Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 17. lipnja 2008. godine, raspravio je Prijedlog zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 96, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom Klasa: 344-03/08-01/02, Urbroj: 5030116-08-1 od 29. svibnja 2008. godine.
Odbor je Prijedlog zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao, da je u procesu ispunjavanja uvjeta za punopravno članstvo u Europskoj uniji i u svrhu zatvaranja pregovora u poglavlju 10. Informacijsko društvo i mediji, koje obuhvaća i područje elektroničkih komunikacija, Republika Hrvatska preuzela obvezu potpunog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s mjerodavnom pravnom stečevinom EU u području elektroničkih komunikacija. Naglasio je da je zakon u potpunosti usklađen sa svim temeljnim propisima EU koji čine regulatorni okvir u elektroničkim komunikacijama iz 2002. kao i naknadno donesenom direktivom iz 2006. godine, te da su se pri izradi ovog Zakona uzela u obzir sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi prikupljeni tijekom provedene javne rasprave. Istaknuo je i pozitivni iskorak u zaštiti potrošaća. Kazao je da se ovim Zakonom ne ulazi u rješavanje vlasništva nad DTK, jer to ne bi bilo moguće ni svrsishodno, ali da je korištenje i razvoj DTK rješen na kvalitetan način. Posebno je ukazao na daljnje institucionalno jačanje, osiguravanje neovisnosti i djelotvornije ostvarivanje regulatornih zadaća nacionalnog regulatornog tijela u elektroničkim komunikacijama, koje postaje Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, čime se objedinjuju regulatorni poslovi u elektroničkim komunikacijama i poštanskim uslugama po uzoru na većinu članica EU-a.
U raspravi je istaknuto da su se operatori i JLS obraćali Odboru, sa osnovnim problemom, a to je pitanje svrsishodnosti prava korištenja DTK (distributivnom telekomunikacijskom kanalizacijom) odnosno elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom. Izražena je i bojazan da bi predloženo rješenje nesumnjivo dovelo do zaustavljanja liberalizacije tržišta i nove monopolizacije tržišta, što znači da bi najlukrativnije tržište poslovnih korisnika bilo u cijelosti zatvoreno alternativnim operatorima. Iznijeto je i mišljenje da bi iz zakona trebalo izdvojiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu odnosno DTK, te rečenu materiju urediti posebnim zakonom. U raspravi se postavilo pitanje da li se kod izrade Zakona konzultiralo pravne eksperte pri definiranju novog pravnog instituta ”prava puta” s obzirom na činjenicu da je predloženim rješenjem vlasnik nekretnine dužan trpjeti pravo puta na svojoj nekretnini. Iznijeto je mišljenje da Zakon treba donijeti ali da postoje elementi koji nisu usaglašeni i idu na štetu malim operatorima i JLS. Neki članovi su ocjenili da se ovom Prijedlogu zakona treba provesti rasprava u prvom čitanju, kako bi se razmotrile primjedbe svih zainteresiranih (operatora, JLS i industrije), a neki smatraju da je Zakon poboljšanje u odnosu na postojeći, da je dobro rješeno pitanje korištenja DTK, te da nema razloga da se provede rasprava u prvom čitanju.
Predstavnik Udruženja za telekomunikacije smatra da se u Poglavljima IV., VIII. i XV. krije najveći prijepor, mišljenja je da se poglavlje IV. treba izuzeti iz ovog Zakona i rješiti drugim zakonom, da će ponuđena rješenja u poglavlju VIII. usporiti dinamiku liberalizacije tržišta, a u poglavlju XV. posebno je inzistirao da se definira kalendar obrade tržišta, odnosno čvršći kalendar obveza Agencije. Također je naglasio da industrija traži da se utvrde pravila korištenja nad DTK–a osnivanjem pravne osobe u svrhu gospodarenja pod jednakim uvjetima.
Nakon provedene rasprave Odbor je večinom glasova (7 ”za”, 6 ”protiv”) prihvatio prijedlog da se Zakon donese po hitnom postupku.
Nakon toga, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskog sabora, večinom glasova (7 ”za”, 2 ”protiv” i 4 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA
u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Slavka Linića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Stipu Gabrića, potpredsjednika Odbora ili Živka Nenadića, člana Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić