukazano na nužnost izrade novog cijelovitog teksta Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, i projekcije za 2011. i 2012. godinu, i Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od. 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je navedene prijedloge raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da će ove godine Hrvatski sabor, u skladu sa Zakonom o proračunu, po prvi put donijeti proračun za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu, te da je Državni proračun za razdoblje 2010.-2012. izrađen je u uvjetima promjenjivog makroekonomskog okružja. S obzirom da zadnje projekcije relevantnih međunarodnih institicija ukazuju na ponovno oživljavanje svjetskog gospodarstva u 2010. godini, predviđa se blagi oporavak hrvatskoga gospodarstva u 2010. godini te realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5% koji će zatim do 2012. godine ubrzati na oko 3,5%.
Predlagatelj je kazao da je nadležno Ministarstvo, izradi proračuna pristupilo na način da se maksimalno smanje svi tekući troškovi Ministarstva, ali i isti takvi kod korisnika proračuna Ministarstva, te subvencije. Naglasio je da je u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ukupan financijski plan smanjen u 2010. godini za oko 3,4 % ili oko 227 milijuna kuna, a provedena je i izmjena klasifikacije što je rezultiralo ustrojavanjem četiri nove agencije u prometu i infrastrukturi koje su kao jedinstvena glava postale nova organizacijska jedinica Ministarstva. U proračunu Ministarstva nalazi se 26 projekta sufinanciranih pomoćima iz EU fondova. Ovoliki broj projekata govori o angažiranosti Ministarstva na pripremi i provedbi EU projekata, iz čega rezultira povlačenje EU novaca, izgradnja administrativnih kapaciteta, te stjecanje važnih znanja i iskustava.Ukupan iznos EU pomoći planiran u idućoj godini iznosi 162,7 milijuna kuna, dok domaće sufinanciranje ovih projekata iznosi 190 milijuna kuna.
Ukupno smanjenje transfera za željeznicu u 2010. godinu u odnosu na izvršenje u 2008. godini iznosi 613 milijuna kuna ili 20%. Od toga je 202 milijuna kuna na subvencijama a 410 milijuna kuna na kapitalnim potporama.

U proračunu za 2010. godinu značajne uštede učinjene su na smanjenju tekućih transfera za željeznički sustav i to za 125 milijuna kuna u odnosu na 2009. godinu (Infrastruktura 90 mln kuna, Putnički 30 mln kuna i Cargo 5 mln kuna).
Transferi za investicije u željeznice u 2010. godini iznose 900 milijuna kuna i povećani su za 42 milijuna kuna u odnosu na 2009. godinu. Razlog ovome su značajan broj projekata u željezničkom sektoru koji se sufinanciraju EU pomoćima (EU pomoći porasle su za 30 mln kuna, te su osigurana i dovoljna prateća sredstva).
Istakuto je da je osigurano 251 milijun kuna za ISPA projekt rekonstrukcije pruge Vinkovci – Tovarnik koja će iduće godine biti završena. Ovo je najveći do sada ugovoreni projekt sufinanciran sredstvima EU pomoći. Po završetku rekonstrukcije ove 33 km duge dionice brzina na njoj će biti 160 km/h.

U raspravi je istaknuto da su predviđena nedovoljna sredstva za sustav Hrvatskih željeznica te se time dovodi u pitanje održivost postojećeg obujma prijevoza, s obzirom da su sredstva za održavanje infrastrukture nedovoljna za održavanje postojećeg stanja što znači da će se pogoršati uvjeti prijevoza. Tu je upozoreno da su izvan uporabe oba željeznička mosta u čvoru Zagreb, a za to nisu predviđena sredstva iz proračuna. Zbog smanjenja subvencije za putnički prijevoz na 340 milijuna kuna doći će do ozbiljnih poremećaja u prijevozu putnika jer će se morati reducirati broj vagona, odnosno broj vlakova. Također se zbog nedostatnih sredstava za nabavku novih vozila dovodi u pitanje realizacija projekta izgradnje triju prototipova motornih vlakova za HŽ Putnički prijevoz. Upitna je obnova postojećeg voznog parka HŽ Vuče vlakova, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza budući da su Proračunom, za modernizaciju postojećih željezničkih vozila predviđena sredstva u iznosu od 202.7 milijuna kuna.
Izražena je ozbiljna zabrinutost s obzirom da u 2009. godini nadležno Ministarstvo nije dobilo dostatna sredstva zbog čega je došlo do zastoja u realizaciji strateških projekata, a ovim Proračunom se sredstva za 2010. godinu dodatno smanjuju, te će 2010. godina biti krizna, budući će se teško realizirati ambiciozni planovi. Največi problem je zasigurno HŽ Infrastruktura i država ne može pobjeći od tog problema, jer se HŽ Infrastruktura se bi smjela privatizirati. Što se tiče putničkog prometa, teretnog promet i vuče potrebno je dobiti odgovore što će biti sa tim trgovačkim društvima i što se poduzima da ta trgovačka društva budu konkurenta.
Sobzirom na ozbiljnost stanja u HŽ-u dogovoreno je da do kraja prvog kvartala nadležno Ministarstvo dostavi Odboru ocjenu stanja u HŽ-u, o strukturnim promjenama, ulaganju u modernizaciju, sigurnosti u prometu, zaposlenosti.

Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu, i Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu nije dobio potrebnu večinu, u smislu odredbe članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jer je 4 člana Odbora glasovalo ”ZA”, a 4 člana Odbora ”PROTIV”.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

            PREDSJEDNIK ODBORA
                            Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 475, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se Zakonom uređuju prihodi, primitci, rashodi i izdatci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade,  Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjenje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, drugo čitanje P.Z. 475, nije dobio potrebnu večinu, u smislu odredbe članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jer je 4 člana Odbora glasovalo ”ZA”, a 4 člana Odbora ”PROTIV”.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slućaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili  Živka Nenadića člana Odbora.

                                 PREDSJEDNIK ODBORA
                              Slavko Linić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 15. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2009. godine.
Odbor je navedeni akt razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
O predmetnom aktu provedena je objedinjena rasprava zajedno s Prijedlogom državnog proračuna Republike  Hrvatske za 2010. i projekcija za 2011. i 2012. godinu.
Prijedlogom ovog zakona uređuju se prihodi, rashodi i izvršavanje Državnog proračuna te opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, kazne za neispunjavanje obaveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna, a jedina promjena u odnosu na važeći Zakon je u omogućavanju povrata uplaćenog PDV-a poduzetnicima koji sudjeluju u NATO projektima.
U kraćoj raspravi članovi Odbora nisu imali primjedbi na predloženi tekst Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskga sabora Odbor je odredio zastupnika Antu Kotromanovića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
              Ante Kotromanović

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 21. listopada 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 455, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 100-01/09-03/01, Urbroj: 5030105-09-1 od 09. listopada 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom potvrđuje Konvencija o radu pomoraca iz 2006. godine kako bi njezine odredbe postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Konvencijom je predviđeno da države luke osiguraju da tijekom inspekcijskih pregleda države luke, brodovi država koje nisu ratificirale Konvenciju nemaju povoljniji tretman od država koje su istu ratificirale. Naglasio je da je najveća vrijednost ove Konvencije ujednačavanje standarda koji se odnose na sva područja života i rada pomoraca kroz jedan međunarodni instrument koji je stoga kolokvijalno nazvan ”Super Konvencija” ili ”Četvrtim stupom” globalnog pravnog uređenja pomorstva.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O RADU POMORACA IZ 2006. GODINE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 21. listopada 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 457, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 343-01/09-01/04, Urbroj: 5030116-09-1 od 15. listopada 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, s Konačnim  prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je odredbe koje se odnose na prava putnika u zračnom prometu i odgovornost prijevoznika, potrebno uskladiti s odgovarajućim EU propisima, što je jedan od uvjeta pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Također je naglasio, kako je u EU ukinuta razlika između domaćeg (unutar teritorija EU) i međunarodnog prometa (EU s trečim državama), što se tiče prava putnika i odgovornosti zračnog prijevoznika, te s obzirom na to da Montrealska konvencija regulira samo međunarodni prijevoz, potrebno je u ovom Zakonu implementirati EU uredbe koje u sebi sadrže rješenja iz Montrealske konvencije, kako bi se ujednačio sustav odgovornosti prijevoznika i u međunarodnom i u domaćem zračnom prijevozu Republike Hrvatske, što će za posljedicu imati ne samo ujednačeni sustav odgovornosti prijevoznika u međunarodnom i domaćem zračnom prijevozu, nego i učvršćivanje mjera zaštite putnika.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM I STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA U ZRAČNOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 36. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 449, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-25/09-01/02, Urbroj: 5030116-09-1 od 22. rujna 2009. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se donošenjem ovog Zakona osigurava potpuno usklađenje pravnog sustava Republike Hrvatske u području sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka sa pravnom stečevinom Europske unije. Također se usklađuju odredbe Zakona sa drugim, u međuvremenu donesenim zakonima, te se osigurava njegova učinkovitija primjena, posebno definiranjem postupaka i koordinacije nadležnih tijela.

Osnovna novina je: proširenje primjene Zakona i na brodove u nacionalnoj plovidbi na temelju procjene sigurnosti zaštite koju će provesti Ministarstvo unutarnjih poslova; postupak u povod najave uplovljavanja broda; postupak ovlašćivanja i nadzor nad radom priznatih organizacija za sigurnosnu zaštitu. Naglašeno je da se zbog pravne sigurnosti, preglednosti i transparentnosti u primjeni, nije išlo u postupak izmjena i dopuna važećeg Zakona, već na donošenje cjelovitog teksta Zakona. Predlagatelj je istaknuo da će donošenjem ovog Zakona, najvjerojatnije biti zatvoreno poglavlje 14. Prometna politika do kraja 2009. godine

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o kombiniranom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 436, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/09-01/02, Urbroj: 5030116-09-1 od 27. kolovoza 2009. godine
Odbor je Prijedlog zakona o kombiniranom prometu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.    
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da donošenje Zakona o kombiniranom prometu predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, u dijelu koji još nije usklađen, a koji se odnosi na kombinirani prijevoz. Temeljem najvažnijeg strateškog dokumenta za dugoraočni razvoj zajedničke prometne politike Europske unije, Bijele knjige Europske komisije ”Europska prometna politika za 2010: Vrijeme za odluku”, osnovni cilj zajedničke prometne politike je poticaj postizanju ravnoteže različitih oblika prometa revitalizacijom željezničkog, pomorskog i riječno-kanalskog prometa do 2010. godine, odnosno revitalizacijom onih oblika prometa koji manje zagađuje okoliš. Osnovni cilj je smanjenje opterećenja cestovnog prometa i smanjenje njegovog negativnog učinka na okoliš kroz usmjeravanje prometa sa cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu.
Predstavnici Sindikata prometnika vlakova hrvatske izrazili su nezadovoljstvo predloženim rješenjem, smatrajući da je željeznica ovim prijedlogom stavljena u nepovoljan položaj u odnosu na cestovne prijevoznike, te da željeznicu treba osposobiti kako bi bila ravnopravna sa konkurencijom. U raspravi je konstatirano da ovaj prijedlog ide u korist Hrvatskih željeznica, jer se Zakonom između ostaloga omogućava stavljanje u funkciju intermodalne infrastrukture, terminal Spačva i niskopodne vagone za prijevoz kamiona, koji nisu dovoljno iskorišteni. Istaknuto je da će se ovim Zakonom, uz donošenje Strategije stvoriti uvjeti za daljnje poticanje i razvoja kombiniranog prijevoza.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (4 ”za” i 3 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O KOMBINIRANOM PROMETU
u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora.

       p.o.  PREDSJEDNIKA ODBORA
                                                                                        Živko Nenadić, član Odbora

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 35. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 439, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/09-01/03, Urbroj: 5030116-09-1 od 03. rujna 2009. godine.
Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.    
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da je iz odredbi važećeg  Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, razvidno da se obavljanje djelatnosti svih vrsta javnog cestovnog prijevoza temelji na sustavu dozvola, osim kod autotaksi prijevoza, u kojem je ostavljena mogućnost obavljanja djelatnosti na temelju licencija ili koncesija. Ovim Zakonom uvodi se sustav dozvola i u djelatnost autotaksi prijevoza i preciznije utvrđuje područje na kojem prijevoznik obavlja autotaksi prijevoz. Također je istaknuo da se ovaj Zakon usklađuje sa Zakonom o koncesijama.
U raspravi je razmotren prijedlog Hrvatske obrtničke komore, kojim se ukazuje da bi autotaksi prijevoz trebalo uređivati na razini županija, te da bi to rješenje bilo logičnije i opravdanije. Predstavnik predlagatelja obrazložio je loše strane tog prijedloga, ističući prednosti predloženog rješenja, koje omogućava obavljanje autotaksi prijevoza na temelju dozvola, a na području jedinica lokalne samouprave u kojoj se ne izdaju dozvole autotaksi prijevoz se obavlja na temelju licencije za obavljanje autotaksi prijevoza, ako to svojim propisom utvrdi nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave. U raspravi je izraženo mišljenje da je potrebno razmotriti mogućnost propisivanja kriterija, kojim bi se postigla ujednačenost i omogućila konkurentnost u djelatnosti autotaksi prijevoza.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora.

       p.o.  PREDSJEDNIKA ODBORA
                                                                                        Živko Nenadić, član Odbora

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog odluka o razrješenju dosadašnjeg predsjednika, zamjenice predsjednika i dijela članova i o imenovanju novog predsjednika, zamjenika predsjednika i dijela članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 080-02/09-02/118, Urbroj: 50304/2-09-01 od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog Prijedlog odluka o razrješenju dosadašnjeg predsjednika, zamjenice predsjednika i dijela članova i o imenovanju novog predsjednika, zamjenika predsjednika i dijela članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije imenovanju dijela članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je stupanjem na snagu Zakona o elektroničkim komunikacijama, Hrvatska agencija za telekomunikacije preoblikovana u Hrvatsku agenciju za poštu i elektroničke komunikacije, koja je ujedno pravni slijednik Vijeća za poštanske usluge. Istaknuo je da dosadašnjem predsjedniku, zamjenici predsjednika i dijelu članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije istječe razdoblje na koje su imenovani, te da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 11. srpnja 2009. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju dosadašnjeg predsjednika, zamjenice predsjednika i dijela članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Na istoj sjednici, Vlada Republike Hratske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju novog predsjednika, zamjenika predsjednika i dijela članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ODLUKE

O RAZRJEŠENJU DOSADAŠNJEG PREDSJEDNIKA, ZAMJENICE PREDSJEDNIKA I DIJELA ČLANOVA I O IMENOVANJU NOVOG PREDSJEDNIKA, ZAMJENIKA PREDSJEDNIKA I DIJELA ČLANOVA VIJEĆA HRVATSKE AGENCIJE ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

u tekstu u kojem ih je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 426, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/09-01/01, Urbroj: 5030114-09-2 od 30. srpnja 2009. godine

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.    

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se Prijedlogom ovog Zakona predlaže usklađivanje sa Zakonom o koncesijama. Usklađivanje Zakona o javnim cestama sa Zakonom o koncesijama izvršeno je na način da u Prijedlog zakona nisu unesene, odnosno prepisane odredbe Zakona o koncesijama, već su u Prijedlogu zakona izmjenjene, odnosno brisane odredbe koje su uređene Zakonom o koncesijama ili je upućeno na njihovu primjenu. Naglašeno je da se prema Zakonu o koncesijama na davanje koncesija poslije 01. siječnja 2009. godine primjenjuje postupak davanja koncesija propisan tim Zakonom, te je nužno što prije usuglasiti ove Zakone. 

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donesu

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine o plovidbi plovnim putovima unutarnjih voda i njihovom obilježavanju i održavanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 410, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-19/09-01/03, Urbroj: 5030114-09-1 od 16. srpnja 2009. godine

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine o plovidbi plovnim putovima unutarnjih voda i njihovom obilježavanju i održavanju, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.    

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine o plovidbi plovnim putovima unutarnjih voda i njihovom obilježavanju i održavanju kako bi njegove odredbe postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ugovorom se uređuju odnosi ugovornih strana vezanih uz plovidbu plovnim putovima rijeka Save, Kupe, Une, Vrbasa, Bosne, Dunava i Drave u granicama njihove plovnosti i obilježavanje i održavanje plovnih putova rijeke Save i Une u utvrđenoj klasi

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE O PLOVIDBI PLOVNIM PUTOVIMA UNUTARNJIH VODA I NJIHOVOM OBILJEŽAVANJU I ODRŽAVANJU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. godine  uz Konvenciju o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima iz 1976. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 428, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 018-05/09-01/09, Urbroj: 5030114-09-1 od 30. srpnja 2009. godine

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 1996. godine  uz Konvenciju o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima iz 1976. godine, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.    

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom predlaže potvrđivanje Protokola 1996. godine uz Konvenciju o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima iz 1976. godine uključivanjem Konvencije o smještaju članova posade na brodovima iz 1970. godine, Konvencije o radnom vremenu i broju članova posade iz 1996. godine, Konvencije o osobnim ispravama pomoraca iz 1958. godine, Konvencije o predstavnicima radnika iz 1971. godine, Konvencije o zdravstvenoj zaštiti i pružanju medicinske skrbi (pomorci) iz 1987. godine i Konvencije o repatrijaciji pomoraca (revidirana) iz 1987. godine. Istaknuto je da se potvrđivanjem ovog Protokola upotpunjuje cjelina mnogostranih ugovora, koje Republika Hrvatska, u postupku usklađivanja hrvatskog pomorskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije mora potvrditi.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ 1996. GODINE UZ KONVENCIJU O MINIMALNIM STANDARDIMA NA TRGOVAČKIM BRODOVIMA IZ 1976. GODINE,

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se prelijevanje financijske krize očitovalo u realnom padu bruto domaćeg proizvoda od 6,7% u prvom tromjesečju 2009. godine, te da se na razini čitave 2009. godine očekuje realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 4,5%, na čemu se i temelji ovaj Prijedlog. Istaknuto je da su na prihodovnoj strani najveća smanjenja od prihoda od poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost. Ukupni rashodi se smanjuju sa 121, 6 milijardi na 12,8 milijardi kuna, odnosno 780,6 milijiuna kuna. Iz kretanja planiranih prihoda i ukupnih rashoda državnog proračuna u 2009.godini planiran je manjak državnog proračuna u iznosu 11,0 milijardi kuna.

Udijelu koji se odnosi na nadležnosti iz djelokruga Odbora naglašeno je da se rebalansom na poziciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture sredstva smanjuju u iznosu od 212 milijuna kuna što sa smanjenjem iz prvog rebalansa u ožujku čini ukupno 950 milijuna kuna. Ovo smanjenje neće ugroziti sustav za koji smo odgovorni, budući se kod smanjenja sredstava pazilo da se ista uzmu sa pozicija koja su u proračunu od ove godine, ali se nije očekivala realizacija u ovoj godini. Najveće smanjenje odnosi se na Hrvatske željeznice posebno na infrastrukturu, restrukturiranje i modernizaciju željeznica, što će značiti usporavanje razvoja u cijelom sustavu. Također se smanjuju sredstva za izgradnju komunalne infrastrukture na otocima (CEB IV), u iznosu od 16 milijuna i za županijske luke 5 milijuna, te Agenciji za obalni linijski promet 25 milijuna. Istaknuto je da se povečao iznos Lučkoj upravi Rijeka, kao i za izgradnju školskog broda Loger.

U raspravi je iskazana bojazan za Hrvatske željeznice, gdje su znatno smanjena planirana sredstava, a što bi moglo rezultirati sa gubitkom. Predstavnik predlagatelja je kazao, da je HŽ infrastruktura dogovorila kredit sa domaćom bankom pod povoljnim uvjetima u iznosu od 200 milijuna kuna jer se očekivalo smanjenje Državnog proračuna u dijelu koji se odnosi na HŽ.
Ocjenjeno je da s obzirom na situaciju treba dati potporu ovom Prijedlogu, s tim da treba voditi računa da se Državnim proračunom ne smanjuju sredstva potrebna za održavanje redovitih pomorskih linija, odnosno vezu otoka sa kopnom, bez obzira na isplativost. Naglašeno je da ovo nije zadnje rezanje Državnog proračuna, te je nužno voditi računa da se ne štedi na HŽ-u i Jadroliniji, jer bi to dovelo do daljnjeg pogoršanja u gospodarstvu, budući će se pogoršati rokovi plaćanja trgovačkih društava, gdje je država večinski vlasnik, te bi trebalo definirati rokove plaćanja, tj. da Nadzorni odbori definiranju rokove jer sve ostalo bilo bi neodgovorno ponašanje.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (7 ”za” i 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 33. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 405, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2009. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se ovim Zakonom: mijenja visina zaduživanja i mijenja visina jamstvene zalihe.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (7 ”za” i 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slućaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 08. srpnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o poštanskim uslugama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 399, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 344-02/09-01/01, Urbroj: 5030116-09-1 od 02. srpnja 2009. godine.
    
Odbor je Konačni prijedlog zakona o poštanskim uslugama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
     
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da je Zakonom o poštanskim uslugama posebna pozornost posvećena daljnjem jačanju neovisnosti i izgradnji potrebnih kapaciteta nacionalnoga regulatornog tijela na tržištu poštanskih usluga (HAKOM – Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije), daljnjoj liberalizaciji tržišta poštanskih usluga, bržem i jednostavnijem stjecanju prava na obavljanje poštanskih usluga, a osobito univerzalnih poštanskih usluga, povećanju odgovornosti davatelja poštanskih usluga te djelotvornijem i kvalitetnijem mehanizmu zaštite prava korisnika poštanskih usluga. Ovim se Zakonom, koji je usklađen i sa zaprimljenim neformalnim mišljenjem Europske komisije, u hrvatsko zakonodavstvo u cijelosti preuzima pravna stečevina EU sadržana u Prvoj i Drugoj poštanskoj direktivi (Direktiva 97/67/EZ iz 1997. i Direktiva 2002/39/EZ iz 2002. godine), što je obveza koja proizlazi iz mjerila za zatvaranje pregovora u Poglavlju 3. – Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, koje se odnosi na područje poštanskih usluga. Nadalje, slijedom stupanja na snagu Treće poštanske direktive (Direktiva 2008/6/EZ), kojom je proces postupnog otvaranja tržišta poštanskih usluga u državama članicama EU ušao u posljednju fazu, Hrvatska je u dogovoru s Europskom komisijom zatražila odgodu potpune liberalizacije tržišta poštanskih usluga, odnosno mogućnost rezerviranja usluga za davatelja univerzalnih poštanskih usluga (javnog operatora) do 31. prosinca 2012. godine, kao što je to predviđeno člankom 3. ove Direktive za 11 država članica EU (9 novih članica i 2 stare – Luksemburg i Grčka).
Donošenjem Zakona o poštanskim uslugama uspostavit će se suvremen, kvalitetan i učinkovit regulatorni okvir koji je od ključne važnosti za daljnji razvoj poštanskih usluga, pred nastupajuću potpunu liberalizaciju tržišta poštanskih usluga i integraciju ovoga sektora u jedinstveno europsko tržište. Zahvaljujući predviđenoj dinamici postupne liberalizacije do 31. prosinca 2012. godine, pripremit će se tržište poštanskih usluga i javni operator na sve izazove koje donosi potpuna liberalizacija i otvaranje poštanskog tržišta. Pritom će se, kroz nastavak rezerviranja usluga za javnog operatora u tom ograničenom, prijelaznom razdoblju osigurati dostupnost i zadovoljavajuća razina kakvoće univerzalnih poštanskih usluga, što ujedno jamči i odgovarajuću razinu standarda života i rada svih hrvatskih građana, kao i nesmetano funkcioniranje gospodarstva u cjelini.

Predsjednica Hrvatskog sindikata pošta kazala je da su se sindikati Hrvatskih pošta uključili u raspravu, dali primjedbe na nacrt zakona, zbog čega je predloženi tekst doživio promjene, te da je sindikat na sjednici Gospodarsko – socijalnog vijeća podržao ovaj Prijedlog zakona, kao i da im je obećano da će  sudjelovati  u izradi podzakonskih propisa.

U raspravi je istaknuto da odredba članka 46., kojom je propisano da davatelj poštanskih usluga ne odgovara za izmaklu korist niti za stvarnu štetu zbog gubitka pošiljke nije u interesu zaštite korisnika poštanskih usluga. Smatra se i da bi iz odredbe članka 27. trebalo brisati stavak 2. jer je isti obuhvaćen u stavku 3. istog članka. Ocjenjeno je da nije dobro da se mješaju kompetencije Agencije i nadležnog Ministarstva, budući i Agencija i Ministarsvo provode postupak rješavanja sporova, zbog čega, nezadovoljnoj strani ostaje samo mogućnost tužbe pred Upravnim sudom, što je dugotrajan postupak. Također je ukazano da su iz ovog Prijedlog zakona iz rezerviranog područja univerzalne poštanske usluge, ispuštene poštanske i brzojavne uputnice, kao jedina poštanska financijska usluga, te sudska pisma i pisma po upravnom i prekršajnom postupku.
Predlagatelj je dodatno pojasnio da su Agenciji u postupku rješavanja dane veče ovlasti, te da je korisnik usluga zaštičen, jer je propisano da može podnijeti zahtjev Agenciji, koja mora donijeti odluku u roku od tri mjeseca. Poštanske i brzojavne uputnice ispuštene su iz ovog Prijedloga zakona na osnovu primjedbe Europske komisije, što je u skladu sa poštanskim direktivama.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POŠTANSKIM USLUGAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 08. srpnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o                         linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 393, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-01/09-01/01, Urbroj: 5030116-09-2 od 26. lipnja 2009. godine.
    
Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
     
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona predlaže usklađivanje sa Zakonom o koncesijma, donesenim u 2008. godini. Budući se na postupak davanja koncesije od 01. siječnja 2009. primjenjuje Zakon o koncesijama nužno je bilo iz Zakona brisati sve odredbe koje su suprotne Zakonu o koncesijama, te na taj način stvoriti pretpostavke za davanje novih koncesija na linijama koje još nisu koncesionirane. Istaknuo je da su ovim Prijedlogom ujedno uređena i pitanja za koja se u dvogodišnjoj primjeni Zakona uočilo da nisu u cijelosti uređena ili da ih treba propisati na drugačiji ili jasniji način. Tu je posebno ukazao da je cjelovito uređeno pitanje izvanrednih okolnosti u obavljanju prijevoza u slučaju izvanrednih okolnosti, te otvorena mogućnost zamjene broda za vrijeme trajanja koncesije, kada zato postoje opravdani razlozi.

U raspravi je ocijenjeno da se ovim Zakonom pruža jednaka mogućnost Jadroliniji kao najjačem brodaru koji prevozi cca 90% ukupnog broja putnika i vozila, kao i budućim privatnim brodarima. Zakon jasno razrađuje kriterije gdje se osim financijskih efekata valoriziraju i veličina broda, komfor broda, godina izgradnje, dakle veči standard. Istaknuto je da trajanje koncesije poštuje ulogu domaćeg javnog brodara, ali i daje mogućnost da se budući koncesionari bolje pripreme za tržišnu utakmicu, čime  se povećava sigurnost i osigurava nedolazak podstandardiziranih brodara. Na poseban upit da li se vodi briga o očuvanju okoliša, odnosno da se ne koriste neprihvatljivi brodovi predstavnik predlagatelja je kazao da su takvi brodovi kod nas isključeni iz prometa, te da su u tom smislu propisani u Hrvatskom registru brodova minimalni uvjeti.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 01. srpnja 2009. godine, raspravio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2008. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 304-03/09-02/02 Urbroj: 5030116-09-1 od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2008. godini, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je podnositelj Izvješća, koji je istaknuo da je ovo Izvješće kao i već usvojena prethodna tri za razdoblje 2004.-2005., 2006. i 2007. godinu, predstavlja analitički osvrt provedbene politike Vlade Republike Hrvatske, prema kojoj je vrednovanje Jadrana i pomorska orijentacija zemlje, odnosno razvitak i pojačana briga o otocima, zadano kao osnovni prioritet, a sve to su ujedno kriteriji ubrzanog, sustavnog razvoja po principu održivosti, postavljeni i kao kriterij mjera razvitka cijele zamlje. Posebno je ukazao na tri osnovna područja na koja je usmjerena politika razvoja otoka i to dugoročno stvaranje boljih i kvalitetnijih uvjeta života na otocima, zaštita postojećih vrednota i očuvanje svih otočnih resursa, te demografski, društveni i gospodarski napredak i održivi razvoj.

U raspravi je ocijenjeno da se na otocima osjećaju znatni pomaci u kvaliteti življenja u odnosu na ranije razdoblje, te da bi ulaganja u otoke trebalo zadržati na najmanje sadašnjoj razini. Ukazano je da nisu ostvareni zdravstveni standardi kako je to propisano zakonom, te da je potrebno posebnu brigu usmjeriti na uspostavljanje viših zdravstvenih standarda koji se osim osnivanja domova zdravlja očituju i u osnivanju turističkih ambulanti. Naglašeno je da u zdravstveno pogledu ne bi trebalo štedjeti, te da treba razmisliti da se na otocima osiguraju rodilišta i operacione sale kako bi se spasili ljudski životi. Iskazana je i nužnost da gradovi na otocima sudjeluju u radu lučke uprave, što bi doprinjelo kvalitetnijem rješavanju otočke problematike. U svezi propisanog instituta prvokupa nekretnina na otoku, konstatirano je da se ni jedna prispjela ponudu za kupnju nije mogla realizirati zbog nemogućnosti ispunjenja svih propisanih uvjeta, a najveća zapreka je neutvrđivanje granice pomorskog dobra.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE
ZAKONA O OTOCIMA U 2008. GODINI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 18. lipnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 363, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 341-01/09-01/01, Urbroj: 5030116-09-1 od 08. lipnja 2009. godine.
    
Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
     
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da će se ovim Zakonom redefinirati i dodatno uskladiti odredbe važećeg Zakona sa sekundarnim propisima Europske unije, a prema sugestijama Europske komisije, prije svega kroz veću neovisnost upravitelja infrastrukture i njegovih osnovnih funkcija od ostalih željezničkih prijevozničkih djelatnosti čime se doprinosi otvorenijem i nediskriminirajućem pristupu tržištu željezničkih usluga. Ovim Zakonom izvršiti će se usklađivanje odredbi o koncesijama za gradnju i upravljanje željezničkom infrastrukturom s odredbama novog Zakona o koncesijama, te urediti pitanje usluga od općeg gospodarskog interesa sa odgovarajućim odredbama propisa kojima se uređuje pitanje potpora.

Predstavnik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske smatra da bi neke odredbe Zakona trebalo definirati drugačije, te posebno ukazuje na mogućnost da upravitelj infrastrukture može postati i željeznički prijevoznik. Upozorio je da nije opravdano uvođenje ETCS posebno na Koridoru X. Ističe da Vlada Republike Hrvatske ne pokazuje interes za osuvremenivanje željezničke infrastrukture, a upitan je i opstanak HŽ Carga i Hž Vuče vlakova.

U raspravi je istaknuto da primjedbe Sindikata nisu suštinske primjedbe na Zakon. Svima je jasno da uspješnost željezničkog sustava ovisi o stanju infrastrukture, a što je teško urediti s obzirom na sredstva kao i ono što se može osigurati iz Državnog proračuna. Ovaj Zakon ne može riješiti sve aspekte sigurnosti, već se očekuje da će se podzakonskim aktima, čija izrada je u tijeku, to riješiti. Ocjenjena je opravdanom primjedba Sindikata u svezi Koridora X, ali projekt ETCS-a je u tijeku, iako ima prioritetnijih problema za rješavanje na Koridoru X. Posebno je iskazano neslaganje sa Sindikatom, o ocjeni Vladinog interesa za osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, smatrajući da se na takav način neće doći do odgovarajućih rješenja. Na poseban upit da li će se i kada uskladiti vozni red vlakova konkretno na relaciji Split - Zagreb, sa  voznim redom  trajekta, predstavnik Vlade je kazao da se to riješava na lokalnoj razini, te da pri tome treba voditi računa da li su ti vlakovi vezani za međunarodni vozni red.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽELJEZNICI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je također jednoglasno donio slijedeći:

ZAKLJUČAK

Vlada Republike Hrvatske izvjestiti će Hrvatski sabor o programu modernizacije i ulaganja u željezničku infrastrukturu, te modernizaciju i prilagodbu HŽ Cargo, HŽ Putnički promet i HŽ Vuča vlakova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 18. lipnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za ”Projekt obnove riječkog prometnog pravca II”, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 368, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-01/03-03/03, Urbroj: 5030105-09-1 od 08. lipnja 2009. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između  Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za ”Projekt obnove riječkog prometnog pravca II”, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Uvodno, predstavnik predlagatelja je istaknuo, da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za ”Projekt obnove riječkog prometnog pravca II”, propisuje način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca, kao i nadležnost za provedbu Ugovora o jamstvu. Također je kazao, da se Lučka uprava Rijeka, temeljem Ugovora o zajmu za ”Projekt obnove riječkog prometnog pravca II” obvezala, kao zajmoprimac redovito izvršavati svoje financijske obveze prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvojkoje proizlaze u svezi s provedbom Projekta. Izvršavanje Ugovora o jamstvu osim potencijalne financijske obveze otplate zajma u svojstvu jamca, zahtjeva i osiguranje dodatnih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske, kako bi se osigurala uspješna provedbe Projekta, te da će u tu svrhu  Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tijekom razdoblja provedbe Projekta u sklopu svog razdjela proračuna planirati i osigurati iznos u protuvrijednosti 4 milijuna EUR-a.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA ”PROJEKT OBNOVE RIJEČKOG PROMETNOG PRAVCA II”

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 18. lipnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o žičarama za prijevoz osoba, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 358, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 621-01/09-02/01, Urbroj: 5030116-09-1 od 08. lipnja 2009. godine.
    
Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o žičarama za prijevoz osoba, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
     
Uvodno, predstavnik predlagatelja je kazao da su nakon stupanja na snagu Zakona o žičarama za prijevoz osoba postupci davanja koncesije, prestanak koncesije, pravna zaštita u postupcima davanja i prestanka koncesije, te druga pitanja u vezi s koncesijama uređena novi Zakonom o koncesijama, te da su također doneseni i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi i Zakon o javno-privatnom partnerstvu. Donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni zakona o žičarama uskladiti će se Zakon o žičarama za prijevoz osoba, kao posebni zakon, sa Zakonom o koncesijama koji je opći zakon, te na taj način postići pravna usklađenost, odnosno provedivost sustava davanja koncesija u području žičara za prijevoz osoba.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ŽIČARAMA ZA PRIJEVOZ OSOBA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 18. lipnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. E. br. 357, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 341-01/09-01/02, Urbroj: 5030116-09-1 od 08. lipnja 2009. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
     
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je u okviru predpristupnih aktivnosti Republike Hrvatske za ulazak u punopravno članstvo Europske unije, a u cilju ispunjenja dodatnih mjerila za okončanje pregovora u pregovaračkom poglavlju 14. Prometna politika, ocijenjeno potrebnim redefinirati ili dodatno pojasniti neke od ranije ugrađenih pravnih instituta u Zakonu, te izvršiti dodatna usklađenja s pravnim propisima Europske unije. Naglasio je da će se predloženim Zakonom stvoriti preciznij pravni okvir za omogućavanje ostvarenja funkcija neovisnog regulatornog tijela u području željezničkih usluga, te nastaviti proces harmonizacije domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije kroz prihvaćanje i implementaciju sekundarnih propisa Europske unije koji regulira ova pitanja, posebno Direktive 2001/14/EC o dodjeli kapaciteta željezničke infrastrukture i određivanju pristojbi za uporabu željezničke infrastrukture te potvrdama o sigurnosti.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AGENCIJI ZA REGULACIJU TRŽIŠTA ŽELJEZNIČKIH USLUGA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 347, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 453-02/09-01/01, Urbroj: 5030120-09-2 od 28. svibnja 2009. godine.
    
Odbor je Konačni prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
     
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je od donošenja ovog Zakona do danas došlo do promjene pravne stečevine s kojom se ovaj Zakon usklađuje, pa je sukladno mjerilima za zatvaranje pregovora u poglavlju 9.- Financijske usluge, potrebno u potpunosti uskladiti odredbe ovog Zakona sa pravnom stečevinom Europske unije. Istaknuo je da se predloženom dopunom u članku 71. važećeg Zakona  određuje da danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaje važiti restriktivna odredba koja obvezuje društva za osiguranje na dobivanje prethodne suglasnosti nadzornog tijela na cijenike premije osiguranja

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O  DOPUNI ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 04. lipnja 2009. godine, raspravio je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. svibnja 2009. godine.

Odbor je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za 2008. godinu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se realizacija Nacionalnog programa u 2008. godini, provodila kroz strateške aktivnosti za 2008. godinu i to: smanjenju brzina vozila i poštivanje najviših dopuštenih brzina, zaštita djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu, suzbijanja vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu te saniranju opasnih mjesta. Osim strateških provodile su se dodatne aktivnosti kao povećanje razine tehničke ispravnosti vozila, uporaba sigurnosnih pojasa i dr. Ukazao je na paradoksalnu situaciju u 2008. godini, gdje je utvrđeno smanjenje broja nesreća, smanjenje broja ozljeda a povećanje broja poginulih. Pritom je istaknuo da se povećao broj vozila i novih vozača, odnosno ukupno povećanje prometa. Također je naglasio da se prema sadašnjim podacima za 2009. godinu smanjio broj poginulih za 26%, te da treba biti zadovoljan tim trendom, iako stanje općenito nije dobro ali da su rezultati vidljivi.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PROVEDBI NACIONALNOG PROGRAMA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU.

Odbor je kao rezultat opsežne rasprave, jednoglasno donio sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Odbor, i pored niza poduzetih mjera u 2008. godini, izražava nezadovoljstvo sa stanjem sigurnosti cestovnog prometa;
2. Ocijenjeno je da pojedina nadležna ministarstva, u preventivnim mjerama, nisu dala svoj puni doprinos u borbi za poboljšanje sigurnosti u prometu, iz razloga što još uvijek nije donesen niz provedbenih propisa temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a nije dana ni ocjena što je uzrok povećanog broja poginulih u prometnim nesrećama, s obzirom na broj smanjenja prometnih nesreća;
3. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006. – 2010., kojim su zacrtani ciljevi koji se trebaju postići do 2010. godine, jednim dijelom se ostvaruju, osim u najvažnijem segmentu, smanjenju broja poginulih, na 10 na sto tisuća stanovnika, i teško je očekivati, da će se prema iskazanim podacima o povećanom broju poginulih ostvariti. Odbor smatra da je potrebno Vladinu ocjenu i informaciju, sa prijedlogom mjera o provođenju Nacionalnog programa dostaviti Hrvatskome saboru na raspravu;
4. Ocijenjeno je da bi bilo neophodno pripremiti nove zakonske prijedloge, koji bi odvojeno regulirali pojedina područja koja su sada definirana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, a temeljem kojih bi pojedina ministarstva bili direktni nositelji zakona (Ministarstvo unutarnjih poslova; Ministarstvo mora prometa i infrastrukture, teretni promet; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa preventiva, edukaciju; Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi hitna pomoć na cestama, i dr.);
5. U preventivnom postupanju posebno u dijelu edukacije, tehničke kontrole, značajnu ulogu trebali bi imati Hrvatski autoklub, Centar za vozila Hrvatske, Centar za sigurnu vožnju i građanske udruge;
6. U ocjeni provedbe Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006. – 2010., trebalo bi izraditi studiju o stanju sigurnosti u prometu, te bi u tu svrhu Vlada mogla iskoristiti potencijale kojima raspolaže Hrvatski autoklub.
7. Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora organizirati će sastanak s predstavnicima osiguravajućih društava s ciljem osiguranja sredstava za financiranje provedebe Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 04. lipnja 2009. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, aktom od 15. svibnja 2009. godine.

Odbor je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2008. godinu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

U raspravi je Odbor raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 344-03/09-02/02, Urbroj: 5030116-09-2 od 28. svibnja 2009. godine.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, koji je kazao da Godišnje izvješće Agencije sadrži podatke o stanju razvoja tržišta
elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga, pregled provedbe utvrđenih načela i ciljeva regulacije tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga, podatke o ispunjavanju ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije, te sve druge podatke mjerodavne za prikaz razvoja tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga u Republici Hrvatskoj, kao i da je posebno obrađeno stanje i razvoj širokopojasnog pristupa internetu. Istaknuo je da je rad Agencije u 2008. godini bio usmjeren na ostvarivanje utvrđenih načela i ciljeva regulacije tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i tržišta poštanskih i kurirskih usluga, sa posebnim naglaskom na promicanju djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja, i poticanju pristupa tržištu novim operatorima i davateljim usluga, vodeći pri tome računa o osiguranju dobre kakvoće elektroničkih komunikacijskih usluga uz prihvatljivu cijenu, te vodeći računa i o visokoj razini zaštite korisnika. Posebno je ukazano na problem koji ima Agencija u svom radu a odnosi se na dvostruko računovodstvo s obzirom da se različiti način financiranja pošta i elektroničkih komunikacija.

PredstavnikVlade iznio je Mišljenje Vlade, da je Izvješće odraz rada Agencije, te da Vlada daje punu podršku za daljnji rad Agencije.

U raspravi je ocjenjeno da je Izvješće kvalitetno i jasno daje prikaz rada Agencije, kao i stanja u području elektroničkih komunikacija i pošte. Posebno je ukazano na problem koji bi trebalo žurno riješiti a odnosi se na emisiju kunolovac za djecu u kojem sudjeluju djeca koja idu u osnovnu školu. Oni koriste broj 060..... za koji se ne navodi cijena usluge, a pri tome se od njih traže osobni podaci, ime prezime, adresa, škola koju pohađaju. Odbor smatra da je to nedopustivo i da bi Agencija to trebala onemogućiti. Također je iznijeto mišljenje da bi trebalo višak sredstava, odnosno neutrošena sredstva koja se usmjeravaju prema područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim krajevima usmjeriti i na otoke.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AGENCIJE ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

      p.o.  Predsjednika Odbora
 
                                                                               
                                                                                 Član Odbora
                                                                                Živko Nenadić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 03. lipnja 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o zračnom prometu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 330, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 343-01/09-01/01, Urbroj: 5030116-09-1 od 14. svibnja 2009. godine.

Odbor je Konačni prijedlog Zakona o zračnom prometu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je kazao da je Zakon o zračnom prometu najvećim dijelom usmjeren na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom stečevinom u području zračnog prometa, te da će Zakon omogućiti usklađivanje sa EU propisima budući da je koncipiran kao vrlo općeniti zakon koji sadrži načelne odredbe o svim bitnim aspektima civilnog zrakoplovstva. Istaknuo je da se Zakonom uređuju opća pravila odvijanja zračnog prometa, pristup tržištu, korištenje hrvatskog zračnog prostora, uvjeti za obavljanje prijevoza, potrebne dozvole i svjedodžbe, uvjeti za sigurnu uporabu zrakoplova i aerodroma, usluge u zračnoj plovidbi, istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda, zaštitu zračnog prometa, inspekcijski nadzor sigurnosti zračnog prometa, prekršaji u zračnom prometu, a da će se svi daljnji elementi rečenih cijelina detaljno urediti provedbenim propisima u skladu sa Zakonom i odgovarajućim EU propisima. Zakonom se predviđa osnivanje Agencije za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda kao pravne osobe s javnim ovlastima, čime bi se slijedom odgovarajućih EU propisa osigurala organizacijska, funkcionalna i financijska neovisnost tijela za istraživanje, na čemu međunarodni auditori inzistiraju.

U raspravi je, istaknuto da je Croatia airlines uputila dopis kojim predlaže da se razmotre rješenja kojima se određuju naknade za pružene usluge u zračnom prometu, na način da se naknade moraju utvrđivati na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi, uz konzultacije s korisnicima usluga, a nezavisno nacionalno tijelo treba nadzirati poštivanje ovih odredbi i odobravati cijenik naknada, kako to zahtjeva EU regulativa. Odbor smatra da bi bilo nužno razmotri rečeni prijedlog prije donošenja Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ZRAČNOM PROMETU

Uz slijedeće amandmane

Amandman 1.

Na članak 42.

U članku 42., u stavku 3. riječ “Ministarstvo” zamjenjuje se sa riječju “Agencija“, a u stavku 5. iza riječi “Ministarstvu” dodaju se riječi „i Agenciji“.

Obrazloženje

Kako Agencija za civilno zrakoplovstvo, ima ovlasti za nadziranje ekonomskog poslovanja subjekata u civilnom zrakoplovstvu, to je logično i ispravno da Agencija bude nacionalno tijelo koje nadzire i odobrava cijene aerodromskih usluga. Ministarstvo ostaje regulator koji će propisati način i uvjete utvrđivanja cijena.

Amandman 2.

Na članak 120.

U članku 120., stavak 2. mijenja se i glasi:
“ Visinu naknade za zaštitni pregled iz stavka 1. ovog članka utvrđuje subjekt u čijoj je nadležnosti obavljanje zaštitnih pregleda, a visinu naknade odobrava Agencija, sukladno odredbama članka 42. stavak 3. i 5. ovog Zakona.“

Obrazloženje

Kako Agencija za civilno zrakoplovstvo, ima ovlasti za nadziranje ekonomskog poslovanja subjekata u civilnom zrakoplovstvu, to je logično i ispravno da Agencija bude nacionalno tijelo koje nadzire i odobrava cijene aerodromskih usluga. Ministarstvo ostaje regulator koji će propisati način i uvjete utvrđivanja cijena.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 26. sjednici održanoj 03. lipnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 080-02/09-01/62, Urbroj: 50304/2-09-01 od 07. svibnja 2009. godine.

Odbor je Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga, raspravio kao matićno radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je Zakonom o Agenciji za regulaciju tržišta željezničkih usluga osnovana Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga. Rečenim Zakonom određeno je da predsjednika i članove Upravnog vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je temeljem provedenog postupka, po objavljenim javnim pozivima, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

O D L U K U
O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA AGENCIJE ZA REGULACIJU TRŽIŠTA ŽELJEZNIČKIH USLUGA

u tekstu u kojem ju je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 27. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, te Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor je navedene prijedloge razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja ukazavši da su se posljedice financijske krize proširile i na Hrvatsku, kao i da će negativna ekonomska kretanja iz okruženja rezultirati padom gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, pa se u 2009. godini predviđa realan pad bruto domaćeg proizvoda od oko 2,00 %. Istaknuo je da se novi plan proračunskih prihoda za 2009. godinu temelji na planiranim makroekonomskim kretanjima i dosadašnjem ostvarenju prihoda u 2009. godini, te da se prema novom planu predviđa smanjenje prihoda od 8 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan, kao i da se predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna smanjuju ukupni rashodi za 5,4 milijarda kuna.

U dijelu koji se odnosi na nadležnosti iz djelokruga Odbora za pomorstvo, promet i veze, naglašeno je da se rebalansom na poziciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture smanjuju sredstva u iznosu od 868.389.030 kuna, od čega se najveće smanjenje u iznosu od 516.998.116 kuna, odnosi na naknade iz trošarina. Smanjenje od 180 milijuna kuna odnosi se na Hrvatske željeznice, posebno na restrukturiranje i modernizaciju željeznica te nabavu novih željezničkih vozila. Istaknuo je da su povećana interventna sredstva na poziciji poticanja željezničkog putničkog prijevoza u iznosu od 30.000.000 kuna.

 U raspravi je postavljeno pitanje da li se smanjenja koja idu prema Hrvatskim cestama očituju i prema županijskim cestama, da li će poslovi na projektu realizacije rekonstrukcije Riječke luke biti upitni, te kako se ostvaruje projekt na nizinskoj pruzi Rijeka – Zagreb. Predlagatelj je obrazložio da se Ministarstvo zalaže da se osigura transfer sredstava prema županijskim cestama; istaknuo je da se za projekt realizacije rekonstrukcije Luke Rijeka ne očekuje udar u smislu umanjenja sredstava budući je ostvarena suradnja s IBRD-om i dobivena suglasnost za povlačenje većih sredstava; u dijelu koji se odnosi na nizinsku prugu istakao je da je u fazi projektiranja, međutim da postoji niz problema (zaštita prirode, tehnički zahtjevni teren), zbog čega je produžena projektna faza, ali da je ta faza financijski pokrivena.

Izražena je i bojazan da će ukidanjem stavke za ulaganja u prototipove željezničkih putničkih vozila potpuno stati razvoj željezničkog putničkog prometa, a što je također štetno za trgovačka društva „Đuro Đaković“, „Gredelj“ i „Končar“.

U daljnjoj raspravi posebno je iskazana bojazan za Hrvatske željeznice, gdje su znatno smanjena planirana sredstva, a što će najtežu situaciju prouzročiti u HŽ Cargo i HŽ putnički promet. Skrenuta je pozornost da se rebalansom trebalo usmjeriti veća sredstva za podizanje gospodarske aktivnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je proveo glasovanje o

IZMJENAMA I DOPUNAMA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

te Odluci o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009. godinu.

U smislu odredbe članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora, navedeni dokumenti nisu dobili potrebnu većinu, jer su 4 člana Odbora glasovala „ZA“ i 4 člana Odbora „PROTIV“.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 292, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/09-01/01, Urbroj: 5030116-09-1 od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je bilo potrebno izmjeniti odredbe Zakona o javnim cestama, kako bi se isti uskladio sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim su ukinuta općinska, gradska, odnosno županijska poglavarstva, a njihove ovlasti povjerene su neposredno izabranim općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima.

U raspravi je iznijeto da odredba članka 3. Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama nije usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članovi Odbora jednoglasno su zaključili da Predlagatelj treba uskladiti odredbu članka 3. ovog Prijedloga sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 288, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 934-01/09-01/01, Urbroj: 5030116-09-1 od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je bilo potrebno izvršiti izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kako bi se isti uskladio sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim su ukinuta općinska, gradska, odnosno županijska poglavarstva, a njihove ovlasti povjerene su neposredno izabranim općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima.

U raspravi je iznijeto da odredba članka 4. Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članovi Odbora jednoglasno su zaključili da Predlagatelj treba uskladiti odredbu članka 4. ovog Prijedloga sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 286, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-01/09-01/01, Urbroj: 5030116-09-1 od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je bilo potrebno izvršiti izmjene Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kako bi se isti uskladio sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim su ukinuta općinska, gradska, odnosno županijska poglavarstva, a njihove ovlasti povjerene su neposredno izabranim općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima.

U raspravi je iznijeto da odredba članka 3. Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu nije usklađena sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Članovi Odbora jednoglasno su zaključili da Predlagatelj treba uskladiti odredbu članka 3. ovog Prijedloga sa Zakonom o izmjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim, osiguranjima u prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 282, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 453-02/09-01/01, Urbroj: 5030120-09-1 od 26. veljače 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim, osiguranjima u prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da donošenje ovog Zakona predstavlja jednu od mjera potrebnih za ispunjenje mjerila za zatvaranje u poglavlju 14. Prometna politika, jer je u Zajedničkim stajalištima EU u poglavlju 14., kao mjerilo za zatvaranje poglavlja 14. u području zračnog prometa određena obveza Republike Hrvatske da provede prvu fazu ECCA Sporazuma, koji je Republika Hrvatska potpisala 2006. i ratificirala 2008. godine. Ovim Zakonom vrši se usklađivanje sa Uredbom 785/2004/EZ, što predstavlja obvezu iz prve faze ECAA Sporazuma.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 29. siječnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu ”Marco Polo II”, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 246, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 351-01/06-02/02, Urbroj: 5030105-08-1od 29. prosinca 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu ”Marco Polo II”, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da je cilj Zakona potvrđivanje Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu ”Marco Polo II” čijom provedbom se očekuje utvrđivanje općih načela, rokova i uvjeta sudjelovanja Republike Hrvatske u programu ”Marco Polo II” za dodjelu financijske pomoći Zajednice radi poboljšanja ekološke djelotvornosti sustava prijevoza tereta. Također je naglasio da je potpisivanje rečenog Memoranduma bio neophodan preduvjet za otvaranje mogućnosti podnositelja projektnih prijedloga iz Republike Hrvatske u predmetnom programu, putem natječaja za prijavu projekata koji raspisuje Europska komisija. Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice predstavlja pravnu osnovu koja omogućava Republici Hrvatskoj sudjelovanje u programu ”Marco Polo II” u okviru kojeg je predviđeno korištenje financijskih sredstava iz pretpristupnog programa PHARE/IPA.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE ZAJEDNICE O SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U PROGRAMU ”MARCO POLO II”

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                   Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 29. siječnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 080-02/08-01/572, Urbroj: 50304/2-08-01 od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor je Prijedlog Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je stupanjem na snagu Zakona o elektroničkim komunikacijama, Hrvatska agencija za telekomunikacije preoblikovana u Hrvatsku agenciju za poštu i elektroničke komunikacije, koja je ujedno pravni slijednik Vijeća za poštanske usluge. Istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 131. stavka 3. rečenog Zakona, objavila Javni poziv za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, te na temelju provedenog postupka utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ODLUKU
O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA VIJEĆA HRVATSKE AGENCIJE ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE  KOMUNIKACIJE

u tekstu u kojem ju je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                   Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 29. siječnja 2009. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 19. studenoga 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi je Odbor raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 340-01/08-01/03, Urbroj: 5030116-09-1 od 22. siječnja 2009. godine.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Prijedlogom zakona želi dati doprinos smanjenju broja poginulih motociklista na cestama u Republici Hrvatskoj. Istaknuo je da se pri izradi ovog Prijedloga kontaktiralo sa udrugama ”bikera” koji zbog visoke korisničke naknade ne koriste autoceste. Stoga je nužno razvrstati motocikliste u posebnu skupinu koja bi plaćala 50% nižu cijenu cestarine od cestarine koju plaćaju vozila I skupine.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je istaknuo da je Prijedlog predlagatelja konzumiran, Odlukom Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti društvu Hrvatske autoceste d.o.o., temeljem koje se od 01. ožujka 2009. godine uvodi nova skupina vozila IA, za motocikle, motorne tricikle i četverocikle, za koju je utvrđena korisnička naknada 40% niža od naknade za I skupinu vozila. Istaknuo je i da se u prelaznom periodu uvodi novi proizvod za motocikle - popust od 40% na ”smart” kartici.

U raspravi je naglašeno da je Vlada smanjila visinu korisničke naknade za 40%, međutim da s obzirom na kozultacije sa udrugama ”bikera”, te svrhom povećanja sigurnosti u prometu koja se želi postići ovim Prijedlogom to nije dovoljno, te je nužno prihvatiti Prijedlog predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za” i 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim cestama.

Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja predlagatelj će uzeti u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, raspravio je  Prijedlog zakona o potvrđivanju Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN), s Konačnim                        prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 236, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2008. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN), s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Uvodno je predstavnik predlagatelja kazao da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum kako bi njegove odredbe postale sastavni dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Istaknuo je da je cilj Sporazuma utvrditi ujednačene standarde i pravila radi osiguranja visoke razine sigurnosti u obavljanju međunarodnog prijevoza opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima u odnosima stranaka Sporazuma, doprinijeti učinkovitoj zaštiti okoliša, sprečavanjem svakog onečišćenja koje rezultira iz nesreća ili incidenata tijekom takvih prijevoza, te olakšati obavljanje prijevoza i promicati međunarodnu trgovinu kemikalijama. Primjena Sporazuma omogućiti će lakše uključivanje hrvatskih brodara u prijevoze opasnih tereta i na Rajnskom području, te usmjeravanje tereta na prijevoz unutarnjim plovnim putovima, koji u odnosu na ostale grane unutarnjeg prometa ima gospodarske i ekološke prednosti.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU EUROPSKOG SPORAZUMA O MEĐUNARODNOM PRIJEVOZU OPASNIH TVARI UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA (ADN)

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                   Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, i Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009. godinu, s projekcijama za 2010. i 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od. 05. prosinca 2008. godine.

Odbor je navedene prijedloge raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da je Hrvatsko gospodarstvo u 2008. godini djelovalo u iznimno nepovoljnim vanjskim makroekonomskim uvjetima, da Hrvatska kao otvoreno tržišno gospodarstvo osjeća poslijedice globalnih previranja koji su se prvenstveno očitovali u negativnim kretanjima na domaćem tržištu kapitala. Istaknuo je da je osnovo obilježje hrvatske ekonomske politike u 2008. godini bilo sinergijsko djelovanje fiskalne i monetarne politike s ciljem sprječavanja negativnih vanjskih utjecaja, odnosno očuvanja makroekonomske stabilnosti. Usljed nepovoljnih makroekonomskih uvjeta, očekuje se usporavanje gospodarskog rasta u svijetu, pri čemu će pojedine zemlje Europske unije zabilježiti i negativan rast bruto domaćeg proizvoda. S obzirom na otvorenost hrvatskog gospodarstva i činjenicu da su upravo zemlje Europske unije najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri, u 2009. godini predviđa se usporavanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda Hrvatske na 2,0%, međutim u narednom razdoblju očekuje se stabilizacija financijskih kretanja i oporavak globalne ekonomske aktivnosti, pa će se rast u 2011. godini ubrzati na oko 4,0%.

Predlagatelj je naglasio da su ukupna sredstva u odnosu na Proračun iz 2008. godine, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture smanjena za 3,9%, odnosno za iznos od 320 milijuna, unatoč tome svi redovni poslovi u Ministarsvtu će biti obavljeni. Započeti projekti za luke, željeznicu i ceste će se nastaviti. U 2009. godini, 10 projekata će se financirati iz pomoći EU, za razliku od 2008. godine kada se financiralo 5 projekata. Povećanja su planirana upodručju sigurnosti plovidbe, zračnom prometu, cestovnoj infrastrukturi u dijelu koji se odnosi na autocestu Rijeka – Zagreb i to sa 75 miljuna u 2008. na 108 miljuna za 2009. godinu.

U raspravi je zatraženo pojašnjenje da li su sredstva koja su predviđena za  Riječku prugu, predviđena za radove na izmjeni sustava i u laganje u novu prugu ili za izradu projektne dokumentacije. S time u svezi rečeno je da je ulaskom u idejni projekt došlo do korekcija izmjene prostornog plana i da se paralelno radi na studiji isplativosti i studiji utjecaja na okoliš. Također je ukazano da su u 2008. godini za  Riječki aerodrom planirana sredstva od 30 miljuna za rekonstrukciju i održavanje, koja nisu osigurana, a za 2009. godinu nisu planira ovim Prijedlogom proračuna. Istaknuta je potreba rješavanje pruge Savski Marof – Kumrovec, međutim isto nije moguće riješiti bez dogovora sa Slovenijom. Naglašena je potreba proširenja brzobrodskih linija za koje postoji veliki interes i potpore za gradnju brodova. Također je konstatirano da potrebno osigurati sredstva za obnovu i rekonstrukciju ceste D1 Zagreb – Split, kako bi se revitaliziralo to područje. Posebno je ukazano da je za Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture proračun manji za 3,9%, a očekuje se inflacija od 3%. Rast bruto domaćeg proizvoda od 2% neće biti proiciran za Ministarstvo, što nas obvezuje da se pripremimo kriznim planovima, kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na gospodarstvo, te da imajući u vidu značaj, treba posvetiti veću odgovornost za željeznice nego za zračni promet.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (6 ”za” i 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

te slijedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih voda za 2009. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2009. godinu
3. Odluku o davanjui suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
4. Odluku o davanju suiglasnosti na financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu
5. Odluku o davanju suiglasnosti na financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 219, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se Zakonom uređuju prihodi, primitci, rashodi i izdatci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade,  Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjenje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (6 ”za” i 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA  2009. GODINU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slućaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 04. prosinca 2008. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, drugo čitanje P.Z.E. br. 94, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/08-01/03, Urbroj: 5030116-08-5 od 27. studenoga 2008. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja je kazao da je Vlada pristupila izradi novog cjelovitog teksta zakona o javnim cestama, koji se očekuje u proceduri krajem drugog kvartala 2009. godine. Predstavnik predlagatelja je istaknuo, da je ovaj Zakon propis, čije donošenje i usvajanje predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, u dijelu koji još nije usklađen, ili nije u potpunosti usklađen. Zakonom se uređuju uvjeti za područje interoperabilnosti sustava za naplatu cestarine, utvrđuju se najniži sigurnosni zahtjevi za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži, odnosno za tunele dulje od 500 metara na autocestama i državnim cestama, određuju subjekti koji će temeljem javne ovlasti upravljati tunelima i uspostavljati sigurnosne parametre u tunelima. Postavlja se zakonski okvir za imenovanje službenika za sigurnost za svaki tunel koji će koordinirati sve preventivne i zaštitne mjere u cilju maksimalne sigurnosti svih sudionika u prometu. Predlagatelj je kazao da Konačni prijedlog zakona ne donosi razlike u odnosu na rješenja koja su bila ponuđena u Prijedlogu zakona koji je usvojen na sjednici Hrvatskog sabora u prvom čitanju, budući se radi o izmjenama i dopunama kojima se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa pravnom stečavinom Europske unije u području minimalnih uvjeta sigurnosti u cestovnim tunelima i interoperabilnosti naplate cestovnog sustava.

U raspravi je, istaknuto da je u proceduru upućen i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o javnim cestama, predlagatelja Klub zastupnika SDP-a, kojim se predlaže smanjenje cestarine za uporabu autoceste i objekata s naplatom za prijevozna sredstva s manjom potrošnjom goriva, te prijevozna sredstva koja dovode do manjeg trošenja prometnica. Stoga bi bilo uputno da se u Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama utvrdi kategorizacija prijevoznih sredstava, a temeljem tako utvrđene kategorizacije, Vlada će donijeti odluku o visini korisničke naknade.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

p. o. PREDSJEDNIK ODBORA
Živko Nenadić, član Odbora

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 04. prosinca 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 213, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 212-02/08-01/01, Urbroj: 5030116-08-1 od 27. studenoga 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo, da su ovim Zakonom predložene odredbe kojima se Zakon o nadzoru državne granice u potpunosti usklađuje s odredbama Schengenskog kodeksa o granicama, a radi ispunjenja jednog od uvjeta iz poglavlja 24.”Pravda, sloboda i sigurnost” za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Također je naglasio da će se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju početi primjenjivati schengenski aquis, međutim u isto vrijeme Republika Hrvatska ne može započeti sa potpunom primjenom Schengenskog provedbenog sporazuma, te treba razlikovati dvije faze postupne prilagodbe, i to jedinstveni sustav viza i priključenje na Schengenski informacijski sustav.

U raspravi je izraženo mišljenje da je trebalo utvrditi i osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu RH, budući provođenje Schengenskog provedbenog sporazuma iziskuje ogromna sredstva. Posebno je ukazano na međudržavni granični prijelaz Imeno, koji je dogovorno zatvoren već nekoliko mjeseci, pa stanovništvo koristi alternativni međunarodni prijelaz Razvor udaljen 12 km, te će se stoga od nadležnih ministarstva zatražiti očitovanje o rješavanju rečenog problema.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NADZORU DRŽAVNE GRANICE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

p. o. PREDSJEDNIKA ODBORA
Živko Nenadić, član Odbora

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 27. studenoga 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 196, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-01/08-01/03, Urbroj: 5030116-08-1 od 21. studenoga 2008. godine.
    
Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.
     
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da su Pomorskim zakonikom koji je donesen 2004. godine, uređeni svi značajni javnopravni i imovinsko pravni odnosi povezani s morem, pomorskom plovidbenom djelatnošću i pomorskim brodovima, te da je izmjenjen i dopunjen 2007. godine radi uređivanja pitanja uključivanja svih hrvatskih pomoraca u zdravstveni i mirovinski sustav. Naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama uvodi novi pomoćni kriterij međunarodne nadležnosti hrvatskih sudova za sporove o naknadi štete zbog smrti, tjelesne ozljede ili narušavanja zdravlja pomoraca kada tužitelj ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, čime se poboljšava pravni položaj hrvatskih pomorca i njihovih obitelji. Izmjenom uvjeta za upis brodova u hrvatski upisnik brodova dovršava se proces usklađenja zakonodavstva Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije. Istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona stvaraju temelji za uspostavu cjelovite službe nadzora i upravljanja pomorskog prometa sukladno Direktivi 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavljanju sustava nadzora pomorskog prometa Zajednice, što bi za posljedicu imalo izravno smanjenje broja nesreća na moru i smanjenje onečišćenja mora s brodova, te da su izmjenjene i odredbe o inspekcijskom nadzoru sigurnosti plovidbe kako bi se dodatno ojačao segment nadzora nad provedbom odredaba Pomorskog zakonika i propisa donesenih na temelju Zakonika.

U raspravi je izraženo mišljenje da treba podržati ovaj Prijedlog zakona, te je posebno ukazano na odredbu članka 47. kojom je određeno da će se za sve postupke za naknadu štete, za koje do dana stupanja na snagu ovog Zakona nije donesena pravomoćna odluka, primjeniti odredbe ovog Zakona. Istaknuto je da bi s obzirom na ponuđeno rješenje u članku 2. ovog Zakona, tj. da se za progon ovlašćuju i brodovi Obalne straže, bilo dobro da Odbor za pomorstvo, promet i veze i Odbor za obranu održe zajedničku tematsku sjednicu na kojoj bi se raspravilo o primjeni važećih propisa koji reguliraju materiju obalne straže, odnosno da se iznađu kvalitetna rješenja, na način da se racionalno i kvalitetno podjele poslovi između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, MORH-a i MUP-a.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 16. sjednici održanoj 20. studenoga 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program ”Promet” za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente ”Regionalni razvoj” u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 192, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, 14. studenoga 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program ”Promet” za pomoć  Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente ”Regionalni razvoj” u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o financiranju, kako bi njegove odredbe postale dio pravnog poretka Republike Hrvatske, te da potvrđivanje Sporazuma o financiranju predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u okviru projekata pomoći u sklopu Operativnog programa ”Promet”. Istaknuo je da je cilj Operativnog programa ”Promet” investirati u projekte koji imaju najveći učinak na modernizaciju željezničkih pruga i istovremeno pripremati projekte za buduća ulaganja u modernizaciju i poboljšanje uvjeta u sektoru unutarnje plovidbe, s obzirom da u ovom sektoru trenutno nema primjereno zrelih projekata koji bi se mogli provoditi tijekom razdoblja primjene Operativnog programa. Naglasio je da će provedba mjera Operativnog programa ”Promet” proizvesti izravne razvojne koristi kao što su smanjeno vrijeme putovanja roba i putnika željeznicom, unapređenje unutarnjih plovnih putova Republike Hrvatske, te opće povećanje sigurnosti prometa.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM ”PROMET” ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE ”REGIONALNI RAZVOJ” U HRVATSKOJ

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Živka Nenadića člana Odbora.

               p. o. PREDSJEDNIKA ODBORA
                                                                               
                                                                                              Živko Nenadić, član Odbora

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 29. listopada 2008. godine, raspravio je Prijedlog zaključka o Pravilniku o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke, aktom od 24. lipnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zaključka o Pravilniku o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi je Odbor raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 340-01/08-01/04, Urbroj: 5030116-08-2 od 28. kolovoza 2008. godine.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je u cilju ostvarenja deklarativnih stavova Vlade Republike Hrvatske i izgradnji Republike Hrvatske kao ekološke turističke destinacije, nužno prilagoditi propise ekološkim standardima i konkretnim mjerama početi poticati one koji svojim djelovanjem doprinose očuvanju ekoloških standarda. Jedan od takvih mehanizama je ukidanje nepotrebnog nameta vlasnicima vozila na plinski pogon, što se želi postići ovim Prijedlogom.

U raspravi je istaknuto mišljenje da treba podržati rečeni Prijedlog, iz razloga što je Vlada Republike Hrvatske u svom Mišljenju utvrdila da je osnovica za obračunavanje godišnje naknade za uporabu javnih cesta masa vozila, osovinsko opterećenje te prijeđeni kilometri koji oštećuju ceste a ne vrsta pogonskog goriva. Ministarstvo financija utvrdilo je mjere stimuliranja korisnika potrošnje plina za osobna vozila, ne uvodeći trošarinu od 1,20 kuna. Suprotno navedenom u Mišljenju Vlade, Ministartsvo mora, prometa i infrastrukture uvodi naknadu u iznosu od 550,00 kuna za automobile i kombinirane automobile s pogonom na plin, odnosno odstupa od politike Vlade. Na taj način ne slijedi se porezna politika, a to pitanje bi trabalo zajednički riješiti Ministarstvo financija i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Iznijeto je i mišljenje da nema osnova za ovakav Prijedlog jer nije bitno da li se plaća trošarina ili naknada kada ide iz istog izvora. Naglašeno je da se važećim Pravilnikom stimulira korisnike potrošnje plina za osobna vozila, budući iznos od 550,00 kuna predstavlja iznos potreban za jedno punjenje goriva, te je povoljnije od trošarine u iznosu od 1,20 kuna po litri goriva, koju plaćaju korisnici drugih vrsta pogonskih goriva, te da treba voditi brigu i o potrebi osiguranja većih sredstava za održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, večinom glasova (5 ”za” i 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da ne prihvati

PRIJEDLOG ZAKLJUČKA O PRAVILNIKU O VISINI GODIŠNJE NAKNADE ZA UPORABU JAVNIH CESTA ŠTO SE PLAĆAJU PRI REGISTRACIJI MOTORNIH I PRIKLJUČNIH VOZILA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 18. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 146, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, 31. srpnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je svrha ovog Sporazuma, da se u skladu s obvezama stranaka (Republika Hrvatska je stranka Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja), predviđenih člankom 17. Protokola Barcelonske konvencije o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i, u slučajevima opasnosti, suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora, uspostavi mehanizam međusobne suradnje kojim će nadležna nacionalna tijela u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji usklađivati i ujedinjavati svoja djelovanja na području sprječavanja i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora koja utječu ili bi mogla utjecati na vode pod njihovom jurisdikcijom, obale i povezane interese jedne ili više ovih zemalja, ili na nezgode koje prelaze raspoloživu sposobnost za reagiranje svake od tih zemalja pojedinačno. Naglasio je da su osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom, opseg suradnje nadležnih tijela stranaka Sporazuma na području sprječavanja iznenadnog onečišćenja mora, osiguranje dogovora koji se odnosi na promet brodova i zrakoplova jedne od stranaka unutar područja odgovornosti drugih stranaka. Istaknuo je i da stranke Sporazuma moraju donijeti nacionalne planove intervencija koji moraju biti usklađeni sa Subregionalnim planom.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O SUBREGIONALNOM PLANU INTERVENCIJA ZA SPRJEČAVANJE, SPREMNOST ZA I REAGIRANJE NA IZNENADNA ONEČIŠĆENJA JADRANSKOG MORA VEĆIH RAZMJERA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 18. rujna 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o Agenciji za sigurnost željezničkog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 154, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 341-06/08-01/01, Urbroj: 5030116-08-1 od 04. rujna 2008. godine.
    
Odbor je Prijedlog zakona o Agenciji za sigurnost željezničkog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.
     
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona uređuje djelokrug i ustrojstvo Agencije za sigurnost željezničkog prometa kao samostalne i neovisne javne ustanove s javnim ovlastima. Donošenjem ovog Zakona nastaviti će se proces harmonizacije domaćeg zakonodavstva s onim Europske unije kroz prihvaćanje i implementaciju sekundarnih pravnih propisa Europske unije, koji regulira ova pitanja. Naglasio je da će se ovim Zakonom stvoriti institucionalne i funkcionalne pretpostavke za usklađivanje i harmonizaciju organizacijske i tehničke strukture sigurnosti željezničkog prometa u cjelini u Republici Hrvatskoj sa sekundarnim pravnim propisima Europske unije.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O AGENCIJI ZA SIGURNOST ŽELJEZNIČKOG PROMETA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 09. srpnja 2008. godine, raspravio je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2007. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 304-03/08-02/01 Urbroj: 5030116-08-1 od 02. srpnja 2008. godine.

Odbor je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2007. godini, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je podnositelj Izvješća, koji je istaknuo da je ovo Izvješće kao i već usvojena prethodna dva za razdoblje 2004.-2005. godina i za 2006. godinu, predstavlja analitički osvrt provedbene politike Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2003.-2007., prema kojoj je vrednovanje Jadrana i pomorska orijentacija zemlje, odnosno razvitak i pojačana briga o otocima, zadano kao osnovni prioritet, a ujedno su kriteriji ubrzanog, sustavnog razvoja po principu održivosti, postavljeni i kao kriterij mjera razvitka cijele zamlje. Posebno je naglasio da su u Izvješću opisno i kvantitativno prikazane pojedine mjere, aktivnosti i projekti, čije provođenje i realizacija ima za cilj nastavak jasno definirane politike dugoročnog stvaranja boljih i kvalitetnijih uvjeta života na otocima, porasta standarda, te samim tim poticanja ostanka, odnosno povratka otočnog stanovništva, što znači zaustavljanje depopulacije i demografsku obnovu hrvatskih otoka.

U raspravi je ocijenjeno da izračun sredstava koja je država uložila u 2007. godini, uspoređujući sa ranijim razdobljima nije rađen po istoj metodologiji, te da nekim stavkama nije mjesto u ovom Izvješću, kao i da nedostaje ukupan iznos uloženih sredstava po općinama i gradovima. Ukazano je na neprovođenje pojedinih odredaba Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje se odnose na osnivanje domova zdravlja na otocima. Istaknuta je potreba da se u Zakon o otocima na odgovarajući način ugrade određena rješenja iz Zakona o područjima posebne državne skrbi i Zakona o brdsko planinskim područjima. Također je naglašeno da se na otocima osjeća znatna promjena, koja ukazuje na veliki pozitivni pomak, u provođenju Zakona, te da je ovo dobro  i kvalitetno Izvješće. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA O OTOCIMA U 2007. GODINU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

            PREDSJEDNIK ODBORA 

                            Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 02. srpnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, te Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. lipnja 2008. godine.
Odbor je navedene prijedloge razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se novi plan proračunskih prihoda za 2008. godinu temelji na planiranim makroekonomskim kretanjima u ostatku godine i dosadašnjem ostvarenju prihoda u 2008. godini. Prema novom planu ukupni prihodi za 2008. godinu bilježe povećanje u odnosu na prethodnu godinu, dok se u odnosu na prvotni plan povećavaju za 2,5 milijardi kuna. Naglasio je da su u strukturi prihoda poslovanja najznačajni porezni prihodi. Prihod od poreza na dodanu vrijednost novim planom za 2008. godinu u odnosu na prvotni plan bilježi največi rast, a povećavaju se i prihodi od poreza na dobit, prihodi od doprinosa, prihodi od pomoći, prihodi od imovine, prihodi od administrativnih pristojbi i prihodi po posebnim propisima i dr. Istaknuo je da se povećanje prihoda, rebalansom pažljivo usmjerava na programe koji prvenstveno potiču rast gospodarstva i smanjuju utjecaj globalnih kretanja na
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (6 ”za” i 5 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

te slijedeću odluku:

1. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2008. godinu

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 02. srpnja 2008. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 130, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se Zakonom uređuje: promjene u visini zaduživanja i otplata glavnice, smanjenje visine zaduženja izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i regulira preraspodjela proračunskih sredstava za određene rashode. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2008. godini.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (6 ”za” i 5 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA  2008. GODINU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slućaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili  Živka Nenadića člana Odbora.

                                 PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 23. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Petog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, Šestog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije i Sedmog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, s Konačnim  prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 101, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 910-04/08-01/15, Urbroj: 5030105-08-3 od 5. lipnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Petog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, Šestog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije i Sedmog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, s Konačnim  prijedlogom zakona,  raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuju Peti dodatni protokol uz Ustav Svjetske poštanske unije, Šesti dodatni protokol uz Ustav Svjetske poštanske unije i Sedmi dodatni protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, kako bi njihove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Istaknuo je da je Ustav temelji akt Unije, koji sadrži sva temeljna pravila Unije i nemože biti predmet ograničenja, te da je Republika Hrvatska kao suverena država prvi puta prisustvovala na Kongresu Unije u Seulu, na kojem je usvojen Peti dodatni protokol uz Ustav, zatim na Kongresu Unije u Pekingu gdje je usvojen Šesti dodatni protokol uz Ustav Svjetske poštanske unije, i na Kongresu Unije u Bukureštu gdje je usvojen Sedmi dodatni protokol uz Ustav unije. Naglasio je da se donošenje Zakona predlaže kako bi Republika Hrvatska mogla postati strankom Petog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije, Šestog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije i Sedmog dodatnog protokola uz Ustav Svjetske poštanske unije.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU PETOG DODATNOG PROTOKOLA UZ USTAV SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE, ŠESTOG DODATNOG PROTOKOLA UZ USTAV SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE I SEDMOG DODATNOG PROTOKOLA UZ USTAV SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 23. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Općih pravila Svjetske poštanske unije, s Konačnim  prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 102, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 910-04/08-01/15, Urbroj: 5030105-08-4 od 5. lipnja 2008. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Općih pravila Svjetske poštanske unije, s Konačnim  prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se  Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuju Opća pravila Svjetske poštanske unije, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Naglasio je da Opća pravila sadržavaju odredbe koje osiguravaju primjenu Ustava i funkcioniranje Unije. To su odredbe o organiziranju i sazivanju Kongresa i Izvanrednih kongresa; sastavu, funkcioniranju i sastancima Upravnog vijeća i Vijeća za poštansku regulativu; o Međunarodnom uredu, postupku podnošenja prijedloga Kongresu; određivanju i regulaciji troškova Unije; sankcije; klasama doprinosa; plaćanju za materijale koje šalje Međunarodni ured; postupku podnošenja prijedloga Vijeću za poštansku operativu u vezi s pripremom novih Pravila u okviru odluka donesenih na Kongresu; postupku arbitraže; uvjetima za prihvaćanje prijedloga u vezi s Općim pravilima; Prijedlozi u vezi sa Sporazumima s Ujedinjenim narodima i druga pitanja.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU OPĆIH PRAVILA SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 23. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o poštanskim uslugama plaćanja, s Konačnim  prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 103, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 910-04/08-01/15, Urbroj: 5030105-08-2 od 5. lipnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o poštanskim uslugama plaćanja, s Konačnim  prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o poštanskim uslugama plaćanja, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Obrazložio je da su Sporazumom o poštanskim uslugama plaćanja propisane sve poštanske usluge koje se odnose na prijenos sredstava, da se države ugovornice dogovaraju koje će od usluga iz ovog Sporazuma uvesti i međusobno obavljati, kao i da su ovim Sporazumom regulirane poštansko financijske usluge (poštanske uputnice uključujući i otkupne uputnicei doznake s računa na račun). Donošenje ovog Zakona predlaže se, kako bi Republika Hrvatske mogla postati strankom Sporazuma o poštanskim uslugama plaćanja.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O POŠTANSKIM USLUGAMA PLAĆANJA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 23. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Svjetske poštanske konvencije sa Završnim protokolom, s Konačnim  prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 104, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 910-04/08-01/15, Urbroj: 5030105-08-1 od 5. lipnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Svjetske poštanske konvencije sa Završnim protokolom, s Konačnim  prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, te prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da je Svjetska poštanska unija utemeljena 1874. godine, a 1948. godine postala specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda, i da je Republika Hrvatska od 1992. godine njezina punopravna članica. Obrazložio je da se ovim Zakonom potvrđuje Svjetska poštanska konvencija sa Završnim protokolom, kako bi njezine odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, te da je Svjetska poštanska konvencija sa Završnim protokolom jedan od temeljnih međunarodnopravnih instrumenata, usvojen u okviru Svjetske poštanske unije, koji je obvezujući za sve države članice. Svjetska poštanska konvencija sadrži odredbe koje se primjenjuju i vrijede za sve međunarodne poštanske usluge, kao i odredbe u vezi s uslugama za pismovne pošiljke i poštanske pakete.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SVJETSKE POŠTANSKE KONVENCIJE SA ZAVRŠNIM PROTOKOLOM

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 96, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 344-03/08-01/02, Urbroj: 5030116-08-1 od 29. svibnja 2008. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim  prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.      
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da je u procesu ispunjavanja uvjeta za punopravno članstvo u Europskoj uniji i u svrhu zatvaranja pregovora u poglavlju 10. Informacijsko društvo i mediji, koje obuhvaća i područje elektroničkih komunikacija, Republika Hrvatska preuzela obvezu potpunog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s mjerodavnom pravnom stečevinom EU u području elektroničkih komunikacija. Naglasio je da je zakon u potpunosti usklađen sa svim temeljnim propisima EU koji čine regulatorni okvir u elektroničkim komunikacijama iz 2002. kao i naknadno donesenom direktivom iz 2006. godine, te da su se pri izradi ovog Zakona uzela u obzir sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi prikupljeni tijekom provedene javne rasprave. Istaknuo je i pozitivni iskorak u zaštiti potrošaća. Kazao je da se ovim Zakonom ne ulazi u rješavanje vlasništva nad DTK, jer to ne bi  bilo moguće ni svrsishodno, ali da je korištenje i razvoj DTK rješen na kvalitetan način. Posebno je ukazao na daljnje institucionalno jačanje, osiguravanje neovisnosti i djelotvornije ostvarivanje regulatornih zadaća nacionalnog regulatornog tijela u elektroničkim komunikacijama, koje postaje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, čime se objedinjuju regulatorni poslovi u elektroničkim komunikacijama i poštanskim uslugama po uzoru na većinu članica EU-a.

U raspravi je istaknuto da su se operatori i JLS obraćali Odboru, sa osnovnim problemom, a to je pitanje svrsishodnosti prava korištenja DTK (distributivnom telekomunikacijskom kanalizacijom) odnosno elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom. Izražena je i bojazan da bi predloženo rješenje nesumnjivo dovelo do zaustavljanja liberalizacije tržišta i nove monopolizacije tržišta, što znači da bi najlukrativnije tržište poslovnih korisnika bilo u cijelosti zatvoreno alternativnim operatorima. Iznijeto je i mišljenje da bi iz zakona trebalo  izdvojiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu odnosno DTK, te rečenu materiju urediti posebnim zakonom. U raspravi se postavilo pitanje da li se kod izrade Zakona konzultiralo pravne eksperte pri definiranju novog pravnog instituta ”prava puta” s obzirom na činjenicu da je predloženim rješenjem vlasnik nekretnine dužan trpjeti pravo puta na svojoj nekretnini. Iznijeto je mišljenje da Zakon treba donijeti ali da postoje elementi koji nisu usaglašeni i idu na štetu malim operatorima i JLS. Neki članovi su ocjenili da se ovom Prijedlogu zakona treba provesti rasprava u prvom čitanju, kako bi se razmotrile primjedbe svih zainteresiranih (operatora, JLS i industrije), a neki smatraju da je Zakon poboljšanje u odnosu na postojeći, da je dobro rješeno pitanje korištenja DTK, te da nema razloga da se provede rasprava u prvom čitanju.

Predstavnik Udruženja za telekomunikacije  smatra da se u Poglavljima IV., VIII. i XV. krije najveći prijepor, mišljenja je da se poglavlje IV. treba izuzeti iz ovog Zakona i rješiti drugim zakonom, da će ponuđena rješenja u poglavlju VIII. usporiti dinamiku liberalizacije tržišta, a u poglavlju XV. posebno je inzistirao da se definira kalendar obrade tržišta, odnosno čvršći kalendar obveza Agencije. Također je naglasio da industrija traži da se utvrde pravila korištenja nad DTK–a osnivanjem pravne osobe u svrhu gospodarenja pod jednakim uvjetima.

Nakon provedene rasprave Odbor je večinom glasova (7 ”za”,  6 ”protiv”) prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon toga, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, večinom glasova (7 ”za”,  2 ”protiv” i 4 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, prvo čitanje P.Z.E. br. 94, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/08-01/03, Urbroj: 5030116-08-1 od 29. svibnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je naglasio, da je ovaj Zakon propis čije donošenje i usvajanje predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu koji još nije usklađen, ili nije u potpunosti usklađen. Zakonom se uređuju uvjeti za područje interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine, utvrđuju se najniži sigurnosni zahtjevi za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži, odnosno za tunele dulje od 500 metara na autocestama i državnim cestama, određuju subjekti koji će temeljem javne ovlasti upravljati tunelima i uspostavljati sigurnosne parametre u tunelima. Postavlja se zakonski okvir za imenovanje službenika za sigurnost za svaki tunel koji će koordinirati sve preventivne i zaštitne mjere u cilju maksimalne sigurnosti svih sudionika u prometu. Posebno je naglasio da je nužno što prije pristupiti izradi cjelovitog Zakona o javnim cestama, budući zbog zadanih rokova nije bilo dovoljno vremena za izradu sveobuhvatnog zakona, pa se išlo samo na izmjene i dopune važećeg Zakona.

U raspravi je posebno istaknuto da je predlagatelj propustio ovaj Prijedlog zakona usaglasiti sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, zbog čega gradovi nemogu preuzeti svoje ovlasti, odnosno preuzimanje nadležnosti nad javnim cestama, koje im pripada sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Iznijeto je mišljenje da nije prihvatljivo visinu popusta odrediti Zakonom, već da bi to trebalo odrediti posebnim kriterijima. Postavljeno je pitanje kako je rješeno korištenje službe hitne pomoći i vatrogasne službe na autocestama, tunelima, itd. od strana JLS i koncesionara, odnosno da se koncesionari obvežu na razvijanje svoje službe hitne pomoći i vatrogasne službe. Ocjenjeno je nejasnim da li utvrđivanje najvišeg popusta do 13% znači ukidanje sada važećih popusta koje je posebnom Odlukom donijela Vlada RH, a vrijede za popuste na nekim autocestama. Na primjer autocesta Zagreb – Macelj popust za relaciju Krapina – Zabok, gdje je nekadašnja državna cesta iskorištena za gradnju jedne autotrake. Istaknuta je nužnost da se kod određivanja visine cestarine utvrdi i ekološka kategorija vozila, čime bi se potaknula kupnja novih ekoloških vozila, ostvario veći rabat na autocestama, zaštita okoliša i postigla veća konkurentnost na tržištu

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama.

Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja predlagatelj će uzeti u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga zakona.


Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, također je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da što hitnije pristupi izradi novog zakona o javnim cestama, kojim će se između ostaloga izvršiti usklađenje sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, definirati pitanje financiranja županijskih i lokalnih cesta, omogućiti županijskim cestama da se preoblikuju u dionička društva, te utvrditi obvezu koncesionara da razvijaju i osiguraju svoju službu hitne pomoći i vatrogasnu službu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 73, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 343-01/08-01/01, Urbroj: 5030116-08-1 od 15. svibnja 2008. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, s Konačnim  prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je naglasio, da je neke odredbe koje se odnose na prava putnika u zračnom prometu, prava osoba sa smanjenom pokretljivošću u zračnom prometu, odgovornost prijevoznika, potrebno uskladiti s odgovarajućim EU propisima, što je jedan od uvjeta pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Također je kazao da je Republika Hrvatska potpisala je ECAA Sporazum 09. lipnja 2006. godine, s ciljem potpunog harmoniziranja hrvatskog nacionalnog zakonodavstva u području zračnog prometa sa zakonodavstvom Europske unije. Budući neke od odredaba iz ECAA Sporazuma, uređuju i pitanja koja su uređena ovim Zakonom i to je bio jedan od razloga zbog čega je potrebno provesti izmjene i dopune.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM I STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA U ZRAČNOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj 20. svibnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Mnogostranog sporazuma između Europske zajednice i njezinih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše jugoslavenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunjske, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 77, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, Klasa: 343-01/05-03/04, Urbroj: 5030105-08-1 od 15.svibnja 2008. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je naglasio da je  Republika Hrvatska potpisala je ECAA Sporazum 09. lipnja 2006. godine, s ciljem potpunog harmoniziranja hrvatskog nacionalnog zakonodavstva u području zračnog prometa sa zakonodavstvom Europske unije. Bitna pitanja koja su obuhvaćena ECAA Sporazumom odnose se na pristup tržištu, sigurnost zračnog prometa, zaštitu zračnog prometa, upravljanje zračnim prometom, zaštitu i očuvanje okoliša, socijalne aspekte i zaštitu korisnika. Pristupanje ECAA Sporazumu od primarne je važnosti, te potvrđivanjem ovog međunarodnog instrumenta Republika Hrvatska postaje dio suvremenog i uređenog sustava civilnog zračnog prometa gdje su sigurnost zračnog prometa, zaštita zračnog prometa i prava putnika pri samom vrhu prioriteta

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MNOGOSTRANOG
SPORAZUMA IZMEĐU EUROPSKE ZAJEDNICE I NJEZINIH DRŽAVA
ČLANICA, REPUBLIKE ALBANIJE, BOSNE I HERCEGOVINE,
REPUBLIKE BUGARSKE, REPUBLIKE HRVATSKE, BIVŠE
JUGOSLAVENSKE REPUBLIKE MAKEDONIJE, REPUBLIKE ISLAND,
REPUBLIKE CRNE GORE, KRALJEVINE NORVEŠKE, RUMUNJSKE,
REPUBLIKE SRBIJE I MISIJE PRIVREMENE UPRAVE UJEDINJENIH
NARODA NA KOSOVU O USPOSTAVI EUROPSKOG ZAJEDNIČKOG
ZRAČNOG PROMETA

u  tekstu  u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 7. sjednici održanoj  20. svibnja 2008. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje P.Z.E. br. 39, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom,  Klasa: 340-08/08-01/01, Urbroj: 5030109-08-4 od 15.svibnja 2008. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona o sigurnosti prometa na cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je iznio razlike koje su predložene u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, navodeći pojedinačno primjedbe koje su prihvaćene, a obrazložio zbog čega određene primjedbe nisu prihvaćene.

Zamjenica pravobraniteljice za djecu, izrazila je zadovoljstvo sa prihvaćenim primjedbama, međutim smatra da je predlagatelj propustio ugraditi primjedbe, kojima bi se dodatno podigla razina sigurnosti u prometu, povećanjem kazne za roditelje koji ne prevoze djecu u autosjedalici, te obvezom policijskog službenika da o tome obavjesti centar za socijalnu skrb. Predlagatelj je pojasnio da bi se povećanjem kazni odstupilo od konteksta Zakona, a da je obveza obavjestiti nadležni centar za socijalnu skrb u nadležnosti Prekršajnog suda.
Predstavnik HUP – Udruga autoškola iznio je niz primjedbi na tekst Konačnog prijedloga zakona. Predstavnik Udruge hrvatskih prijevoznika izrazio je nelogičnost vezano za odredbu članka 243. stavka 9., a odnosi se na tzv. ”crvene pločice”, koje u EU nitko nema.

Članovi Odbora sa zadovoljstvom su prihvatili informaciju predlagatelja, da ovaj Zakon neće stupiti na snagu 01. lipnja 2008. godine, već osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

U raspravi je istaknuto da se ovim Zakonom išlo isključivo na povećanje kazni za prekršaje, što ne doprinosi smanjenju stradalih u prometu na cestama, jer su se i Zakonom iz 2004. godine povećale vrijednosti kazna, a nije se ništa bitno promijenilo. Analizirajući odredbu članka 199. stavak 3., proizlazi da sporna ”odredba 0,00g/kg” nije ukinuta, budući će se primjerice, vozač koji nije vezan kazniti, i zbog nekorištenja pojasa i za 0,50g/kg alkohola u krvi. Postavljeno je i pitanje da li u zemljama EU egzistira ovako predloženo rješenje. Ukazano je da se nedovoljno pažnje posvećuje brzini koja je nesumjivo največi uzrok nesreća. Nadalje, je ocjenjeno, da nije bilo potrebe mijenjati postojeće rješenje o upotrebi svjetala u prometu, jer se takvo rješenje primjenjuje u većini zemalja EU. Naglašeno je da bi se područje auto škola trebalo regulirati posebnim zakonom. Također je postavljeno pitanje, koji su razlozi zbog čega Centri za sigurnu vožnju nisu određeni ovim Zakonom.

Izražena je nedoumica u vezi odredbe članka 205. ovog Zakona, s obzirom da je to područje uređeno Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, o kojem je danas provedena i zaključena rasprava.

Na kraju rasprave predlagatelj je posebno zamoljen da dužnom pažnjom pristupi analizi i obradi amadmana na ovaj Konačni prijedlog zakona kako bi se postigla prava svrha i zajednički cilj, a to je kvalitetan zakon koji bi osigurao veću razinu sigurnosti u prometu.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, večinom glasova (7 ”za” i 6 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

u  tekstu  u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 09. svibnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 61, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/08-01/02, Urbroj: 5030116-08-1 od 02. svibnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku, sukladno odredbi članka 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da donošenje ovog Zakona predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, a koji se odnosi na pristup u djelatnost cestovnog prijevoza tereta i putnika i pristupu tržišta u prijevozu putnika i tereta. Zakonom se među ostalim predlaže ukidanje ograničenja starosti vozila kojima se obavlja djelatnost javnog cestovnog prijevoza putnika i tereta, uvodi se obveza ishođenja licencije za prijevoz koji obavljaju trgovačka društva, javne ustanove, službe-vlasiti pogon koje osniva jedinica lokalne samouprave za obavljanje komunalne djelatnosti (ZET, Čistoća d.o.o. i dr). Utvrđuje se korištenje vozila za prijevoz tereta u cestovnom prometu, koja su unajmljena bez vozača. Ovim Prijedlogom zakona uvodi se postupno povećanje iznosa financijske sposobnosti za izdavanje licencije u unutrnjem cestovnom prijevozu do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji do kada će se iznosi kojima se dokazuje financijska sposobnost izjednačiti u unutarnjem i međunarodnom prijevozu. Prijevoznicima iz država članica EU, na načelu uzajamnosti i na privremenoj osnovi dopušta se obavljanje kabotaže u prijevozu putnika i tereta od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a propisane su i mjere u slučaju nastanka krize i ozbiljnih poremećaja na tržištu prijevoza putnika i tereta u RH zbog obavljanja kabotaže. Dopunjuje se i mijenja jedno od osnovnih mjerila za raspodjelu dozvola prijevoznicima, a odnosi se na kvalitetu voznog parka prema tehničkim zahtjevima razvrstanim od EURO 0 do EURO 5, što je u skladu sa stvarnim stanjem i kvalitetom voznog parka prijevoznika koji obavljajku prijevoz tereta. Novina koja se uvodi u Zakon je periodička izobrazba vozača, sa svrhom bolje educiranosti vozača.

U raspravi je ispred Udruge hrvatskih prijevoznika, iznijet prijedlog da se zakonom definira da sve pravne i fizičke osobe imaju obvezu praktičnog jednogodišnjeg doškolovanja vozača koji su tek završili školovanje. Odbor je izrazio sumnju u opravdanost doškolovanja vozača na predloženi način.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno  je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U CESTOVNOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 09. svibnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pošti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 62, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 344-02/08-01/01, Urbroj: 5030116-08-1 od 02. svibnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pošti, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku, sukladno odredbi članka 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da će se predloženim Zakonom urediti proširenje ovlasti nacionalnog regulatornog tijela za područje poštanskih usluga, osobito kroz jačanje nadzornih ovlasti i ovlasti u vezi s reguliranjem tržišta, sukladno Poštanskim direktivama, s temeljnim ciljem osiguranja daljnjeg pružanja univerzalnih poštanskih usluga određene kvalitete pod jednakim uvjetima. Osigurati će se, također, uvjeti za nastavak regulatornog tijela za poštanske usluge unutar novog, zajedničkog regulatornog tijela, koje će biti osnovano, zakonom kojim se uređuje područje elektroničkih komunikacija, i to od dva postojeća regulatorna tijela Hrvatske agencije za telekomunikacije i Vijeća za poštanske usluge.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POŠTI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 13. svibnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. -2018.), koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-01/08-02/01, Urbroj: 5030116-08-1 od 02. svibnja 2008. godine. 
   
Odbor je Prijedlog strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. -2018.), raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da je Strategija riječnog prometa prilog implementaciji Europskog akcijskog plana za riječni promet – NAIADES, i da je usmjerena na šest glavnih područja djelovanja i to: sigurnost plovidbe i zaštita okoliša, tržište, infrastruktura, brodarstvo i edukacija, promidžba te administrativna sposobnost. Riječni promet potrebno je integrirati u intermodalnu transportnu mrežu kako bi se ojačala njegova uloga na tržištu, kao ekološki najprihvatljivije vrste prometa. Za integraciju riječnog prometa u intermodalnu transportnu mrežu važno je postići razinu pouzdanosti i efikasnosti unutarnje plovidbe kroz osiguranje kvalitetne prometne infrastrukture. Luke se moraju prometno povezati s glavnim cestovnim i željezničkim koridorima kako bi se ostvarila bolja integracija s gospodarskim zaleđem i stvorili uvjeti za razvitak intermodalnog prometa. Naglasio je i da konvencionalni sustav sigurnosti plovidbe ustupa mjesto pan-europskom sustava kontrole plovidbe i upravljanja prometom koji se temelji na uvođenju Riječnih informacijskih servisa, te da se operativno upravljanje novim sustavom predviđa u okviru Nacionalne središnjice za RIS.

U raspravi je iznijeto mišljenje da bi u ovom dokumentu bolje odgovarao naziv ”Akcijski plan”, na osnovu kojeg bi se trebala izraditi strategija, kojom bi se detaljno definirala dinamika odnosno rokovi izvršenja utvrđenih planova i projekata, financijska sredstva potrebna za njihovo provođenje, odnosno da država mora utvrditi koliko će izdvajati u zacrtane projekte. Istaknut je značaj ulaganja u plovne puteve, riječno brodarstvo i luke, kao dio strategije razvoja u Slavoniju.

Predlagatelj je upozorio da se Prijedlogom strategije daju pravci i smjernice, a petogodišnjim  planom koji je u pripremi i biti će gotov do kraja godine, detaljno će se definirati rokovi i potrebna financijska sredstva, za svaku luku, terminal, plovne puteve, i ulaganje u riječno brodarstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

STRATEGIJU RAZVITKA RIJEČNOG PROMETA U REPUBLICI HRVATSKOJ (2008. – 2018.)

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 04. sjednici, održanoj 06. svibnja 2008. godine, raspravio je Izvješće o radu Vijeća za poštanske usluge za 2007. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijelo Vijeće za poštanske usluge, aktom Klasa: 001-01/08-01/02, Urbroj: 384-08-01 od 31. ožujka 2008. godine.

Odbor je Izvješće o radu Vijeća za poštanske usluge za 2007. godinu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.
U raspravi je Odbor raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 344-02/08-02/02, Urbroj: 5030116-08-7 od 24. travnja 2008. godine.

Uvodno obrazloženje o aktivnostima Vijeća u 2007. godini dala je predsjednica Vijeća, koja je kazala da Vijeće obavlja poslove na temelju javne ovlasti i druge poslove propisane Zakonom o pošti. Posebno je istaknula da je Vijeće surađivalo s Europskim udruženjem za poštansku regulaciju  (CERP), te da su radnici Stručne službe Vijeća sudjelovali u radu radnih grupa CERP-a. Izdvojila je rad na projektu koji predstavlja potporu Vijeću za poštanske usluge iz programa CARDS 2004, a namijenjen je jačanju institucionalne sposobnosti Vijeća, kao i da je Vijeće obavljalo nadzor kod svih davatelja poštanskih i kurirskih usluga. 
                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je prema Hrvatskom saboru upućen Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pošti, prema kojem se definira jedno regulatorno tijelo koje nastaje spajanjem Vijeća za poštanske usluge i Hrvatske agencije za telekomunikacije, a koje će imati odriješene ruke u pogledu donošenja odluka, reguliranju tržišta i dr.

Bez rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU VIJEĆA ZA POŠTANSKE USLUGE ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 06. svibnja 2008. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za telekomunikacije i o stanju i ostvarivanju načela i ciljeva regulacije telekomunikacijskog tržišta u Republici Hrvatskoj za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Hrvatska agencija za telekomunikacije, aktom Klasa: 330-01/07-01/04, Urbroj: 376-08-04 od 31. ožujka 2008. godine.

Odbor je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za telekomunikacije i o stanju i ostvarivanju načela i ciljeva regulacije telekomunikacijskog tržišta u Republici Hrvatskoj za 2007. godinu, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

U raspravi je Odbor raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 344-03/08-02/03, Urbroj: 5030116-08-2 od 24. travnja 2008. godine.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije koji je upoznao članove Odbora sa aktivnostima Agencije koje su u 2007. bile usmjerene na daljnji razvoj tržišta telekomunikacijskih usluga i tržišnog natjecanja stvarajući uvjete za ravnopravni pristup tržištu novim operatorima i davateljima usluga, poboljšanju kvalitete  telekomunikacijskih usluga i raznolikosti ponuda davatelja usluga na tržištu, u cilju stvaranja još boljih uvjeta za krajnje korisnike i njihove potrebe. Izuzetne napore Agencija je usmjerila i na poboljšanje zaštite korisnika telekomunikacijskih usluga osnivanjem novog odsjeka za zaštitu korisnika, koji istražuje uzroke žalbi, posreduje, rješava pritužbe i dr. Stvoreni su uvjeti novim operatorima za širokopojasni pristup internetu na veleprodajnoj osnovi, čime su novi operatori dobili pristup krajnjem korisniku uz minimalna ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu za početak rada. Istaknuo je rad na rješavanju problema zajedničkog korištenja izgrađene telekomunikacijske infrastrukture, sređivanja postojećeg stanja, te poticanja daljnjeg razvoja.

PredstavnikVlade iznio je Mišljenje Vlade, da je Izvješće odraz rada Agencije, te da Vlada daje punu podršku za daljnji rad Agencije.

Bez rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AGENCIJE ZA TELEKOMUNIKACIJE I O STANJU I OSTVARIVANJU NAČELA I CILJEVA REGULACIJE TELEKOMUNIKACIJSKOG TRŽIŠTA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, na 3. sjednici održanoj  23. travnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje P.Z.E. br. 39, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-08/08-01/01, Urbroj: 5030106-08-1 od 04. travnja 2008. godine. 
  
Odbor je Prijedlog zakona o sigurnosti prometa na cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da će se donošenjem ovog Zakona uskladiti odredbe sa odredbama Prekršajnog zakona, kao i da se odredbama ovog Zakona nastoji podići razina stručne osposobljenosti kandidata za vozače, poboljšati tehnička ispravnost vozila u prometu na cestama, podići kultura i tolerancija sudionika u prometu na cestama. Postrožene su sankcije za najteže prekršaje, a sve sa ciljem podizanja razine sigurnosti prometa na cestama u Republici Hrvatskoj.

U raspravi, članovi Odbora su istaknuli da se ovim Prijedlog zakona išlo isključivo na povećanje kazni za prekršaje, što neće doprinijeti smanjenju stradalih u prometu na cestama, što je i vidljivo iz statistike, te da je praksa pokazala da se rijetko konzumiraju veće kazne, s time da se realizira samo 30 % izrečenih kazni od kojih je 80 % kazna za nepropisno parkiranje. Naglašeno je da se treba sustavno pristupiti ovoj problematici, te da je predlagatelj pri izradi Zakona trebao organizirati stručnu javnu raspravu što bi rezultiralo kvalitetnijim Prijedlogom sa svrhom i ciljem smanjenja stradalih na cestama. Postavljeno je i pitanje zašto se ne ostvaruju, Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2006. – 2010. zacrtani ciljevi od 10 poginulih na 100.000 stanovnika do 2010.. Iznijeto je i mišljenje da pojam ”mladi vozač” nije samo vozač u dobi od 16 do 24 godine, već da pojam ”mladi vozač” treba proširiti i na vozača koji položi vozački ispit neovisno o godinama (30, 40, 50). Nadalje izraženo je i mišljenje da za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla kako je to određeno važečim Zakonom. Iznesene su i nedoumice oko odredaba kojima se određuju uvjeti koje trebaju ispunjavati autoškole i ovlašteni ispitivači. Posebno je naglašeno da je preambiciozno da se jednim zakonom rješava ovako složena problematika i da je nužno istu razdvojiti na nekoliko segmenata, odnosno regulirati je sa više zakona koji bi bili u nadležnosti više ministarstva, što bi doprinjelo kvalitetnijem sagledavanju problematike, kvalitetnijim rješenjima i primjenom u praksi, a da područje sigurnosti prometa na cestama, nedvojbeno potpada u nadležnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kako je to rješeno u EU.
Predstavnici civilnih udruga su iznijeli primjedbe, kojima se ističe da se u praksi kao nedostatak pokazalo nepostojanje odredbi kojima se između ostalog određuje izlazak istražnog suca na mjesto nesreće; trajno oduzimanje vozačke dozvole; obavještavanje članova obitelji poginulog u prometnoj nesreći; za prometne nesreće sa smrtnim ishodom i teškim invaliditetom trebalo bi donijeti pravilnik o cjelokupnom postuku (oduzimanju dozvole, pisanju zapisnika, oduzimanja i čuvanja vozila i dr.) sa točno definiranim rokovima. U svezi prijevoza djece u motornim vozilima predlagatelj nije dovoljno vodio računa o činjenici da je u 2007. godini broj djece poginule u automobilu porastao za 45 %, te je neophodno Prijedlog zakona uskladiti sa Direktivom 2003/20/EC, kao i da se odredbom članka 158. stavak 2. ugrožava život i zdravlje djece, te je nužno iznači odgovarajuće rješenje u cilju njihove sigurnosti i zaštite. Ovim Prijedlogom premalo se vodi računa o edukaciji, koju je potrebno početi provoditi od najranije dobi, sa programima za djecu u vrtićima i uvođenjem obveznog predmeta u osnovne i srednje škole  radi stjecanja prometne kulture i odgajanja odgovornih sudionika u prometu. Predstavnik Udruge hrvatskih prijevoznika istaknuo je potrebu promjene nadležnosti sigurnosti prometa na cestama iz Ministarstva unutarnjih poslova u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, sa napomenom da su dostavili pismene primjedbe na Prijedlog ovog zakona .

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, večinom glasova (5 ”za” i 4 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja predlagatelj će uzeti u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga zakona.
 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, na 3. sjednici održanoj  23. travnja 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih
radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 41, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 340-01/08-01/01, Urbroj: 5030116-08-1 od 04. travnja 2008. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Odbor je prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku, sukladno odredbi članka 159. Poslovnika Hrvatskog sabora.   

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da donošenje ovog Zakona predstavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u području socijalnih uvjeta u cestovnom prijevozu. Područje socijalnih uvjeta u djelatnosti cestovnog prometa do sada nije bilo uređeno na način kako se to predlaže ovim Prijedlogom zakona. Ovim Zakonom se uređuje radno vrijeme, obvezni odmor mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu, vremena vožnje, prekidi vožnje i razdoblja odmora vozača koji obavljaju cestovni prijevoz tereta i putnika, način, uvjeti i postupak stjecanja dozvole za radionice, uređaji za bilježenje u cestovnom prijevozu (tahografi), uvjeti i postupci kontrole, nadležnosti tijela i njihove ovlasti, službene evidencije, prekršaji. Svrha ovog Zakona je poboljšanje uvjeta rada i sigurnosna zaštita osoba koje obavljaju mobilnu djelatnost cestovnog prijevoza i izjednačavanje tržišnog natjecanja, kao i promicanje poboljšanog nadzora.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O RADNOM VREMENU, OBVEZNIM ODMORIMA MOBILNIH RADNIKA I UREĐAJIMA ZA BILJEŽENJE U CESTOVNOM PRIJEVOZU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.
      

 PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                               Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 26. veljače 2008. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2009. i 2010. godinu, te Prijedloge financijskih planova za 2008. godinu, s Prijedlogom projekcije za 2009. i 2010. godinu Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. veljače 2008. godine.

Odbor je navedene prijedloge razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je istaknuo značajne promjene uvjeta u realnoj i financijskoj sferi inozemnog okruženja do kojih je došlo u drugom dijelu 2007. i početkom 2008. godine. To se prije svega odnosi na visok rast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, ali i na rast cijena poljoprivrednih proizvoda i sirovina. U uvjetima porasta inflacije u eurozoni, Europska Središnja Banka držala je do sredine 2007. godine kamatne stope na razini 4%. Na povećanje kamatnih stopa na financijskim tržištima posebno je utjecao slom tržišta sekundarnih hipotekarnih kredita u SAD-u. Ovisno o tome u kojoj mjeri će se negativna kretanja iz financijskog sektora odraziti na realni sektor može se očekivati i usporavanje gospodarskog rasta u zemljama Europske Unije. Kretanja u okruženju reflektirala su se i u Hrvatskoj kroz povećanje cijena i negativna kretanja na tržištu kapitala. Naglasio je da se u 2008. godini očekuje realni rast BDP-a od 4,5% unatoč rizicima koji proizlaze iz negativnih kretanja u okruženju, kao i da se u 2008. očekuje porast inflacije na oko 5,2%, te da je deficit tekućeg računa u 2008. projiciran na razini od cca 7,5%, a da se očekuje do 2010. godine njegovo smanjenje na oko 6%. Predlagatelj je naglasio da su ukupna sredstva u odnosu na Proračun iz 2007. godine, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture povećana za 18 %, odnosno za iznos od 780 milijuna kuna, te da su značajna povečanja planirana za područje mora (pomorski promet, sigurnost pomorskog prometa, Agencija za obalni linijski, unutarnje vode, otoci i priobalje i dr), HŽ-a i zračnog prometa. Predlagatelj se osvrnuo na Financijske planove Hrvatskih auto cesta i Hrvatskih cesta za 2008. godinu, sa posebnim naglaskom na smanjenje deficita iz godine u godinu.

U raspravi je traženo objašnje kako je moguće da se za istu namjenu, tj. nabavu prijevoznih sredstava u pomorskom i riječnom prometu za obavljanje poslova obalne straže planiraju sredstva i u razdjelu Ministarstva obrane i u razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, budući je Obalna straža u nadležnosti Ministarstva obrane. S tim u svezi predlagatelj je kazao da je iznos planiran u Ministarstvu mora, prometa i razvitka osiguran isključivo za dovršenje započetog posla u 2007. godini. Također je konstatirano da se nije vodilo računa o potrebi osiguranja sredstava u Proračunu za obnovu vozila u javnom prijevozu. Nadalje je postavljeno pitanje da li su u Proračunu osigurana sredstva za restrukturiranje Hrvatskih pošta. U daljnjoj raspravi iznesena je dvojba glede sufinanciranja izgradnje višenamjenske gradske dvorane Športsko – rekreativnog centra ”Višnjik”, u Zadru, unutar programa 1509 Razvoj otoka i priobalja. Ujedno je izraženo nezadovoljstvo dinamikom i osiguranim sredstvima za izgradnju dionice ceste Križišće – Žuta Lokva. Također se smatra da u Proračunu nisu planirana dostatna sredstva za obnovu putničke flote Jadrolinije, s obziroma na njen značaj, a što bi ujedno bio dodatni vid oživljavanja brodogradnje. Postavljeno je pitanje da li se u 2008. godini predviđa probijanje druge cijevi na auto cesti Zagreb – Macelj, te da li se u planovima investicija Hrvatskih cesta predviđa izgradnja dionice Bračka – Zlatar Bistra i Zabok – Krapina. Predstavnik HC obvezao se dostaviti pismeni odgovor. Pismeni odgovor također treba dostaviti i zastupniku koji je postavio pitanje u svezi ceste D1i obilaznice Sinja. Istaknut je i problem da nisu osigurana dostatna sredstava za izgradnju dionice autoceste Split - Ploče, koja se planira u 2008. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova (7 ”za” i 5 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

te slijedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih autocesta za 2008. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2008. godinu

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Slavko Linić 

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, na 1. sjednici održanoj 21. veljače 2008. godine, raspravio je Prijedlog nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012. godine, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 341-02/07-02/01, Urbroj: 5030116-08-1 od 31. siječnja 2008. godine.

Odbor je Prijedlog nacionalnog programa željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012 godine, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da je ovaj Prijedlog važan dokument za gospodarstvo Republike Hrvatske, budući bi željeznička infrastruktura zajedno sa lukama trebala biti kostur gospodarskog napretka Hrvatske. Transeuropska mreža i paneuropski koridori postavljeni su tako da postoji više usporednih pravaca koji mogu udovoljiti istim prometnim zahtjevima. Prema tome željeznički prometni pravci u Hrvatskoj, uz cestovni i druge vrste prometa imaju konkurenciju u željezničkim koridorima susjednih zemalja pa i šire. S toga je od velike važnosti pravodobno ulaganje u izgradnju, dogradnju i osuvremenjivanje glavnih željezničkih pruga na teritoriju Republike Hrvatske. Razvitak željezničke infrastrukture mora biti u funkciji održivog i uravnoteženog razvoja zemlje, te njenog uključivanja u zajedničko tržište Europske unije, uz uvažavanje specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje. Kazao je da su željezničke pruge u Republici Hrvatskoj razvrstane na željezničke pruge od značaja za međunarodni promet; željezničke pruge od značaja za regionalni promet i željezničke pruge od značaja za lokalni promet. Istaknuo je da nacionalni program težište daje nizinskoj pruzi prema Rijeci i naglasio da je Program napravljen konzervativno, imajući u vidu da država ima još prostora za osiguranje dodatnih sredstava, ako se aktiviraju nekretnine u vlasništvu tvrtke koje nisu nužne za njezino poslovanje.

U raspravi je postavljeno pitanje zaštite nacionalnog interese u željezničkom prometu u odnosu na nerentabilne pruge i infrastrukturu na prugama za lokalne potrebe, s obzirom na značajna ulaganja na međunarodnim prugama. Istaknuto je da nije do kraja razrađen sustav subvencija gdje bi se morala aktivirati i lokalna samouprava. Postavljeno je pitanje ulaganja u razvoj pruga Zabok – Varaždin i Savski Marof – Kumrovec, odnosno da li će iznos od 10 milijuna kuna osiguranih za 2008. godinu biti dostatni. Naglašeno je da neovisno o težištu koje se daje na izgradnji nizinske pruge prema Rijeci treba osigurati potrebita sredstava i osposobiti postojeću prugu. Posebno je naglašeno da je potrebno voditi računa da se osiguraju sredstva i za modernizaciju teretnog i putničkog prometa, budući su postojeći kapaciteti nekonkurentni. Istaknuto je i mišljenje da je program postavljen konzervativno s obzirom na plan ulaganja sredstava iz EU.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

NACIONALNI PROGRAM ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE ZA RAZDOBLJE 2008. DO 2012. GODINE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Slavka Linića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, na 1. sjednici održanoj 21. veljače 2008. godine, razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt integracije trgovine i transporta – Terminal za rasuti teret u Luci Ploče”, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 6, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 342-21/06-02/02, Urbroj: 5030105-08-1 od 07. veljače 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt integracije trgovine i transporta – Terminal za rasuti teret u Luci Ploče”, s Konačnim prijedlogom zakona, razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Odbor je prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku, sukladno odredbi članka 159. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između Lučke uprave Ploče i EBRD-a za ”Projekt integracije trgovine i transporta – Terminal za rasuti teret u Luci Ploče”. Ukupan trošak Projekta procjenjuje se na 91 milijun EUR. EBRD će sufinancirati jednu od komponenti Projekta i to terminal za rasuti teret u iznosu od 11,2 milijuna EUR. Preostala sredstva potrebna za financiranje Projekta osigurana su putem zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) u iznosu od 58,8 milijuna EUR, a 21 milijun EUR kao udio Republike Hrvatske u financiranju ukupnog troška planirati će se u Državnom proračunu tijekom razdoblja provedbe Projekta.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA ”PROJEKT INTEGRACIJE TRGOVINE I TRANSPORTA –TERMINAL ZA RASUTI TERET U LUCI PLOČE”

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Slavka Linića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić