Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 56. sjednici održanoj 01. prosinca 2010. godine, raspravio je Prijedlog zakona o cestama, prvo čitanje P.Z.E. br. 661, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom, od 19. studenoga 2010. godine.
Odbor je Prijedlog zakona o cestama, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Prijedlogom zakona uređuje: pravni status javne ceste, razvrstavanje javnih cesta, planiranje razvoja, građenja i održavanja javnih cesta, povjeravanje upravljanja javnim cestama, građenje, održavanje i ostali poslovi upravljanja javnim cestama, imovinsko-pravni odnosi nastali u vezi s građenjem, rekonstrukcijom i održavanjem javnih cesta, mjere zaštite javnih cesta, koncesije, financiranje javnih cesta osobe s invaliditetom koje mogu ostvariti pravo na oslobađanje plaćanja cestarine i godišnje naknade, nadzor i inspekcija javnih cesta, nerazvrstane ceste. Ovim Prijedlogom zakona uklanjaju se prepreke za učinkovito upravljanje i održavanje javnih cesta te se provodi daljnja decentralizacija upravljanja cestama na području velikih gradova i gradova koji su sjedišta županija, pooštravaju se mjere za zaštitu javnih cesta koje će imati za posljedicu očuvanje javnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske. Otkloniti će se pravne praznine u vezi uređivanja nerazvrstanih cesta, urediti pitanje uknjižbe javnih cesta u zemljišne knjige te time faktičnog stanje vlasništva nad javnim cestama. Ugrađivanjem odredbi Direktive 2009/750/EC osigurati će se provedba europskog modela plaćanja cestarine i uključivanje hrvatske cestovne mreže u sustav interoperabilnog plaćanja cestarina u cestovnoj mreže Europske unije, a ugrađivanjem odredbi Direktive 2008/96/EC osigurati će se provedba aktivnosti ocjene utjecaja projekata infrastrukture na cestovnu sigurnost za sve infrastrukturne projekte već u početnoj fazi planiranja, prije odobravanja investicijskog projekta.
U raspravi je zražena potreba da se na drugi način definira izračun udjela velikog grada i gradova sjedišta županija u sredstvima za upravljanje, održavanje i građenje javnih cesta odnosno da se isto mora temeljiti na nekoliko javno dostupnih pokazatelja kojima će se moći osigurati primjena principa ekvivalencije. Ukazana je potreba preciznijeg definiranja nadležnosti kod rješavanja problema vezanih uz pravo služnosti. Izraženo je mišljenje da su dvojbeni kriteriji u pogledu definiranja veliki gradova i gradova sjedišta županija, te da treba uzeti u obzir život i frekvenciju vozila.
Posebno je istaknuto da treba paziti kod definiranja odredbi zakona (članak 17. stavka 1.) odnosno da se ne koristi terminologija koja u primjeni može izazvati nepotrebne nejasnoće. Istaknuto je da je potrebno razmotriti da li se kod izgradnje javne rasvjete može drugačije definirati odnose vezane za pravo služnosti. Ocijenjeno je da se odredbom članka 3. stavka 5. definira, da javna cesta izgrađena nakon stupanja na snagu ovog zakona postaje javno dobro, kako bi se izbjegli problemi kod uknjižbe javnih cesta koje su izgrađene u prošlosti, a nemaju uporabnu dozvolu.U raspravi je postavljeno pitanje zbog čega se Autocesta - Zagreb Macelj nemože uključiti u naplatu EENC-om, te je zaključeno da se od nadležnog Ministarstva i Autocesete Zagreb - Macelj zatraži pismeno očitovanje kada će se ostvariti pretpostavke za mogućnost korištenja naplate EENC-om na Autocesti Zagreb – Macelj.Vanjski član Odbora iz Hrvatskih cesta dao je kvalitetne primjedbe koje će se dostaviti predlagatelju.
Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru, da donese slijedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o cestama
2. Sve primjedbe, prijedloge i mišljenja predlagatelj će uzeti u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove sprijećenosti Stipu Gabrića potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića člana Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić