Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 62. sjednici održanoj 09.lipnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o cestama, drugo čitanje P.Z.E. br. 661, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, od 26. svibnja 2011. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona o cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona uređuje: pravni status javne ceste, razvrstavanje javnih cesta, planiranje razvoja, građenja i održavanja javnih cesta, povjeravanje upravljanja javnim cestama, poslovi građenja, održavanja i ostali poslovi upravljanja javnim cestama, imovinsko-pravni odnosi nastali u vezi s građenjem, rekonstrukcijom i održavanjem javnih cesta, mjere zaštite javnih cesta, koncesije, financiranje javnih cesta, osobe s invaliditetom koje mogu ostvariti pravo na oslobađanje plaćanja cestarine i godišnje naknade, nadzor i inspekcija javnih cesta, nerazvrstane ceste i javni kapital. Donošenjem ovog Zakona preuzeo bi se normativni pristup važećeg Zakona o javnim cestama o pravnom položaju javnih cesta, razvrstavanju javnih cesta, uređenju građenja i održavanja te mjerama zaštite javnih cesta, koncesijama, financiranju i upravljanju javnim cestama, uskladile bi se odredbe sa odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i novim direktivama EU s područja sigurnosti prometa na cestama i elektroničke naplate cestarine, uredile nerazvrstane ceste te razriješilo pitanje upisa javnih i nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. U pripremi Konačnog prijedloga razmotrene su i primjedbe i mišljenja Udruge gradova koje su većim dijelom prihvaćene i ugrađene u odredbe Konačnog prijedloga zakona.
U raspravi je istaknuto da se u članku 3. stavak 3. termin ”elektroničke komunikacije infrastrukture” zamjeni terminom ”građevine elektroničkih komunikacija”, koji kvalitetnije definira sam pojam građevine. Izraženo je i mišljenje da je u članku 4. podstavak 3., suvišan budući su kanali oborinske odvodnje obuhvaćeni podstavkom 2., te da je odredba članka 16. preopširna. Postavljeno je i pitanje kako se financira dio autocesta koji nije pod naplatom. Istaknut je problem nejednakih cijena naplate, odnosno razlika u cijeni nalate cestarina. Predlagatelj je pojasnio da razlike nejednakih cijena naplate proizlaze iz koncesijskih ugovora.
Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru, da donese
ZAKON O CESTAMA
Sa slijedećim amandmanima:
I. AMANDMAN
Na članak 3., 25., 34., 37., 38., 39., 40., 117. i 122.
U članku 3. stavku 3.; članku 25. stavku 1., 3., 4., 6., 7., 8. i 9.; članku 34. stavku 1., članku 37. stavku 1., članku 38. stavku 1., članku 39. stavku 1., članku 40. stavku 1. članku 117. stavku 1. i 2.; članku 122. stavku 1. i 3. riječi „elektroničke komunikacijske infrastrukture“ zamjenjuju se riječima „građevina elektroničkih komunikacija“ , u odgovarajućem padežu.
Obrazloženje:
Predložena izmjena kvalitetnije definira pojam građevine, obzirom na neriješena pitanja koja se odnose na vlasništvo nad postojećom kablovskom kanalizacijom koja se nalazi unutar cestovnog zemljišta.
II. AMANDMAN
Na članak 4.
U članku 4. podstavak 3. – briše se, te podstavci 4, 5, 6, 7, 8, 9 i 10 postaju podstavci 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9.
Obrazloženje:
Kanali oborinske odvodnje definirani u podstavku 3. obuhvaćeni su podstavkom 2. ovog članka. Također treba naglasiti da kanali oborinske odvodnje izgrađeni na cestovnom zemljištu koji nisu isključivo u funkciji javne ceste, nego imaju mješovitu namjenu, nemaju pravni status javne ceste, a što je uređeno posebnim propisima.
III. AMANDMAN
Na članak 16.
Članak 16. mijenja se i glasi:
”Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima.”
Obrazloženje:
Ovaj amandman se predlaže budući je pitanje sigurnosti prometa uređeno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić