9th term of the Croatian Parliament (14 October 2016 - 22 July 2020)

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 60. (elektroničkoj) sjednici održanoj 21. travnja 2020. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. travnja 2020. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Predloženim Zakonom usklađuje se hrvatsko zakonodavstvo s Uredbom (EU) 2019/1021 kojom je Uredba (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima stavljena izvan snage. Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama te je stupila na snagu 15. srpnja 2019. godine. Preinakom Uredbe uvode se samo tehničke izmjene s ciljem otklanjanja postojećih nejasnoća i provedivosti operativnih odredaba. Naime, mijenjaju se definicije „stavljanje na tržište“, „proizvoda“, „tvari“, „otpada“, „odlaganja“ i „oporabe“. Termin „pripravak“ zamijenjen je terminom „smjesa“ sukladno terminologiji prema općem zakonodavstvu vezano uz kemikalije, stoga se dodaju i nove definicije „proizvodnje“, „uporabe“ i „intermedijera u zatvorenom, prostorno ograničenom sustavu“. Uvodi se Europska agencija za kemikalije (ECHA), u samu provedbu ove Uredbe, te se neke zadaće s Europske komisije prenose ECHA-i zbog njezinog stručnog znanja i iskustva u provedbi općeg zakonodavstva o kemikalijama i međunarodnim sporazumima o kemikalijama. Ujedno se uvodi uloga Foruma za razmjenu informacija o provedbi te su ažurirane ovlasti Europske komisije i  prilagođene odredbe o izvješćivanju i praćenju.
Za provedbu Uredbe potrebno je donijeti predloženi Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 kojim se definiraju nadležna tijela i zadaće istih za provedbu Uredbe. Nadalje, definiraju se obveze izvješćivanja, tko provodi upravni, a tko inspekcijski nadzor nad provedbom navedene Uredbe te se propisuju novčane kazne za nepoštivanje pojedinih odredbi ovoga Zakona. 
U raspravi na Odboru skrenuta je pozornost na pogrešnu stručnu terminologiju koja se i nadalje koristi u službenim pravnim atima još iz vremena pregovaranja i donošenja velikog broja zakona. Tako se primjerice engleska riječ „pollutant“ prevodi riječima „onečiščujuća tvar“ umjesto „zagađivalo“. Naime, termin „onečišćenje“ odgovara engleskom izrazu „contamination“. U tom smislu skrenuta je pozornost na stručni rad pod nazivom: „O neusklađenosti hrvatskih naziva u zaštiti okoliša“, M. Kaštelan-Macan, Kemija u industriji. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2019/1021 O POSTOJANIM ORGANSKIM ONEČIŠĆUJUĆIM TVARIMA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

               Mihael Zmajlović, v.r.      

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 4. ožujka 2020. godine, Prijedlog strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 14. stavka 3. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, broj 127/19) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2020. godine.
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Strategija prilagodbe postavlja viziju Republike Hrvatske otporne na klimatske promjene. Da bi se to postiglo postavljeni su ciljevi: smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena; povećati sposobnost oporavka nakon učinaka klimatskih promjena; iskoristiti potencijalne pozitivne učinke koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena. Strategija sadržava projekciju klime u Republici Hrvatskoj za 2040. s pogledom na 2070., procjene utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti odabranih osam ključnih sektora na klimatske promjene, mjere prilagodbe klimatskim promjenama, mjere i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama za identificiranih pet nacionalnih prioriteta (osiguranje održivog regionalnog razvoja; osiguranje preduvjeta za gospodarski razvoj ruralnih područja, priobalja i otoka; osiguranje održivog energetskog razvitka; jačanje upravljačkih kapaciteta umreženim sustavom praćenja i ranog upozoravanja; osiguranje kontinuiteta istraživačkih djelatnosti), financijski okvir za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama, institucionalni okvir za provedbu Strategije, sustav pokazatelja za praćenje provedbe Strategije, mjere zaštite okoliša koje su proizašle iz strateške procjene utjecaja na okoliš te mjere ublažavanja negativnih utjecaja mjera iz Strategije koje su proizašle iz glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ukupni iznos potrebnih ulaganja u provedbi Strategije prilagodbe u ovom trenutku procjenjuje se na gotovo 27 milijardi kuna (oko 3,6 milijardi eura) za razdoblje do 2040. godine. Na osnovu ove Strategije izradit će se prvi akcijski plan koji će sadržavati detaljan prikaz prioritetnih mjera i aktivnosti iz ove Strategije za prvo petogodišnje razdoblje. Pri tome sve mjere i aktivnosti trebaju biti komplementarne s ciljevima iz Europskog zelenog plana. 

U raspravi na Odboru istaknuto je kako je predložena Strategija prilagodbe što se tiče same forme, strukture i stručnosti solidno izrađen dokument kojim se ujedno pokazuje sposobnost da se ova materija sagleda međusektorski. 
Međutim, uočeno je da nisu doneseni neki drugi strateški dokumenti koji su ključni za uspješnost provedbe prilagodbe klimatskim promjenama. Ovo se prvenstveno odnosi na Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu. Riječ je o temeljenom dokumentu koji daje osnovu za političke odluke i smjernice koje će morati provoditi svi sektori kako bi se značajno smanjile emisije stakleničkih plinova. Samim time ova Strategija koja ima za cilj omogućiti tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu ključna je rješavanje uzroka klimatskim promjenama u određenim segmentima. Istaknuto je da je navedena Strategija bila spremna za upućivanje u proceduru donošenja još 2016. godine te je postavljeno pitanje zašto ista nije do sada usvojena. Ujedno je upozoreno na potrebu što skorijeg donošenja Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske kao ključnog strateškog dokumenta sa stajališta zaštite morskog okoliša i njegovog ekosustava, a koji će posebice biti izložen klimatskim promjenama. Osim toga istaknuto je da se ne uočava poveznica sa Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine. Nadalje, polazeći od predviđanja da je poljoprivreda sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena naglašena je potreba usuglašavanja Strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva sa Strategijom prilagodbe te rješavanja ključnih problema u ovom sektoru i smanjenja njegove ranjivosti na negativne utjecaje klimatskih promjena. Ovdje su otvorena pitanja uspostave sustava navodnjavanja, povećanja prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu pravilnim gospodarenjem biorazgradivim otpadom, komunalnim muljem i slično. 

U nastavku rasprave u značajnoj mjeri, a imajući u vidu stupanj provedbe od strane izvršne vlasti već donesenih strateških dokumenta, izražena je sumnja u provedbu Strategije prilagodbe. Istaknuto je da postojeća praksa svakodnevno demantira deklariranu politiku tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu i oslanjanja na održivi razvoj. U tom smislu istaknut je kao primjer vrlo deklaratoran pristup provedbi Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom na 2020. godinu, a koji je donijela Vlada Republike Hrvatske u kolovozu 2015. godine. Navedeno se primjerice očitovalo i na neuspjelim inicijativama da se na razini Hrvatskoga sabora ukine potrošnja plastičnih čaša, žličica i slično te da se ujedno prihvate predložene izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Svrha je predloženih izmjena Zakona bila smanjiti negativni utjecaj plastičnih vrećica za nošenje i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na okoliš, posebice na vode, morski okoliš i zdravlje ljudi te da se doprinese uspostavi kružnog gospodarstva. Postupanja suprotno deklariranim ciljevima uočena su i što se tiče poticanja adekvatnog gospodarenja biomasom te je ovdje posebice iznesen prigovor na uvjete objavljenog javnog poziva za kompostiranje, uspostavu centara za gospodarenje otpadom i slično. 
Stoga je od strane članova Odbora iznesen apel da se mjere definirane Strategijom prilagodbe te Akcijskim planom za provedbu Strategije koji je u izradi provode u praksi na način da se u provedbi osigura usklađenost svih relevantnih sektorskih strategija. U tom smislu naglašena je i uloga Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. U sklopu rasprave zatražena su dodatna obrazloženja o dosadašnjim aktivnostima ovog Povjerenstva te fazi izrade Akcijskog plana za koji je od strane predlagatelja naznačeno da se očekuje njegovo predstavljanje javnosti tijekom ove godine.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. S POGLEDOM NA 2070. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 56. (tematskoj) sjednici održanoj 12. prosinca 2019. godine proveo je raspravu o temi: „Je li Uredba Vlade RH unaprijedila sustav ili unijela dodatni nered u gospodarenju komunalnim otpadom?“

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio većinom glasova na 58. sjednici Odbora održanoj 19. veljače 2020. godine sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Odbor vezano uz važeću Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17. i 84/19.) te Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta otpada (NN, br. 3/19 i 17/19) upozorava na važnost definiranja  zakonodavnog okvira kojim bi se ostvario zadani cilj uspostave javnog, kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada u svim jedinicama lokalne samouprave u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, gospodarenja otpadom i zaštitom javnog interesa. Pri tome Odbor posebice naglašava važnost uspostave zakonodavnog okvira kojim se pri uspostavi sustava gospodarenja komunalnim otpadom osigurava uvažavanje  specifičnosti jedinica lokalne samouprave.  

2. Odbor ističe da je od strane jedinica lokalne samouprave te trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada kao i udruga potrošača iznesen niz primjedbi na odredbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17 i 84/19). Iznesene primjedbe ovih dionika u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom  upućuju na potrebu da se u što je moguće kraćem roku dodatno uredi pravni okvir te isprave pojedini nedostatci uočeni u primjeni važeće zakonodavne regulative. Stoga Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da žurno pristupe izradi i upute u proceduru donošenja izmjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19) i navedene Uredbe. 

3. Odbor naglašava da se prijedlog izmjena zakonodavne regulative treba temeljiti na sustavnoj analizi primjene navedenog Zakona i Uredbe u proteklom razdoblju. Odbor ključnim u procesu izmjene zakonodavne regulative u području gospodarenja komunalnim otpadom smatra uključivanje svih zainteresiranih dionika sustava. Stoga poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da osnuje Radnu grupu u čijem bi sastavu bili svi zainteresirani dionici sustava (predstavnici Ministarstva, predstavnici jedinica lokalne samouprave, trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada, udruga potrošača i udruga u području zaštite okoliša).

4. Odbor upozorava na nužnost redefiniranja sadašnjeg načina izračuna poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji uzima u obzir količine proizvedenog miješanog komunalnog otpada u 2015. godine kao referentne za pojedinu jedinicu lokalne samouprave. Budući da su količine prijavljenog proizvedenog miješanog komunalnog otpada u 2015. godini u velikom broju slučajeva određene procjenom ili računske i ne predstavljaju stvarno stanje, navedeno je rezultiralo nesrazmjerom iznosa poticajne naknade i stvarnog učinka u odvojenom sakupljanju otpada. Stoga je nužno preispitati i izmijeniti postojeći nestimulativni način izračuna kako bi se izbjegle situacije u kojima se u plaćanju ove naknade uvelike izjednačavaju jedinice koje uopće nisu počele odvojeno sakupljati reciklabilni otpad i one koje su gotovo dostigle ciljeve. 

5. Odbor ocjenjuje da je za uspostavu motivirajućeg sustava poticajne naknade za     smanjenje količine miješanog komunalnog otpada jedan od nužnih preduvjeta žurno uvođenje internetom povezanih digitalnih vaga. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u što je moguće kraćem roku osiguraju potporu jedinicama lokalne samouprave u uspostavi ovog sustava mjerenja količina otpada. 

6. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da preispitaju i cjelovito analiziraju učinke primjene odredbi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17 i 84/19) kojima se definira cijena obvezne minimalne usluge. Pri tome je nužno uvažiti primjedbe jedinica lokalne samouprave i potrošača koji upozoravaju da navedene imaju za posljedicu da jednaki fiksni iznos cijene javne usluge plaćaju primjerice velika i mala domaćinstva, trgovački centar i mala trgovina, djelatnosti koje različito opterećuju sustav plaćanja i slično.   

7. Polazeći od iznesenih primjedbi predstavnika trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da preispitaju  opravdanost odredbi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17 i 84/19) kojima se propisuje učestalost broja odvoza po kategorijama otpada. 

8. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u što kraćem roku uvedu u sustav gospodarenja komunalnim otpadom naknadu za odlaganje komunalnog otpada (landfill tax) predviđene Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19).

9. Odbor ukazuje Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na iskazano nezadovoljstvo pojedinih jedinica lokalne samouprave odredbama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta otpada (NN, br. 3/19 i 17/19) radi njezine neprovedivosti za određene jedinice lokalne samouprave. Odbor stoga poziva Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da žurno preispitaju odgodu primjene navedene Odluke i cjelovito analiziraju učinke njezine provedbe. 

10.    Imajući u vidu da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 14/19) ponovno uvedena novčana naknada za korištenje odlagališta otpada koju plaćaju jedinice lokalne samouprave koje koriste odlagalište otpada druge jedinice lokalne samouprave, Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u što je moguće kraćem roku sukladno stavku 7. članku 41. Zakona propiše pravilnikom mjerila i način određivanja iznosa naknade, način uplate i isplate naknada. 

11.    Odbor naglašava da je za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uz uvođenje primarne selekcije ključna izgradnja centara za gospodarenje otpadom te sanacija i usklađivanje postojećih odlagališta otpadom i zatvaranje neusklađenih.  Odbor stoga poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u roku od 45 dana podnesu Odboru Izvješće o dinamici realizacije projekata centara za gospodarenje otpadom te Izvješće o dinamici saniranja, usklađivanja te zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske.     

12.    Imajući u vidu važnost pravovremenog provođenja mjera za unapređenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom u sklopu procesa uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i prelaska na kružno gospodarstvo, Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u roku od 45 dana Odboru podnesu cjelovito Izvješće o svim aktivnostima, programima i projektima koje su provedene s ciljem provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine, a sukladno Odluci o implementaciji Plana.

13.    Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliš i energetsku učinkovitost da ubrzaju aktivnosti na uspostavi sortirnica, sustava kućnog kompostiranja, reciklažnih dvorišta i centara za ponovnu uporabu budući da su navedeni uvjet za uspostavu cjelovitog i ekonomski učinkovitost sustava gospodarenja otpadom.

14.    Odbor ističe važnost jačanja i unapređivanja politike zaštite prava potrošača u Republici Hrvatskoj i u segmentu javne usluge prikupljanja komunalnog otpada. Odbor stoga poziva Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da kroz jačanje financijske podrške udrugama za zaštitu potrošača te savjetodavnu pomoć značajno pridonese osnaživanju potrošačkih prava i u ovom segmentu. Odbor poziva Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da u roku od 15 dana izvijesti Odbor o broju i radu savjetovališta potrošača u Republici Hrvatskoj, financijskim sredstvima koja su isplaćena udrugama potrošača u cilju financijske podrške njihova djelovanja te provedenim i planiranim aktivnostima vezano uz jačanje potrošačkih prava u dijelu korištenja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada. 

15.    Odbor naglašava da je uspostava cjelovitog i ekonomski održivog sustava gospodarenja komunalnim otpadom nužna kako bi se spriječilo da građani snose posljedice njegova neuspostavljanja u vidu visokih cijena javne usluge prikupljanja i zbrinjavanja komunalnog otpada.
16.    Odbor poziva Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da u roku od 15 dana izvijesti Odbor o realizaciji 14. točke Zaključaka te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u roku od 45 dana izvijesti Odbor o realizaciji svih preostalih točaka Zaključaka.

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 19. veljače 2020. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 25. rujna 2019. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom djelomično prenose odredbe Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš i to upravo one odredbe koje se odnose na ograničenja stavljanja na tržište pojedinih plastičnih proizvoda i to prije roka koji je propisan istom Direktivom. Predlagatelj smatra da mjere koje je RH do sada koristila (obvezna naplata plastičnih vrećica, povećanje naknade za gospodarenje otpadnom ambalažom) nije u dovoljnoj mjeri smanjila upotrebu plastičnih vrećica te je nužno uvođenje dodatnih, efikasnijih mjera. Svrha ovog Zakona je smanjiti negativni utjecaj plastičnih vrećica za nošenje i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na okoliš, posebice na vode, morski okoliš i zdravlje ljudi te dati doprinos uspostavi kružnog gospodarstva. Najvažnija mjera za ostvarenje tog cilja je opća zabrana stavljanja u promet plastičnih vrećica i određenih plastičnih proizvoda uz minimalna, jasno definirana izuzeća koja se odnose na vrlo lagane plastične vrećice za nošenje koje su biorazgradive i proizvedene pretežno iz obnovljivih izvora (sirovina). Ujedno kako bi se prilikom prodaje svježe hrane (voće, povrće i sl.) osigurala higijena i sigurnost hrane te kako bi se olakšala prodaja robe koja nije zapakirana, potrebno je od zabrane stavljanja na tržište izuzeti vrlo lagane plastične vrećica i to one koje su pogodne za kompostiranje i koje su izrađene pretežito najmanje 50% iz obnovljivih izvora. Izuzeće se odnosi i na plastične vrećice namijenjene za ponovnu uporabu, a koje ispunjavaju navedene kriterije. Vrećice proizvedene od drugih materijala (tekstil, koža i sl.) nisu predmet zabrane. Pojam „ponovna uporaba“ vrećice odnosi se na uporabu za istu svrhu za koju su izvorno načinjene. Za druge plastične proizvode za jednokratnu uporabu na raspolaganju su odgovarajuće i održivije te cjenovno pristupačnije alternative te se stoga ovim Zakonom zabranjuje njihovo stavljanje na tržište i promiče uporaba održivijih alternativa. Zabrana stavljanja na tržište obuhvaća i proizvode od oksorazgradive plastike. 

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade RH, a kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predloženi Zakon. Mišljenje Vlade RH prezentirano je od strane državnog tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Istaknuto je da se Prijedlogom zakona, kao ni obrazloženjem uz isti ne pruža informacija o tome kojim će se nacionalnim propisima izvršiti preuzimanje preostalih odredbi Direktive (EU) 2019/904 kako bi usklađivanje s predmetnom Direktivom bilo potpuno. Vezano uz zabranu stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu navedenih u dijelu B Priloga Direktive kao i proizvoda od oksorazgradive plastike, u izradi je prijedlog Zakona o održivom gospodarenju otpadom kako bi se ispunila obveza prijenosa Direktive (EU) 2018/851, a kojim će se obuhvatiti i Direktiva (EU) 2019/904. Ujedno će se kroz odgovarajuće podzakonske akte osigurati potpuna transpozicija i implementacija Direktive (EU) 2019/904. 

U raspravi na Odboru dio članova Odbora podržao je donošenje predloženog Zakona ocjenjujući kako bi on predstavljao značajan korak u smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš. Istaknuto je kako bi se Republika Hrvatska ovim prijenosom odredbi Direktive (EU) 2019/904  koje se odnose na ograničenja stavljanja na tržište pojedinih plastičnih proizvoda i to prije roka koji je propisan istom Direktivom, svrstala uz bok onih država koje pokazuju jasne ambicije za smanjenje ove vrste otpada  okolišu. Ovo je posebice ocijenjeno važnim u kontekstu  hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine i nužnog zalaganja za provedbu Europskog zelenog plana koji nosi veliki potencijal svih država Europske unije za rast. 

Ujedno je, imajući u vidu dosadašnji stupanj provedbe Plana propisa za savjetovanje s javnošću Ministarstva zaštite okoliša i energetike, izražena sumnja da će se sukladno Planu propisa za savjetovanje s javnošću za 2020. godinu ispuniti planirano okvirno vrijeme provedbe savjetovanja za Zakon o održivom gospodarenju otpadom u I. kvartalu 2020. godine.

Nakon provedene rasprave „za“ predloženi Prijedlog zakona glasala su tri člana Odbora dok je „protiv“ glasalo pet članova Odbora, te je stoga Odbor za zaštitu okoliša i prirode odlučio većinom glasova predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 10. prosinca 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti prirode, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izradi ovoga Zakona pristupilo radi rasterećenja gospodarskih subjekata obveza koje proizlaze iz Zakona. Njima se olakšava poslovanje i smanjuju troškovi, a razina zaštite prirode se ne smanjuje budući da je za zahvate osigurana provođenjem postupka prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, ali i ocjenom prihvatljivosti planskih dokumenata za ekološku mrežu i ugradnjom uvjeta zaštite prirode u planske dokumente. Predloženim izmjenama ukida se obveza ishođenja uvjeta zaštite prirode za zahvate za koje je proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Propisana obveza izdavanja potvrde ostaje, ali samo za zahvate za koje je sukladno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i posebnim propisima iz područja gradnje potrebno ishoditi akt za građenje, a za koje se provodi postupak procjene utjecaja na okoliš i/ili postupak glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i/ili postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i odobrenja zahvata uz kompenzacijske uvjete. Donošenjem ovoga Zakona ispunit će se obveze iz Akcijskog plana za rasterećenje gospodarstva 2019. i provesti mjera iz Nacionalnog programa reformi 2019. godine. Ukupna ušteda za gospodarske subjekte iznosi 647.000,00 kuna godišnje što predstavlja oko 30% smanjenja troškova gospodarskih subjekata u svezi ispunjavanja svih administrativnih obveza iz zakonodavstva u području zaštite prirode.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović   

Odbor je sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 58. sjednici Odbora održanoj 19. veljače 2020. Zaključke.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2019. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Rasprava o predloženom Zakonu provedena je u sklopu objedinjene rasprave o predložena četiri Zakona (Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka, P.Z.E. br. 681; Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, P.Z.E. br. 682; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 800; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. 801).

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom određuje nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja, dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, emisije stakleničkih plinova, praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, sektori izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, Registar Unije, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi, financiranje ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, informacijski sustav te upravni i inspekcijski nadzor. Imajući u vidu uređenost zakonodavstva Europske unije koje brojnim direktivama, uredbama i odlukama jasno razgraničuje zaštitu zraka od klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja, reorganiziran je postojeći zakonodavni okvir odvajanjem tih dviju tematskih cjelina. Stoga je u saborsku proceduru donošenja uz predloženi Konačni prijedlog zakona upućen i Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka. Uvodno su detaljno obrazložene razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi na Odboru podržana je reorganizacija postojećeg zakonodavnog okvira razdvajanjem zraka od zaštite klime i ozonskog sloja kroz donošenje dvaju zakona. Istaknuto je da su oba zakona korektno izrađena te da su u njih ugrađene primjedbe i prijedlozi izneseni u prvom čitanju. U tom smislu ocijenjeno je da će Republika Hrvatska imati dobro strukturiran zakonodavni okvir, ali da se s druge strane otvara pitanje jesmo li stvarno spremni na promjene. Naglašeno je da je kroz najnovije aktivnosti na razini Europske unije dan naglasak na hitno poduzimanje konkretnih mjera potrebnih za prilagodbu klimatskim promjenama. S druge strane u Republici Hrvatskoj se premalo govori o tome pa se neminovno postavlja pitanje o mjeri u kojoj su svi subjekti, posebice gospodarstvo, stvarno spremni za potrebne promjene.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA

                 Josip Borić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2019. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Rasprava o predloženom Zakonu provedena je u sklopu objedinjene rasprave o predložena četiri Zakona (Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka, P.Z.E. br. 681; Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, P.Z.E. br. 682; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 800; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. 801).

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije kojom se uređuje ili restrukturira područje zaštite ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. Sukladno navedenom pristupilo se reorganizaciji postojećeg pravnog okvira razdvajanjem zraka od zaštite klime i ozonskog sloja prijedlogom dvaju zakona tj. Zakona o zaštiti zraka i Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Ovim Konačnim prijedlogom zakona o zaštiti zraka određuje se nadležnost i odgovornost za zaštitu zraka, planski dokumenti, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka, mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka, izvještavanje o kvaliteti zraka i razmjeni podataka, djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak, informacijski sustav zaštite zraka, financiranje zaštite zraka te upravni i inspekcijski nadzor. Uvodno su detaljno obrazložene razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
U raspravi na Odboru podržana je reorganizacija postojećeg zakonodavnog okvira razdvajanjem zraka od zaštite klime i ozonskog sloja kroz donošenje dvaju zakona. Istaknuto je da su oba zakona korektno izrađena te da su u njih ugrađene primjedbe i prijedlozi izneseni u prvom čitanju. U tom smislu ocijenjeno je da će Republika Hrvatska imati dobro strukturiran zakonodavni okvir, ali da se s druge strane otvara pitanje jesmo li stvarno spremni na promjene. Naglašeno je da je kroz najnovije aktivnosti na razini Europske unije dan naglasak na hitno poduzimanje konkretnih mjera potrebnih za prilagodbu klimatskim promjenama. S druge strane u Republici Hrvatskoj se premalo govori o tome pa se neminovno postavlja pitanje o mjeri u kojoj su svi subjekti, posebice gospodarstvo, stvarno spremni za potrebne promjene.
 Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića,   potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA

                   Josip Borić    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2019. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 842/2006, s Konačnim prijedlogom zakona  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenog 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Rasprava o predloženom Zakonu provedena je u sklopu objedinjene rasprave o predložena četiri Zakona (Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka, P.Z.E. br. 681; Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, P.Z.E. br. 682; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 800; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. 801).
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ustvrdio je da je navedeni Zakon stupio na snagu 30. lipnja 2017. godine, a njime se utvrđuju između ostalog, nadležna tijela i zadaće istih za provedbu uredbi koje reguliraju područje klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja, uključujući Uredbu 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 842/2006. Tijekom 2018. godine Europska unija usvojila je niz akata kojima se uređuje ili mijenja područje klimatskih promjena. Imajući u vidu uređenost zakonodavstva Europske unije koje brojnim direktivama, uredbama i odlukama jasno razgraničuje zaštitu zraka od klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja pristupilo se izmijeni postojećeg zakonodavnog okvira koji uređuje područje klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja. Navedeno se provodi na način da se odredbe Uredbe (EU) 517/2014 prenose u novi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, a Zakon o provedbi Uredbe (EU) 517/2014 prestaje važiti istog dana kada stupa na snagu Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja tj. 1. siječnja 2020. godine.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR.  517/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. TRAVNJA 2014. O FLUORIRANIM STAKLENIČKIM PLINOVIMA I  STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 842/2006

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA

                   Josip Borić    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2019. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenog 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Rasprava o predloženom Zakonu provedena je u sklopu objedinjene rasprave o predložena četiri Zakona (Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka, P.Z.E. br. 681; Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, P.Z.E. br. 682; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 800; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. 801).
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ustvrdio je da je Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ stupio na snagu 30. lipnja 2017. godine, a njime se utvrđuju nadležna tijela i zadaće istih za provedbu ove Uredbe. Tijekom 2018. godine Europska unija usvojila je niz akata kojima se uređuje ili mijenja područje klimatskih promjena. Imajući u vidu uređenost zakonodavstva Europske unije koje brojnim direktivama, uredbama i odlukama jasno razgraničuje zaštitu zraka od klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja pristupilo se izmijeni postojećeg zakonodavnog okvira koji uređuje područje klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja. Navedeno se provodi na način da se odredbe Uredbe (EU) 2015/757 prenose u novi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, a Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 prestaje važiti istog dana kada stupa na snagu Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja tj. 1. siječnja 2020. godine. 
Uvodno je od strane predstavnika predlagatelja ujedno pojašnjeno kako je prema podacima Hrvatskog registra brodova za 2018. godinu odredbama ove Uredbe (EU) 2015/757 obuhvaćeno šest brodarskih kompanija s trideset brodova koji plove pod zastavom Republike Hrvatske. Prvo izviješće o emisijama ugljikova dioksida iz pomorskog prometa brodari su dostavili 2018. godine. Iz navedenog izviješća razvidno je da se od ukupno 285.000 tona emisija ugljikovog dioksida iz pomorskog prometa 23% odnosi na putovanja unutar hrvatskih luka. 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru su vezano uz iznesen podatak o ukupnim emisijama ugljikovog dioksida iz pomorskog prometa zatražena dodatna obrazloženja o metodologiji njihova izračuna i uključivanja u ukupne emisije iskazane u hrvatskoj bilanci.   
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2015/757 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 29. TRAVNJA 2015. O PRAĆENJU EMISIJA UGLJIKOVA DIOKSIDA IZ POMORSKOG PROMETA, IZVJEŠĆIVANJU O NJIMA I NJIHOVOJ VERIFIKACIJI TE O IZMJENI DIREKTIVE 2009/16/EZ 

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA

                   Josip Borić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2019. godine, Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.
   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike istaknuo da je važeća Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske donesena 2009. godine te je njome obuhvaćeno razdoblje do 2020. godine. Imajući u vidu reformu okvira energetske politike EU kroz paket „Čista energija za sve Europljane” pristupilo se usklađivanju i redefiniranju energetskih ciljeva Republike Hrvatske. Predložena Strategija energetskog razvoja predstavlja korak prema ostvarenju vizije niskougljične energije te osigurava prijelaz na novo razdoblje energetske politike kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom. Razvoj energetskog sektora razmatran je u skladu s globalnim zahtjevima u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena te stoga ona predstavlja prijelaz na novo razdoblje ne samo energetske već i klimatske politike. Uvodno su ujedno za ovaj strateški dokument dani detaljniji podaci o provedenom postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. 

Nakon uvodnog obrazloženja u sklopu rasprave zatraženo je obrazloženje uvodno korištenog termina „optimalni energetski miks“ te istaknuto stajalište da bi isti trebao biti dobro potkrijepljen odnosno da je potrebno jasno prezentirati kriterije temeljem kojih je taj energetski miks definiran. Ujedno je iznesen prigovor o nedovoljnoj ambicioznosti budući da bi Republika Hrvatska mogla dati jači odgovor u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Predstavnik predlagatelj pojasnio je da se predloženom Strategijom sukladno modernim trendovima naglasak dao na obnovljive izvore energije (cilj udio od 36,4% koji će još biti potvrđen kroz Integrirani akcijski plan koji će do kraja godine biti poslan Europskoj komisiji), energetsku učinkovitost, ali se pri tome nisu zanemarili domaći potencijali (plin i sl.). Sukladno najnovijim najavama danim na razini Europske unije, razmatrat će se povećanje ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova te će navedenom i energetski sektor neminovno morati doprinijeti. Vezano za spomenuti ciljani udio obnovljivih izvora energije predstavnik predlagatelja je istaknuo da je on  dosta ambiciozan, da su ujedno postavljeni dosta visoki ciljevi brojčanih MW potencijalne planirane snage te da se planira donošenje premijskog sustava kojim bi se potaknule nove investicije. Naglašeno je da je cilj Europske komisije kroz idućih deset godina umanjiti poticaje i potaknuti stavljanje na tržište svih projekata. 

U nastavku rasprave naglasak je dan na problematiku opskrbe malih domaćinstava energijom, posebice toplinskom energijom o čemu se između ostalog bavi Strategija u poglavlju „Izazovi, mogućnosti i potencijali energetskog razvoja.“ Naglašavajući kako je riječ o temi od iznimnog značaja za građane postavljeno je pitanje koje su to planirane aktivnosti za razdoblje do 2030. odnosno 2050. godine s ciljem kvalitetne opskrbe domaćinstva toplinskom energijom.

Predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio je da je Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji dana mogućnost krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom odnosno krajnjih kupaca s mogućnošću samoopskrbe. Ovaj mehanizam daje određene rezultate budući da već postoji niz zahtjeva da se kupci na ovaj način priključe odnosno da na svoja domaćinstva ugrade fotonaponske sustave. Istaknuto je da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost imao prvi natječaj u nizu onih koji će biti u idućim godinama, a kojima se obiteljskim kućama odnosno domaćinstvima daje mogućnost sufinanciranja izgradnje fotonaponskih sustava. Navedeno će u budućim godinama vjerojatno obuhvatiti i sufinanciranje sustava grijanja odnosno hlađenja. 

Nastavno na ovu temu izraženo je stajalište kako postoji interes za ugradnju fotonaponskih sustava od strane domaćinstava, ali i da s druge strane postoje teškoće u realizaciji navedenog. Naime, sa stajališta domaćinstava i uz osigurana sredstva često je komplicirano finalizirati ugradnju fotonaponskih sustava. Vezano uz osiguravanje toplinske energije za domaćinstva upozoreno je na zadnjih godina prisutan rastući trend izvoza velike količine drvne sječke te povećanja cijene ogrjevnog drva. Naglašeno je da postoji interes malih domaćinstava za grijanje na drva, ali da navedeni način pridobivanja toplinske energije postaje nedostupan velikom broju domaćinstava samo iz financijskih razloga. Stoga je iznesen apel o potrebi utjecaja na politiku Hrvatskih šuma u ovom dijelu, odnosno promjenu državne politike.   

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

STRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE
DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Borić   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 54. sjednici Odbora održanoj 28. studenoga 2019. godine na prijedlog predsjednika Odbora za održavanje tematske sjednice na kojoj bi se razmotrila problematika gospodarenja komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj s naglaskom na probleme proizašle iz provedbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17 i 84/19) te Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta otpada (NN, br. 3/19 i 17/19) i u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode na kojoj bi se razmotrila problematika gospodarenja komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj s naglaskom na probleme proizašle iz provedbe Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN, br. 50/17 i 84/19) te Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta otpada (NN, br. 3/19 i 17/19) u razdoblju od 10. do 13. prosinca 2019. godine. Naziv i termin održavanja sjednice odredit će predsjednik Odbora. 

                            
PREDSJEDNIK ODBORA

                                  Mihael Zmajlović  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 30. listopada 2019. godine, Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2016., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 58. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2019. godine.   
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao matično radno tijelo.
    U uvodnom obrazloženju predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike istaknuli su da je temeljem tada važećeg Zakona o zaštiti okoliša ovo Izvješće izradila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Izvješće identificira stanje i trendove u okolišu, djelovanje i učinak ljudskih aktivnosti (sektorskih opterećenja) i njihove učinke na ekosustave (sastavnice okoliša) i zdravlje ljudi. Izvješće donosi i pregled podataka tzv. integriranih tema i tema politike zaštite okoliša, što podrazumijeva presjek svih instrumenata i politika te ulaganje i financiranje u zaštitu okoliša. Uvodno su detaljno prezentirani podaci o utjecaju sektora na okoliš, a to su korištenje prostora s demografskim podacima, energetika, industrija, promet, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, turizam, promet i uporaba kemikalija te područje gospodarenja otpadom. Ujedno je dan detaljan prikaz stanja svake pojedine sastavnice okoliša: zraka, vode, mora, tla, biološke raznolikosti kao i prikaz podataka i informacija vezanih uz klimatske promjene i one parametre okoliša koji imaju utjecaja na zdravlje ljudi. Također je razmotren institucionalni i zakonodavni okvir s podacima o učinkovitosti instrumenata i mjera provedenih u području zaštite okoliša te dane informacije o aktivnostima, dinamici i ostvarenju ciljeva koji su politikom RH zacrtani u području integriranih tema zaštite okoliša (održiva proizvodnja i potrošnja, učinkovito korištenje resursa i kružno gospodarstvo). 
Nakon uvodnog obrazloženja izneseno je stajalište da je navedeno Izvješće solidno izrađeno, ali da treba jačati mjeru monitoringa. Istaknuto je kako ono treba poslužiti za definiranje politika, da bi te politike trebale definirati mjere te da bi potom te mjere trebalo staviti u funkciju i monitoringom utvrditi uspostavljeno novo stanje. Naglašeno je kako u ovom Izvješću nije prisutna ta veza te je dana ocjena da se promjene provode temeljem inputa iz Europske unije. Također je uočeno da se smanjuje monitoring stalne procjene stanja Jadranskog mora te je istaknuta potreba da se ovaj monitoring provodi cjelovito. Naglašena je i važnost monitoringa i pravovremenog izvješćivanja u slučajevima iznenadnih onečišćenja. Vezano uz provođenje aktivnosti za podržavanje inicijative kružnoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj istaknuto je da (uz navedeno uvođenje zelene javne nabave, eko inovacije, eko-oznake i sustave upravljanja okolišem te ulaganja u istraživanje i razvoj) ključnu ulogu imat će uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom pri čemu je izrečena kritika postojećem konceptu koji se uglavnom oslanja na izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Istaknuto je da se navedenim neće ostvariti zacrtani ciljevi te da naglasak treba dati na izgradnju sortirnica i kompostišta.
U nastavku rasprave izražena je potreba da se do izrade sljedećeg Izvješća pokuša doći do što točnijih podataka o površinama šuma u Republici Hrvatskoj uvažavajući pri tom činjenicu da je u zadnjih trideset godina određen dio zapuštenog poljoprivrednog zemljišta prirodnom sukcesijom pretvoren u šume. Također je istaknuto kako se vezano uz podatak da sječa na godišnjoj razini iznosi 70% prosječnog godišnjeg prirasta postavlja pitanja na koju se površinu šume odnosi taj postotak. Napomenuto je i da podatak o postotku opožarenih šuma treba razmatrati u kontekstu činjenice da je u visokom postotku riječ o području krša na kojem je uvelike riječ o zapuštenim poljoprivrednim površinama pod šikarom. Vezano uz sustav gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj naglašena je važnost što skorije uspostave sustava održivog gospodarenja građevnim otpadom budući da u velikoj mjeri građevni otpad završava na odlagalištima komunalnog otpada ili divljim odlagalištima. Istaknuto je kako bi Izvješća o stanju okoliša trebala trasirati buduće politike za uspostavu održivog sustava gospodarenja građevnim otpadom i optimiziranje lokacija gospodarenja građevnim otpadom. U tom smislu ključnim je ocijenjena i uloga Ministarstva zaštite okoliša i energije u osiguravanju financijskih sredstava za pomoć lokalnoj razini u uspostavi ovog sustava. 
U daljnjem dijelu rasprave istaknuto je kako su u ovom izvještajnom razdoblju doneseni novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode. Vezano uz trendove koji se uočavaju u ovom Izvješću u području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom vidljivo je da su u ovom razdoblju izdvajanja u zaštitu okoliša enormno porasla (ne samo sredstava EU već i nacionalnih sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Navedeno se pozitivno reflektiralo na druge pokazatelje te je tako primjerice zabilježen značajan porast recikliranja proizvodnog i komunalnog otpada s 26% u 2016. godini na 42% u 2016. godini, zabilježen je porast oporabe i smanjenje odlaganje otpada i slično. Naglašeno je da su u ovom periodu značajni napori učinjeni na uspostavi potrebne infrastrukture za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom izgradnjom dva centra za gospodarenje otpadom. Međutim, nakon 2016. godine nije uspostavljen niti jedan novi centar za gospodarenje otpadom te se nije čak niti počelo s radovima na izgradnji novih budući da je sve na razini potpisanih ugovora. Naglašeno je kako će se ovo posljedično negativno odraziti na povećanje emisija stakleničkih plinova te financijske izdatke radi plaćanja penala. Istaknuto je da se ovo Izvješće referira na mjere propisane zakonima i strateškim dokumentima, ali da je ključno pitanje u kojoj mjeri izvršna vlast poštuje i implementira te mjere. U tom smislu naglašeno je da je 2016. godine bila pripremljena za uvođenje naknada za odlaganje komunalnog otpada (landfill tax) predviđena Zakonom o održivom gospodarenju otpadom te da ista nije uvedena. Vezano uz gospodarenje građevnim otpadom istaknuta je važnost uspostave sustava korištenja recikliranja građevnog otpada i ponovnog korištenja materijala i proizvoda kako bi se smanjilo njihovo upućivanje na odlagalište otpada te ujedno stvorilo tržište za korištenje tih reciklata. Uočeno je kako se već više od četiri godine bezuspješno samo govori o potrebi da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike definira standarde kvalitete novih proizvoda koji koriste reciklat. Ujedno je istaknuto da su u Operativnom programu 2013. godine definirana sredstva za potporu i nabavu opreme i uspostave centara za gospodarenje građevnim otpadom, ali da nije do sada raspisan javni poziv. Postavljeno je i pitanje provedbe zacrtane politike i mjera u području gospodarenja otpadom. Naime, analiza implementacije Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine te Odluke o implementaciji Plan upućuje na to da 90% zacrtanih ciljeva nije ostvareno te da se s provedbom približno 90% mjera nije niti započelo. U tom smislu nadležno Ministarstvo pozvano je da prioritet daje pitanjima gospodarenja otpadom, prilagodbe klimatskim promjenama i uspostave kružnog gospodarstva.   
Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2016.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. srpnja 2019. godine.
  
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
    
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja prezentirao je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a koje su nomotehničke naravi. Ujedno je istaknuto da je cilj predloženog Zakona uspostava nacionalnog okvira za provedbu Uredbe (EU) br. 1257/2013 kako bi se spriječile, smanjile, svele na najmanju moguću mjeru i koliko god je moguće u praksi uklonile nesreće, ozljede i drugi štetni učinci na ljudsko zdravlje i morski okoliš Europske unije tijekom vijeka trajanja broda, posebno kako bi se osiguralo da opasni otpad nastao takvim recikliranjem brodova podliježe gospodarenju koje je prihvatljivo za okoliš. Predloženi Zakon ima za cilj utvrđivanje pravila za osiguravanje pravilnog upravljanja opasnim materijalima na brodovima i olakšavanje ratifikacija Međunarodne konvencije iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009. godine. Predloženim zakonom propisuju se nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike za provedbu Uredbe u Republici Hrvatskoj odnosno nadležnost inspekcije zaštite okoliša Državnog inspektorata za nadzor nad provedbom Uredbe.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 1257/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 20. STUDENOGA 2013. O RECIKLIRANJU BRODOVA I O IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 1013/2006 I DIREKTIVE 2009/16/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Josip Borić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, s Konačnim prijedlogom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da predloženim izmjenama važeći Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13, 73/17 i 14/19) usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave (NN, br. 66/19) koji je donesen u cilju provedbe mjere „Decentralizacija i racionalizacija“ u okviru prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ u sklopu Nacionalnog programa reformi 2019. Predloženim Zakonom uređuje se promjena nadležnosti nadzora zakonitosti Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada iz članka 30. stavka 7. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 94/13, 73/17 i 14/19), Odluke o obvezi plaćanja namjenske naknade iz članka 30. stavka 13. istoga Zakona i Odluke o provedbi posebnih mjera sprječavanja odbacivanja otpada iz članka 36. stavka 10. istoga Zakona i to na način da se nadležnost za navedeno prenosi s nadležnog ureda državne uprave u županiji na nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba. Dodatno se propisuje da nadležnost za nadzor zakonitosti navedenih Odluka Grada Zagreba obavlja Ministarstvo.
 
U skladu s odredbama članka 4. Zakona o sustavu državne uprave, izmjenjuju se odredbe Zakona u kojima se spominje pojam „središnje tijelo državne uprave“, brisanjem riječi: „središnji“ u određenom padežu.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi su podržane predložene izmjene Zakona o održivom gospodarenju otpadom s ciljem provedbe mjera decentralizacije i racionalizacije javne uprave. 

Vezano uz provedbu važećeg Zakona i donesenih podzakonskih akata skrenuta je pozornost na primjedbe komunalnih društava i jedinica lokalne samouprave na članak 3. Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom („Narodne novine“, br. 84/2019.) koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 5. rujna 2019. godine. Osnovna je primjedba da će se izmjena načina formiranja cijene obvezne minimalne javne usluge na način definiran člankom 3. Uredbe negativno odraziti na prihode i funkcioniranje komunalnih društava. U osvrtu na ovu primjedbu predstavnik predlagatelja istaknuo je da je navedena Uredba donesena uzimajući u obzir provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću i široko provedenu komunikaciju sa svim zainteresiranim subjektima. 

U nastavku rasprave upozoreno je na mogućnost ostvarivanja znatnih ušteda za komunalne tvrtke, a samim time i krajnje korisnike, ukoliko bi se uskladila obračunska razdoblja za pružanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada s obračunskim razdobljima za druge usluge (primjerice Hrvatske elektroprivrede d.d. za koju se plaća akontacija i obračun nakon šest mjeseci). U tom smislu iznesen je prijedlog Ministarstvu zaštite okoliša i energetike da u suradnji s Ministarstvom financija i Poreznom upravom razmotri i iznađe modalitet obračuna kojim bi se izvršilo usklađenje obračunskih razdoblja. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.   

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine, Prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2019. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom određuje nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja, dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, emisije stakleničkih plinova, praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, sektori izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, Registar Unije, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi, financiranje ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, informacijski sustav te upravni i inspekcijski nadzor. Imajući u vidu specifičnog područja zaštite zraka, klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja te uređenost zakonodavstva Europske unije koje brojnim direktivama, uredbama i odlukama jasno razgraničuje zaštitu zraka od klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja, reorganiziran je postojeći zakonodavni okvir odvajanjem tih dviju tematskih cjelina. Stoga je u saborsku proceduru donošenja uz predloženi Zakon upućen i Prijedlog zakona o zaštiti zraka. Uvodno je ujedno detaljno prezentiran financijski kapacitet koji će Republici Hrvatskoj stajati na raspolaganju po uvođenju ovoga Zakona.

U raspravi na Odboru naglašena je važnost ozbiljnog pristupa problematici klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja posebice vezano uz korištenje raspoloživih financijskih sredstava ostvarenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi te financijskih sredstava koja će Republici Hrvatskoj stajati na raspolaganju u razdoblju od 2021. do 2030. godine iz dva nova financijska mehanizma (Inovacijskog fonda i Modernizacijskog fonda).  Pri tome ključno je voditi računa o učincima financiranih projekata na smanjenje emisije stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama.
 
U tom smislu iznesena je kritika sufinanciranju skupih uvoznih električnih automobila koje je ograničeno na manji broj građana u odnosu na učinke koje bi usmjeravanje financijskih sredstava u fotonaponske instalacije imalo sa stajališta stalne proizvodnje električne energije i pomoći širem građanstvu. Naglašena je potreba da se ozbiljnije pristupi promišljanju načina trošenja tih sredstava budući da su ona prilika za poticanje gospodarskog razvoja.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine, Prijedlog zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2019. godine.  
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši usklađenje s  pravnom stečevinom Europske unije koja se uređuje ili restrukturira područje zaštite ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. Stoga se reorganizira postojeći pravni okvir razdvajanjem zraka od zaštite klime i ozonskog sloja donošenjem dvaju zakona: Zakona o zaštiti zraka i Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Ovim Prijedlogom zakona određuje se nadležnost i odgovornost za zaštitu zraka, planski dokumenti, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka, mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka, izvještavanje o kvaliteti zraka i razmjeni podataka, djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak, informacijski sustav zaštite zraka, financiranje zaštite zraka, upravni i inspekcijski nadzor. Ujedno se pojednostavljuje izrada planskih i strateških dokumenata na način da se donosi Plan zaštite zraka kao sastavni dio Plana zaštite okoliša odnosno Program zaštite zraka kao sastavni dio Programa zaštite okoliša, a ne kao zasebni dokumenti. Detaljnije se propisuje donošenje Akcijskog plana, kao i kratkoročnih akcijskih planova. Dodatno se pojašnjavaju obveze i postupci koji se provode u zonama i aglomeracijama kada se prekorače razine pojedinih onečišćujućih tvari iznad propisanih graničnih vrijednosti, ciljanih vrijednosti odnosno pragova upozorenja. Provedbom predloženog Zakona nastavit će se provedba već definiranih politika i mjera u području zaštite zraka koje doprinose zaštiti zdravlja i poboljšanju kvalitete života.  
 
U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja vezano uz interventno uzorkovanje zraka u situacijama požara specifičnog otpada kao što je primjerice bio nedavni slučaj požara u sklopu Reciklažnog dvorišta Jakuševcu. Posebice je postavljeno pitanje izbora liste onečišćujućih tvari koja se pri tom mjeri. Predstavnik predlagatelja između ostalog je istaknuo da je u ovakvim situacijama Grad Zagreb odnosno jedinica lokalne samouprave dužna donijeti Plan mjerenja i organizirati ovlašteni laboratorij koji provodi mjerenja onečišćenja. Ujedno su onečišćujuće tvari koje se mogu mjeriti definirane Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka (Narodne novine, 79/2017.).  

U nastavku rasprave ukazano je na važnost cjelovitog reguliranja mjerenja i nadzora neugodnih mirisa koje stanovnici prve zapažaju i stoga predstavljaju izraziti problem na područjima gdje se pojavljuju, bilo da je riječ o povremenoj ili stalnoj pojavi. Ujedno je upozoreno na problematiku posrednog onečišćenja tla i vode emisijama onečišćujućih tvari u zraku. U tom kontekstu postavljeno je pitanje uspostave zakonodavnog okvira kojim bi bilo cjelovito obuhvaćeno sprečavanje onečišćenja tla. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je što se tiče dodijavanja mirisima hrvatsko zakonodavstvo strožije od europskoj zakonodavstva. Ujedno su članovi Odbora informirani kako na razini Europske unije nema jedinstvene Direktive koja bi regulirala područje zaštite tla, ali se prema saznanjima Ministarstva zaštite okoliša i energetike tijekom 2020./2021. planira na razini Europske unije izrada Prijedloga direktive kojom će se cjelovito obuhvatiti zaštita tla. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti zraka.   
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 25/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2019. godine.  
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo. 

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/19-12/42, Urbroj: 50301-25/14-19-4 od 18. srpnja 2019. godine. Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na navedeno Izvješće.  

U uvodnom obrazloženju predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula je da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 19 javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje javnih ustanova za 2017. godinu. Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima koji imaju znatan utjecaj na poslovanje, provedbu naloga i preporuka iz prošlih revizija te druge aktivnosti u vezi poslovanja javnih ustanova. Prema podacima iz Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima javnih ustanova, ukupni prihodi za 2017. godinu iznose 596.004.164,00 kn i veći su za 55.739.022,00 kn ili 10,3 % od ostvarenih za 2016. godinu. Ukupni rashodi i izdaci javnih ustanova iznose 533.457.426,00 kn i veći su za 72.422.005,00 kn ili 15,7 % od ostvarenih za 2016. godinu. Od ukupno 19 javnih ustanova, višak prihoda za 2017. godinu iskazalo je deset u ukupnom iznosu 72.771.859,00 kn, a manjak prihoda devet javnih ustanova u ukupnom iznosu 10.225.121,00 kn. Većina javnih ustanova koje su iskazale manjak prihoda za 2017. godinu, pokrile su ga viškom prihoda iz prošlih razdoblja. 

Nakon provedenih revizijskih postupaka za temelju utvrđenih činjenica i kriterija za svaku javnu ustanovu izražena su dva mišljenja – mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja. O financijskim izvještajima javnih ustanova izraženo je deset bezuvjetnih i devet uvjetnih mišljenja. O usklađenosti poslovanja izraženo je 12 bezuvjetnih, šest uvjetnih i jedno nepovoljno mišljenje (Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera). 

Revizijom je utvrđeno da su sve javne ustanove donijele plan upravljanja i godišnji program s tim da podaci u planovima i programima nisu međusobno usporedivi. Tijekom 2017. godine valjanost nekih planova upravljanja je istekla, a novi planovi za sljedeće desetogodišnje razdoblje, nisu doneseni. Nisu doneseni akcijski planovi za provedbu plana upravljanja, a pojedine javne ustanove nisu sastavile izvješće o ostvarivanju plana upravljanja i godišnjeg programa. U računovodstvenom poslovanju uočene su nepravilnosti u vezi evidentiranja poslovnih događaja, koje se odnose na primjenu propisanog računovodstvenog načela, te evidentiranje na propisanim računima računskog plana. Uočene su nepravilnosti u blagajničkom poslovanju te popisu imovine. Kod pojedinih javnih ustanova podaci u financijskim izvještajima nisu istovjetni podacima u poslovnim knjigama. Javne ustanove ostvaruju znatne vlastite prihode, a način korištenja vlastitih prihoda nisu uredile unutarnjim aktom, što je prema propisima trebalo učiniti. Neke javne ustanove imaju znatnije iznose dospjelih potraživanja. Za naplatu potraživanja u pravilu su upućivane opomene, a druge raspoložive mjere naplate nisu poduzimane. Kod obračuna plaća utvrđene su nepravilnosti pri isplati dodataka za uspješnost na radu te primjeni koeficijenata složenosti poslova. Neke javne ustanove, iako su financijskim planom imale osigurana sredstva, ostvarile su znatno manje rashode za zaštitu i održavanje i očuvanje zaštićenih područja od planiranih godišnjim programom. Navedeno može upućivati na činjenicu da nisu poduzimane sustavne i dostatne aktivnosti za zaštitu, održavanje, očuvanje, promicanje i korištenje zaštićenih područja. Pojedine javne ustanove su odobravale donacije, a nisu utvrdile kriterije, mjerila te postupak dodjele i nisu provodile javne natječaje za dodjelu donacija. Većina javnih ustanova nije dostavljala podatke za Registar državne imovine, što su prema propisima trebale učiniti. U poslovnim knjigama pojedinih javnih ustanova nije evidentirana imovina dobivena na korištenje. Najčešće se radi o građevinskim objektima u vlasništvu Republike Hrvatske koje javne ustanove koriste za obavljanje djelatnosti. Vezano za postupke javne nabave nepravilnosti i propusti utvrđeni su kod manjeg broja javnih ustanova, a odnose se na provođenje postupaka nabave, vođenje registra ugovora o nabavi te sastavljanje statističkih izvješća. Osim navedenog, u evidentiranju šuma i šumskih zemljišta, davanju koncesijskih odobrenja i sastavljanju godišnjeg obračuna financijskog plana, uočena su različita postupanja, jer nisu ili nisu dovoljno normativno uređena.

Za utvrđene nepravilnosti javnim ustanovama su dani nalozi (ukupno 110) i preporuke (ukupno 28) čija bi provedba pridonijela realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 45. (tematskoj) sjednici održanoj 9. travnja 2019. godine proveo je raspravu o Izvješću o kvaliteti zraka i vode na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka i vode na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.    

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 51. sjednici Odbora održanoj 19. lipnja 2019. godine sljedeće

ZAKLJUČKE
 

1. Prihvaća se Izvješće o kvaliteti zraka i vode na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka i vode na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda. 

2. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da Odboru najkasnije do kraja siječnja 2020.  godine podnese novo Izvješće o kvaliteti zraka i vode na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka i vode na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.

3. Vezano uz radove ispitivanja (tlačne probe) dijela produktovoda od Rafinerije nafte Brod do Slobodnice, koji je u vlasništvu pravne osobe Plinacro d.o.o., a koji su provedeni od strane pravne osobe Crodux d.o.o. u cilju prenamjene produktovoda u plinovod kojim bi se opsrkrbljivala Rafinerija nafte Brod te izvanrednog događaja njegova oštećenja na dionici koja prolazi kroz vodozaštitno području dana 28. ožujka 2018. godine te onečišćenja vode u vodoopskrbnom sustavu Slavonskog Broda dana 30. ožujka 2018. godine, Odbor je izviješten od strane Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova da je provedeno opsežno kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje više kaznenih djela opisanih u člancima 193., 214., 215. 222. i 291. Kaznenog zakona. Nakon provedenih izvida nadležno Županijsko državnog odvjetništvo u Slavonskom Brodu rješenjem od 18. srpnja 2018. odbacilo je kaznene prijave. Provedeno kriminalističko istraživanje pokazalo je da ekološki incident na produktovodu nije uzrokovao onečišćenje vode te da do onečišćenja vode u Slavonskom Brodu nije došlo već do nenamjerne kontaminacije boca kojima je vršeno uzorkovanje.  

4.    Odbor pozdravlja aktivnosti i projekte koji su Hrvatske vode i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i realizirale nakon ekološkog incidenta u 2018. godini s ciljem osiguranja zdravstveno ispravne vode stanovnicima Slavonskog Broda i susjednih općina te  smanjivanja rizika u opskrbi vodom na najmanju moguću mjeru. Odbor i nadalje ističe važnost kontinuiranog  uzorkovanja i kontrole zdravstvene ispravnosti vode za piće.

5. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na daljnji razvoj kontakata s najvišim predstavnicima Rafinerije nafte Brod s ciljem ubrzanja modernizacije postrojenja, posebice onih dijelova kojih su mogući izvori onečišćenja emisija sumporovodika kao najizraženijeg oblika negativnog utjecaja na kvalitetu zraka i kvalitetu življenja stanovnika na području Grada Slavonskog Broda te plinofikacije područja Općine Brod.  

     
6. Odbor naglašava važnost što skorije realizacije projekta „Opskrba prirodnim plinom krajnjeg kupca – Rafinerija nafte Brod (RNB) od strane opskrbljivača – CRODUX PLIN d.o.o. izravnim priključenjem RNB na plinski transportni sustav Republike Hrvatske na mjestu MRS Slobodnica, prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom RNB-a“. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u suradnji s CRODUX PLIN d.o.o. dostavi Odboru detaljni plan svih aktivnosti na realizaciji ovog projekta s definiranim rokovima provedbe svih faza projekta najkasnije do kraja siječnja 2020. godine.

7. Vezano uz transport i definiranje kvalitete sirove nafte u Rafineriju nafte Brod putem Jadranskog naftovoda d.d., Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da najkasnije do kraja siječnja 2020. godine dostavi Odboru Izvješće o količinama te kvaliteti sirove nafte koja je tijekom  godine Jadranskim naftovodom d.d. transportirana u Rafineriju nafte. Pri tomu Odbor naglašava da navedeno Izvješće nije dostavljeno Odboru temeljem Zaključaka donesenih na 29. (tematskoj) sjednici Odbora održanoj 13. srpnja 2018. godine.

8. Odbor ističe važnost međunarodne suradnje te potiče Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na intenziviranje aktivnosti s ciljem razmjene informacija vezanih uz provedbu uvjeta i mjera zaštite okoliša propisanih okolišnom dozvolom za Rafineriju nafte Brod, rad i modernizaciju Rafinerije kao i informacije o kvaliteti zraka na području Broda. Odbor poziva nadležna ministarstva da o poduzetim aktivnostima te radu međudržavne Radne grupe za praćenje stanja onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda i Broda izvijeste odbor najkasnije do kraja siječnja 2020. godine. 

9. Odbor naglašava važnost intenziviranja broja sastanaka na godišnjoj razini Povjerenstva za praćenje poboljšanja kvalitete zraka na području Grada Slavonskog Broda, a s ciljem rješavanja problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu te dogovaranja provedbe zajedničkih aktivnosti. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da o sastancima navedenog Povjerenstva izvještava Odbor kontinuirano, odmah po njihovu održavanju te ujedno ističe kako tijekom 2018. iste nisu bile dostavljane Odboru. 

10. Odbor poziva Grad Slavonski Brod, Brodsko-posavsku županiju, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na provedbu mjera i osiguranje financijskih sredstava za smanjivanje onečišćenja zraka definiranih Akcijskim planom za poboljšanje kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod, a koji je usvojen na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda održanoj 4. srpnja 2016. godine. Odbor ujedno ističe važnost što skorijeg donošenja  novog Akcijskog plana koji će sadržavati mjere za poboljšanje kvalitete zraka za onečišćujuće tvari H2S, PM2,5 i PM10 te poziva Grad Slavonski Brod da pri njegovu donošenju uvaži stručnu pomoć i izneseno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode na izrađeni Akcijski plan. Odbor naglašava da će po izradi i donošenju predmetnog Akcijskog plana isti predstavljati podlogu za pripremu i pokretanje konkretnih projekata za realizaciju usvojenih mjera te eventualno uvrštavanje istih u Operativne programe koji se financiraju sredstvima EU ili za prijavu za financiranje iz drugih nacionalnih ili EU izvora financiranja.  

11. Odbor naglašava da je za provođenje mjera iz Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod nužno osigurati službene podatke o emisijama onečišćujućih tvari iz Rafinerije nafte Brod. U tom smislu Odbor ističe važnost suradnje Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva zaštite okoliša i energetike s relevantnim tijelima Bosne i Hercegovine s ciljem izrade usklađenih akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka Slavonskog Broda i Broda.

12. Odbor poziva Ministarstvo zdravstva da kontinuirano izvještava Odbor o dostupnim rezultatima zdravstveno-ekološke studije utjecaja ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi na području Grada Slavonskog Broda koju pod nazivom „Utjecaj ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi“ provode Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije i Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa suradnim institucijama. Polazeći od činjenice da je riječ o petogodišnjoj studiji s čijom se provedbom završava u 2020. godini, Odbor ističe nužnost da po završetku ovog projekta Ministarstvo zdravstva u suradnji s Zavodom za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo definira način daljnjeg kontinuiranog praćenja zdravlja stanovništva na području Grada Slavonskog Broda.    

13. Odbor uočava mali udio sudjelovanja fizičkih osoba (građana) s područja Brodsko-posavske županije u provedenom Javnom pozivu fizičkim osobama (građanima) za dodjelu sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za postavljanje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u postojeće obiteljske kuće u RH u ukupnom iznosu od 12 milijuna kuna (zaprimljeno 29 zahtjeva, odobren 21 zahtjev u iznosu od 731.654,00 kn s tim da iz Grada Slavonskog Broda nije zaprimljen niti jedan zahtjev). Imajući u vidu da su Grad Slavonski Brod i susjedne općine ekonomski slabo razvijeno područje iz kojeg stanovništvo iseljava, Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da razmotre mogućnost definiranja posebnog statusa i kriterija sufinanciranja za ovo područje u ovim programima energetske učinkovitosti. 

14. Odbor prepoznaje važnost uključivanja građana s područja Grada Slavonskog Broda i okolnih općina u program energetske obnove obiteljskih kuća, a koji je u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Odbor stoga poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja da definiranjem posebnog statusa i kriterija sufinanciranja za građane s područja Grada Slavonskog Broda i susjednih općina omogući njihovo značajnije uključivanje u program energetske obnove obiteljskih kuća.  

15. Odbor naglašava važnost kvalitetne i promptne komunikacije s javnošću  vezano uz pitanje kvalitete zraka u Gradu Slavonskom Brodu, posebice u kriznim situacijama. U tom kontekstu Odbor ključnom ocjenjuje i provedbu projekta „Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu“. Odbor upozorava da je do sada realizirano svega 33% vrijednosti projekta te poziva Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavsku županiju da intenziviraju aktivnosti na provedbi ovog projekta te u realizaciju projekta uključe i zainteresirane udruge civilnog društva.

16. Odbor naglašava važnost kontinuiranog održavanja i praćenja uspostavljenog registra emisija onečišćujućih tvari u zrak za male i difuzne izvore po izvorima ispuštanja i prostorna raspodjela u mreži visoke rezolucije za područje Republike Hrvatske kao i detaljno za aglomeracije (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) te zasebno za grad Slavonski Brod i Općinu Brod (BiH) od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike.  

17. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u bilateralnim kontaktima s bosanskohercegovačkom stranom kao i u kontekstu eurointegracijskog procesa Bosne i Hercegovine, na svim razinama, ističu problem potrebu modernizacije i plinofikacije Rafinerije nafte Brod i onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu nastalog uslijed njezina rada kao jedno od najvažnijih otvorenih pitanja koje bi trebale zajednički riješiti Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.

18. Odbor poziva Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe kao i zastupnike članove međuparlamentarne skupine prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom da aktivno promiču rješavanje problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu uvjetovanog radom Rafinerije nafte Brod. Odbor ujedno poziva zastupnike Europskog parlamenta iz Hrvatske da se u sklopu Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom kao i u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta angažiraju na davanju potpore Republici Hrvatskoj u rješavanju ove problematike.  

19. Ovi zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave, zastupnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu, Izaslanstvu Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te međuparlamentarnoj skupini prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 47. (tematskoj) sjednici održanoj 2. svibnja 2019. godine proveo je raspravu o Izgradnji kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom u Republici Hrvatskoj.
Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 51. sjednici Odbora održanoj 19. lipnja 2019. godine sljedeće

ZAKLJUČKE                                                    

1.    Odbor naglašava da u Republici Hrvatskoj nije u potpunosti organiziran sustav održivog gospodarenja građevnim otpadom te se, unatoč mogućih značajnih gospodarskih koristi i koristi za okoliš, vrlo mali postotak građevnog otpada odvojeno prikupi i reciklira odnosno ponovno uporabi u građevinskoj, komunalnoj i krajobraznoj djelatnosti čime Republika Hrvatska značajno zaostaje za razvijenim zemljama Europske unije. 

2.    Odbor ključnim za uspostavu kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom ističe poboljšanje identifikacije ovog otpada i njegova  odvajanja na mjestu nastanka, poboljšano skupljanje otpada i njegovu preradu, izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad, uporabu mobilnih reciklažnih postrojenja, korištenje recikliranih materijala, promicanje novih poslovnih aktivnosti i operatera u sektoru infrastrukture za gospodarenje otpadom, povećanje potražnje za recikliranim materijalima iz građevnog otpada i slično.

3.    Odbor upozorava da u velikoj mjeri građevni otpad završava na odlagalištima komunalnog otpada ili divljim odlagalištima te da se posljedice ovako neprimjerenog gospodarenja građevnim otpadom očituju u devastaciji okoliša, ekonomskim gubicima te u konačnici i nepovoljnim učincima na ljudsko zdravlje. 

4.    Odbor, polazeći od definiranih ciljeva ponovne uporabe, recikliranja i drugih načina materijalne oporabe 70% građevnog otpada do 2020. odnosno  odvojenog prikupljanja 75% mase proizvedenog građevinskog otpada do 2022. godine, ističe da se značajno kasni s provedbom mjera za unapređenje sustava gospodarenja građevnim otpadom definiranih Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. („Narodne novine“, br. 3/17.) i Odlukom o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine. Odbor stoga poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da najkasnije do kraja lipnja 2020. godine izvijeste Odbor o realizaciji mjera i aktivnosti definiranih navedenim Planom i  Odlukom o implementaciji Plana.

5.    Odbor naglašava važnost što skorije izrade Akcijskog plana za odvojeno prikupljanje i recikliranje građevnog otpada, a za koji je bio planiran rok donošenja četvrti kvartal 2017. godine. Odbor poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da ubrza aktivnosti na njegovoj izradi te u izradu ujedno aktivno uključi akademsku i znanstvenu zajednicu. Odbor posebice naglašava da su sjednici nazočni predstavnici Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iskazali otvorenost za uključivanje u izradu Akcijskog plana.  

6.    Odbor ističe važnost razvoja infrastrukture za gospodarenje građevnim otpadom i otpadom od rušenja s ciljem povećanja njegova recikliranja i ponovne uporabe te poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da ubrzaju aktivnosti na izgradnji i opremanju reciklažnih dvorišta za građevni otpad te uporabi mobilnih reciklažnih postrojenja. 

7.    Odbor ističe da se građevnim otpadom može gospodariti na površinama planiranim za tu namjenu u prostornim planovima te stoga poziva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da u svoje prostorne planove uključuju lokacije za reciklažna dvorišta za građevni otpad. Ujedno Odbor naglašava da je pri planiranju lokacija za reciklažna dvorišta nužno voditi računa o interesu građana te okolišnom i zdravstvenom aspektu na način da se ista planiranju izvan naseljenih mjesta. U tom smislu pri planiranju lokacija za reciklažna dvorišta nužno je u taj proces u ranim fazama planiranja  uključiti zainteresirane građane i udruge civilnog društva.

8.    Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u suradnji s Ministarstvom države imovine, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja razmotri mogućnosti privremenog zbrinjavanja građevnog otpada na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske do izgradnje reciklažnih dvorišta te o tome izvijesti Odbor.  

9.    Odbor poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike provođenjem aktivnosti i mjera te revizijom i doradom zakonodavnog okvira aktivno promiče dobro planiranje građevinskih radova, učinkovitije korištenje resursa u građevinskom sektoru, bolje projektiranje, bolje planiranje projekata kojim se osigurava veće korištenje resursno i energetski učinkovitih proizvoda, korištenje recikliranih materijala te smanjenje količine građevinskog otpada i recikliranje ili ponovno korištenje materijala i proizvoda kako bi se smanjilo njihovo upućivanje na odlagalište otpada. Odbor poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u što je moguće kraćem roku izradi Vodič o zelenoj i održivoj gradnji.

10.    Odbor ističe da je člankom 58. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13., 73/17 i 14/19.) regulirana uspostava naknade za odlaganje građevnog otpada kao mjere kojom se potiče povećanje količina oporabljenog građevnog otpada i smanjenje količina građevnog otpada koji se odlaže na odlagališta i neusklađena odlagališta u Republici Hrvatskoj. Navedena naknada ključna je za uspostavu sustava gospodarenja građevnim otpadom budući da se sukladno članku 58. stavku 7. ova naknada uplaćuje u korist Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi sufinanciranja izgradnje reciklažnih dvorišta za građevni otpad i troškova sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest. Budući da način izračuna naknade za odlaganje građevnog otpada, obveze osobe koja odlaže građevni otpad i uvjete za provedbu tih obveza propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom i da se s njezinim donošenjem značajno kasni, Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske u što kraćem roku donese navedenu uredbu iz članka 53. stavka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13., 73/17. i 14/19.). Na žurnost donošenja ove uredbe upućuje i podatak da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nema planiranih aktivnosti u svezi financiranja projekata gospodarenja građevinskim otpadom budući da nema izvore financiranja takvih projekata.

11.     Odbor naglašava da je u cilju povećanja recikliranja i uporabe recikliranih materijala iz građevnog otpada nužno sa stajališta ukidanja statusa otpada za građevne proizvode te postupak njegove oporabe preispitati odredbe važećeg Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada („Narodne novine“, br. 117/14). Odbor stoga poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja te akademskom zajednicom i stručnjacima iz građevinskog sektora doradi važeći zakonodavni okvir za reciklirane materijale iz građevinskog otpada.

12.    Odbor poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike u kontekstu zelene javne nabave definira kriterije za građevne proizvode. 

13.    Vezano uz građevinski otpad u cestogradnji i održavanju i rekonstrukciji željezničke infrastrukture Odbor kao mjeru poboljšanja gospodarenja građevnim otpadom ističe potrebu planskog određivanja i nadziranja privremenih gradilišnih deponija građevinskog otpada koji se kasnije zbrinjavaju na ovlaštenim deponijama. Ujedno Odbor ukazuje kako nije ustrojeno vođenje podataka o točnim godišnjim količinama građevinskog otpada koje nastaju prilikom provedbe građevinskog zahvata izgradnje i rekonstrukcije cesta i željeznica. 

14.    Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da pruži adekvatnu potporu akademskoj zajednici u provođenju istraživanja te stvaranju i promoviranju proizvoda iz recikliranih materijala iz građevnog otpada te u konačnici ulasku na tržište i raširenoj praktičnoj primjeni. 

15.    Imajući u vidu probleme na koje su ukazali predstavnici Hrvatske obrtničke komore s kojima se obrtnici susreću u praksi vezano uz gospodarenje građevnim otpadom (problem zbrinjavanja mineralne vune, azbesta, siporeksa i slično), Odbor poziva na žurno rješavanje ove problematike. 

16.    Odbor upozorava da je u cilju praćenja provedbe zacrtanih mjera i aktivnosti na uspostavi kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom nužna uspostava pouzdane statistike o građevnom otpadu te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da poboljša prikupljanje i izradu podataka i statistika o građevnom otpadu. 

17.    Odbor naglašava važnost provođenja kontinuiranih inspekcijskih nadzora vezano uz nezakonito odlaganje građevnog otpada te promptno postupanje temeljem pritužbi građana te poziva Državni inspektorat da najkasnije do kraja lipnja 2020. godine izvijesti Odbor o provedenim inspekcijskim nadzorima nezakonitog odlaganja građevnog otpada.

18.    Odbor ističe važnost edukacije građevinskog sektora te građana u pogledu odvajanja, recikliranja građevnog otpada te korištenja recikliranih materijala iz građevnog otpada.

19.    Odbor poziva da ga se o realizaciji svih točaka Zaključaka izvijesti najkasnije do kraja lipnja 2020. godine.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 51. sjednici održanoj 19. lipnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019. godine.
   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se predloženim Zakonom ostvariti: neprekidno održavanje jedinstvenog državnog sustava motrenja stanja atmosfere i hidrosfere od interesa za RH te drugih dodatnih motrenja; uspostava jedinstvenog sustava upozorenja na vremenske i hidrološke nepogode, osim u dijelu koji se odnosi na provedbu mjera obrane od poplava; reguliranje i obavljanje međunarodnih obveza iz područja meteorološke, hidrološke i njima srodne djelatnosti; reguliranje nadležnosti DHMZ-a; reguliranje načina financiranja ove djelatnosti na razini RH te politike dostupa meteoroloških i hidroloških podataka; jačanje uloge ove dvije djelatnosti u smanjenju šteta od elementarnih nepogoda, zaštite okoliša i zdravlja, sigurnosti prometa, proizvodnje energije i hrane; podrška prilagodbe klimatskim promjenama i slično. Prezentirane su razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Istaknuto je da u raspravi na sjednici Hrvatskoga sabora nije bilo primjedbi i prijedloga u odnosu na sadržaj i tekst Prijedloga zakona.
Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O METEOROLOŠKOJ I HIDROLOŠKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 51. sjednici održanoj 19. lipnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegova odlaganja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom potvrđuje usvojena Izmjena i dopuna Baselske konvencije. Izmjena i dopuna zabranjuje izvoz opasnog otpada na zbrinjavanje i oporabu iz država iz Dodatka VII (Potpisnice Baselske konvencije koje su članice Europske unije, OECD-a i Lihtenštajn) u države koje nisu navedene u dodatku VII (sve ostale Potpisnice Baselske konvencije). Iako je izmjena i dopuna trebala stupiti na snagu najkasnije do 1. siječnja 1998. godine to se do danas nije dogodilo. Do danas je Izmjenu i dopunu ratificiralo 95 Potpisnica od kojih je 66 onih koje su bile Potpisnice 1995. godine. Republika Hrvatska bila je Potpisnica Baselske konvencije u vrijeme kada je Izmjena i dopuna donesena, ali je do sada nije ratificirala. RH je ujedno jedina država članica Europske unije koja do sada nije ratificirala Izmjenu i dopunu iako ju primjenjuje obzirom da je ista ugrađena u Uredbu (EZ-a) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE BASELSKE KONVENCIJE O NADZORU PREKOGRANIČNOG PROMETA OPASNOG OTPADA I NJEGOVA ODLAGANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 49. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Dopunskog protokola iz Nagoye i Kuala Lumpura o odgovornosti i naknadi štete uz Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2019. godine.   
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će donošenjem ovoga Zakona Republika Hrvatska prihvatiti međunarodni pravni okvir koji postavlja odgovarajuća pravila i postupke u području odgovornosti i naknade štete koji se odnosi na žive modificirane organizme čije je porijeklo u prekograničnom prijenosu s ciljem očuvanja i održive upotrebe bioraznolikosti, također uzimajući u obzir rizike za zdravlje ljudi. Dopunski protokol utvrđuje osnovna pitanja kao što su: definiranje šteta po bioraznolikost, potreba poduzimanja preventivnih mjera u slučaju kada postoji vjerojatnost nastanka štete, utvrđivanje mjera odgovora nadležnih tijela i subjekata koji su počini štetu, ukazuje da stranke zadržavaju pravo da u svojem nacionalnom zakonodavstvu predvide financijsku sigurnost i utvrđuje povezanost sa građanskopravnom odgovornošću sukladno nacionalnom zakonodavstvu. Donošenje i stupanje na snagu ovoga Zakona pretpostavka je kako bi RH, polaganjem svoje isprave o pristupu kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, kao depozitara, izrazila svoj pristanak biti vezana Dopunskim protokolom te kako bi on za RH stupio na snagu. 
Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU DOPUNSKOG PROTOKOLA IZ NAGOYE I KUALA LUMPURA O ODGOVORNOSTI I NAKNADI ŠTETE UZ PROTOKOL O BIOLOŠKOJ SIGURNOSTI (KARTAGENSKI PROTOKOL)

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                        Ivan Vilibor Sinčić  
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 49. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine, Prijedlog zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d.,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2019. godine.   
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se predloženim zakonom obeštetiti 510 radnika koji su u razdoblju od 8. listopada 1991. godine do 21. listopada 2002. godine bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju, zbog višegodišnje izloženosti azbestu. Kao početak referentnog razdoblja određen je dan proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada 1991. godine, zaključno s 21. listopada 2002., odnosno danom prije otvaranja društva Novi Plobest d.o.o., koje nije registrirano za rad s azbestom. Radnicima trgovačkog društva Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju, isplatit će se iznos obeštećenja obročno, kroz tri godine, na način da se do kraja 2019. godine, isplati iznos od 73.000,00 kuna, do kraja 2020. godine iznos od 73.000,00 kuna i do kraja 2021. godine iznos od 73.000,00 kuna na ime obeštećenja zbog višegodišnje izloženosti azbestu, odnosno ukupni iznos od 219.000,00 kuna po radniku, ukoliko je radnik proveo na radu pet godina u predmetnim društvima, odnosno njegovom nasljedniku. Obvezu osiguranja sredstva za isplatu obeštećenja kao i obvezu isplate preuzima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 
Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

Z A K L J U Č K A

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d., 2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                        Ivan Vilibor Sinčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 49. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2019. godine.   
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je cilj predloženog Zakona uspostava nacionalnog okvira za provedbu Uredbe (EU) br. 1257/2013 kako bi se spriječile, smanjile, svele na najmanju moguću mjeru i koliko god je moguće u praksi uklonile nesreće, ozljede i drugi štetni učinci na ljudsko zdravlje i morski okoliš Europske unije tijekom vijeka trajanja broda, posebno kako bi se osiguralo da opasni otpad nastao takvim recikliranjem brodova podliježe gospodarenju koje je prihvatljivo za okoliš te da se utvrde pravila za osiguravanje pravilnog upravljanja opasnim materijalima na brodovima i ujedno olakša ratifikacija Međunarodne konvencije iz Hong Konga za sigurno i okolišno prihvatljivo recikliranje brodova iz 2009. godine. Predloženim zakonom propisuju se nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, odnosno Ministarstva zaštite okoliša i energetike za provedbu Uredbe u Republici Hrvatskoj odnosno nadležnost inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata za nadzor nad provedbom Uredbe.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje koliko je odobrenja za postrojenje za recikliranje brodova Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo do današnjeg datuma. Predstavnica predlagatelja pojasnila je da u Republici Hrvatskoj nemamo registriranih postrojenja za recikliranje brodova te da nije ni bilo danih odobrenja za ista.   
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 
Z A K L J U Č K A

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                        Ivan Vilibor Sinčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 49. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Čist planet za sve; Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo COM (2018) 773, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. travnja 2019. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/19-07/179,  Urbroj: 50301-23/22-19-32 na sjednici održanoj 8. travnja 2019. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike te istaknuo da je svrha predložene dugoročne strategije potvrditi vodeću ulogu Europe u oblikovanju globalne klimatske politike te predstaviti viziju koja može pomoći da se do 2050. na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postigne nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova. Dugoročna strategija prikazuje kako Europska unija može predvoditi niskougljičnu tranziciju, ulaganjem u realna tehnološka rješenja te stvarajući građansko vlasništvo i bolje mjere koordinacije u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije i istraživanja. Komunikacija, koja je popraćena detaljnom analizom, ne predlaže nove ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za EU do 2030. godine, već predstavlja osam različitih scenarija koji bi do 2050. godine postigli neto smanjenje emisija stakleničkih plinova u rasponu između 80% i 100%. U Komunikaciji se naglašava da će opseg ekonomskih i društvenih transformacija potrebnih za postizanje prijelaza na nultu emisiju stakleničkih plinova zahtijevati napore svih sektora gospodarstva, posebice energetike, zgradarstva, prometa, industrije, korištenja zemljišta i poljoprivrede. U Komunikaciji se ujedno skreće pozornost na ulogu financija i ulaganja, istraživanja i inovacija, zapošljavanja i socijalnih aspekata tranzicije, kao i međunarodnu suradnju. 
RH prepoznaje važnost Pariškog sporazuma te je stajališta kako predložena Komunikacija, pored smanjenja emisija za 80-100% do 2050. predstavlja viziju potrebnih ekonomskih i društvenih transformacija, uključivanje svih sektora gospodarstva i društva, kako bi se postigao prijelaz na nultu vrijednost emisija stakleničkih plinova. Cilj je osigurati da se taj prijelaz poduzme na troškovno učinkovit i društveno pravedan način te da ima potencijal povećati konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima. Ta transformacija iziskuje ulaganja u istraživanja i inovacije, za što su nužna značajna financijska sredstva. RH smatra ključnim doprinose svakog dijela gospodarstva i svakog pojedinog građanina u svrhu postizanja klimatskih i energetskih ciljeva. U tom smislu prezentirani su detaljnije stavovi RH vezano uz pojedine segmente Komunikacije: energetiku, kućanstva, financiranje, industriju i kružno gospodarstvo, promet, povećanje ponora i stvaranje bioekonomije – šumarstvo, povećanje ponora i stvaranje bioekonomije – poljoprivreda, obrazovanje i edukaciju te znanost i nove tehnologije. Kao sporno/otvoreno pitanje za RH istaknuto je što je u Komunikaciji predviđeno da emisije država članica konvergiraju 2050. tj. približe se zajedničkom cilju smanjenja, predloženim scenarijima za 80-100% u odnosu na njihove razine emisija u 1990. godini. Stoga više solidarnosti u ovom dijelu među državama članicama neće moći biti te je potrebno da RH analizira raspoloživa sredstva za dekarbonizaciju, fondove i financijske instrumente te kredite koji će biti dostupni kako bi se ostvarila obveza koju će RH imati u skladu s ovom strateškom dugoročnom vizijom.
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

                                                               MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Čist planet za sve; Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo COM (2018) 773 

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Ivan Vilibor Sinčić,  predsjednik Odbora. 

    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                            Ivan Vilibor Sinčić   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 48. održanoj 2. svibnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama  i dopuni Zakona o provedbi Uredbe  (EZ) br. 850/2004 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, s Konačnim prijedlogom zakona   ,koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. travnja 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se  ovim izmjenama Zakon usklađuje s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, na način da stručne poslove u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu  preuzima središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša. Zakon se usklađuje s posebnim propisom i na način da Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, a Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu preuzima poslove koje obavlja Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
Odbor je većinom glasova (5  glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 850/2004 O POSTOJANIM ORGANSKIM ONEČIŠĆIJUĆIM TVARIMA

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                        Ivan Vilibor Sinčić  
 

Odbor je sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 51. sjednici Odbora održanoj 19. lipnja 2019. Zaključke.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 46. sjednici održanoj 26. travnja 2019. godine, Prijedlog zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2019. godine.  
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je meteorološka i hidrološka djelatnost jedinstvena grana od osnovne važnosti za potrebe održivog razvoja društva, obrane zemlje, obrazovanja, upravljanja prometom, energetskom i vodnim resursima te proizvodnjom hrane. Predloženim zakonom ostvarit će se: neprekidno održavanje jedinstvenog državnog sustava motrenja stanja atmosfere i hidrosfere od interesa za RH te drugih dodatnih motrenja; uspostava jedinstvenog sustava upozorenja na vremenske i hidrološke nepogode, osim u dijelu koji se odnosi na provedbu mjera obrane od poplava; reguliranje nadležnosti DHMZ-a; reguliranje načina financiranja ove djelatnosti na razini RH te politike dostupa meteoroloških i hidroloških podataka; jačanje uloge ove dvije djelatnosti u smanjenju šteta od elementarnih nepogoda, zaštite okoliša i zdravlja, sigurnosti prometa, proizvodnje energije i hrane; podrška prilagodbe klimatskim promjenama i slično. 

Nakon uvodnog obrazloženja na Odboru podržan je predloženi Zakon.
 
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti.   
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić

Odbor je sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 51. sjednici Odbora održanoj 19. lipnja 2019. Zaključke. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 35. (tematskoj) sjednici održanoj 29. studenoga 2018. godine proveo je raspravu o temi „Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj“.      
Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 44. sjednici Odbora održanoj 5. travnja 2019. godine sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Odbor naglašava važnost uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i prelaska na kružno gospodarstvo u što je moguće kraćem roku te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da intenziviraju aktivnosti na njegovoj uspostavi. 
2.    Odbor naglašava potrebu pravovremenog provođenja mjera za unapređenje sustava gospodarenja komunalnim otpadom, posebnim kategorijama otpada i opasnim otpadom, mjera sanacija lokacija onečišćenih otpadom, mjera za provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti, mjera za unapređenje sustava gospodarenja otpadom, mjera unapređivanja nadzora nad gospodarenjem otpadom te mjera unapređenja upravnih postupaka u gospodarenju otpadom. Odbor stoga poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da najkasnije do 1. lipnja 2019. godine Odboru podnesu cjelovito Izvješće o aktivnostima, programima i projektima koje su tijekom 2018. i 2019. godine provedene s ciljem provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine, a sukladno Odluci o implementaciji Plana.  
3.    Odbor upozorava da je u gospodarenju otpadom nužno osigurati primjenu najbolje raspoloživih tehnika (NRT) te je od istog principa potrebno poći pri planiranju projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Vezano uz planiranu dinamiku izgradnje centara za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da najkasnije do 1. lipnja 2019. podnesu Odboru Izvješće o dinamici realizacije projekata centara za gospodarenje otpadom.   
4.    Odbor poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u suradnji s trgovačkim društvom Ekoplus d.o.o. osnovanog s ciljem koncipiranja, pripreme i izgradnje te upravljanja novim integralnim sustavom gospodarenja otpadom na području cijele Primorsko-goranske županije, u što kraćem vremenu iznađe model za rješenje postojećeg problema neugodnih mirisa uslijed rada Centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Odbor ujedno ističe da je Općinsko vijeće Općine Viškovo na 15. sjednici održanoj 19. listopada 2018. godine donijelo Zaključak po provedenoj raspravi o radu i utjecaju na stanovništvo ŽCGO Marišćina kojim zahtjeva od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Primorsko-goranske županije i drugih nadležnih institucija zatvaranje ŽCGO Marišćina
5.    Odbor naglašava da je za uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom ključna i uspostava centara za ponovnu uporabu, razvijanje sustava kućnog kompostiranja, sortirnice, izgradnja reciklažnih dvorišta i slično te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da ubrzaju aktivnosti na njihovoj uspostavi. Odbor ujedno ističe da u Republici Hrvatskoj ne postoji ili je neadekvatna prerađivačka industrija koja bi mogla preuzeti sirovine koje nastaju razdvajanjem komunalnog otpada. Odbor naglašava da je navedeno nužno razviti kao preduvjet za prelazak na kružno gospodarstvo.
6.    Imajući u vidu da se značajno kasni sa zatvaranjem odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske Odbor naglašava važnost provedbe dokumenta Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske i Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta („Narodne novine“, broj 3/19. i 17/19.) te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da o provedbi navedenih akata izvijeste Odbor najkasnije do 1. lipnja 2019. godine. 
7.    Odbor ističe da je za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom potrebno osigurati funkcioniranje sustava sprečavanja nastanka otpada odnosno provođenje mjera definiranih u Planu sprječavanja nastanka otpada. 
8.    Odbor prepoznaje ključnu ulogu građana u procesu uspostave kružnog gospodarstva u kojem se racionalno gospodari sirovinama i resursima te stoga ističe važnost komunikacije s javnosti i kontinuirane provedbe komunikacijskih i informativno-edukacijskih kampanja s ciljem podizanja svijesti građana o odgovornom postupanju s otpadom i upravljanju njime na održiv i ekonomičan način te mijenjanja potrošačkih navika.   
9.    Odbor upozorava da sustav gospodarenja građevnim otpadom i kapaciteti za obradu građevnog otpada (reciklažna dvorišta za građevni otpad i mobilni uređaji za obradu građevnog otpada) nisu u zadovoljavajućoj mjeri razvijeni. Polazeći od cilja odvojenog prikupljanja 75% mase proizvedenog građevnog otpada do 2022. godine Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetike te jedinice lokalne i područne (regionalne) zajednice na ubrzanu provedbu Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. definiranih mjera unapređenja gospodarenja građevnim otpadom. 
10.     Odbor naglašava pozitivne učinke uvođenja naknade za odlaganje komunalnog otpada (landfill tax) predviđene Zakonom o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13., 73/17. i 14/19.) te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Vladu Republike Hrvatske da u što kraćem roku navedenu naknadu uvedu u sustav gospodarenja komunalnim otpadom.
11.     Odbor upozorava na potrebu osiguravanja kontinuiteta gospodarenja posebnim kategorijama otpada i raspisivanja javnog poziva za obavljanje usluge sakupljanja posebnih kategorija otpada te poziva Ministarstvo za zaštitu okoliša i energetiku i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u što kraćem roku provedu ovu proceduru.
12.     Odbor poziva sva nadležna tijela na državnoj i lokalnoj razini da prilikom uspostave sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj pri provođenju svih aktivnosti, mjera i programa osiguraju da se spriječe ili  smanje na najmanju moguću razine onečišćenja zraka, tla i vode.  
13.     Odbor naglašava da je gospodarenje otpadom nužno provoditi na učinkovit način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje. U tom smislu Odbor upozorava da uspostava sustava gospodarenja otpadom mora uključivati primjenu odgovarajućih mjera za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje odnosno aplikaciju tehnoloških rješenja koja smanjuju potencijalnu izloženost stanovništva emisijama i opasnim komponentama otpada.  
14.     Odbor ističe da je pri planiranju izgradnje te radu centara za gospodarenje otpadom nužno primijeniti tehničko-tehnološka rješenja koja su za okoliš i zdravlje ljudi najpovoljnija. Odbor navedeno ističe u kontekstu pripreme projekata i izgradnje devet centara za gospodarenje otpadom za koje na tematskoj sjednici Odbora nazočni predstavnici svih tvrtki koje su nositelji izgradnje i upravljanja navedenim centrima za gospodarenje otpadom nisu dali nikakve garancije da tehnologija koja će u njima koristiti neće prouzročiti probleme po okoliš i zdravlje ljudi koji su sada prisutni u dva sagrađena centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO Marišćina i ŽCGO Kaštijun). 
15.     Odbor upozorava da cjeloviti sustav gospodarenja otpadom mora biti ekonomski održiv i sa stajališta krajnjih korisnika (npr. kućanstva). Odbor posebice ističe važnost uspostave efikasnog i učinkovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom kako bi se spriječilo da se slabosti u tom sustavu prevale na građane u vidu visokih cijena javne usluge preuzimanja i zbrinjavanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada. 
16.     Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i tvrtke koje su nositelji izgradnje i upravljanja centrima za gospodarenje otpadom da najkasnije do 1. lipnja 2019. godine Odboru dostave podatke o operativnim troškovima pojedinačnih centara za gospodarenje otpadom, odnosno za centre koji još nisu izgrađeni da podatke dostave naknadno čim budu poznati. 
17.     Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da najkasnije do 1. lipnja 2019. godine izvijesti Odbor o realizaciji svih točaka Zaključaka.

Sukladno članku 54. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) član Odbora Slaven Dobrović iznio je izdvojeno mišljenje kojim upozorava da još nisu raspisani javni pozivi za financiranje posuda, vozila, sortirnica, kompostišta i centara za ponovnu uporabu bez kojih se ne može ispuniti obveza 50% recikliranja do 2020. godine te je stajališta da bi o navedenom Ministarstvo zaštite okoliša i energetike trebalo izvijestiti Odbor najkasnije do 1. lipnja 2019. godine. 
                            

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                         Ivan Vilibor Sinčić 
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 42. (tematskoj) sjednici održanoj 21. veljače 2019. godine proveo je raspravu o temi „Mikroplastika u okolišu“.    
Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 44. sjednici Odbora održanoj 5. travnja 2019. godine sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Odbor naglašava da rastuća proizvodnja plastike i njezino neadekvatno zbrinjavanje imaju za posljedicu značajno onečišćenje okoliša, ugrožavanje ljudskog zdravlja te štete za gospodarstvo. Odbor posebice ukazuje na prisutnost plastičnog otpada i njegovom fragmentacijom nastale mikroplastike u Jadranskom moru, a koji imaju  negativan utjecaj na morske sustave, zdravlje ljudi, ribarstvo i turizam koji ovise o očuvanom morskom okolišu kao i pomorski promet. 
2.    Odbor upozorava na nužnost provođenja mjera za ostvarenje cilja 3.3. Unaprjeđenje sustava upravljanja morskim otpadom, a koje su definirane Programom mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 97/17.). Stoga poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da najkasnije do 1. srpnja 2019. godine izvijesti Odbor o aktivnostima koje poduzima s ciljem izrade nacionalnog akcijskog plana upravljanja morskim otpadom, prikupljanja podataka i procjene razine štetnih utjecaja otpada u moru te prikupljanja otpada u moru putem ronilačkih akcija i kočarenja. 
3.    Odbor ističe važnost razvoja metodologije praćenja podataka o morskom otpadu te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u što je moguće kraćem roku izradi Plan provedbe monitoringa Jadrana sukladno Odluci o donošenju Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora („Narodne novine“, broj 153/14).
4.    Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da provode mjere i osiguraju sredstva za provođenje mjera koje se odnose na uspostavu sustava gospodarenja morskim otpadom definiranih Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017.-2022. godine te o njihovoj realizaciji izvijeste Odbor najkasnije do 1. srpnja 2019. godine. 
5.    Imajući u vidu da je sukladno članku 53. stavku 3. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, broj 94/13. 73/17. i 14/19.) definirana obveza donošenja Pravilnika o morskom otpadu i da se s njegovim donošenjem značajno kasni, Odbor poziva ministra zaštite okoliša i energetike da u što je moguće kraćem roku donese navedeni Pravilnik.  
6.    Odbor upozorava da u Jadranskom moru velik problem predstavlja morski otpad na južnim stranama vanjskih otoka i u obalnom području donesen morskim strujama i vjetrom iz susjednih jadranskih zemalja za vrijeme iznimno nepovoljnih meteoroloških i hidroloških prilika. Odbor stoga poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da intenziviraju aktivnosti na uspostavi suradnje sa susjednim državama vezano za onečišćenje morskim otpadom. 
7.    Odbor pozdravlja aktivnosti koje se provode na razini Europske unije u sklopu Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu donesene u siječnju 2018. godine s ciljem zaštite građana i okoliša od onečišćenja plastikom uz istovremeno poticanje rasta i inovacija. Ključnim korakom za smanjenje količine otpada u moru Odbor ističe donošenje Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš koja je u zakonodavnoj proceduri, a čiji je cilj sprečavanje nastanka i smanjenje količine plastičnog morskog otpada. Navedeni Prijedlog Direktive usmjeren je na deset najčešće pronađenih plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu i ribolovni alat, koji zajedno čine oko 70% ukupnog broja predmeta u morskom otpadu. Odbor stoga naglašava kako će prijenos ove direktive u nacionalno zakonodavstvo, po njezinu donošenju, iziskivati značajnu prilagodbu od strane gospodarskog sektora. U tom smislu Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na aktivnu suradnju s gospodarskim sektorom. 
8.    Odbor upozorava na potrebu kontinuirane edukacije potrošača i poticanja njihovog odgovornog ponašanja kada je riječ o uporabi proizvoda od plastike, posebice plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu, kao i provedbu mjera educiranja o morskom otpadu kao okolišnom problemu. Odbor ističe potrebu djelovanja na lokalnoj razini, zatim kroz obrazovni program za djecu predškolske i školske dobi, izradu edukativnih materijala namijenjenih turistima i ribarima i slično. 
9.    Vezano uz rezultate projekta DeFishGear („Sustav gospodarenja otpadom iz mora u Jadransko-jonskoj regiji“) koje je proveo Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita u suradnji sa susjednim državama, Odbor upućuje nadležna ministarstva i lokalnu razinu na projektom predložene potencijalne mjere za uklanjanje otpada iz mora (uspostavljanje nacionalnog programa uklanjanja plutajućeg i potonulog otpada npr. „Fishing for litter“ s povezanim programima recikliranja, smanjivanje izgubljenih ribolovnih alata kroz označivanje mreža, prostorno upravljanje morem, ograničavanje mreža, provođenje informacijskih kampanja o otpadu, provođenje analize životnog ciklusa otpada iz mora, izrada regionalne strategije za procjenu, sprečavanje i smanjenje otpada u Jadranskom moru i slično). 
10.     Odbor poziva Institut za oceanografiju i ribarstvo Split da, po dovršetku projekta ML-REPAIR („Smanjivanje i sprječavanje, integrirani pristup gospodarenju otpadom iz mora u Jadranu“), informira Odbor o rezultatima i preporukama projekta.
11.     Odbor upozorava na nepostojanje održivog sustava za zbrinjavanje otpada od plastike te ističe da su sjednici nazočni predstavnici ribarske zadruge istaknuli važnost razvoja i financiranja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom iz ribarskih mreža i napuštenih ribarskih mreža s povezanim programima prihvata i recikliranja budući da ribari navedeni otpad prikupljaju. 
12.     Odbor upućuje na potrebu daljnjih ulaganja u obradu otpadnih komunalnih voda s ciljem sprečavanja nastanka morskog otpada i smanjenja prisutnosti mikroplastike u moru. 
13.     Odbor prepoznaje potrebu izrade analize utjecaja opterećenja plastikom na okoliš u Republici Hrvatskoj radi stjecanja saznanja o utjecaju plastike na promjene u ekosustavu te preporuča Ministarstvu zaštite okoliša i energetike da razmotri mogućnost financiranja izrade takve analize iz EU sredstava.  
14.     Odbor upozorava Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na žurnu potrebu dovršetka procesa izgradnje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na kopnu, uključujući i povećanje udjela recikliranja otpada, budući da je za smanjenje prisutnosti otpada u moru ključan razvijen i održiv sustav gospodarenja otpadom na kopnu. Naime, procjena je da oko 80% morskog otpada dolazi iz kopnenih izvora i aktivnosti s kopna (primjerice komunalni otpad s nepropisnih odlagališta) dok svega 20% otpada u moru završava kao rezultat neodgovornog pomorskog prometa i ribarstva. 
15.     Odbor naglašava da je pitanje proizvodnje plastike, plastičnog otpada i mikroplastike te njihove prisutnosti u morima globalni problem. Odbor posebice ističe nužnost žurnog djelovanja budući da se u Jadranu zbog njegove zatvorenosti mikroplastika akumulira brže nego u Mediteranu i oceanima. Odbor stoga predlaže Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike da navedeno bude jedna od ključnih tema za nadolazeće hrvatsko predsjedanje Vijećem EU 2020. godine.

PREDSJEDNIK ODBORA

      Ivan Vilibor Sinčić
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 44. sjednici održanoj 5. travnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području politike o okolišu te o izmjeni direktiva 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbi (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 COM (2018) 381, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 12. ožujka 2019. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/18-07/485,  Urbroj: 50301-23/22-18-1 na sjednici održanoj 22. listopada 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te istaknuo da je se ovim Prijedlogom uredbe namjerava poboljšati bazu dokaza za provedbu politike EU, povećati transparentnost za javnost te pojednostavniti izvješćivanje u cilju smanjenja administrativnog opterećenja. Usklađenje se namjerava provesti u smislu smanjenja količine tekstualnog izvješćivanja i poboljšanje javnog pristupa informacijama; usklađivanja vremenskog rasporeda izvješćivanja; uspostave i/ili usklađivanja mehanizama izvješćivanja unutar istog ili između različitih pravnih akta; vremenskog usklađivanja kanala izvješćivanja i smanjenje administrativnog opterećenja; pojednostavljenja pregleda na razini EU-a/ pojašnjenje uloga institucija (uloge EK, Europske agencije za okoliš i dr.); objave ažurirane informacije pomoću suvremene informacijske tehnologije (npr. na web-mjestima). Predložene izmjene ograničene su na obveze izvješćivanja te se odnose na deset zakonodavnih akata. Navedenim poboljšanjima smanjit će se troškovi ili povećati koristi. Na temelju dostupnih brojčanih podataka procijenjeno je da se, ukupno gledajući, tim promjenama godišnja administrativna opterećenja za države članice smanjuju za najmanje između 1,4 milijuna EUR i 2,0 milijuna EUR godišnje u EU-28.

Republika Hrvatska suglasna je s Prijedlogom uredbe i podupire kompromisni tekst te ujedno ima primjedbe na članak 1., 3. i 7. Republika hrvatska vezano za Direktivu 86/278/EEZ (Direktiva o mulju iz otpadnih voda) smatra da države članice moraju imati dovoljno vremena za prikupljanje podataka i izvještavanje o njima, pogotovo ako se suočavaju sa značajnim problemima s financijskim i ljudskim kapacitetima. No, RH nema posebnih zahtjeva te će se prilagoditi kako u konačnici bude propisano. Vezano za povjerljivost podataka i određene osobne podatke, ukoliko će biti prijavljeni prema Europskoj agenciji za okoliš, RH smatra da mora biti jasno kako će se tim podacima upravljati i dalje izvješćivati u nekim izvješćima EEA. Vezano uz Direktivu 2004/35/EU (Direktiva o odgovornosti za okoliš) RH smatra da bi uvođenje praćenja prema ovoj Direktivi dovelo do povećanih administrativnih troškova te podržava stav osam država članica koje su protiv predložene izmjene i preferiraju brisanje cijelog članka. Vezano uz Uredbu (EZ) br. 166/2006 (Uredba o E-PRTR-u) u odnosu na prijedlog RH i šest drugih država članica koji je u kompromisnom tekstu djelomično usvojen te je umjesto devet mjeseci predložen rok za izvješćivanje od jedanaest mjeseci nakon isteka izvještajne godine, RH je stava da je ovo rješenje prihvatljivo.  

U raspravi na Odboru vezano uz postojeće zakonodavstvo RH i potrebu njegove izmjene slijedom usvajanja ovog akta postavljeno je pitanje u kojem se roku očekuje donošenje predložene Uredbe. Državni tajnik pojasnio je da je konačni kompromisni tekst s prijedlozima Republike Hrvatske za poboljšanje teksta Uredbe potvrđen na Odboru stalnih predstavnika 18. siječnja 2019. godine i podnesen Europskom parlamentu na odobrenje.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

                                                               MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području politike o okolišu te o izmjeni direktiva 86/278/EEZ, 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU, uredbi (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 te uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 COM (2018) 381

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Ivan Vilibor Sinčić,  predsjednik Odbora. 

    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                            Ivan Vilibor Sinčić   
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 44. sjednici održanoj 5. travnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009 COM (2018) 296, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 12. ožujka 2019. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/18-07/593,  Urbroj: 50301-23/22-18-1 na sjednici održanoj 18. prosinca 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te istaknuo da je se ovim Prijedlogom uredbe stavlja izvan snage i zamjenjuje Uredba o označivanju guma iz 2009. godine. Označivanje guma dio je zakonodavstva Europske unije o energetskoj učinkovitosti proizvoda. Potrošači će poboljšanjem označivanja guma dobivati više informacija o učinkovitosti potrošnje goriva, sigurnosti i buci, što će im omogućiti točne, relevantne i usporedive informacije o tim aspektima pri kupnji guma. Time se poboljšava učinkovitost sustava označivanja guma i osiguravaju čišća, sigurnija i tiša vozila te se povećava doprinos dekarbonizaciji u sektoru cestovnog prometa. Ova inicijativa u skladu je s energetskom politikom EU-a, posebno zato jer na sektor cestovnog prometa otpada trećina potrošnje energije EU-a. U 2015. godini udio emisija iz cestovnog prometa iznosio je oko 22% ukupnih emisija stakleničkih plinova EU-a. Na gume, uglavnom zbog njihovog otpora kotrljanja, otpada od 5% do 10% potrošnje goriva vozila. Smanjenje otpora kotrljanja guma može stoga znatno doprinijeti učinkovitosti potrošnje goriva u cestovnom prometu, a time i smanjenju emisija.  

Republika Hrvatska podržava donošenje ove Uredbe, s obzirom na to da je u skladu s energetskom politikom EU-a te ažurira i poboljšava djelotvornost važeće pravne stečevine u pogledu označivanja guma. Ujedno RH podržava ovu Uredbu budući da se njome predviđa dodatna ušteda goriva, smanjenje štetnih emisija, smanjenje emisija buke od guma i povećanje dobrobiti za zdravlje. U ovom trenutku RH nema spornih elemenata u Prijedlogu uredbe.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

                                                               MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009 COM (2018) 296

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Ivan Vilibor Sinčić,  predsjednik Odbora. 

    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                            Ivan Vilibor Sinčić   
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 44. sjednici održanoj 5. travnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak COM (2018) 355, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 12. ožujka 2019. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/19-07/94,  Urbroj: 50301-23/22-19-3 na sjednici održanoj 19. veljače 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra financija te istaknuo da se ovim Prijedlogom uredbe predlaže uvođenje kategorija referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak, kao i razlike između ta dva pristupa. Europskoj komisiji daje se ovlast za definiranje metodologije za mjerenje ugljičnog otiska i dinamike prilagodbe indeksa na drugoj zakonodavnoj razini kroz delegirane akte. Naime, na tržištu postoje različite kategorije indeksa niskih emisija ugljika i različiti pristupi metodologijama za referentne vrijednosti što uzrokuje rascjepkanost tržišta. Budući da ne postoje usklađena pravila EU-a o referentnim vrijednostima za niske emisije ugljika, otežana je usporedba indeksa radi odabira odgovarajućih referentnih vrijednosti prilikom strategije ulaganja što može dovesti do nesigurnosti i zbunjenosti ulagača kod niskougljičnih ulaganja. Ovom izmjenom Uredbe olakšalo bi se ulagačima uspoređivanje ugljičnog otiska ulaganja te olakšalo ulaganje u održive projekte. Republika Hrvatska podržava ovaj Uredbe te nema spornih pitanja. Ujedno se ne očekuje da će provedba ovog dokumenta imati utjecaj na proračun RH. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

                                                               MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti za niske emisije ugljika i referentnih vrijednosti za pozitivan ugljični učinak COM (2018) 355

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Ivan Vilibor Sinčić,  predsjednik Odbora. 

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                                            Ivan Vilibor Sinčić   
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 44. sjednici održanoj 5. travnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 COM (2018) 438, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 12. ožujka 2019. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/18-07/503,  Urbroj: 50301-23/22-18-1 na sjednici održanoj 6. studenoga 2018. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike i pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture te istaknuli da je cilj ovog Prijedloga uredba uspostavljanje pravne osnove za Instrument za povezivanje Europe (CEF) nakon 2020. godine. CEF koji je uspostavljen 2014. godine podupire ulaganja u transeuropsku mrežu u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru. Na temelju pozitivnih iskustava u provedbi CEF-a za razdoblje 2014.-2020. Europska komisija je u sklopu Prijedloga za Višegodišnji financijski okvir, a koji je predstavila je 2. svibnja 2018., uključila 42 265 493 000 eura za CEF. Svrha CEF-a je pružanje potpore postizanju ciljeva politike EU-a u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru s obzirom na transeuropske mreže omogućavanjem ili ubrzavanjem ulaganja u projekte od zajedničkog interesa te pružanje potpore prekograničnoj suradnji u proizvodnji obnovljive energije. CEF energetika financira isključivo projekte koji se nalaze na listi projekata od zajedničkog interesa te ne postoje nacionalne alokacije za energetski dio CEF-a. Ujedno CEF promiče suradnju država članica u planiranju i uvođenju prekogranične obnovljive energije pridonoseći učinkovitom ostvarivanju cilja od 2030. godine. 

Republika Hrvatska podržava donošenje ovog Prijedloga uredbe te planira i za razdoblje nakon 2020. koristiti mogućnosti dobivanja bespovratnih sredstava putem CEF-a. Vezano za CEF za energetiku RH podržava prijedlog proračuna, ali smatra da u listu projekata od zajedničkog interesa koja je osnova za financiranje preko CEF instrumenta za energetiku, treba na odgovarajući način uključiti i projekte iz Energetske zajednice, kao i zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje. Ovo je posebno važno kod identifikacije prekograničnih projekata u području obnovljive energije. Stoga RH predlaže da se u ovaj tip projekata uključe i zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje. RH ujedno podržava prijedlog za osiguranje posebnog iznosa sredstava CEF-a u prometnom području namijenjenih za poboljšanje vojne mobilnosti jer može značajno doprinijeti rješavanju uočenih nedostataka vezanih za prijevoz naoružanja, vojne opreme i ljudstva država članica za potrebe sudjelovanja na vojnim vježbama te misijama i operacijama kako u okviru EU-a, tako i za potrebe UN-a, NATO-a i drugih međunarodnih aranžmana. Republika Hrvatska ujedno iznosi konkretne primjedbe na nekoliko članaka predložene Uredbe. U ovome trenutku nije moguće procijeniti učinak provedbe ovog dokumenta na proračun RH.  

U raspravi na Odboru izražen je pozitivan stav vezano uz uključivanje projekata za zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje (posebice prekograničnih projekata u području obnovljive energije) u listu projekata od zajedničkog interesa koja je osnova za financiranje preko CEF instrumenta za energetiku. Navedeno je ocijenjeno pozitivnim za Republiku Hrvatsku te su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz dosadašnju komunikaciju sa susjednim državama po tom pitanju. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

                                                               MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 COM (2018) 438

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Ivan Vilibor Sinčić,  predsjednik Odbora. 

    PREDSJEDNIK ODBORA
                                                            Ivan Vilibor Sinčić   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode je na 44. sjednici Odbora održanoj 5. travnja 2019. godine razmotrio prijedlog predsjednika Odbora za održavanje tematske sjednice s temom „Izgradnja kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom u Republici Hrvatskoj“ te je u skladu s odredbom članka 47. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (10 glasova „za“) usvojio sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se održavanje tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode s temom „Izgradnja kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom u Republici Hrvatskoj“.

                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                    Ivan Vilibor Sinčić  
 

Odbor je sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 44. sjednici Odbora održanoj 5. travnja 2019. Zaključke.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 23. siječnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom predloženom Zakonu P.Z. br. 561 te P.Z. 559, P.Z. br. 560, i P.Z. br. 562.  

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama ovaj Zakon usklađuje s posebnim propisom kojim je uređen prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na način da je stručno-analitičke poslove zaštite prirode u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu preuzelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Predloženi Zakon ujedno se usklađuje s posebnim propisom kojim se mijenja ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu koji se odnosi na inspekcijske poslove zaštite prirode te se propisuje nadležnost Državnog inspektorata s 1. travnjem 2019. godine.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je da je odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („NN“ br. 118/18) propisano da će s 1. siječnja 2019. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzeti sve poslove i radnike zatečene na preuzetim poslovima, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstava za rad, nekretnine, prava i obveze te financijska sredstva Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Budući da je sada već 23. siječanj 2019. zatraženo je pojašnjenje kako je što se tiče ovih zakona riješeno navedeno preuzimanje poslova Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je u ovom prijelaznom razdoblju ministar donio Odluku o preuzimanju od strane državnog tajnika i Glavnog tajništva Ministarstva ovlasti potpisivanja akata, s tim da dosadašnji djelatnici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu uredno rješavaju predmete koji su im do sada bili u nadležnosti. S donošenjem  Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike ovo će pitanje biti u potpunosti riješeno. 

Vezano uz ocjenu danu u obrazloženju predloženog Zakona kako za njegovo provođenje nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske istaknuto  je da će ukidanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu neminovno izazvati posredne troškove, a što će se tek s vremenom moći u potpunosti procijeniti. Izraženo je mišljenje da je racionaliziranje državne uprave kroz ukidanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kriva odluka.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasovao (7 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREKOGRANIČNOM PROMETU I TRGOVINI DIVLJIM VRSTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 41. sjednici  održanoj 23. siječnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom predloženom Zakonu P.Z. br. 562 te P.Z. br. 559, P.Z. br. 560 i P.Z. br. 561.  
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama ovaj Zakon usklađuje s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („NN“, br. 118/2018.) kojim je propisan prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu te prestanak važenja Uredbe o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu („NN“, br. 72/15) s 1. siječnjem 2019. godine. Ujedno se predloženi Zakon usklađuje s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje rad državnog inspektorata, odnosno utvrđuje Državni inspektorat kao središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području poljoprivrede i zaštite prirode. 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je da je odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („NN“ br. 118/18) propisano da će s 1. siječnja 2019. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzeti sve poslove i radnike zatečene na preuzetim poslovima, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstava za rad, nekretnine, prava i obveze te financijska sredstva Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Budući da je sada već 23. siječanj 2019. zatraženo je pojašnjenje kako je što se tiče ovih zakona riješeno navedeno preuzimanje poslova Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je u ovom prijelaznom razdoblju ministar donio Odluku o preuzimanju od strane državnog tajnika i Glavnog tajništva Ministarstva ovlasti potpisivanja akata, s tim da dosadašnji djelatnici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu uredno rješavaju predmete koji su im do sada bili u nadležnosti. S donošenjem Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike ovo će pitanje biti u potpunosti riješeno. 
Vezano uz ocjenu danu u obrazloženju predloženog Zakona kako za njegovo provođenje nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske istaknuto  je da će ukidanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu neminovno izazvati posredne troškove, a što će se tek s vremenom moći u potpunosti procijeniti. Izraženo je mišljenje da je racionaliziranje državne uprave kroz ukidanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kriva odluka.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 511/2014 O MJERAMA USKLAĐIVANJA ZA KORISNIKE PROTOKOLA IZ NAGOYE O PRISTUPU GENETSKIM RESURSIMA TE POŠTENOJ I PRAVIČNOJ PODJELI DOBITI KOJA PROIZLAZI IZ NJIHOVA KORIŠTENJA U UNIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 41. održanoj 23, siječnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom predloženom Zakonu P.Z. br. 560 te P.Z. br. 559., P.Z. br. 561. i P.Z. br. 562.  
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama ovaj Zakon usklađuje s posebnim propisom kojim je uređen prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na način da je stručno-analitičke poslove zaštite prirode u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu preuzelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Predloženi Zakon ujedno se usklađuje s posebnim propisom kojim se mijenja ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu koji se odnosi na inspekciju zaštite prirode, veterinarsku i graničnu veterinarsku inspekciju, fitosanitarnu inspekciju, lovnu te šumarsku inspekciju koje postaju dio Državnog inspektorata s 1. travnjem 2019. godine.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je da je odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („NN“ br. 118/18) propisano da će s 1. siječnja 2019. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzeti sve poslove i radnike zatečene na preuzetim poslovima, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstava za rad, nekretnine, prava i obveze te financijska sredstva Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Budući da je sada već 23. siječanj 2019. zatraženo je pojašnjenje kako je što se tiče ovih zakona riješeno navedeno preuzimanje poslova Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je u ovom prijelaznom razdoblju ministar donio Odluku o preuzimanju od strane državnog tajnika i Glavnog tajništva Ministarstva ovlasti potpisivanja akata, s tim da dosadašnji djelatnici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu uredno rješavaju predmete koji su im do sada bili u nadležnosti. S donošenjem  Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike ovo će pitanje biti u potpunosti riješeno. 
Vezano uz ocjenu danu u obrazloženju predloženog Zakona kako za njegovo provođenje nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske istaknuto  je da će ukidanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu neminovno izazvati posredne troškove, a što će se tek s vremenom moći u potpunosti procijeniti. Izraženo je mišljenje da je racionaliziranje državne uprave kroz ukidanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kriva odluka.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7  glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O SPRJEČAVANJU UNOŠENJA I ŠIRENJA STRANIH TE INVAZIVNIH STRANIH VRSTA I UPRAVLJANJU NJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na  41. sjednici održanoj 23. siječnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti prirode, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2019. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom predloženom Zakonu P.Z. br. 559 te P.Z. br. 560, P.Z. br. 561. i P.Z. br. 562.  
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama ovaj Zakon usklađuje s posebnim propisom kojim je uređen prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na način da je poslove u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu preuzelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Predloženi Zakon ujedno se usklađuje s posebnim propisom kojim se mijenja ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave u dijelu koji se odnosi na inspekciju zaštite prirode koja postaje dio Državnog inspektorata s 1. travnjem 2019. godine.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je da je odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („NN“ br. 118/18) propisano da će s 1. siječnja 2019. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzeti sve poslove i radnike zatečene na preuzetim poslovima, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstava za rad, nekretnine, prava i obveze te financijska sredstva Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Budući da je sada već 23. siječanj 2019. zatraženo je pojašnjenje kako je što se tiče ovih zakona riješeno navedeno preuzimanje poslova Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da je u ovom prijelaznom razdoblju ministar donio Odluku o preuzimanju od strane državnog tajnika i Glavnog tajništva Ministarstva ovlasti potpisivanja akata, s tim da dosadašnji djelatnici Hrvatske agencije za okoliš i prirodu uredno rješavaju predmete koji su im do sada bili u nadležnosti. S donošenjem  Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva zaštite okoliša i energetike ovo će pitanje biti u potpunosti riješeno. 
Vezano uz ocjenu danu u obrazloženju predloženog Zakona kako za njegovo provođenje nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske istaknuto  je da će ukidanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu neminovno izazvati posredne troškove, a što će se tek s vremenom moći u potpunosti procijeniti. Izraženo je mišljenje da je racionaliziranje državne uprave kroz ukidanje Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kriva odluka.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
 
ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 17. siječnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama ovaj Zakon usklađuje s posebnim propisima kojima je uređen Državni inspektorat odnosno prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu čije je poslove od 1. siječnja 2019. godine preuzelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Predloženim Zakonom preciznije se određuju i pojednostavljuju određeni postupci u sustavu gospodarenja otpadom u dijelu koji se odnosi na dozvole i potvrde za gospodarenje otpadom, obaveze u vezi s određivanjem nusproizvoda i ukidanja statusa otpada, nadležnosti inspekcijskih službi, postupak zatvaranja odlagališta otpada, gospodarenje otpadom iz rudarske industrije, predaju otpada u Centre za gospodarenje otpadom, financijsko jamstvo i plaćanje jedinici lokalne samouprave na čijem područje se nalazi odlagalište otpada. Uvodno su detaljno prezentirane razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. 
Nakon uvodnog obrazloženja rasprava je vođena o članku 22. kojim se dodaje odredba da Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište otpada imaju pravo na novčanu naknadu za korištenje odlagališta otpada, a obveznik plaćanja te naknade je jedinica lokalne samouprave koja koristi odlagalište otpada druge jedinice lokalne samouprave, s tim da će mjerila i način određivanja iznosa naknade, način uplate i isplate naknade propisati ministar pravilnikom. Postavljeno je pitanje zašto se ne bi dala mogućnost jedinicama lokalne samouprave da kroz cijenu zbrinjavanja otpada na svom području akumuliraju ta sredstva. Zatraženo je pojašnjenje u kojem roku će biti donesen novi pravilnik te koje će odredbe njime biti predviđene, posebno u kontekstu mogućnosti koje jedinicama lokalne samouprave daje važeći pravilnik. 

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike prepoznaje važnost njegova donošenja u što je moguće kraćem roku te je isti u izradi. Navedenim će se pravilnikom ostaviti mogućnost Gradu Zagrebu odnosno jedinicama lokalne samouprave da svojom odlukom u cijelosti ili djelomično mogu osloboditi druge jedinice lokalne samouprave od plaćanje naknade te urediti međusobne odnose, a kako je to regulirano Pravilnikom o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN br. 59/06, 109/2012.).

U raspravi je naglašena i važnost uvođenja naknade za odlaganje otpadom (tzv. landfill tax). Istaknuto je da je odlaganje otpada sada jeftino što rezultira time da neke jedinice lokalne samouprave ništa ne poduzimaju na uspostavi sustava gospodarenja otpadom već samo čekaju izgradnju centara za gospodarenje otpadom.
Naglasak u raspravi dan je i na problem zbrinjavanja plastike. Istaknuto je kako se zbrinjavanje plastike mora plaćati na tržištu što opterećuje cijenu zbrinjavanja plastike koju u konačnici snosi krajnji kupac. Upozoreno je kako će ovakav način postupanja s plastikom rezultirati prenatrpanošću pojedinih reciklažnih dvorišta odnosno onih koji otkupljuju plastiku. U tom smislu postavljeno je pitanje traži li se rješenje za navedenu problematiku na državnoj razini. Predstavnica predlagatelja istaknula je da je to stvar tržišta i da tu država ne priprema rješenje. Sa stajališta poboljšanja tržišta pojedinih kategorija otpada istaknula je nužnost modernizacije burze otpada budući da je postojeći model nefunkcionalan.  

Vezano uz gospodarenje plastikom u raspravi je dodatno istaknuto kako ne postoji industrija plastike u RH te da istu treba razvijati. Ujedno je upozoreno kako hrvatski ambalažni sustav ne funkcionira budući da se troši sve što se prikupi kroz naknadu na funkcioniranje sustava, na pokrivanje slabosti koje on generira te da navedeno zaslužuje posebnu raspravu na Odboru. 

Raspravljano je i o problemu zbrinjavanja građevinskog otpada, posebice na otocima i obalnom području gdje postojeći investicijski ciklusi generiraju značajne količine građevinskog otpada koji se odlaže u velikom dijelu na divljim odlagalištima. U tom smislu izražena je potreba značajnog angažmana države u sinergiji s jedinicama lokalne samouprave na iznalaženju privremenog rješenja do osnivanja reciklažnih dvorišta. Istaknuto je kako bi na lokalnim razinama država putem Ministarstva državne imovine mogla osigurati površine za privremeno zbrinjavanje ovog otpada, a da isto ne iziskuje izradu studija i elaborata potrebnih u sklopu  procjene utjecaja na okoliš. Postavljeno je pitanje u kojoj se mjeri ova mogućnost može predvidjeti izmjenama ovog Zakona te je predstavnik predlagatelja pojasnio da u ovom trenutku na to ne može Ministarstvo zaštite okoliša i energetike utjecati budući da je to u nadležnosti drugog ministarstva.    

Vezano uz zbrinjavanje građevinskog otpada dodatno je istaknuta važnost angažmana države te je ujedno napomenuto da je u Planu gospodarenja otpadom RH predviđeno financiranje stacionarnih i mobilnih strojeva za reciklažu građevinskog otpada (usitnjavanje otpada). Navedeno bi znatno pojednostavilo postupanje budući da za tu proceduru nisu potrebne studije.

U raspravi je također otvoreno pitanje odvojenog prikupljanja otpada u velikim gradovima te Gradu Zagrebu kao i pojava divljih odlagališta. Posebno je naglašen problem divljih odlagališta na lokalnoj razini u blizini romskih naselja kojima ne uspijevaju stati na kraj komunalni redari. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je ovaj problem divljih odlagališta oko romskih naselja prepoznat te da su održani sastanci s načelnicima općina koje se suočavaju s ovim problemom. Članovi Odbora informirani su da se razmatra mogućnost sufinanciranja saniranja tih odlagališta u RH te da su od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike održani sastanci s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ujedno je naglašeno kako su predloženim Zakonom predviđene veće ovlasti komunalnih redara prema počiniteljima budući da im se daje mogućnost da na licu mjesta narede uklanjanje nepropisno odloženog otpada osobi koju zateknu da odbacuje otpad u okoliš, a što sada nije bilo moguće sukladno važećem Zakonu (komunalni redar morao je tražiti vlasnika nekretnine).  

U kontekstu smanjenja pojave divljih odlagališta predstavnici predlagatelja istaknuli su značaj provođenja informativno-edukativnih aktivnosti i komunikacije s javnosti. 

Značajan dio rasprave vođen je vezano uz pitanje važećeg koncepta gospodarenja otpadom. Istaknuto je kako neke zapadne zemlje napuštaju ovaj koncept jer je preskup odnosno idu ka tome da bez selektiranja otpada na kućnom pragu odnosno sortiranjem i obradom otpada u postrojenjima za oporabu postižu smanjenje cijene zbrinjavanja otpada za građane. U tom smislu postavljeno je pitanje u kojem će se pravcu kretati Republika Hrvatska.
S druge strane u raspravi je naglašeno kako nema drugog puta od onog u kojem se otpad shvaća kao sirovina, odnosno sustava odvojenog prikupljanja otpada. U tom smislu upozoreno je da ne treba suditi sustav temeljem tržišnog neuspjeha nekih jedinica lokalne samouprave jer se ne može ići u odvojeno prikupljanje otpada bez sortirnih linija i kompostišta. Stoga se sustav treba graditi na konceptu odvojenog prikupljanja, sortiranju, kompostiranju. 
Prezentirano je i jedno mišljenje iz realnog sektora odnosno od hrvatskog poduzeća za projektiranje, proizvodnju, servisiranje strojeva i opreme koji su u funkciji zaštite okoliša iz Međimurja, a koje koncept odvajanja drži zastarjelim. Naime, ova tvrtka naglašava kako se na njihov koncept postrojenja mogu nadovezati oni koji odvajaju, kao i oni koji ne odvajaju otpad, ali da će jedinice lokalne samouprave same doći do zaključka kako im je odvajanje neisplativo. Nastavno na ovaj primjer od strane drugog člana Odbora istaknuto je kako ne treba zadirati niti mijenjati postojeću hijerarhiju gospodarenja otpadom te da treba imati na umu da ukoliko u postrojenje za obradu otpada uđe odvojeni otpad rezultat će biti do 90% sirovine za gospodarstvo, dok ukoliko u taj sustav uđe miješani komunalni otpad to će osigurati svega 10 do 15% sirovine za gospodarstvo dok će ostalo otići u gorivo.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da se postojeći koncept ne napušta te da za ostvarivanje ciljeva recikliranja otpada odvajanje na kućnom pragu daje rezultate. 

U raspravi je također naglašena važnost smanjivanja produkcije otpada na izvoru te je u tom smislu Ministarstvo pozvano na aktivnije djelovanje. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić  
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 17. siječnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuju mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, planiranje, gradnja, održavanje i rekonstrukcija vanjske rasvjete, upravni i inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe. Predloženim odredbama ovaj se Zakon usuglašava s mnogim izmjenama i dopunama u aktima na području gradnje, prostornog uređenja i energetike te ostalih relevantnih akata. U odnosu na prvo čitanje  dorađen je u člancima koji definiraju ciljeva i izuzeća od primjene Zakona, izvršena je korekcija pojmova „ekološki prihvatljive svjetiljke“, „svjetlost“, „svjetlosni tok“ i „zaštićeni prostor“, dopunjena je nadležnost komunalnog redara te su dorađeni članci u dijelu kojim se jasno definiraju novčane kazne za pravne osobe operatera vanjske rasvjete te odgovorne osobe jedinice lokalne samouprave, Grada Zagreba i odgovornu osobu pravne osobe operatora vanjske rasvjete kao i fizičku osobu – obrtnika i fizičku osobu operatora. Ujedno se tekst predloženog Zakona uskladio s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na način da stručne poslove u nadležnosti  Hrvatske agencije za okoliš i prirodu preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Odbor je, bez rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O ZAŠTITI OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora.  
 

                                                        PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su da će se donošenjem ovoga Zakona omogućiti realizacija strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije. Glavni ciljevi koji se planiraju postići kroz ovaj zakon su posebna pravila za provedbu Projekta i izgradnju sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe kompatibilna s načelima postojećih propisa o izvlaštenju i određivanju naknade, državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prostornom uređenju i gradnji. Ujedno se u cilju žurnosti te, imajući u vidu značaj ovoga projekta za sprečavanje budućih šteta od poplava na području tri navedene županije, predlažu određena pojedinačna normativna rješenja koja čine djelomične iznimke u odnosu na postojeće zakonsko uređenje u navedenim propisima. U odnosu na Prijedlog zakona o kojem je provedena rasprava u prvom čitanju, Konačni prijedlog zakona sadržava izmjenu u članku 13. i članku 14., a koja je napravljena sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata („NN“, br. 74/15.).
Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROJEKTU ZAŠTITE OD POPLAVA U SLIVU RIJEKE KUPE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o zaštiti okoliša, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama vrši usklađenje s u međuvremenu donesenim posebnim propisom iz područja zaštite okoliša, usklađuju i dodano pojašnjavaju odredbe koje se odnose na stratešku procjenu utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, dodano usklađuju izuzeća koja se odnose na sprečavanje velikih nesreća, poboljšava sustav izvješćivanja o stanju okoliša primjenom integriranog prikaza, mijenjaju odredbe kojima se ovlaštenicima daju ovlaštenja za stručne poslove zaštite okoliša i prirode kroz grupiranje stručnih poslova u grupe po vrstama i složenosti poslova na način da je  predloženo osam grupa poslova umjesto dosadašnjih dvadeset i šest grupa poslova. Ujedno se uređuje da se suglasnost za obavljanje stručnih poslova daje za razdoblje od pet godina. Radi provedbe Zaključka Vlade RH od 2. kolovoza 2018. godine predloženim Zakonom Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pripaja Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. U odnosu na prvo čitanje dorađeni su članci koji se odnose na inspekciju zaštite okoliša obzirom da će poslove inspekcije zaštite okoliša preuzeti Državni inspektorat. Ujedno je dodan novi članak 15. kojim se mijenja članak 57. važećeg Zakona vezano uz Plan intervencija kojim se utvrđuju postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja. Ove izmjene odnose se na preuzete obveze izrade i donošenja Plana intervencije od strane ministarstva nadležnog za pomorstvo u skladu s izmjenama u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika.
 
U odnosu na prvo čitanje u predloženom Konačnom prijedlogu zakona uvaženo je mišljenje izneseno u Izvješću Odbora za zaštitu okoliša i prirode te je prihvaćena primjedba da fizička osoba obrtnik uz pravnu osobu može biti ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode i u tom smislu izvršena je izmjena u članku 1., 7., 11., 18. i 68. 
 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuta je važnost Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske kao jednog od temeljnih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, a kojim se određuju prioritetni ciljevi zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Istaknuto je da je u 2016. bila provedena javna rasprava o Nacrtu plana zaštite okoliša za razdoblje 2016. do 2023. godine, a koji nije donesen te da se u obrazloženju ovoga Zakona uz članak 16. poziva na Nacrt Plana zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2018.-2025. godine. Zatraženo je pojašnjenje u kojoj je fazi izrada i donošenje ovog temeljenog dokumenta održivog razvitka i zaštite okoliša. 
Od strane predstavnice predlagatelja naknadno je dodatno pojašnjeno da je Nacrt Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2023. godine bio na javnoj raspravi i na GSV-u u 2016. godini te su zaprimljena i mišljenja središnjih tijela državne uprave i drugih relevantnih tijela u 2017. godini. Sukladno tomu je dokument dorađen te je bio spreman za upućivanje na Vladu Republike Hrvatske radi usvajanja. Međutim, zbog promjene vlasti i čelnika tijela ponovo je zatraženo mišljenje središnjih tijela državne uprave u 2018. godini na dokument koji nije suštinski promijenjen nego je promijenjen samo vremenski raspon trajanja Nacrta Plana 2018.-2025., a koji nije donesen. Ovaj Nacrt Plana 2018.-2025. nije išao na ponovljeno javno savjetovanje iz razloga što se ne radi o suštinski izmijenjenom sadržaju dokumenta u odnosu na nacrt dokumenta iz 2016. godine nego samo o izmjeni naslova. Pojašnjeno je da je za ovakav Plan 2018.-2025. potrebno donijeti novu Strategiju održivog razvoja RH. Stoga se u  prijelaznim i završnim odredbama u članku 72. propisuje da do donošenja nove Strategije održivog razvoja RH ostaje na snazi Plan za dvogodišnje razdoblje 2018.-2020., a koji je u Vladinoj proceduri donošenja.

Vezano uz provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, izraženo je mišljenje da će preuzimanjem poslova Hrvatske agencije za okoliš i prirodu od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike biti dovedena u pitanje stručna neovisnost. Naime, Agencija je obavljala niz stručnih poslova koji su bili podloga za upravne poslove u Ministarstvu, a koji će se sada obavljati u sklopu samog Ministarstva. Stoga je istaknuto kako navedeno pripajanje ne predstavlja dobru odluku. Ujedno je postavljeno pitanje je li izrađena analiza s ocjenom financijskih učinaka ovog pripajanja. Predstavnici predlagatelja naveli su da se pripajanjem Agencije ne dovodi u pitanje stručna neovisnost te da se očekuju financijske uštede, ali da nije izrađena egzaktna studija. U nastavku rasprave dodatno je istaknuto da će Odbor pratiti učinkovitost novog sustava. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i sljedećim

A M A N D M A N O M

Na članak 58.
Članak 58. mijenja se i glasi:
„Članak 58.

Naslovi iznad članaka i članci 225. i 226. brišu se.“

Obrazloženje:
Nomotehnički se uređuje izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o zaštiti zraka usklađuje s predloženim zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na način da stručne poslove u nadležnosti Hrvatske agencije za okoliš i prirodu od 1. siječnja 2019. preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Navedeno predstavlja provedbu Zaključka koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 2. kolovoza 2018. o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Predloženim izmjenama Zakon o zaštiti zraka ujedno se usklađuje s posebnim propisom kojim se uređuje osnivanje Državnog inspektorata na način da poslove u nadležnosti inspekcije zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i energetike preuzme novoustrojeno inspekcijsko tijelo.
 
U raspravi na Odboru je, vezano uz navedene promjene nadležnosti za obavljanje stručnih poslova te preuzimanje poslova u nadležnosti inspekcije zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša i energetike od strane Državnog inspektorata, izraženo mišljenje kako će se s protekom vremena dobiti jasni uvid u pozitivne financijske elemente ove racionalizacije. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“,  1 glas „protiv“  i   3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i sljedećim

A M A N D M A N O M

Na članak 40.
Članak 40. mijenja se i glasi:
„Članak 40.
U članku 109.a stavku 1. iza riječi: „Ministarstvo“ zarez i riječ: „Agencija“ brišu se.“

Obrazloženje: 
Nomotehnički se uređuje izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30 studenoga 2018. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim izmjenama Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 usklađuje s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na način da stručne poslove u nadležnosti  Hrvatske agencije za okoliš i prirodu od 1. siječnja 2019. godine preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Naime, sukladno važećem Zakonu kao tijelo za provedbu Uredbe (EU) 2015/757 određena je i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te je u ovom dijelu potrebno provesti usklađivanje ovoga Zakona s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. 
Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2015/757 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 29. TRAVNJA 2015. O PRAĆENJU EMISIJA UGLJIKOVA DIOKSIDA IZ POMORSKOG PROMETA, IZVJEŠĆIVANJU O NJIMA I NJIHOVOJ VERIFIKACIJI TE O IZMJENI DIREKTIVE 2009/16/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 842/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30 studenoga 2018. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim izmjenama Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 usklađuje s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu na način da stručne poslove u nadležnosti  Hrvatske agencije za okoliš i prirodu od 1. siječnja 2019. godine preuzima Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Naime, sukladno važećem Zakonu pored ostalih tijela za provedbu Uredbe (EU) br. 517/2014 određena je i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te je u ovom dijelu potrebno provesti usklađivanje ovoga Zakona s posebnim propisom kojim se uređuje prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. 
Nakon uvodnog obrazloženja izraženo je mišljenje kako prestanak rada Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i preuzimanje njezinih poslova od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike predstavlja lošu odluku.  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 517/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. TRAVNJA 2014. O FLUORIRANIM STAKLENIČKIM PLINOVIMA I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EU) BR. 842/2006

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,   predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 6. prosinca 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  16. studenoga 2018. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže propisati da su opskrbljivači električne energije dužni od operatora otkupljivati određeni udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, a koji udio utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom koju na prijedlog ministarstva nadležnog za energetiku donosi do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu, dok preostali udio od ukupne neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača operator prodaje na tržištu električne energije na razvidan i nepristran način. U predloženom Konačnom prijedlogu zakona izvršen je niz izmjena u odnosu na prvo čitanje te je između ostalog priključna snaga proizvodnih postrojenja koja mogu koristiti poticanje zajamčenom otkupnom cijenom povećana s dosadašnjih 30 kW na 500 kW, propisana je obveza plaćanja naknade za članove EKO bilančne grupe čija priključna snaga proizvodnog postrojenja prelazi 50 kW, definirana je nova kategorija krajnjih kupaca električne energije (korisnik postrojenja za samoopskrbu), uveden je sustav sukladno kojem će kućanstva biti u mogućnosti energiju iz vlastitih postrojenja iskoristiti za vlastite potrebe odnosno potrošnju radi čega neće biti u sustavu obveze plaćanja PDV-a jer se neće smatrati proizvođačima električne energije. 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je vezano uz Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača postavljeno pitanje o opsegu podataka i informacija koje će biti dostupne javnosti na uvid o projektima i proizvodnim postrojenjima uključivo i njihove lokacije. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se štite osobni podaci tvrtke i pravne osobe koja vodi postrojenje, ali da su javni svi podaci o snazi postrojenja, instalaciji, proizvodnji te da se ovim izmjenama vrši dodano usklađenje s Direktivom. 

Polazeći od konkretnog primjera investitora solarne elektrane na otoku raspravljano je o mogućnostima koje investitori solarnih elektrana imaju sukladno predloženom Zakonu u situaciji kada zbog osiguravanja isplativosti projekta žele tražiti pravo građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.

U raspravi je upozoreno da je Republika Hrvatska na zadnjem mjestu kada je riječ o korištenju obnovljivih izvora energije, posebice onih fotonaponskog tipa. Zatraženo je od predlagatelja dodatno tumačenje i ocjena u kojoj će mjeri izmjene ovoga Zakona omogućiti povećanje broja ovih instalacija, a što je ujedno u funkciji povećanja energetske učinkovitosti. Istaknuto je da se pitanje povećanja udjela korištenja obnovljivih izvora energije podudara sa mnogim drugim obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela u sklopu Pariškog sporazuma i slično. U tom smislu upozoreno je na važnost donošenja podzakonskih akata sukladno ovom Zakonu u što je moguće kraćem roku te je predstavnik predlagatelja istakuo da su isti u visokom stupnju izrade. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je sukladno važećem Zakonu odaziv za ugrađivanje ovih instalacija bio manji od očekivanog, posebice kod fizičkih osoba kojima se instalacija postrojenja u nekom prihvatljivom roku nije isplatila. Naime, po nekim procjenama bilo je potrebno 15 do 20 godina da bi ulaganje u jednu elektranu snage 3 do 5 kW  bilo isplativo, dok je u poduzetništvu taj rok bio nešto kraći. Ovim izmjenama i dopunama uvodi se pojam samoopskrbe električnom energijom te pojam korisnik postrojenja za samoopskrbu te je cilj da se onima koji prvenstveno za opskrbu svog kućanstva koriste proizvedenu energiju omogući da tijekom kalendarske godine poravanavaju bilance koje se odnose na različite mjesečne mogućnosti proizvodnje i potrebe potrošnje. Intencija je ove odredbe da se poveća broj instalacija.

U raspravi o povratu ulaganja (ROI) za ove instalacije u trajanju od okvirno 20 godina, naglašeno je da je ovisno o tehnologiji to ujedno bio i rok u kojem je provođena dekomisija te opreme. Istaknuto je kako je to apsurdna situacija koja je otežala razvoj i ulaganja u ovakve projekte obnovljivih izvora energije. Predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio da je sklopu ovih izmjena izmijenjen članak 44. važećeg Zakona kako bi se osigurala bolja isplativost ovih instalacija. Ujedno je vezano uz dekomisiju istaknuto da ona nije predmet ovoga Zakona već zakonske regulative iz područja gospodarenja otpadom.  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić  
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 6. prosinca 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2018. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom osigurava provedba Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti te Uredbe (EU) br. 2017/1369  o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU. Cilj je predloženog Zakona uspostava mehanizama kojima će se ostvariti energetske uštede u krajnjoj potrošnji energije u skladu s pravom Europske unije. U predloženom Konačnom prijedlogu zakona izvršen je niz izmjena u odnosu na prvo čitanje, a između ostalog  tijelo za provođenje politike sustavnog gospodarenja energijom nije više Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje već Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, izmijenjen je sadržaj Godišnjeg izvješća o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti, dopunjena je definicija distributera energije, preciznije se definira sustav obveza ušteda energije, produljen je rok važenja ovlaštenja za energetski pregled velikih poduzeća sa pet godina na sedam i slično.   

U raspravi  naglašena važnost donošenja podzakonskih akata u što je moguće kraćem roku te je predstavnik predlagatelja istaknuo da je pravilnik koji se mora donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u visokom stupnju izrade. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova  (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“)) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.   

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić 
 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 37. sjednici održanoj 21. studenoga 2018. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i  Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, P.Z. br. 498.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija naglasila da se projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju od 2019.-2021. temelji na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja. Ukupni prihodi u 2019. planirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, dok su za 2020. projicirani u iznosu od 138,5 milijardi kuna, odnosno u iznosu od 140,7 milijardi kuna za 2021. godinu. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2019. planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je 5,2% više ili 6,9 milijardi kuna više u odnosu na 2018. godinu. Ukupni rashodi za 2020. godinu planirani su u iznosu od 141,0 milijardu kuna, a za 2021. godinu u iznosu od 141,5 milijardi kuna. Slijedom ovako planiranih ukupnih prihoda i rashoda planirani manjak državnog proračuna za 2019. iznosi 4,2 milijarde kuna ili 1% BDP-a te je za 2020. godini  projiciran na razini od 0,6% BDP-a i u 2021. godini na razini 0,2% BDP-a.

Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike istaknuo je da je za razdjel Ministarstva ukupno za 2019. godinu planirano 3.657.626.255 kn odnosno 10,8% više sredstava u odnosu na plan 2018. godine. Ujedno je za 2020. godinu planirano 4.140.673.443 kn odnosno 13,2% više u odnosu na 2019. godinu te za 2021. godinu 4.082.391.564 kn tj. 1,4% manje u odnosu na 2020. godinu. Predloženim proračunom planira se za 2019. godinu povećanje planiranih sredstava za sve glave unutar ovog razdjela izuzev Hrvatske agencije za okoliš i prirodu za koju se planira 2% manje sredstava u odnosu na plan 2018. godine. Planirana sredstva povećavaju se za sljedeće glave u razdjelu Ministarstva: Državni hidrometeorološki zavod (37,9% više), glava Ministarstvo (16,8% više), Agencija za ugljikovodike (2,8% više), Hrvatska energetska regulatorna agencija (2,1% više) te Nacionalni parkovi i parkovi prirode (1,4% više). Financijskim planom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. planiran je manjak u iznosu od 14.726.700 kn te višak u iznosu od 24.672.700 kuna u 2020. godini odnosno višak u iznosu od 83.224.000 kuna u 2021. godini. 

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi koja je zatim uslijedila  izraženo je zadovoljstvo zbog povećanih sredstava u proračunu  za Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, te je postavljeno konkretno  pitanje zašto su planirana sredstva za županijski centar gospodarenja otpada Kaštijun povećana budući je taj županijski centar za gospodarenje otpadom trebao biti završen do sada. Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  naglasila je da su sredstva u proračunu  povećana zato što postoje dugovanja prema izvođačima radova koja je potrebno podmiriti. Nadalje, postavljeno je pitanje što je sa sanacijom zatvorenog odlagališta baliranog komunalnog otpada Brezje u Gradu Varaždinu. Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike je odgovorio da je ministarstvo napravilo svoj dio zadatka a sada mora grad Varaždin donijeti rješenje što će napraviti sa postrojenjem za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju i baliranim otpadom deponiranim u Brezju.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 5 glasova „za“, 2  glasa „protiv“ i  2 glasa  „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.  godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 37. sjednici održanoj 21. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona i Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu.

Predstavnica ministarstva financija istaknula je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade RH, predsjednika Vlade RH, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna te druga pitanja.

Predloženim Zakonom uređuje se da se zaduživanje može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 30.099.987.548,00 kn iskazanog u Računu financiranja Državnog proračuna. Jamstvena zaliha za jamstva u Državnom proračunu iznosi 1.550.000.000,00 kn te su ujedno planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 200.000.000,00 kuna.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 6 glasova „za“,  glasa 2 „protiv“ , 1  glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić  

Izvješće Odbora za zaštitu okoliša i prirode o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 497

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 36. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2016. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona i Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija istaknula je da se predloženim Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe za 120.000.000,00 kn te iznosi 80.000.000,00 kuna. Ujedno se mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca, povećava iznos jamstvene zalihe te se istovremeno smanjuje  godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2018. godinu. Dodatno se, s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske, utvrđuje dodjela sredstava županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 36. sjednici održanoj 19. studenoga 2018. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.    

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godiinu, P.Z. br. 497.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija naglasila da se izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2018. godinu ukupni prihodi povećavaju za 144 milijuna kuna te iznose 129,2 milijarde kuna dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,6 milijardu kuna te iznose  131,7 milijardu kuna. Slijedom toga manjak državnog proračuna za 2018. planiran je u iznosu od 2,6 milijarde kuna ili 0,7% bruto domaćeg proizvoda što predstavlja smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 0,5 postotnih bodova BDP-a.

Nakon uvodnog obrazloženja predsjednik Odbora pozvao je nazočne predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i energetike da detaljno obrazlože razdjel Ministarstva, ali isti to nisu bili u mogućnosti uz obrazloženje da zbog kratkoće sazivanja ove sjednice Odbora za ovu točku dnevnog reda sjednice Odbora nemaju pripremu. Predstavnica Ministarstva financija stoga je iznijela sumarni podatak predloženih izmjena i dopuna sredstava planiranih za razdjel Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Predsjednik Odbora ujedno je pozvao nazočne predstavnike svih glava unutar    razdjela Ministarstva zaštite okoliša i energetike da pojedinačno pojasne predložene izmjene i dopune proračunskih sredstava. Nazočni predstavnici Državnog hidrometeorološkog zavoda, Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i prirode, Agencije za ugljikovodike, Hrvatske energetske regulatorne agencije nisu dali pojašnjenja planiranih sredstava.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto da su predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2018. godinu značajno smanjena planirana sredstva za razdjel Ministarstva zaštite okoliša i energetike sa 3.302.133.639 kn na 2.211.840.504 kn, odnosno za 1.090.293.135 kn. Uočeno je da je riječ o značajnom smanjenju planiranih sredstava za razdjel Ministarstva za 33%  te je nužnim ocijenjeno da Ministarstvo obrazloži detaljno što je prouzročilo ovo značajno smanjenje, posebice što se tiče realizacije projekata i  programa koji se sufinanciraju sredstvima EU-a i čija je realizacija ključna za ispunjenje zacrtanih ciljeva i obveza. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“,  2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2019. i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za 2019. i projekcije za 2020. i 2021.  godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić 

Odbor je sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 44. Sjednici Odbora održanoj 5. travnja 2019. godine Zaključke.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 34. sjednici održanoj 15. studenoga 2018. godine, Prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2018. godine.  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da će se donošenjem ovoga Zakona omogućiti realizacija strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije, a koji se sastoji od nasipa i drugih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući pregradu Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima. Studijom izvedivosti vrijednost projekta je procijenjena na iznos od 120 milijuna eura (900.287.000,00 kuna). Projekt je poželjan s ekonomskog gledišta jer njegove koristi premašuju njegove troškove, a doprinos iz fondova Europske unije potreban je kako bi bio financijski održiv. Sufinanciranje projekta kao javne investicije, a bez komponenti koje generiraju bilo kakve prihode, bio bi u omjeru 85% sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 15% nacionalna sredstva. Nastavno na izrađenu Studiju izvedivosti, ugovorena je izrada Studije utjecaja na okoliš za definirano idejno rješenje optimalnog sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe. Cilj je predloženog Zakona omogućiti da se u planiranom roku tj. do kraja 2019. godine aplicira za sredstva iz Europske unije te do kraja 2023. godine izgradi regulacijske i zaštitne vodne građevine predviđene projektom.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru podržan je predloženi Zakon te je istaknuta važnost realizacije ovog investicijskog projekta i njegovi pozitivni učinci na smanjivanje ugrožavanja ljudskih života i materijalnih šteta od poplava u slivu rijeke Kupe. Ujedno je, uz podržavanje potrebe donošenja ovoga Zakona, izraženo mišljenje kako svaki posebni zakon (lex specialis) predstavlja svojevrsni poraz važeće zakonodavne regulative jer izuzetci pokazuju da nismo u mogućnosti važeću regulativu konzumirati u objektivnom vremenu.
Budući da je kao osnovni problem radi kojeg se prišlo izradi ovoga Zakona istaknuta činjenica da je za izgradnju ovog sustava zaštite od poplava potrebno riješiti imovinsko pravne odnose na oko 15.000 nekretnina, dodatna pojašnjenja zatražena su vezano uz postupak izvlaštenja. Predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila da će se sredstva za ove namjene retroaktivno potraživati iz sredstava Europske unije, da je oko 80%-90% zemljišta koja su predmet izvlaštenja poljoprivredno zemljište koje je najvećim dijelom neobrađeno, da se postupci izvlaštenja provode korektno i da se s vlasnicima nekretnina sporazumno rješava pitanje stjecanja vlasništva.  Od strane člana Odbora ujedno je naglašeno kako je porazan podatak da se do sada uspjelo riješiti imovinsko pravne odnose na svega 325 nekretnina od njih 15.000. 

U raspravi je uočeno kako idejni projekt zaštite od poplava u ovom slivu datira iz 1981. te je postavljeno pitanje u kojoj se mjeri postojeći bazira na ideji iz 1981. godine, odnosno u kojoj je mjeri riječ o promjeni projekta. Predstavnica predlagatelja istaknula je da se prišlo izradi novog projekta.

Sagledavajući pozitivne učinke ovakvog posebnog propisa (lex specialis) za realizaciju strateških investicijskih projekata izraženo je mišljenje o potrebi izrade jednog generalnog zakona koji bi omogućio realizaciju ključnih projekata u vodnom gospodarstvu, odnosno budućih projekata iz domene obrane od poplava u što kraćem roku. U tom kontekstu otvoreno je i pitanje izrade Studije utjecaja zahvata na okoliš na jedan operativniji način, a pri tom ne dovodeći u pitanje standarde zaštite okoliša. Predstavnica predlagatelja istaknula je posebnost ovog projekta što se tiče broja obuhvaćenih čestica i građevina koje je potrebno izgraditi. Naglašeno je da su detaljno sagledani svi projekti koji će se sufinancirati iz sredstava Europske unije te da je uočena posebnost ovog projekta i njegove ugroženosti zbog potrebe rješavanja brojnih imovinsko pravnih pitanja. Vezano uz Studiju utjecaja na okoliš od strane predstavnice predlagatelja dodatno je istaknuto da se projekt sufinancira iz strukturnih fondova Europske unije i da Europska komisija inzistira na kvaliteti Studije i uvažavanju Direktive o pticama, Direktive o staništima i drugih EU akata iz područja zaštite okoliša i prirode.

Raspravljano je i o stupnju pripremljenosti prostorno planske dokumentacije i potrebe donošenja nove te učinka navedenog na realizaciju projekta u zacrtanim rokovima. Od strane predstavnice predlagatelja pojašnjeno je da je pitanje prostorno planske dokumentacije riješeno za Karlovačku i Zagrebačku županiju te da je u završnoj fazi rješavanje iste za Sisačko-moslavačku županiju. Naglašeno je kako prioritetni problem nije pitanje izrade i usklađivanja prostorno planske dokumentacije već rješavanje imovinsko pravnih odnosa na oko 15.000 nekretnina.

Imajući u vidu kako su klimatske promjene jedan od najvećih okolišnih izazova u raspravi je ukazano na potrebu usklađivanja ovog projekta sa strateškim dokumentima iz područja prilagodbe klimatskim promjenama. Postavljeno je pitanje u kojoj je mjeri ovaj projekt usklađen sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu,  a s čijim se donošenjem kasni. Upozoreno je da ukoliko se ne sagledaju dugoročne računalne simulacije padalina na ovim područjima, kapacitet realiziranog kanala se u budućnosti može pokazati nedostatnim. Od strane predstavnice predlagatelja pojašnjeno je da su osnovni strateški dokumenti iz područja vodnog gospodarstva tj. Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. godine i Višegodišnji program gradnje regulacijskih zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije usklađeni s dokumentima za prilagodbu klimatskim promjenama te da je za iste proveden postupak strateške procjene utjecaja na okoliš. Vezano uz mogućnost potkapacitiranja dimenzija kanala istaknuto je da navedeno nije upitno jer se pri dimenzioniranju pošlo od pet puta većeg standarda.

U raspravi je ujedno zatraženo dodatno pojašnjenje primjene odredbe članka 9. stavka 3. kojom je regulirano da postupke izvlaštenja i postupke osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine provodi mjesno nadležni ured državne uprave, neovisno o tome je li Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom proglasila projekt, u cjelini ili dijelom, strateškim, u skladu s propisima o strateškim investicijskim projektima RH.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Ivan Vilibor Sinčić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. listopada 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjena i dopuna teksta i Dodataka od II. do IX. Protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona iz 1999. godine uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine i dodavanje novih dodataka X. i XI., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2018. godine.  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, koju čini osam Protokola, predstavlja ključan međunarodni zakonski okvir za suradnju i mjere sa svrhom ograničavanja, postupnog smanjivanja i sprečavanja onečišćenja zraka i njegovih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš. Predloženim Zakonom potvrđuju se  usvojene Izmjene i dopune Protokola, Dodataka Protokola i umetanje novih Dodataka X. i XI kako bi njihove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Protokol sadrži pravno obvezujuće obveze smanjenja emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak. Izmjenama i dopunama Protokola, Dodataka Protokola i umetanjem novih Dodataka X. i XI. utvrđuju se posebno strože granične vrijednosti emisija za određene onečišćujuće tvari i čestice iz određenih pokretnih i nepokretnih izvora za stranke Protokola do 2020. godine i nakon toga. Mjerodavno nacionalno zakonodavstvo RH koje je na snazi već je usklađeno s Izmjenama i dopunama Protokola čime su ostvarene pretpostavke za ispunjavanje obveza koje će proizaći iz predloženog Zakona, a čime će se doprinijeti daljnjem poboljšanju zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru upozoreno je na problem neusklađenosti terminologije, a koji je već istican u sklopu rasprava o drugim zakonodavnim aktima iz područja zaštite okoliša (primjerice korištenje termina „onečišćenje“ umjesto „zagađenje“ i slično.) Ujedno su od predstavnika predlagatelja tražene dodatne informacije o provedbi obveze smanjenja emisija hlapivih organskih spojeva koje nastaju tijekom punjenja motornih vozila na benzinskim postajama od strane vlasnika benzinskih postaja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENA I DOPUNA TEKSTA I DODATAKA OD II. DO IX. PROTOKOLA O SUZBIJANJU ZAKISELJAVANJA, EUTROFIKACIJE I PRIZEMNOG OZONA IZ 1999. GODINE UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE I DODAVANJE NOVIH DODATAKA X. I XI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. listopada 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2018. godine. 
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je se da se predloženim Zakonom postiže usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije te se preciznije određuju i pojednostavljuju određeni postupci u sustavu gospodarenja otpadom u dijelu koji se odnosi na dozvole i potvrde za gospodarenje otpadom, obaveze u vezi s određivanjem nusproizvoda i ukidanja statusa otpada, nadležnosti inspekcijskih službi, zatvaranje odlagališta otpada, gospodarenje otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralne sirovine, predaju otpada u centre za gospodarenje otpadom, financijsko jamstvo i plaćanje jedinci lokalne samouprave na čijem području se nalazi odlagalište otpada. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao nadležno tijelo ujedno preuzima poslove Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, čime se doprinosi provedbi Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine o smanjivanju  broja agencije, i učinkovitijem poslovanju.

Odbor je ujedno raspolagao pisanim primjedbama Udruge za zaštitu okoliša Resnik, UZOR na predloženi Zakon.
 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru izraženo je nezadovoljstvo načinom definiranja obveza komunalnih redara. Ocijenjeno je da je uočena, i kroz druge zakone, intencija da se komunalnim redarima povećavaju obveze ne vodeći pri tome računa o njihovoj stručnoj osposobljenosti.

Dodatno je izraženo stajalište da se predloženim Zakonom, u dijelu koji se odnosi na ovlasti komunalnih redara, navedene poboljšavaju, ali da je također činjenica da u posljednjih nekoliko godina postoji tendencija prijenosa niza ovlasti na komunalne redare. Navedeno stavlja dodatne zahtjeve pred jedinice lokalne samouprave koje za isto nisu dovoljno kapacitirane i   otvara pitanje potrebe povećanja broja izvršitelja i njihova stručna osposobljavanja.

Međutim, s druge strane podržano je davanje novih ovlasti komunalnim redarima kojima se sada dodaje i mogućnost da narede uklanjanje nepropisno odloženog otpada osobi koju je zatekao da odbacuje otpad u okoliš izvan lokacije gospodarenja otpadom. Ocijenjeno je kako se navedenim stvaraju pretpostavke za efikasnije rješavanje problema nepropisno odloženog otpada na lokalnoj razini.

Vezano uz povećanje minimalnog broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave s 1500 na 3000 stanovnika kao kriterija za obvezu osiguranja reciklažnog dvorišta, istaknuto je kako bi intencija trebala biti da se osigura što veći broj reciklažnih dvorišta te je u tom smislu izraženo stajalište kako bi navedeni kriterij trebalo vratiti na 1500 stanovnika. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako navedeni kriterij nije bio prihvatljiv za neka ruralna područja.

U raspravi ujedno nije podržano predloženo propisivanje iznimke za uporabnu dozvolu. Naime, člankom 37. kojim se mijenja članak 88. Zakona uvedena je iznimka po kojoj se uz zahtjev za izdavanje odnosno izmjenu dozvole za djelatnost zbrinjavanja ili oporabe otpada ako je zahtjev podnesen za postupak odlaganja otpada na aktivnom odlagalištu otpada za koje nije izdan akt za uporabu građevine, umjesto akta za uporabu građevine prilaže akt za građenje.

Dodatno je istaknuto kako će se ovim omogućiti da postojeća odlagališta dobiju dozvolu, ali da navedeno ne predstavlja sustavno rješenje problema, a što bi trebalo biti predmet posebnog propisa koji uređuje gradnju.
 
Ocijenjeno je da predložene odredbe u dijelu gospodarenja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, iako se njima vrši usklađenje s Direktivom, ne predstavljaju najbolje rješenje te je istaknuto kako ovakav model neće riješiti postojeći problem.

Istaknuto je stajalište da se predloženi Zakon ne može podržati budući da ne sagledava aktualnu situaciju u sustavu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj i ne nudi adekvatna zakonodavna rješenja kako bi se u rokovima postigli zadani osnovni ciljevi. Naglašeno je da imamo postojeći problem jedinica lokalne samouprave koje ne poduzimaju nikakve mjere i aktivnosti kako bi postigle zadane ciljeve u gospodarenju otpadom već samo čekaju osnivanje centara za gospodarenje otpadom. Navedeno se očituje i u Planovima gospodarenja otpadom lokalne razine, pa i velikih gradova, koji ne sadržavaju sortirnice i kompostišta, a bez čega nema ostvarenja ovih ciljeva. Naglašena je uloga ustpostave sustava odvojenog prikupljanja otpada, uspostave centara za ponovnu uporabu i slično. Upozoreno je na nužnost naknade za odlaganje otpadom.

Vezano uz naknadu za odlaganje otpadom (tzv. landfill tax) naglašeno je da je ona predviđena Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, da je bilo u planu njezino uvođenje s 1. siječnjem 2016. godine te da su u tom smislu bile poduzimane aktivnosti koje su potom obustavljene. Od predstavnika predlagatelja zatraženo je pojašnjenje zbog čega se važeći Zakon u ovom dijelu ne primjenjuje. Predstavnici predlagatelja istaknuli su da se od navedene naknade nije odustalo te je da u završnoj izradi Uredba kojom će se ona regulirati.

U raspravi je također istaknuta važnost osiguravanja kontinuiteta gospodarenja posebnim kategorijama otpada i raspisivanja javnog poziva za obavljanje usluge sakupljanja posebnih kategorija otpada, a na što je Odbor ukazao u sklopu rasprave o izmjenama Zakona iz 2017. te u tom smislu i predložio amandman na predloženi Zakon. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je javni poziv za sakupljanje i davanje ovlaštenja obrađivačima raspisan u roku te da je u tijeku obrada pristiglih zahtjeva, dok je provedba javnog poziva za sakupljače obveza Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Zatražena su dodatna pojašnjenja vezano uz brisanje obveze deklasifikacije otpada te je predstavnica predlagatelja obrazložila da ista nije obvezna prema Direktivi te da se ovime pojednostavljuje postupak jer će se voditi sukladno Katologu otpada. Dodatno je upozoreno da je upitno hoće li navedeni sustav pokrivati slučajeve u kojima opasan otpad može nanovo postati neopasan (primjerice kontaminirana plastična ambalaža).

U nastavku rasprave izražena je podrška donošenju ovoga Zakona, ali je također upozoreno na velike probleme u provedbi važećeg Zakona na lokalnoj razini koji je prenormiran. Naglašena je važnost pravovremenog donošenja Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta te je od strane predstavnice predlagatelja pojašnjeno da bi plan zatvaranja odlagališta u sljedećih nekoliko dana trebao biti upućen u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
 
Dio rasprave vođen je vezano uz članak 20. temeljem kojeg će Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište otpada imati pravo na novčanu naknadu za korištenje odlagališta otpada, s tim da će obveznik plaćanja te naknade biti jedinica lokalne samouprave koja koristi odlagalište otpada druge jedinice lokalne samouprave. Izraženo je mišljenje kako navedeno predstavlja lošije rješenje i svojevrsni korak unazad.

Vezano uz navedeni članak 20. ujedno je postavljeno pitanje zašto se ne bi renta koju jedinica lokalne samouprave prima mogla definirati kroz cijenu otpada. 

Dodatno je za uspostavu sustava gospodarenja otpadom istaknuta važnost donošenja Planova gospodarenja otpadom od strane lokalne razine i motiviranja čelnika lokalne samouprave na provedbu Zakona i donošenje ovih planova kroz sankcioniranje. Predstavnica predlagatelja istaknula da je do sada doneseno 394 planova.

Zaključno je istaknuto kako se u predloženom Zakonu malo vodi računa da djelatnost sakupljanja miješanog komunalnog otpada obavljaju komunalna društva te da postoje i koncesije i koncesionari. Samim time svaka promjena po pitanju cjenika otvara i pitanje promjene koncesijskog ugovora te je predloženo da se do drugog čitanja sagleda i ova problematika.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 32. sjednici održanoj 10. listopada 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o zaštiti okoliša, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. rujna 2018. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je da se mijenjaju odredbe kojima se ovlaštenicima daju ovlaštenja za stručne poslove zaštite okoliša i prirode kroz grupiranje stručnih poslova u  osam grupa po vrstama i složenosti poslova. Grupiranjem dosadašnjih pojedinih 26 stručnih poslova na osam grupa značajno će se pojednostavniti ishođenje suglasnosti jer se pokazalo da je ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavljalo nepotrebno administrativno opterećenje obzirom da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Nadalje, unaprijedio se sustav praćenja rada ovlaštenika i oduzimanje dobivene suglasnosti, te je uvedena obveza cijelo životnog usavršavanja, a sustav ovlašćivanja je ograničen samo na pravne osobe.

Isto tako naglašeno je da je dodatno poboljšan sustav izvješćivanja o stanju okoliša na način da se uzima u obzir integrirani prikaz stanja okoliša što je danas općenito prihvaćen pristup u izvještavanju o stanju okoliša u Europskoj uniji. Preciznijim propisivanjem odredbi u području procjene utjecaja zahvata na okoliš omogućena je izmjena mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša nakon provedenih postupaka.

Nadalje, predstavnik predlagatelja naglasio je da se pojednostavljuje postupak ishođenja suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća uz dodatno usklađivanje izuzeća koja se odnose na sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. Osigurat će se određivanje referentnih centara iz redova institucija koje nisu financirane iz državnog proračuna, a sukladno drugim propisima obavljaju djelatnosti temeljem kojih se mogu odrediti referentnim centrom. Isto tako ovim Zakonom definirat će se poslovi koje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzima od Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru postavljeno je pitanje zašto se Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pripaja Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te da li će Ministarstvo moći obavljati poslove koji su bili u ingerenciji HAOP-a, odnosno ima li dovoljno ljudi za povećani obim poslova. Predstavnik predlagatelja obrazložio je da Ministarstvo preuzima i poslove i ljude te će sustav i dalje funkcionirati. Postavilo se pitanje zašto fizička osoba više ne može biti ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode već to može biti samo pravna osoba odnosno trgovačko društvo. Predstavnik predlagatelja objasnio je da od 2013. godine kada je omogućeno da i fizičke osobe obavljaju stručne poslove zaštite okoliša ta praksa nije zaživjela, s obzirom da stručnjak za određeno područje kao fizička osoba nije ujedno stručnjak za sve sastavnice okoliša

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6  glasova „za“, 1 glas „protiv“  i  1 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  zaštiti okoliša.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 3. listopada 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2018. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona osigurava provedba Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti te Uredbe (EU) br. 2017/1369  o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU. Cilj je predloženog Zakona uspostava mehanizama kojima će se ostvariti energetske uštede u krajnjoj potrošnji energije u skladu s pravom Europske unije.  Hrvatska se u Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti opredijelila primijeniti kombinirani pristup, odnosno dio ušteda ostvariti kroz sustav obveza, a dio kroz alternativne mjere politike. Međutim, zbog kašnjenja u uspostavi sustava obveza energetske učinkovitosti (u godinama od 2014. do 2018.) nije izgledno da će se kumulativni cilj ušteda moći ostvariti. 

Predloženim izmjenama i dopunama Zakona stoga se uspostavlja sustav obveza koji će imati dugoročnu perspektivu i poticati ulaganja u energetsku učinkovitost, a koji će ujedno biti prilagođen prilikama u Hrvatskoj. Sukladno Direktivi predloženim Zakonom uređuje se cjelovitiji i sveobuhvatni sustav obveznika vezanih uz sheme energetskih usluga, pojašnjavaju se dužnosti javnog sektora, detaljno se regulira izvještavanje o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti, obveze osiguravanja transparentnosti informacija, tržišni inspekcijski nadzor i slično.

Odbor je jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti.   
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 3. listopada 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2018. godine.  
 Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom potvrđuje Izmjena Montrealskog protokola donesena u Kigaliju u listopadu 2016. godine, čime je ovaj protokol preuzeo glavnu ulogu i obvezu postupnog smanjivanja potrošnje i proizvodnje fluorougljikovodika (HFC) kako bi se postigao potpuni oporavak ozonskog omotača i smanjenje klimatskih promjena. Naime, HFC-i su uvedeni kako bi zamijenili tvari koje oštećuju ozonski omotač, a riječ je o stakleničkim plinovima koji imaju značajan potencijal globalnog zatopljenja. Sve države stranke Montrealskog protokola u cilju primjene Kigalijske izmjene moraju unaprijediti svoje tehnologije i pronaći nove alternativne tehnologije koje ne utječu na oštećenje ozonskog omotača i promjenu klime što će u konačni rezultirati i ukidanjem potrošnje HFC-a. U Republici Hrvatskoj provedenim projektima ukinuta je potrošnja klorofluorougljika (CFC), halona i metil bromida koji se koristio u proizvodnji presadnica duhana te je potpuno ukinuta potrošnja klorofluorougljikovodika (HCFC) što je 26 godina prije roka određenog Montrealskim protokolom. Ujedno je Hrvatski sabor je 2017. donio Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 (NN, br. 61/17) čime je uspostavljen pravni i institucionalni okvir za provedbu zahtjeva prema Kigalijskoj izmjeni te se njezinim potvrđivanjem ne stavljaju nove obveze pred Republiku Hrvatsku.

Dodatno je u uvodnom obrazloženju istaknuto kako je provedena analiza utjecaja provedbe ovoga Zakona na pojedine sektore pokazala da će najveći pritisci na rashladni sektor za komercijalno hlađenje proizlaziti iz provedbe Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006. čije su odredbe prenesene u hrvatsko zakonodavstvo. Naime, zbog strožijih zahtjeva ove Uredbe u odnosu na Kigalijsku izmjenu Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, u aktivnoj suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom, informira sve relevantne dionike kako bi na vrijeme mogli izvršiti zamjenu neadekvatnih uređaja onima prihvatljivima za okoliš. Naime od 1. siječnja 2020. postojeći rashladni uređaji koji koriste radnu tvar R404a te s potencijalom globalnog zatopljenja većim od 2500 neće se više moći servisirati, a  i sama tvar se neće moći upotrebljavati.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja vezano uz sustav prikupljanja i zbrinjavanja rashladnih uređaja. Ovdje je posebice naglašena važnost adekvatnog postupanja s fluoriranim stakleničkim plinovima u uređajima i opremi nakon prestanka njihove uporabe. Istaknuta je uloga reciklažnih dvorišta te  kontinuranog i pojačanog inspekcijskog nadzora kako bi se spriječilo odlaganje ovih uređaja mimo sustava prikupljanja i zbrinjavanja te neovlašteno uklanjanje dijelova opreme s navedenih uređaja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE MONTREALSKOG PROTOKOLA O TVARIMA KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI OMOTAČ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.

Potpredsjednik Odbora

Josip Borić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 30. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2018. godine.  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže propisati da su opskrbljivači električne energije dužni od operatora otkupljivati određeni udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, a koji udio utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom koju na prijedlog ministarstva nadležnog za energetiku donosi do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu. Preostali udio od ukupne neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača operator prodaje na tržištu električne energije na razvidan i nepristran način. Predloženim izmjenama i dopunama uređuje se pitanje izrade izvješća o ukupnoj ostvarenoj neposrednoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora energije, uređuje se natječaj za pravo služnosti i pravo građenja proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije ili visokoučinkovitu kogeneraciju na državnom zemljištu radi usklađivanja s izmijenjenim zakonskim propisima koji uređuju upravljanje i raspolaganje državom imovinom, uređuje se Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača. Nadalje, uređuje se status povlaštenog proizvođača električne energije  radi otklanjanja nelogičnosti u postupku izdavanja, ukidanja i izmjene rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije, uređuje se sustav jamstava podrijetla električne energije, donošenje programa državnih potpora za poticanje ove proizvodnje od strane Ministarstva, pitanja prikupljanja i obračuna sredstava za isplatu poticaja i slično.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru postavljeno je pitanje vezano za ugradnju solarnih fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama te koji su razlozi da se solarne fotonaponske elektrane ne ugrađuju u puno većoj mjeri. Predstavnik predlagatelja obrazložio je time što fizičke osobe nisu u sustavu PDV-a što bitno poskupljuje ugradnju te se građani za to manje odlučuju. Kako bi se potaknulo građane na ugradnju solarnih fotonaponskih elektrana nudi se rješenje da se putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost subvencionira oko 20% ukupnog iznosa.   

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i  3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 30. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2018. godine.
  
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je od donošenja  Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN, br. 114/11) proteklo više od šest godina te je važeći Zakon nužno usuglasiti s mnogim izmjenama i dopunama u aktima na području gradnje, prostornog uređenja i energetike te ostalih relevantnih akata. Predloženim Zakonom uređuju se mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, planiranje, gradnja, održavanje i rekonstrukcija vanjske rasvjete, upravni i inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe. Hrvatska će se donošenjem predloženog Zakona svrstati u vrh vodećih zemalja Europske unije koje imaju propisane mjere zaštite okoliša od svjetlosnog onečišćenja budući da ne postoji niti jedna Direktiva koja regulira zaštitu od svjetlosnog onečišćenja i da se u velikom dijelu Europe uglavnom primjenjuju usuglašene norme, standardi i preporuke o izvedbi vanjske i javne rasvjete. Temeljem ovoga Zakona jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb te operatori rasvjete prilikom redovnog održavanja ili rekonstrukcije odnosno zamjene postojeće rasvjete dužni su uskladiti rasvjetu te će redovita uložena financijska sredstva dugoročno rezultirati uštedama u potrošnji električne energije. 

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru je postavljeno pitanje o načinu provođenja upravnog nadzora temeljem zakonskih odredbi. Predstavnik predlagatelja naznačio je da će upravni nadzor provoditi Ministarstvo a inspekcijski nadzor ovisno o predmetu nadzora inspekcija nadležna za područje zaštite okoliša, inspekcija nadležna za područje elektroenergetskog sektora i tržišna inspekcija.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( 9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 24. (tematskoj) sjednici održanoj 19. travnja 2018. godine proveo je raspravu o Izvješću o kvaliteti zraka i vode na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka i vode na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.   

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 29. sjednici Odbora održanoj 13. srpnja 2018. godine sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Izvješće o kvaliteti zraka i vode na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka i vode na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.

2. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da Odboru najkasnije do kraja listopada 2018. godine podnese novo Izvješće o kvaliteti zraka i vode na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka i vode na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.

3. Odbor naglašava važnost utvrđivanja uzroka iznenadnog onečišćenja vode u vodoopskrbnom sustavu Slavonskog Broda dana 30. ožujka 2018. godine te poziva Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske da navedenoj istrazi daju prioritet i odmah po njezinu završetku o rezultatima izvijeste Odbor te da o statusu istrage izvijeste Odbor najkasnije do kraja rujna 2018. godine.

4. Imajući u vidu važnost osiguranja zdravstveno ispravne vode stanovnicima Slavonskog Broda i susjednih općina te potrebe smanjivanja rizika u opskrbi vodom na najmanju moguću mjeru, Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode da žurno provode aktivnosti s ciljem realizacije opskrbe Slavonskog Broda iz pravca crpilišta Sikirevci. Odbor ujedno poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode da o planu aktivnosti na konačnom rješenju opskrbe Slavonskog Broda vodom te njegovoj provedbi dostave izvješće Odboru najkasnije do kraja rujna 2018. godine.

5. Odbor upozorava na potrebu nastavka učestalije službene kontrole uzoraka vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbnog sustava Slavonskog Broda te pravovremenog i jasnog obavještavanja javnosti kao i dostupnosti rezultata uzorkovanih analiza vode na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Odbor poziva Ministarstvo zdravstva da o rezultatima analize uzoraka vode uzorkovanih na području Slavonskog Broda izvještava Odbor na mjesečnoj razini.

6. Vezano uz radove ispitivanja (tlačne probe) dijela produktovoda od Rafinerije nafte Brod do Slobodnice, koji je u vlasništvu pravne osobe Plinacro d.o.o., a koji su provedeni od strane pravne osobe Crodux d.o.o. u cilju prenamjene produktovoda u plinovod kojim bi se oprskrbljivala Rafinerija nafte Brod te izvanrednog događaja njegova oštećenja na dionici koja prolazi kroz vodozaštitno području dana 28. ožujka 2018. godine, Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da odmah po završetku sanacije terena dostavi Odboru izvješće o aktivnostima koje je ovlaštena pravna osoba provela na sanaciji lokacije kao i rezultate analize tla.

7. Imajući u vidu pozitivan učinak plinofikacije područja Općine Brod za kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu, Odbor naglašava važnost što skorije realizacije projekta „Opskrba prirodnim plinom krajnjeg kupca – Rafinerija nafte Brod (RNB) od strane opskrbljivača – CRODUX PLIN d.o.o. izravnim priključenjem RNB na plinski transportni sustav Republike Hrvatske na mjestu MRS Slobodnica, prenamjenom postojećeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod, koji će biti korišten isključivo za opskrbu prirodnim plinom RNB-a“. Odbor ujedno upozorava da je za okolišnu održivost ovog projekta nužno sukladno važećoj zakonodavnoj regulativi prethodno procijeniti utjecaj ovog zahvata na okoliš te ishoditi sve potrebne suglasnosti, uvjete, dozvole i slično. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u suradnji s CRODUX PLIN d.o.o. dostavi Odboru detaljni plan svih aktivnosti na realizaciji ovog projekta s definiranim rokovima provedbe svih faza projekta najkasnije do kraja rujna 2018. godine.

8. Uočavajući da tijekom 2017. godine nije održan sastanak međudržavne Radne grupe za praćenje stanja onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda i Broda, Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u narednom razdoblju putem rada ove skupine ojača međudržavnu suradnju s ciljem iznalaženja rješenja za daljnje ubrzavanje modernizacije postrojenja Rafinerije nafte Brod i prekograničnog utjecaja onečišćenja na zdravlje ljudi i kvalitetu okoliša na području Slavonskog Broda. 

9. Polazeći od činjenica da je problem onečišćenja zraka i pogoršanje kvalitete zraka na području Slavonskog Broda u velikoj mjeri uzrokovan radom Rafinerije nafte Brod i da je rafinerija dominantan izvor onečišćenja za sumporovodik (H2S), Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na daljnji razvoj kontakata s najvišim predstavnicima Rafinerije nafte Brod s ciljem ubrzanja modernizacije postrojenja, posebice onih dijelova kojih su mogući izvori onečišćenja emisija sumporovodika. 

10. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da intenzivira broj sastanaka na godišnjoj razini Povjerenstva za praćenje poboljšanja kvalitete na području Grada Slavonskog Broda. Odbor poziva Ministarstvo da kontinuirano dostavlja Odboru bilješke sa sastanka navedenog Povjerenstva te naglašava kako tijekom 2017. iste nisu bile dostavljane Odboru. 

11. Odbor,  vezano za transport sirove nafte u Rafineriju nafte Brod putem Jadranskog naftovoda d.d., naglašava važnost definiranja kvalitete ulazne sirovine te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da Odbor informira o aktivnostima koje su po tom pitanju poduzete i dostavi Izvješće o količinama te kvaliteti sirove nafte koja je tijekom  godine Jadranskim naftovodom d.d. transportirana u Rafineriju nafte Brod do kraja rujna 2018.

12. Odbor poziva Grad Slavonski Brod, Brodsko-posavsku županiju, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na provedbu mjera i osiguranje financijskih sredstava za smanjivanje onečišćenja zraka definiranih Akcijskim planom za poboljšanje kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod, a koji je usvojen na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda održanoj 4. srpnja 2016. godine. Odbor ujedno poziva Grad Slavonski Brod da uz stručnu pomoć Ministarstva zaštite okoliša i prirode izradi i donose novi Akcijski plan koji će sadržavati mjere za sve tri onečišćujuće tvari H2S, PM2,5 i PM10.

13. Odbor naglašava da je za provođenje mjera iz Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod nužno osigurati službene podatke o emisijama onečišćujućih tvari iz Rafinerije nafte Brod. U tom smislu Odbor ističe važnost suradnje Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva zaštite okoliša i energetike s relevantnim tijelima Bosne i Hercegovine s ciljem izrade usklađenih akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka Slavonskog Broda i Broda.

14. Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u 2018. godini, s ciljem smanjivanja emisije čestica i onečišćenja zraka tijekom sezone grijanja na području Slavonskog Broda, stvori sve preduvjete za uključivanje građana s područja Slavonskog Broda u program sufinanciranja korištenja obnovljivih izvora energije u postojećim obiteljskim kućama odnosno u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja omogući uključivanje građana ovog područja u program energetske obnove obiteljskih kuća. 

15. Vezano uz projekt „Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu“ Odbor upozorava na nizak stupanj realizacije projekta i činjenicu da tijekom 2017. godine nije bilo aktivnosti po ovom projektu zbog poteškoća u suradnji Grada i Brodsko-posavske županije. Odbor stoga poziva Grad i županiju da  sukladno Dodatku Ugovora o neposrednom sudjelovanju Fonda u sufinanciranju troškova projekta sklopljenog 28. ožujka 2018. godine, projekt realiziraju u produženom roku tj. do konca lipnja 2019. godine. Polazeći od nedavnih slučajeva onečišćenja vode i tla na području Slavonskog Broda Odbor posebice naglasak daje na definiranje protokola kriznog komuniciranja s javnošću. 

16. Odbor poziva Ministarstvo zdravstva da kontinuirano izvještava Odbor o dostupnim rezultatima zdravstveno-ekološke studije utjecaja ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi na području Grada Slavonskog Broda koju pod nazivom „Utjecaj ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi“ provode Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije i Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa suradnim institucijama. Odbor ističe značaj ove studije kao osnove za definiranje mjera te s tim ciljem poziva Ministarstvo zdravstva na dodatnu evaluaciju zdravstvenih podataka obuhvaćenih studijom radi eventualnog uvođenja dodatnih parametara.

17. Odbor konstatira da je projekt izrade proračuna emisija onečišćujućih tvari u zrak za male i difuzne izvore po izvorima ispuštanja i prostorna raspodjela u mreži visoke rezolucije za područje Republike Hrvatske kao i detaljno za aglomeracije (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) te zasebno za grad Slavonski Brod i Općinu Brod (BiH) završen te su svi rezultati projekta javno dostupni na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu kao i direktno na portalu registra https://emep.haop.hr/. Navedeni projekt Hrvatska agencija za okoliš i prirodu u potpunosti je realizirala temeljem ugovora sklopljenog s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Odbor posebice naglašava važnost kontinuiranog održavanja i praćenja uspostavljenog registra emisija onečišćujućih tvari od strane Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.

18. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u bilateralnim kontaktima s bosanskohercegovačkom stranom kao i u kontekstu eurointegracijskog procesa Bosne i Hercegovine, na svim razinama, ističu problem potrebu modernizacije i plinofikacije Rafinerije nafte Brod i onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu nastalog uslijed njezina rada kao jedno od najvažnijih otvorenih pitanja koje bi trebale zajednički riješiti Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.
 
19. Odbor poziva Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe kao i zastupnike članove međuparlamentarne skupine prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom da aktivno promiču rješavanje problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu uvjetovanog radom Rafinerije nafte Brod. Odbor ujedno poziva zastupnike Europskog parlamenta iz Hrvatske da se u sklopu Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom kao i u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta angažiraju na davanju potpore Republici Hrvatskoj u rješavanju ove problematike. 

20. Ovi zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave, zastupnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu, Izaslanstvu Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te međuparlamentarnoj skupini prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 28. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu COM (2017) 653, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 18. svibnja 2018. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/18-07/162, Urbroj: 50301-23/21-18-1 na sjednici održanoj 17. travnja 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture koji je naglasio da se ovom dopunom važeće Direktive o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu iz 2009. godine želi postići pojednostavljenje i provedivost odredbi koje imaju za cilj smanjenje utjecaja cestovnog prijevoza na okoliš. Direktivom iz 2009. godine predviđeno je da se u procesu nabave vozila javnom nabavom, kao i pri nabavi vozila koja će se koristiti na temelju ugovora o obavljanju javnih usluga, koriste odgovarajući izračuni i metodologija za izračun operativnih troškova tijekom radnog vijeka vozila, ali na način da se i troškovi zagađenja uzmu u obzir uz samu nabavnu cijenu vozila.

Odredbe važeće Direktive su neprecizne, odnosno ne postoji obveza izvješćivanja o rezultatima primjene tih odredbi u državama članicama pa stoga ona nije rezultirala nekim poboljšanjem. Dopunom Direktive namjerava se proširiti obuhvat vozila na koje će se odnositi obaveza uračunavanja troškova emisije i energetske neučinkovitosti u nabavnu cijenu i na vozila koja će se najmom i lizingom koristiti za subjekte koji podliježu javnoj nabavi, subjekte koji obavljaju prijevoz temeljem ugovora o obavljanju javne prijevozne usluge te na subjekte koji takve prijevoze obavljaju u određenom dijelu svoje poslovne aktivnosti.

Također se planiraju uvesti sustavi praćenja izvršavanja tih obveza, kao i obvezno trogodišnje izvještavanje država članica o primjeni Direktive, uključujući parametre koji će omogućiti mjerljivost pozitivnih učinaka na dekarbonizaciju i energetsku učinkovitost. Cilj je smanjiti do 80% emisija (CO2 g/km) do 2025. godine, te u potpunosti do 2030., poticanjem nabave vozila na alternativna goriva (električna vozila, prirodni plin i vodik). Predloženom Direktivom utvrđuju se minimalni ciljevi javne nabave na razini države članice pa su tako definirani sljedeći ciljevi za RH: do 2025. godine RH mora imati udio od 17% vozila kategorije M1 i M2 s 25 CO2 g/km te kategorije N1 s 40 CO2 g/km u ukupnoj javnoj nabavi, a do 2030.  udio od 17% vozila kategorije M1 i M2 i N1 s 0 CO2 g/km. Ujedno RH do 2025. godine mora imati udio od 6%, a do 2030. 7% kamiona na alternativni pogon u ukupnoj javnoj nabavi. Ujedno do 2025. godine RH mora imati udio autobusa na alternativni pogon od 32%, a do 2030. godine 48% u ukupnoj javnoj nabavi.

RH podupire donošenje predloženih izmjena Direktive kojom se postiže pojednostavljenje i provedivost, s obzirom na to da su odredbe važeće Direktive nejasne u smislu tehničkih specifikacija vozila ili pretjerano složene u izražavanju novčane vrijednosti vanjskih učinaka, te da nije postojala obaveza izvještavanja. RH smatra da će usvajanje nove Direktive potaknuti tržište čistih, energetskih učinkovitih vozila, pridonijeti smanjenju emisija CO2 i onečišćivača zraka te povećati energetsku učinkovitost. Međutim, RH ističe kako je potrebno pravovremeno se pripremiti za ispunjavanje postavljenih ciljeva iz Priloga I, koji će za subjekte koji podliježu javnoj nabavi, subjekte koji obavljaju prijevoz temeljem ugovora o obavljanju javne prijevozne usluge, te na subjekte koji takve prijevoze obavljaju u određenom dijelu svoje poslovne aktivnosti predstavljati značajan izazov u provedbi te će podržati zalaganje za manje ambiciozne ciljeve od onih navedenih u tablicama u Prilogu I. Ujedno RH smatra da će obveze praćenja i izvješćivanja iz članka 10. stavka 4. iziskivati dodatne ljudske i materijalne resurse za tijela državne uprave, kao i uspostavu sustava i određivanje nadležnog tijela te će stoga podržati zalaganje za sustav izvještavanja koji će predstavljati manja administrativna opterećenja za tijela koja će biti nadležna za provedbu. RH ujedno smatra kako je potrebno uskladiti terminologiju iz Prijedloga s terminologijom korištenom u Direktivi o alternativnim gorivima.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru izraženo je mišljenje da je transport važan čimbenik za okoliš te je stoga naglašena važnost promicanja čistih i energetski učinkovitih vozila. U tom kontekstu nije podržano zalaganje Republike Hrvatske za manje ambiciozne ciljeve od navedenih u tablicama Priloga I. Istaknuta je važnost uporabe ekološki prihvatljivih energenata u prometu, poput ukapljenog prirodnog plina, te nužnost usuglašavanja ciljeva koje RH zacrtava u promicanju energetski učinkovitih vozila s energetskom politikom, posebice imajući u vidu planirani LNG terminal.

S druge strane istaknuto je da treba voditi računa o ublažavanju kriterija posebice imajući u vidu da se ovom dopunom Direktive uvode sustavi praćenja izvršavanja obveza i obvezno izvještavanje država članica o primjeni Direktive te navedeno otvara pitanje posljedica u slučaju neispunjenja ciljeva. Ujedno je napomenuto da provedba zacrtanih ciljeva iziskuje značajna financijska sredstva s posrednim učinkom na proračun jedinica lokalne samouprave (javni prijevoz), odnosno privatni sektor.

U raspravi su također otvorena pitanja definiranja poticajnih mjera za promicanje čistih i energetskih učinkovitih vozila, posebice za kamionski prijevoz u kojem u najvećem dijelu sudjeluju privatni poduzetnici. Postavljeno je i pitanje ima li Republika Hrvatska, uz stav da će podržati države članice koje će se zalagati za manje ambiciozne ciljeve, ujedno i definiran konkretan prijedlog navedenih ciljeva. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da u ovom trenutku navedeno nije definirano.   

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

1. Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu COM (2017) 653  

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Josip Borić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić 

Na inicijativu Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda o potrebi donošenja konkretnih prijedloga provedbe aktivnosti i mjera upravljanja rizicima i ublažavanja štetnih posljedica poplava te poticanja međuresorne suradnje u rješavanju problematike uzroka i posljedica poplava na području Republike Hrvatske, a temeljem zaključka Odbora za poljoprivredu, Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu i Odbora za zaštitu okoliša i prirode održana je 10. svibnja 2018. zajednička tematska sjednica.
 
U pripremi sjednice zatraženi su i zaprimljeni materijali Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Pregled šteta dostavljen je iz Državnog povjerenstva, a dodatni materijal dostavila je Agencija za vodne putove.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici: Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda, Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, Agencije za vodne putove i Hrvatskih voda.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu na svojoj 47. sjednici održanoj 14. lipnja 2018., Odbor  za pomorstvo, promet i infrastrukturu na svojoj 29. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine i Odbor za zaštitu okoliša i prirode na svojoj 28. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine usvojili su sljedeće

Zaključke i preporuke

Uzimajući u obzir štete od poplava, smetnje u plovidbi prouzročene nedovoljnim dubinama na kritičnim dionicama dijelom uzrokovane i intenzivnim taloženjem nanosa koje je rezultiralo smanjenjem dubina i za više od 1,00 metra pozivaju se Hrvatske vode i Agencija za plovne puteve na dostavu informacija o brzini protoka vode, protočnosti rijeka i dubini korita rijeka na kritičnim dionicama Save, Drave i Dunava, Une i Kupe u petnaestogodišnjem razdoblju i informacije o provedenim, trenutno provođenim i planiranim aktivnostima tehničkog održavanja plovnih puteva (Agencija za plovne putove u dijelu koji se odnosi na pojas plovnog puta; Hrvatske vode u djelu koji se odnosi na korito izvan pojasa plovnog puta), te aktivnostima i troškovima saniranja posljedica poplava u desetogodišnjem razdoblju.

Uzimajući u obzir nedovoljnu zastupljenost riječnog prometa u Republici Hrvatskoj, kao i ekološku prihvatljivost i ekonomičnost ove vrste prometa, a s ciljem razvoja i unapređenja riječnog prometa u Republici Hrvatskoj poziva se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture na dostavljanje informacija o stanju riječnog prometa u Republici Hrvatskoj i podataka o trenutnim i planiranim aktivnostima i ulaganjima u riječni promet u Republici Hrvatskoj.
Pozivaju se Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na dostavu informacija o aktivnostima vezanim za razvoj sliva rijeke Save.

Polazeći od oprečnih stavova vezanih uz mogućnost eksploatacije mineralnih sirovina iz korita rijeka u Republici Hrvatskoj, eksploataciju mineralnih sirovina u susjednim državama i nakupina u riječnim tokovima koje mogu biti jednim od uzroka poplava pozivaju se  Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Hrvatske vode i Agencija za vodne putove na dostavu stavova o navedenom pitanju i informacija o ukupno realiziranoj eksploataciji mineralnih sirovina (pijeska i šljunka)  iz plovnih puteva u proteklih deset godina.

Uzimajući u obzir obveze koje je Republika Hrvatska preuzela vezano uz zaštitu okoliša i prirode, različita tumačenja istih, rizike i poplavne opasnosti za stanovništvo, poljoprivredni potencijal, gospodarske djelatnosti, očuvanje kvalitete tala i raznolikost flore i faune poziva se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na ispitivanje opravdanosti pristupanju točkastim izmjenama NATURE 2000.

Polazeći od važnosti održavanja kvalitete poljoprivrednih tala u Republici Hrvatskoj, obveza vezanih uz zaštitu okoliša i prirode i nepovoljnog učinka poplava na poljoprivredna tla poziva se Ministarstvo poljoprivrede na dostavu informacija o provedenim i planiranim aktivnostima Ministarstva poljoprivrede vezanim uz sprečavanje degradacije tala izloženih poplavama.

U cilju donošenja konkretnih prijedloga provedbe aktivnosti i mjera upravljanja  rizicima i ublažavanja štetnih posljedica poplava i poticanja međuresorne suradnje u rješavanju problematike uzroka i posljedica poplava na području Republike Hrvatske pozivaju se na suradnju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poljoprivrede Agencija za vodne puteve, Hrvatske vode i Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, kao i suradnju sa susjednim državama.

S namjerom ubrzavanja postupaka provođenja aktivnosti upravljanja rizicima i ublažavanja štetnih posljedica poplava pozivaju se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvo poljoprivrede na razmatranje potrebe izmjena zakonske regulative.

Pozivaju se Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za vodne putove i Hrvatske vode na dostavu odgovora do kraja rujna 2018. godine. Izvještajna sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu i Odbora za poljoprivredu održati će se tijekom listopada 2018. godine.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 27. sjednici održanoj 23. svibnja 2018. godine, Prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2018. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su glavni ciljevi koji se planiraju postići predloženim Zakonom rješavanje izdavanja koncesije na pomorskom dobru za realizaciju projekta prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin i prateće infrastrukture, kao i nedvojbeno utvrđivanje interesa RH kojim se omogućava izvlaštenje nekretnina. Donošenjem ovoga Zakona omogućit će se realizacija strateškog projekta gradnje terminala za UPP u dvije faze odnosno gradnja plutajućeg terminala za UPP u prvoj fazi te gradnja kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi. Navedeni projekt alternativnog dobavnog pravca osigurat će sigurnost opskrbe plinom Republike Hrvatske i zemalja srednje i jugoistočne Europe.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je da se u razvoj projekta UPP terminala krenulo s razvojnim aktivnostima izgradnje kopnenog terminala za koje je 2014. ishođeno Rješenje prema kojem je namjeravani zahvat, uvozni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, prihvatljiv za okoliš te je ishođena i lokacijska dozvola koja je postala pravomoćna 2015. godine. Imajući u vidu sve ove provedene aktivnosti postavljeno je pitanje razloga naknadne razrade ovoga projekta kojom je predviđena fazna gradnja terminala uz izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te planiranih kapaciteta u odnosu na prvotne. Zatraženo je i detaljnije pojašnjenje hitnosti donošenja ovoga Zakona.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je terminal za UPP strateški energetski projekt Republike Hrvatske od značaja i za Europsku uniju budući da bi poslužio za diversifikaciju dobavnih pravaca i osigurao sigurnost opskrbe plinom za Republiku Hrvatsku i zemlje srednje i jugoistočne Europe. Pojašnjeno je da je projekt već duže vrijeme razvijan kao kopneni terminal s tim da je, polazeći od procjene operacijskih troškova plutajućeg terminala i procjene godišnjeg najma od 50 milijuna eura, plutajući terminal ocijenjen nepovoljnim. Današnja situacija bitno je promijenjena tim više što se danas razmatra mogućnost kupnje broda od strane tvrtke investitora ovog projekta što će značajno sniziti operativne troškove projekta. Nadalje, plutajući terminal bit će kapacitiran na 2,5 milijardi kubika plina što je za Hrvatsku trenutno limit i ukoliko bi se gradio veći kopneni terminal (čiji bi godišnji kapacitet iznosio 5 milijardi kubika), budući da hrvatski plinovodni sustav u ovom trenutku ne može niti primiti više od 2,5 milijardi kubika godišnje. Uz značajno manja potrebna financijska ulaganja u realizaciju plutajućeg terminala u odnosu na kopneni (procjena je da neće prijeći 250 milijuna eura) razlog za hitnost predloženog Zakona proizlazi i iz činjenice da istječe rok korištenja bespovratnih EU sredstava sukladno sporazumu potpisanom u prosincu 2017. godine. Jedan od argumenata ujedno je i činjenica da se zbog brže izvedbe plutajućeg terminala kao alternativnog dobavnog pravca osigurava u kraćem roku  sigurnost opskrbe plinom RH i zemalja srednje i jugoistočne Europe.

U raspravi je istaknuto da je predloženim Zakonom kao nositelj investicije projekta terminala za UPP na otoku Krku određeno društvo LNG Hrvatska d.o.o. te da je člankom 6. stavkom 2. definirano da promjenu vlasničke strukture investitora uređuje Vlada Republike Hrvatske odlukom ili zaključkom o promjeni vlasničke strukture na prijedlog ministarstva nadležnog za energetiku. Istaknuto je kako ovo otvara pitanje moguće promjene vlasničke strukture investitora. Postavljeno je pitanje usklađenosti prve faze projekta tj. plutajućeg terminala s važećom prostorno-planskom dokumentacijom budući da je pravomoćna lokacijska dozvola ishođena za kopneni terminal te da je u prostorno-planskoj dokumentaciji planirana luka posebne namjene za prihvat brodova i iskrcaj, ali ne i plutajući terminal na razdoblje od 99 godina.
Naglašeno je kako u cijelom ovom postupku nije uvažena javnost i lokalna razina budući da je predloženi Zakon bio na javnoj raspravi svega 15 dana dok Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 80/13, 153/13-Zakon o gradnji, 78/15 i 12/2018) propisuje minimalni rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona i provedbenih propisa koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš. Upozoreno je na važnost uključivanja i uvažavanja lokalne razine.

Nadalje je u raspravi istaknuto da je terminal za UPP na otoku Krku strateški projekt čija je realizacija važna za Republiku Hrvatsku tim više što će plin, koje je najčišće fosilno gorivo,  imati upravo u sljedećih pedeset godina veći značaj s pozitivnim učincima njegova korištenja (posebice u pomorskom transportu) na okoliš. U tom smislu podržan je i nužnim ocijenjen razvoj ovog alternativnog dobavnog pravca te je kao dobro rješenje istaknuto uvođenje plutajućeg terminala kao prve faze projekta. Pri tome je upozoreno i na važnost spretnije komunikacije s javnošću s ciljem daljnje realizacije projekta u suglasju s lokalnom razinom. Skrenuta je pozornost na učinke korištenja klora u zatvorenom, plitkom Kvarnerskom zaljevu te izneseno stajalište kako na ovome rješenju ne treba inzistirati jer je znatno drugačiji mogući utjecaj ove metode na ovom prostoru nego na obalama oceana gdje je bitno intenzivniji sustav razrjeđenja. Ključnim za postizanje ekonomičnosti ovog projekta ocijenjeno je jačanje gospodarske diplomacije i suradnje s partnerima koji su iskazali interes za ovaj projekt (europske zemlje, SAD).

Također je istaknut značaj realizacije ovog projekta u kontekstu implementacije ukapljenog prirodnog plina kao ekološki prihvatljivog goriva u pomorskom prometu, a sukladno  najnovijim preporukama Međunarodne pomorske organizacije i aneksu Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL) kojim se državama svijeta koje imaju trgovačke mornarice preporučuje prelazak na ukapljeni prirodni plin. Ujedno je ocijenjeno da  ovaj projekt neće imati širi utjecaj s aspekta zaštite okoliša. Napomenuto je da na sjeveru Jadrana na talijanskoj strani postoji ovakav terminal te da su brodovi koji tamo uplovljavaju najmanje onečišćivači Jadrana. Utjecaj brodova koji će za ove potrebe uplovljavati u Jadran detaljno je sagledan u Maritimnoj studiji koju je izradio Pomorski fakultet u Rijeci, a za koje je Rješenje o prihvaćanju donijela Lučka kapetanija Rijeka.

U raspravi je istaknuto da je ovaj projekt od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, ali da je dominantan i interes Europske unije. Naglašeno je kako je nepošteno da se dio tržišnog rizika prevaljuje Republiku Hrvatsku koja da bi osigurala fizibilnost projekta pristaje na ekološki niži standard uvođenjem prve faze plutajućeg terminala.
 U nastavku rasprave iznijeto je i stajalište da je ovo projekt koji je neprihvatljiv sa stajališta zaštite okoliša i posebice mogućih negativnih učinka ovoga projekta na turističku djelatnost koja je značajan izvor prihoda za RH. Problematizirano je pitanje utjecaja moguće ekološke katastrofe na ovom području na turizam kao i troškova njezine sanacije za lokalnu razinu.
Predstavnici Zelene akcije, koja je ujedno Odboru dostavila pisane primjedbe, u raspravi su izdvojili da je predloženi Zakon bio na javnoj raspravi od 12. do 27.  travnja 2018. godine što je svega 15 dana. Tako postupanje smatraju neprimjerenim budući da se radi o jednom od zakona za koji postoji interes javnosti i čija će provedba imati značajan utjecaj na okoliš.

Ocijenjeno je da je za dobivanje potpore javnosti za ovakve investicijske projekte nužno provesti široku javnu raspravu uz uvažavanje primjedbi te iste javnosti. Udruga je mišljenja da predloženi Zakon stavlja u povoljniji položaj određenog investitora i to samo jednog te da se daje prednost investiciji pred očuvanjem okoliša. Upitno drže što se predloženim Zakonom predviđa mogućnost promjene vlasničke strukture tog jednog investitora odlukom Vlade RH ili zaključkom o promjeni vlasničke strukture na prijedlog ministarstva nadležnog za energetiku. Ovo posebice drže upitnim u kontekstu procesa dokapitalizacije tvrtke investitora i uključivanja stranih privatnih tvrtki.

Naglašeno je da su Zelena akcija i Zelena Istra uputile 18. svibnja 2018. godine tužbu Upravnom sudu u Rijeci kojom traže poništenje rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike o prihvatljivosti plutajućeg LNG terminala za okoliš.  Upitnim smatraju predviđanje izgradnje terminala za UPP u dvije faze od kojih prva obuhvaća plutajući terminal. Ovim razdvajanjem investicije na kopneni i plutajući terminal, izvršila se procjena samo pojedinačnog utjecaja na okoliš, a ne kumulativni utjecaj obje faze projekta. Ovu faznost projekta drže upitnom te navode da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 2014. godine zahvat kopnenog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku ocijenio prihvatljivim za okoliš uz izričitu napomenu kako nije dopušteno korištenje morske vode za uplinjavanje odnosno plutajući terminal. Osobito neprihvatljivim smatraju što je predloženi Zakon podloga za davanje pomorskog dobra u koncesiju na 99 godina dok se u Studiji o utjecaju na okoliš rađenoj za plutajući terminal navodi da će plutajući terminal, kao prva faza, raditi deset godina.

Postavljeno je pitanje ekonomske isplativosti ovog terminala te u tom smislu naveden primjer plutajućeg LNG terminala kod Livorna u Italiji čija je realizacija znatno premašila planirane troškove (s planiranih 200 na stvarnih 900 milijuna eura), a da bi tako izgrađen terminal potom korišten samo kao skladište plina. Ujedno ističu kako su se u ovom pojedinačnom slučaju izdaci za ovaj nefunkcionalan terminal prelili na građane u vidu povećanja računa za plin. Problematizirali su pitanje niskog stupnja iskoristivosti LNG terminala u Europi. Posebno upitnim ocjenjuju utjecaj ovog projekta na turizam koja je za RH iznimno značajna djelatnost.

Predstavnik predlagatelja zaključno je istaknuo kako će investitor projekta kupiti plutajuću jedinicu te da je za fizibilnost projekta nužno da se kapaciteti zakupe na dvadeset godina s tim da se ovaj plutajući terminal ne smije otuđiti u desetgodišnjem razdoblju od dana puštanja u rad terminala za UPP. Ujedno je naglasio da je stav Vlade RH i nadležnog ministarstva da investitor ovog projekta bude tvrtka u hrvatskom vlasništvu, a u ovom slučaju je riječ o društvu LNG Hrvatska d.o.o. koji je u vlasništvu Plinacro d.o.o. i HEP-a.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i  4 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 25. travnja 2018. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz lakih vozila te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/20007 (preinaka) COM (2017)676,  koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. ožujka 2018. godine.  

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/18-07/82, Urbroj: 50301-23/22-18-1 na sjednici održanoj 27. veljače 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Državnog zavoda za mjeriteljstvo koji je naglasio da ovaj prijedlog postavlja lakše dostupne ciljeve smanjenja emisije CO2 za nova laka vozila do 2030. godine, u kombinaciji s posebnim poticajnim mehanizmom za povećanje udjela vozila s nultom ili niskom emisijom ugljika što će osigurati da automobilska industrija EU-a zadrži svoju tehnološku  prednost, čime se jača njezina  konkurentnost i potiče  zapošljavanje. Isto tako naglašeno je da će ovaj prijedlog pomoći u ispunjavanju ciljeva zadanih u Okviru za klimatsku i energetsku politiku EU-a za razdoblje od 2020. do 2030. godine, koji uključuje ciljeve od najmanje 40% smanjenja emisija stakleničkih plinova u EU-u, usporedbi s razinama iz 1990. godine. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u sektorima koji nisu obuhvaćeni ETS-sektorom, što uključuje cestovni promet, mora iznositi najmanje 30% do 2030. u usporedbi s 2005. godinom. Norme za CO2 za laka vozila za razdoblje nakon 2020. pomoći će državama članicama da ostvare te ciljeve. Očekivane prednosti uslijed implementacije predloženih pravila: smanjenje od oko 170 milijuna tona CO2 u razdoblju od 2020. do 2030. godine (ekvivalent ukupne godišnje emisije Austrije i Grčke zajedno), bolja kakvoća zraka, posebno u gradovima; povećanje BDP-a do 6,8 milijardi eura 2030. godine stvarajući do 70.000 dodatnih radnih mjesta;, prosječna ušteda potrošača od oko 600 eura za novi automobil kupljen 2025. tijekom životnog vijeka vozila i do 1500 eura za novi automobil kupljen 2030. godine; ukupna ušteda do oko 18 milijardi eura godišnje u troškovima goriva za potrošača; ušteda u uvozu nafte od oko 380 milijuna tona u razdoblju od 2020. do 2040. ukupne vrijednosti oko 125 milijardi eura po današnjim cijenama (oko 6 milijardi eura godišnje).

RH podržava Prijedlog uredbe jer odredbe i ciljevi ovog zakonodavnog prijedloga predstavljaju novi korak u zaštiti okoliša, s obzirom na CO2 emisije prouzročene od motornih vozila. Budući da se odredbe, tj. obveze i kriteriji ovog prijedloga odnose u prvom redu na proizvođače motornih vozila i nadležna tijela koja ih tipno odobravaju (homologiraju), a u RH nema ni jednih ni drugih, nema mogućnosti da bi ova Uredba mogla negativno utjecati ili predstavljati probleme za RH u provedbi. Nadalje, RH naglašava i punu potporu doprinosu smanjenju stakleničkih plinova, jednom kada Uredba stupi na snagu.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

1. Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz lakih vozila te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/20007 (preinaka) COM (2017) 676

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Mihael Zmajlović, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 25. travnja 2018. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU COM (2018) 33 koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. ožujka 2018. godine.
 
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom klasa: 022-03/18-07/82, Urbroj: 50301-23/22-18-1 na sjednici održanoj 27. veljače 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture koji je naglasio da se ovim prijedlogom zamjenjuje trenutačna direktiva, koja uključuje donošenje zajedničkih pravila za pomorski promet. Iako je cilj Direktive zaštititi morski okoliš od ispuštanja otpada u more, opći cilj politike je olakšati pomorski promet i doprinijeti realizaciji unutarnjeg prometnog tržišta. Problem onečišćenja mora u pravilu postoji u svim vodama EU-a i stoga je potreban zajednički pristup EU-a za učinkovito rješavanje tih pitanja, budući da se ona ne mogu riješiti pojedinačnim djelovanjem država članica. Države članice istodobno zadržavaju pravo diskrecije s obzirom na provedbu zajedničkih pravila i načela na lokalnoj razini/razini luke. Države članice nastavit će odlučivati o obliku i radu sustava pokrivanja troškova, razini naknada i razvoju planova prihvata otpada i rukovanja otpadom u lukama na svojem državnom području. Prijedlog ima dvostruki cilj poboljšati zaštitu morskog okoliša od ispuštanja brodskog otpada te ujedno osigurati učinkovitost djelatnosti pomorskog prometa u lukama. Novi pristup oslanja se u znatnoj mjeri na sustav elektroničkog izvješćivanja i razmjenu informacija na temelju postojećih elektroničkih sustava i na načelu da informacije treba podnositi samo jednom. Time bi se trebalo olakšati praćenje i izvršenje, a povezano administrativno opterećenje svesti na najmanju moguću mjeru.

Republika Hrvatska  podržava Prijedlog direktive te pozdravlja ostavljenu mogućnost državama članicama za vlastitu organizaciju lučkih uređaja za prihvat na način kako je predviđeno planovima prihvata otpada i rukovanja otpadom, kao i osmišljavanje odgovarajućih sustava naknada u lukama. RH ujedno je iznijela nekoliko primjedbi vezano uz ribarske brodove ili plovila za razonodu koji su kraći od 45 metara, inspekcijske postupke te definiranje načina dostave informacija o stvarnom trenutku dolaska i odlaska u luke. 

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora  jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

1. Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU COM (2018) 33

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Mihael Zmajlović, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 25. travnja 2018. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka)  COM (2017) 753 koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od  23. ožujka 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/18-07/110, Urbroj: 50301-23/21-18-1 na sjednici održanoj 13.ožujka 2018. godine.  

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je pomoćnica ministra zdravstva koja je naglasila da se ovim novim prijedlogom mijenjaju i dopunjuju parametri sukladnosti vode za ljudsku potrošnju, uvodi kontrola temeljena na procjenama rizika za velike i male opskrbljivače vodom, proširuje opseg važeće Direktive s ciljem šireg pristupa vodi, proširuju  obveze obavješćivanja potrošača,  mijenja propisana provedba monitoringa te se na drugi način regulira i pitanje vezano uz materijale u dodiru s vodom za ljudsku potrošnju.

Republika Hrvatska načelno podržava donošenje nove Direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, ali smatra da u istoj treba jasno propisati određene standarde, koji bi bili preventivno primjenjivi na sve države članice, a uvažavajući pravo da svaka osoba ima jednak pristup vodi na cjelokupnom području EU-a. Republika Hrvatska smatra da nije prikladno brisanje grupe indikatorskih parametara kao i njihovih minimalnih vrijednosti zato jer su neki od tih parametara od velike važnosti, poput parametara vezanih uz dezinfekciju, parametara vezanih uz koroziju i sl. Isto tako za parametar mutnoće koji se prema odredbama važeće Direktive predstavljao kao indikatorski parametar a sada se uvrštava u mikrobiološke parametre, uz vrijednost < 1 NTU (nefelometarska jedinica mutnoće). RH je na nacionalnoj razini odredila vrijednost za mutnoću, koja iznosi 4 NTU u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije te navedeno smatra prihvatljivim parametrom, uz mišljenje da isti treba ostati na razini indikatorskih pokazatelja. Usvajanje prijedloga vrijednosti za mutnoću od 1 NTU mogao bi imati negativne konotacije na RH iz razloga što je pojava mutnoće u vodi tipična za podzemne krške vode i redovita pojava u svim dijelovima RH koji su ovisni o krškim vodonosnicima koji brzo reagiraju u slučaju obilnih padalina. Ukoliko bi se usvojio Prijedlog direktive s definiranom vrijednosti za parametar za mutnoću od 1 NTU, za ispunjenje tog zahtjeva bit će potrebno uvesti određene tehnologije obrade vode (ultrafiltacija), a povezani postupci će iziskivati kako znatna financijska sredstva, tako i vrijeme postavljanja takvih tehnologija.

Sljedeći problem RH vidi u brisanju odredbe vezanu uz derogaciju (članak 9.). Naime, sukladno odredbi članka 9. stavka 2. važeće Direktive propisano je da pod iznimnim okolnostima, država članica može zatražiti od Komisije i treće odstupanje za razdoblje koje nije dulje od tri godine s tim da odluku o svakom takvom zahtjevu Komisija donosi u roku od tri mjeseca. Trenutno u RH postoje izdana odobrenja prekoračenja maksimalno dopuštenih koncentracija (M.D.K.) i to za parametar arsen na području istočne Slavonije određenom broju pravnih osoba (prema važećoj Direktivi koncentracija za arsen iznosi 10 µg/l, a odobrenja se odnose na 50 µg/l). Stoga bi od interesa za RH  bilo osigurati još jedan period od 3 godine, počevši od 1. srpnja 2019., kako bi se provele i uspostavile adekvatne tehnologije obrade vode u cilju uklanjanja arsena, s obzirom da su sve države članice, prema važećoj Direktivi, imale tu mogućnost (za određene parametre na nacionalnoj razini).

Vezano uz pristup postavljanja standarda za domaće distribucijske sustave, RH podržava uvođenje kontrole i provođenje korektivnih radni na javnozdravstvenim objektima, dok se za privatne objekte smatra da je opseg Direktive preširok i predlaže se duži prijelazni period.

Ujedno RH drži da su novoutvrđene vrijednosti za parametre kloriti i klorati preniske s obzirom na učinkovitost dezinfekcije, dok se za  parametar Clostridium perfringens (spore) smatra da je njegovo određivanje smisleno za opskrbljivače koji koriste površinsku vodu za snabdijevanje potrošača.

Republika Hrvatska podržava pristup na temelju procjene rizika koji uključuje cjelokupni lanac vodoopskrbe, međutim stajališta je da je za male i vrlo male opskrbljivače rok od 6 godina nedostatan te se zahtijeva rok od 9 godina.

U raspravi na Odboru dodatno je naglašena važnost osiguravanja još jednog perioda od 3 godine za Republiku Hrvatsku te su istaknute posljedice koje bi neosiguravanje istog imalo za opskrbu vodom Slavonije. Također je upozoreno da bi primjena predloženih izmjena parametra mutnoće iziskivala značajna financijska sredstva.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8  glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) COM (2017) 753.

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Mihael Zmajlović, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 25. travnja 2018. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 92/106/EEZ o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica COM (2017) 648, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. ožujka 2018. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/18-07/32, Urbroj: 50301-23/22-18-1 na sjednici održanoj 30. siječnja 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji je naglasio da se ovom Direktivom nastoji dodatno povećati konkurentnost kombiniranog prijevoza u odnosu na cestovni prijevoz tereta na velike udaljenosti te time potaknuti preusmjeravanje s cestovnog prijevoza tereta na druge načine prijevoza. Cestovni prijevoz jedan je od glavnih uzročnika negativnog učinka prijevoza na čistoću zraka, emisije stakleničkih plinova, nesreće, buke i zagušenja te stvara problem za gospodarstvo i za zdravlje europskih građana. Budući da se do 2050. godine predviđa porast cestovnog prometa za 60% cilj je uspostaviti mjere za preusmjeravanje cestovnog prijevoza tereta na oblike prijevoza s niskim emisijama stakleničkih plinova kao što su prijevoz unutarnjim plovnim putovima te pomorski i željeznički prijevoz. Planirano je da se do 2030. godine 30% cestovnog prijevoza tereta dionice dulje od 300 km preusmjeri na druge načine prijevoza.

Republika Hrvatska podržava izmjenu navedene Direktive, a vezano za pojedine odredbe RH smatra da je potrebno točnije definirati metodologiju mjerenja zračne udaljenosti kao i pojmove utovarna jedinica, intermodalna utovarna jedinica i dvadesetstopna ekvivalentna jedinica kako bi se izbjegla pravna nesigurnost te predlaže u članku 2. Prijedloga Direktive predvidjeti brisanje članka 2. i članka 10. stavka 1. važeće Direktive obzirom da su rokovi navedeni u tim člancima prošli. Ujedno se RH slaže sa Švedskom i Finskom po pitanju udaljenosti između terminala za pretovar u manjim državama članicama i smatra da je potrebno jasnije definirati udaljenosti cestovne dionice te isto uskladiti s manjim državama s različitim geografskim karakteristikama.

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

1. Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 92/106/EEZ o utvrđivanju zajedničkih pravila za određene vrste kombiniranog prijevoza robe između država članica COM (2017) 648

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 25. travnja 2018. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina COM ( 2017) 660, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. ožujka 2018. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/18-07/14, Urbroj: 50301-23/22-18-1 na sjednici održanoj 16. siječnja 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike koji je naglasio da će predloženim izmjenama Direktiva o plinu postati primjenjiva na plinovodne veze s trećim zemljama uključujući postojeće i buduće plinovode, do granica nadležnosti EU-a. To uključuje odgovarajuće odredbe o pristupu trećih strana, regulaciji tarifa, vlasničkom razdvajanju i transparentnosti. Izmjenama će se također omogućiti podnošenje zahtjeva za izuzeće od prethodnih pravila za nove plinovodne veze s trećim zemljama u skladu s člankom 36. Direktive o plinu. Prijedlog uključuje i mogućnost da se državama članicama odobre odstupanja za postojeću uvoznu infrastrukturu koja je već u upotrebi. Kako bi se osigurao dosljedan pravni okvir za plinovode koji prolaze kroz više od jedne države članice, potrebno je utvrditi koja država članica treba odlučiti o takvom odstupanju.

Republika Hrvatska imajući u vidu važnost osiguravanja primjenjivosti Direktive o plinu iz 2009. na sve plinovodne veze s trećim zemljama te rješavanja prepreka dovršenju izgradnje unutarnjeg tržišta plina koje nastaju upravo zbog izostanka primjene tržišnih pravila EU-a na takve plinovode, ocjenjuje potrebnim te podržava donošenje izmjena predviđenih ovim prijedlogom uz usvajanje njezinih primjedbi. Kao općenitu primjedbu, Republika Hrvatska ukazuje da je donekle otežano praćenje izmjena teksta važeće Direktive, s obzirom na to da se prijedlogom kroz samo jedan članak mijenja nekoliko članaka Direktive o plinu. Ujedno je stav RH da je potrebno jasno definirati pojam „nadležni tijela trećih zemalja“ (članci 1. stavak 4., 5. i 6.).

Nakon uvodnog obrazloženja Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

1. Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina COM ( 2017) 660

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Mihael Zmajlović, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 7. veljače 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2018. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Uredba (EU) br. 511/2014 donesena u svrhu implementacije odredbi Protokola iz Nagoye te u svrhu brže ratifikacije Protokola iz Nagoye na čitavom području Unije od strane svih država članica. Predloženim Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji doprinijet će se  pravnoj sigurnosti i povećanju povjerenja između stranaka Protokola iz Nagoye te svih dionika koji sudjeluju u pristupu genetskim resursima i podjeli dobiti od genetskih resursa. Ujedno će se spriječiti da se u Uniji koriste genetski resursi i/ili tradicionalno znanje povezano s genetskim resursima kojima se nije pristupilo u skladu s nacionalnim zakonodavstvom o pristupu i podjeli dobiti bilo koje stranke Protokola iz Nagoye. Zakon će, uz primjenu navedene Uredbe ujedno omogućiti primjenu, odnosno provedbu pojedinih odredbi Provedbene Uredbe (EU) 2015/1866 kojom se utvrđuju detaljna pravila za provedbu Uredbe u dijelu koji se odnosi na registar zbirki genetskih resursa, praćenje usklađenosti korisnika i najbolje prakse. Između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona ne postoje razlike, a odredbe nekoliko članaka nomotehnički su dorađene.

Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 511/2014 O MJERAMA USKLAĐIVANJA ZA KORISNIKE PROTOKOLA IZ NAGOYE O PRISTUPU GENETSKIM RESURSIMA TE POŠTENOJ I PRAVIČNOJ PODJELI DOBITI KOJA PROIZLAZI IZ NJIHOVA KORIŠTENJA U UNIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 7. veljače 2018. godine, Prijedlog zakona o tržištu plina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2018. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se donošenjem predloženog Zakona jasno definirati nadležnost za obavljanje pojedinih poslova te urediti svi odnosi, prava i obveze sudionika na tržištu plina u skladu s Direktivom 2009/73/EZ odnosno urediti tržište plina u Republici Hrvatskoj u segmentu kućanstva na način da se urede odnosi te prava i obveze sudionika na tržištu plina, obveze regulatorne agencije, način zakupa skladišnih kapaciteta, način određivanja cijene javne usluge, način određivanja opskrbljivača u obvezi javne usluge, način određivanja zajamčenog opskrbljivača kao i uvjeti svih natječaja na tržištu plina koji se provode. Predloženim Zakonom definira se prijelazno razdoblje od tri plinske godine te produžuje zaštita kućanstva u pogledu cijene i sigurnosti opskrbe. Razlozi donošenja ovoga Zakona po hitnom postupku su uklanjanje EU Povreda kao i pravovremeno provođenje aktivnosti vezno uz tržišne rokove zakupa skladišnih kapaciteta, transportnih kapaciteta, nabavke plina kao i sklapanja ugovora s opskrbljivačima u obvezi javne usluge (rok 1. travnja tekuće godine).

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru postavljeno je pitanje kako će se donošenje ovoga Zakona odraziti na Petrokemiju d.d. iz Kutine koja je značajni potrošač plina u Republici Hrvatskoj budući da nabavlja trećinu ukupnih količina plina na tržištu Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja pojasnio je da će Petrokeija d.d. sukladno ovom Zakonu biti u mogućnosti izabrati što je moguće povoljnijeg dobavljača te da što se tiče primjene ovoga Zakona sigurno neće od 1. travnja 2018. imati skuplji plin. Skrenuta je pozornost da je jedan od ključnih problema za ovu tvrtku generalno prisutan problem visine tarifa transportnog sustava koji je opterećen realiziranim investicijama u plinovode (konkretno Bosiljevo-Dugopolje) koji još nisu u tolikom prometu.

U tom smislu razmatrat će se, u suradnji s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom, mogućnost korigiranja i smanjivanja navedenih tarifa u nekom narednom razdoblju. Tomu bi u prilog išlo povećanje fizičkog obujma transporta zahvaljujući projektu LNG-a te diverzifikacija izvora dobave plina što bi posljedično smanjilo cijenu transporta odnosno cijenu plina za sve kupce pa tako i Petrokemiju d.d.  Istaknuto je da trenutno značajnu poteškoću u izboru najpovoljnijeg dobavljača ovoj tvrtki predstavlja njezina nelikvidnost, a ne cijena plina.

Zatražena su i dodatna pojašnjenja vezano uz terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku te je predstavnik predlagatelja pojasnio da će se EU sufinanciranjem od 102 milijuna eura pokriti 27,8% investicije odnosno nabavka broda (FSRU), izgradnja prihvatnog pristaništa i sva oprema bitna za funkcioniranje sustava. Ostatak je predviđen da se pribavi na tržištu kapitala.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O TRŽIŠTU PLINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjena i dopuna teksta i Dodataka I., II., III., IV., VI. i VIII. Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima iz 1998. godine uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine i Izmjena i dopuna Dodataka I. i II. Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima iz 1998. godine uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Republika Hrvatska stranka Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine. Cilj je navedenog Protokola  nadzor, smanjenje ili uklanjanje ispuštanja, emisija i prijenosa postojanih organskih onečišćujućih tvari. Njime se od stranaka zahtijeva da ukinu proizvodnju i uporabu određenih tvari odnosno ograniče uporabu tvari definiranih Protokolom, da izrađuju i održavaju proračune emisija postojanih organskih onečišćujućih tvari, prikupljaju informacije o proizvodnji i prodaji postojanih organskih onečišćujućih tvari te da osiguraju primjenu/uporabu najboljih raspoloživih tehnika. Izmjenama i dopunama Protokola ažuriran je popis postojanih organskih onečišćujućih tvari obuhvaćenih Protokolom u svrhu dodatnog ograničavanja proizvodnje i uporabe većeg broja postojanih organskih onečišćujućih tvari, lakše prilagodbe Protokola budućem razvoju najboljih raspoloživih tehnika te olakšavanja pristupanja stranaka s gospodarstvima u tranziciji Protokolu. Mjerodavno nacionalno zakonodavstvo koje je na snazi već je usklađeno s Izmjenama i dopunama Protokola.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENA I DOPUNA TEKSTA I DODATAKA I., II., III., IV., VI. I VIII. PROTOKOLA O POSTOJANIM ORGANSKIM ONEČIŠĆUJUĆIM TVARIMA IZ 1998. GODINE UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE I IZMJENA I DOPUNA DODATAKA I. I II. PROTOKOLA O POSTOJANIM ORGANSKIM ONEČIŠĆUJUĆIM TVARIMA IZ 1998. GODINE UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjena i dopuna teksta i Dodataka osim III. I VII. Protokola o teškim metalima iz 1998. godine uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine glavni međunarodni pravni okvir za suradnju i mjere u svrhu ograničavanja, postupnog smanjivanja i sprečavanja onečišćenja zraka i njegovih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš, s posebnim naglaskom na dalekosežno prekogranično onečišćenje zraka. Republika Hrvatska stranka je sedam od osam sklopljenih Protokola uz navedenu Konvenciju, a kojima je cilj smanjenje i nadzor emisija u zrak olova (Pb), kadmija (Cd) i žive (Hg) kao štetnih teških metala koji su podložni dalekosežnom atmosferskom prijenosu. Predloženim Zakonom potvrđuju se usvojene Izmjene i dopune Protokola o teškim metalima iz 1998. godine kojima se utvrđuju posebno strože granične vrijednosti emisija za čestice iz određenih velikih stacionarnih izvora, kao i fleksibilna prijelazna rješenja strankama koje budu pristupile Protokolu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2019. godine. Mjerodavno nacionalno zakonodavstvo koje je na snazi već je usklađeno s Izmjenama i dopunama Protokola.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENA I DOPUNA TEKSTA I DODATAKA OSIM III. I VII. PROTOKOLA O TEŠKIM METALIMA IZ 1998. GODINE UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na nastavku 22. sjednice održanom 24. siječnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se donošenjem predloženog Zakona nacionalno zakonodavstvo uskladiti s nizom Direktiva čime će se ujedno  otkloniti prepreke za korištenje sredstava iz europskih fondova za buduće razdoblje planirano Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Predloženim Zakonom osigurava se usklađivanje s Direktivom 2014/52/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, Direktivom 2013/30/EU o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja), Direktivom 2004/35/EZ o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete na okolišu te Uredbom (EU) 2016/1628 koja se odnosi na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve. Naglašeno je kako predložene izmjene i dopune između ostalog donose niz novina u dijelu procjene utjecaja zahvata na okoliš, ishođenja okolišne dozvole, odgovornosti operatera za štete u okolišu i prijeteću opasnost, sadržaja Plana intervencija u dijelu koji se odnosi na postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu, obveza relevantnih operatora ili vlasnika i nositelja odobrenja odobalnih objekata. Detaljnije su obrazloženi članci koji su pravno i nomotehnički dorađeni u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je ponovno istaknuta potreba pojmovnog usklađenja Zakona o zaštiti okoliša na način uvođenja razlikovanja pojmova „onečišćenje“ i „zagađenje“. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da će navedeno biti predmet izmjene u sklopu planirane izrade sveobuhvatnih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti okoliša.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na nastavku 22. sjednice održanom 24. siječnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. prosinca 2017. godine.
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši dodatno usklađivanje s odredbama Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore i Direktive o očuvanju divljih ptica te uklanjanju uočeni nedostaci važećeg Zakona.  Predloženim izmjenama i dopunama obuhvaćene su odredbe vezane uz planiranje i organizaciju zaštite prirode, osnivanje i djelatnost Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, očuvanje i upravljanje ekološkom mrežom, opće mjere očuvanja divljih vrsta, odredbe o stranim vrstama, odredbe o očuvanju i upravljanju speleološkim objektima, odredbe o javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, odredbe o proglašenju zaštićenih područja i prestanku zaštite, odredbe o mjerama stroge zaštite vrsta, odredbe o koncesijskim odobrenjima, praćenju stanja vrsta i stanišnih tipova i izvješćivanju te financiranju zaštite prirode.
 
Vezano uz primjedbu Odbora iznesenu u prvom čitanju o potrebi da se ubrza proces davanja koncesija za speleološke objekte, predlagatelj je u obrazloženju predloženog Zakona pojasnio da je člancima 89. i 90. Konačnog prijedloga zakona propisano da javne ustanove mogu dati koncesijsko odobrenje pravnim ili fizičkim osobama na vrijeme do pet godina za gospodarsko korištenje prirodnih dobara i/ili obavljanje drugih dopuštenih djelatnosti na zaštićenom području ili speleološkom objektu kojima upravljaju, kao i postupak dodjele koncesijskih odobrenja što će pridonijeti ubrzavanju postupka dodjele. Vezano uz primjedbu Odbora o potrebi jasnijeg definiranja načina raspodjele sredstava koji javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode ostvare od naplate ulaznica i vinjeta i koji se uplaćuju u državni proračun, obrazloženo je da je navedeno cjelovito definirano člankom 95. Konačnog prijedloga zakona. Navedenim člankom u odnosu na prvo čitanje definirano je pitanje korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena a koje ostvare javne ustanove koje upravljanju nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

U raspravi na Odboru istaknuto je kako je preciznijim reguliranjem problematike oporavilišta za divlje životinje u svrhu njihova oporavaka i povratka u prirodu riješeno pitanje definiranja formalno pravnog okvira za ovu djelatnost. Međutim skrenuta je pozornost kako i nadalje ostaje otvoreno pitanje financiranja opremanja i rada oporavilišta. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da su do sada iz državnog proračuna osiguravana relativno simbolična financijska sredstava za oporavilišta koja funkcioniraju na području Republike Hrvatske. Stoga su, u cilju osiguranja financijskih sredstava, u Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u Mjeru 6ii uvrštena uz strane invazivne vrste i izradu planova upravljanja Naturom i navedena oporavilišta. Izrađena je priprema poziva za oporavilišta i očekivano je da će se tijekom ove godine za ovo sufinanciranje iz sredstava Europske unije javiti uz priloženu projektnu dokumentaciju gotovo sva oporavilišta koja imaju tehničke preduvjete. Navedenim se osigurava sufinanciranje od 85% iz sredstava Europske unije, dok bi se preostali dio za razvoj i dodatno opremanje oporavilišta osigurao iz sredstava državnog proračuna.
 
U raspravi je izraženo pojedinačno mišljenje kako obveza javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode da postotak ostvarenih prihoda uplaćuju u državni proračun predstavlja u konačnici uzimanje sredstava lokalnoj zajednici na čijem se području nalazi zaštićeno područje. U tom smislu izraženo je neslaganje s navedenim odredbama.
  
Naglašena je potreba za detaljnim, sveobuhvatnim izmjenama Zakona o zaštiti prirode te je predstavnik predlagatelja obrazložio kako je izrada navedenih u planu tijekom ovog mandata.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE
u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i sljedećim

A M A N D M A N O M

Na članak 112.

U članku 112. stavku 1. i 2. riječi „1. siječnja 2018. godine“ zamjenjuju se riječima: „30. lipnja 2018. godine“.
U stavku 4. riječi: „budu imale“ zamjenjuju se riječima: „imaju“ te riječi „stavka 6. dodanog člankom 94.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 7. dodanog člankom 95.„.

Obrazloženje:
Budući da je rok naveden u stavku 1. i 2. članka 112. konzumiran predloženim amandmanom osigurava se potrebno vrijeme za prilagodbu upravnih tijela na provedbu poslova iz članka 46. stavka 2. izmijenjenog člankom 27. predloženog zakona, odnosno javnih ustanova na provedbu poslova iz članka 143. podstavka 2. izmijenjenog člankom 71. predloženog zakona. Izmjena stavka 4. nužna je iz razloga što predloženi Zakon nije stupio na snagu prije 1. siječnja 2018. godine te se kumulirani višak prihoda odnosi na proteklu 2017. godinu, kao i zbog pogreške u navođenju broja stavka iz članka 204.b predloženog Zakona.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na nastavku 22. sjednice održanom 24. siječnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. prosinca 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izdvajanjem tematike stranih vrsta iz Zakona o zaštiti prirode te izradom ovoga Zakona cjelovito uređuje problematika stranih vrsta, a osobito pitanja sprječavanja unošenja i širenja te upravljanja stranim vrstama, uključujući i invazivne strane vrste. Predloženim zakonom uređuje se pravni okvir vezano uz stavljanje na tržište, uzgoj u kontroliranim uvjetima i uvođenje stranih vrsta u prirodu, procjenu rizika invazivnosti stranih vrsta, strane vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj i s time povezana ograničenja i kontrole te se definira detaljan sustav upravljanja invazivnim vrstama u Republici Hrvatskoj. Zakonom će se omogućiti provedba odredbi Uredbe (EU) br. 1143/2014 kojom je uređena problematika stranih i invazivnih stranih vrsta u Europskoj uniji. Naime, Hrvatska je u obvezi donijeti akte planiranja za upravljanje invazivnim stranim vrstama, uspostaviti sustav njihova nadzora/praćenja, poduzimati mjere brzog iskorjenjivanja u ranoj fazi njihove invazije te provesti obnovu oštećenih ekosustava i izrađivati nacionalno izvješće o provedbi navedene Uredbe. Stoga predloženi Zakon definira provođenje službenih kontrola, izradu i donošenje navedenih akata planiranja, uspostavu sustava ranog otkrivanja i brzog odgovora, uspostavu te integraciju baze podataka o stranim i invazivnim vrstama u postojeći Informacijski sustav zaštite prirode. Propisuje se postupak ishođenja dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike, izrada studije utjecaja strane vrste na prirodu kao i donošenje pravilnika kojim će se definirati crna i bijela lista stranih vrsta te vrste s crne liste koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju u svrhu suzbijanja njihova negativnog utjecaja. Predstavnik predlagatelja detaljnije je prezentirao razlike u tekstu Konačnog prijedloga zakona u odnosu na rješenja iz teksta Prijedloga zakona.

U raspravi je otvoreno pitanje ponovnog uvođenja (reintrodukcije) određenih vrsta u područja iz kojih su ranije izumrle. Ovdje je prvenstveno ukazano na ponovno uvođenje dabra koji je u prošlosti nastanjivao područja Hrvatske i koji je ponovno uveden (reintroduciran) na nekadašnja staništa. Upozoreno je da je navedeno, u okolnostima nepostojanja prirodnog neprijatelja, rezultiralo njegovim brzim razmnožavanjem. Predstavnik predlagatelja obrazložio je da se navedena vrsta ne smatra stranom invazivnom vrstom te da je postupak reintrodukcije definiran Zakonom o zaštiti prirode. U tom smislu ukazano je na potrebu poštivanja odredbi toga Zakona prilikom ponovnog uvođenja vrsta na područja Republike Hrvatske.

Raspravljano je i o problemima uvođenja kalifornijske pastrve u vode od strane ribarskih društava, potrebi suzbijanja crvene pipe koja napada i uništava palme te pitanju autohtonosti  alepskog bora koji danas pokriva značajne površine u Dalmaciji.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O SPRJEČAVANJU UNOŠENJA I ŠIRENJA STRANIH TE INVAZIVNIH STRANIH VRSTA I UPRAVLJANJU NJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 22. studenog 2017. godine, Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. studenog 2017. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna  Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija  za 2019. i 2020. godinu s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, P.Z. br. 220. 

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu iznijela je predstavnica Ministarstva financija te istaknuo da se predmetnim prijedlogom zakona omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika, Hrvatske za 2018. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 4 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donose

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 21. sjednici održanoj 22. studenog 2017. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, prvo čitanje, P.Z.E. br. 224 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Uredba (EU) br. 511/2014 donesena je u svrhu implementacije odredbi Protokola iz Nagoye te u svrhu brže ratifikacije Protokola iz Nagoye na čitavom području Unije od strane svih država članica.

Isto tako naglašeno je da navedena Uredba definira obveze i odgovornosti korisnika genetskih resursa pa tako posebno ističe mjere usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye, uvodi pojam „dužne pažnje“ u postupanju korisnika što podrazumijeva da svaki korisnik prilikom nabave/razmjene genetskih resursa provjerava je li pristup tim genetskim resursima bio u skladu s primjenjivim pravnim ili regulatornim zahtjevima države pružateljice genetskih resursa.

Nadalje, regulira se uspostava registra zbirki genetskih resursa na razini Unije u svrhu olakšane razmjene genetskih resursa, registracije zbirki genetskih resursa (npr. genske banke, botanički vrtovi, zoološki vrtovi, zbirke patogena itd.) što detaljno određuje Provedbena Uredba Komisije (EU) 2015/1866 . Isto tako naglašeno je da ovaj  Prijedlog zakona uključuju utvrđivanje nadležnih tijela i njihovih zadaća u svrhu provedbe odredbi Uredbe (EU) br. 511/2014 i Provedbene Uredbe (EU) 2015/1866, provedbu stručnog i inspekcijskog nadzora nad korisnicima genetskih resursa te propisivanje odgovarajućih prekršajnih odredbi kojima se sankcionira nepoštivanje odredbi Uredbe (EU) br. 511/2014, Provedbene Uredbe (EU) 2015/1866 i samoga Zakona.

Tijekom rasprave naglašeno je da  će provedba ovog zakona doprinijeti  očuvanju bioraznolikosti i održivoj upotrebi njezinih sastavnica, u skladu s odredbama Konvencije, većoj pravnoj sigurnosti, kako korisnika genetskih resursa i/ili tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima, tako i osiguravatelja genetskih resursa i/ili tradicionalnog znanja povezanog s genetskim resursima.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, prvo čitanje, P.Z.E. br. 224

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 22. studenog 2017. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenog 2017. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, P.Z. br. 220.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su projekcije prihoda za 2018. godinu predviđene u iznosu od cca 129 milijardi kuna, što je za 5,4% više u odnosu na 2017. godinu (računajući rebalans), a posebice je vidljiv porast PDV-a od 4,3%. Ukupni rashodi predviđeni su u iznosu od cca 133 milijarde kuna, a planirani deficit ostao bi u zadanim okvirima odnosno iznosio bi 0,5%. Projekcijama za 2019. godinu predviđa se uravnoteženje državnog proračuna dok bi u 2020. godini suficit državnog proračuna iznosio 0,8%. S tim u svezi očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to na 76,6% BDP-a u 2018. godini, 73,4% BDP-a u 2019. godini, te 69,5% BDP-a u 2020. godini. U daljnjem izlaganju predstavnica Ministarstva financija osvrnula se na makroekonomsku situaciju te ustvrdila da je kontinuirano vidljivo pozitivno kretanje u gospodarstvu, te da će BDP u  2018. godinu porasti za 2,9%, dok se porast BDP-a u 2019. i 2020. godinu predviđa za 2,6% i 2,5%. Istaknula je da su hrvatske projekcije u skladu s projekcijama Europske komisije i financijskih institucija.
 
Financijski plan Ministarstva zaštite okoliša i energetike obrazložio je državni tajnik koji je naglasio da  za 2018. godinu planirano 3.302.133.639 kuna što je za 674.159.387 kune veći iznos od sredstava za 2017. godinu kada je iznosio 2.627.974.252 kuna. Gledano po izvorima sredstava značajni dio od 1. 439.362.517 kn, čine EU fondovi koji su u proračunu za 2017. godinu bili znatno niži i iznosili su oko 760  milijuna kuna. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavio je ukupne planirane  prihode Fonda za 2018. godinu koji će iznosit 1.159.729.200 kuna a rashodi 1.174.049.000 kuna što predstavlja manjak u iznosu od 14.319.800 kune.

Tijekom rasprave ukazano je predstavniku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  da bi se reformom sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada, koja nažalost nije provedena, smanjili rashodi.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova “za“ i 4 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU

te sljedećih odluka:

Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za 2018. i projekcije za 2019. i 2020.  godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 8. studenog 2017. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, prvo čitanje, P.Z.214. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2017. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik  predlagatelja istaknuo je da se predlaže prestanak važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, a što za posljedicu ima i prestanak rada Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Naglašeno je da će poslove Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija preuzeti  Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a ostatak poslova koji se tiču investicijskog sektora i sektora za javno privatno partnerstvo neće se više obavljati sukladno Zakonu o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.

Nadalje, pojašnjeno je da će  Ministarstvo zaštite okoliša i energetike preuzeti poslove Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija iz područja energetike koje se odnose na stručnu potporu u pripremi i ugovaranju investicija u energetskom sektoru, praćenje i koordinaciju investicijskih projekata vezanih za obnovljive izvore energije, djelatnosti određene propisom kojim se uređuje učinkovito korištenje energije, analizu poslovanja i planova razvoja trgovačkih društava koje obavljaju energetske djelatnosti te stručnu potporu i sudjelovanje u pripremi natječaja i odabiru strateškog partnera za investicije iz energetskog sektora.
 
Isto tako tijekom rasprave  naglašeno je da će nadležno ministarstvo pružati stručnu pomoć u realizaciji strateških projekata iz energetskog sektora za financiranje i pronalaženje strateških partnera za financiranje,sudjelovati u vođenju dijela Registra investicija iz energetskog sektora te odrediti zajednički okvir mjera za uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva.
               

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića predsjednika Odbora. 
     

PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 20.  sjednici održanoj 8. studenog 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenog 2017. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu kao zainteresirano radno tijelo. 

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica ovog Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu iznio je predstavnik Ministarstva financija te istaknuo da se predmetnim prijedlogom zakona omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2017. godinu.
.
Bez rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donose

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 8. studenog 2017. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu., Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcija planova za 2018. I 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenog 2017. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog o izmjenama i dopunama državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je državni tajnik  Ministarstva zaštite okoliša i energetike naglasilo da je novi plan za 2017. godinu za navedeno ministarstvo 2.460.744.937 kn što je smanjenje od 167.229.315 kn  u odnosu na sredstva planirana proračunom za 2017. godinu. Nadalje je naglašeno da su ukupni prihodi Hrvatskih voda  u iznosu od 3.005.631.500 kn, a ukupni rashodi 2. 875.784.878 kn što predstavlja višak u iznosu od 129.846.622 kn., a  ukupni prihodi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 1.194.642.800 kn, a ukupni rashodi 1.196.960.000 kn što predstavlja manjak od 2.317.200 kn. Tijekom rasprave postavljeno je pitanje Ministarstvu zaštite okoliša i energetike koji je razlog smanjenja povlačenja sredstava iz Operativnog programa koherentnost i kohezija koje je vrlo nisko i iznosi svega 20-30%. Predstavnik ministarstva zaštite okoliša i energetike je odgovorio da se slaže da je to vrlo malo povlačenje te najavio  dva vrlo važna projekta koji će to stanje popraviti, a kao poteškoću navodi imovinsko pravne razloge na terenu.

Nadalje, postavljeno je pitanje predstavniku  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zašto je došlo do pada prihoda Fonda u protekle dvije godine, te što se poduzima da se zaustavi gubitak koji je akumuliran. Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je objasnio da će do kraja ove godine biti dogovorene aktivnosti naročito one koje se tiču  ambalažnog i elektroničkog otpada a koje će onda dati konkretne financijske koristi.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU

te sljedećih odluka:

Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za 2017. i projekcije za 2018. i 2019.  godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.
       
     

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

      Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 27. rujna  2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.
 
      Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

      U uvodnom obrazloženju državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši usklađivanje s Direktivom 2014/52/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš, Direktivom 2013/30/EU o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, Direktivom 2010/75/EU o industrijskim emisijama, Direktivom 2004/35/EZ o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu te Uredbom o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve. Donošenjem Prijedloga zakona izbjegava se podnošenje eventualnih tužbenih postupaka od strane Europske komisije protiv Republike Hrvatske te se otklanjaju prepreke za korištenje sredstava iz europskih fondova za buduće razdoblje planirano Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. godine.
 
      Novim zakonom jasnije se uređuju pojmovi štete u okolišu, djelatnosti opasne za okoliš, vrste i izuzeća od odgovornosti te obveze osiguranja raspoloživih sredstava za naknade štete. Nadalje, predložena je dopuna sadržaja Plana intervencija u dijelu koji se odnosi na mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona se dodatno uređuju odredbe kojima se reguliraju obveze i postupanje operatera po pitanju okolišne dozvole - zahtjev i  sadržaj okolišne dozvole, odredbe za razmatranje okolišne dozvole po službenoj dužnosti, te u području prekograničnog utjecaja emisija postrojenja. području prekograničnog. Naglašeno je također,  da je dijelu procjene zahvata  na okoliš u cijelosti je ugrađena odredbe Direktive 2014/52/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.

      U raspravi koja je potom uslijedila uočeno je da treba razlikovati pojam onečišćenja i zagađenja. Naime u ovom Prijedlogu zakona stalno se koristi pojam onečišćenje, međutim postoji razlika između ta dva pojma. Zagađenje nastaje ako se emitiraju više razine tvari koja zagađuju i pri tom nastaju nepopravljive štete u okolišu, a onečišćenje nastaje kada se emitiraju niže koncentracije tvari koje onečišćuju okoliš. Predstavnik predlagatelja složio se je sa sugestijom i naglasio da će to biti ispravljeno u novom Zakonu o zaštiti okoliša koji je u pripremi.
 
      Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

    1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša
    2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio, Mihaela Zmajlovića  predsjednika Odbora. 

     
PREDSJEDNIK ODBORA

Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 20. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se  Zakon predlaže po hitnom postupku s obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i formalno izražava spremnost da bude vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom  koji je jako važan za sigurnost i zaštitu okoliša Jadranskog mora.

Protokol predstavlja provedbu članka 7. Barcelonske konvencije ( Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja , a koja predstavlja pravni okvir za Mediteranski akcijski plan programa UN za okoliš( UNEP/MAP) kojom je propisano da ugovorene stranke poduzimaju sve mjere kako bi spriječile onečišćenje Sredozemnog mora uzrokovano istraživanjem i iskorištavanjem epikontinentalnog pojasa morskog dna i morskog podzemlja. Protokol je sastavljen u Madridu 1994. i istoga dana ga je potpisalo 8 država i Republika Hrvatska.

Obzirom na postojeću eksploataciju ugljikovodika iz Jadrana (18plinskih eksploatacijskih platformi i 1 kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar 3 eksploatacijska polja ugljikovodika, a iz kojih se dobije godišnje 1,2 milijardi plina) izuzetno je važno je pojačati mjere zaštite okoliša. Stranke Protokola nemaju financijskih obveza u smislu članarina i za provedbu protokola nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O ZAŠTITI SREDOZEMNOG MORA OD ONEČIŠĆENJA KOJE PROIZILAZI IZ ISTRAŽIVANJA I ISKORIŠTAVANJA EPIKONTINENTALNOG POJASA, MORSKOG DNA I MORSKOG PODZEMLJA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 20. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. srpnja 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik  predlagatelja istaknulo je da su strane i strane invazivne samo djelomično uređene Zakonom o zaštiti prirode, no zbog stupanja na snagu Uredbe ( EU) 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je navedenu tematiku izdvojiti iz postojećeg zakona o zaštiti prirode u zaseban zakon.

Obzirom da ovaj zakon ne može van snage stavljati odredbe Zakona o zaštiti prirode, već će se te odredbe staviti van snage Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, potrebno je osigurati istovremeno stupanje na snagu oba zakona. Zakon obvezuje sve pravne i fizičke osobe koje namjeravaju stavljati na tržište, uzgajati ili uvoditi u prirodu strane vrste na ishođenje dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Isto tako propisuje se donošenje pravilnika za crnu i bijelu listu stranih i stranih invazivnih vrsta koji se donosi uz prethodno mišljenje čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva. Nadalje dopušta se  uvoz stranih i stranih invazivnih vrsta u svrhu istraživanja i proizvodnje medicinskih proizvoda ali uz obvezu ishođenja dopuštenja Ministarstva (propisana je mogućnost prosljeđivanja zahtjeva Povjerenstvu te obveza informiranja javnosti).

Republika Hrvatska obvezna je uspostaviti nacionalni sustav nadzora, poduzimati mjere brzog uništavanja stranih i stranih invazivnih vrsta  u ranoj fazi invazije te  uspostaviti i integrirati bazu podataka u postojeći Informacijski sustav zaštite prirode. Isto tako, zakonskim će se odredbama u  sustavu nadzora invazivnih stranih vrsta koji obuhvaća  morski okoliš, doprinijeti očuvanju morskog okoliša.  
Tijekom rasprave tražila su se pojašnjenja o kriterijima temeljem kojih će se formirati  crna i bijela lista stranih i stranih invazivnih vrsta.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića predsjednika Odbora. 
     

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 20. rujna  2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. srpnja 2017. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske naveo je razloge pristupanja izradi novoga Zakona o zaštiti prirode i istaknuo da važeći Zakon ima nedostataka te je u tekstu predloženog zakona bilo potrebno unaprijediti određene dijelove zaštite prirode kao i uskladiti s novim zakonodavnim okvirom kojim se uređuje tematika stranih i stranih invazivnih vrsta kao i dodatno usklađivanje s odredbama Direktive o zaštiti prirodnih staništa i Direktive o pticama.

Novim zakonom jasnije se definiraju odredbe vezane uz planiranje i organizaciju zaštite prirode, osnivanje i djelatnost u području zaštite prirode Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, očuvanje i upravljanje ekološkom mrežom. Za područje ekološke mreže koje je u nadležnosti više javnih ustanova, upravna vijeća tih ustanova donose jedan cjeloviti plan, ali ga svaka ustanova provodi u okvirima svoje mjesne nadležnosti. Iznimno , plan upravljanja područjima ekološke mreže koja se dijelom ili u cijelosti nalazi izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a unutar granica mora pod nacionalnom jurisdikcijom donosi Ministar.

Nadalje istaknuto je da novi zakon upotpunjuje odredbe koje se odnose na uvjete za odobravanje sakupljanja,odnosno uzimanja iz prirode u svrhu prerade i /ili prodaje zavičajnih divljih vrsta u smislu da je pravna osoba dužna ishoditi dopuštenje Ministarstva za sakupljanje divljih vrsta. Nadalje preciznije se definiraju odredbe za obavljanje poslova genskih banaka i  poslova za oporavilišta za životinje.

U raspravi koja je potom uslijedila istaknuto je da je nužno jasnije definirati na koji će se način raspodjeljivati sredstava koje uprihode Javne ustanove od vinjeta i koje će se uplaćivati u Državni proračun. Isto tako nužno je ubrzati proces davanja koncesija za speleološka istraživanja jer je sada procedura spora.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 17. sjednici održanoj 10. srpnja 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku predlaže radi usklađenja s dokumentima Europske unije budući da se njime osigurava pravilan prijenos odredbi Direktive 2008/98/EZ i Direktive Komisije (EU) 2015/2017 u nacionalno zakonodavstvo i uspostavljanje pravnog okvira za provedbu Uredbe (EU) br. 1357/2014 te se time ispunjavaju obveze Republike Hrvatske vezano za povrede prava Europske unije br. 2016/0637 i 2015/2160 zbog neprenošenja odnosno neusklađenog prenošenja u nacionalni pravni sustav pojedinih odredbi Direktive 2008/98/EZ i Direktive Komisije (EU) 2015/1127. Tim se ujedno uklanja mogućnost izricanja značajnih novčanih sankcija Europske unije prema Republici Hrvatskoj. Nadalje, donošenjem ovoga Zakona osigurava se kontinuitet gospodarenja posebnim kategorijama otpada i uklanja opasnost od prestanka rada sustava sakupljanja i obrade posebnih kategorija otpada. Zaključno je istaknuto  kako se u ovoj godini pokreće izrada novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom. 
 
Nakon uvodnog obrazloženja vezano uz članak 25. važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojim su regulirana ograničenja u vezi odlaganja otpada na neusklađenom odlagalištu, postavljeno je pitanje dosizanja ciljeva najvećih dopuštenih masa otpada koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u periodu 2013. do 2017. godina zacrtanih stavkom 1. ovog članka Zakona. Zatraženo je od Ministarstva zaštite okoliša i energetike da pisanim putem Odboru dostavi izvješće o ostvarenju ciljeva definiranih člankom 25. stavkom 1. Zakona te provedenim inspekcijskim nadzorima nad primjenom odredbi ovoga članka Zakona.

U kontekstu dostizanja ciljeva iz pristupnog ugovora utvrđenih člankom 25. važećeg Zakona o održivom gospodarenju otpadom također je ukazano na potrebu definiranja cijelog niza hitnih aktivnosti.
U raspravi je pozitivnim ocijenjeno osiguravanje kontinuiteta gospodarenja posebnim kategorijama otpada i uklanjanje opasnosti od prestanka rada sustava sakupljanja i obrade posebnih kategorija otpada na način da sklopljeni ugovori važe do sklapanja ugovora iz članka 70. stavka 7. i članka 72. stavka 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Međutim, upozoreno je da je predloženim izmjenama i dopunama ovoga Zakona nužno jasno propisati najduži rok do kojeg se primjenjuje sklopljeni ugovor pravne ili fizičke osobe–obrtnika i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o obavljanju poslova sakupljanja odnosno obrade otpada određene posebne kategorije otpada. Predloženo je da se u prijelaznim i završnim odredbama u članku 25. stavku 1. i 2.  izrijekom definira rok što je prihvaćeno od strane predstavnika predlagatelja te je Odbor predložio amandman na tekst predloženog Zakona.
 
U kontekstu prelaska na polutržišni odnosno tržišni sustav gospodarenja otpadom apelirano je na potrebu da se zakonodavnim okvirom stvore pretpostavke za očuvanje socijalne komponente ovog sustava definiranjem obveze zapošljavanja određenog broja osjetljivih skupina stanovništva (invalidi, osobe s posebnim potrebama i slično).
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i sljedećim

A M A N D M A N O M

Na članak 25.

U članku 25. stavku 1. i 2. na kraju teksta umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: „a najduže dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“

Obrazloženje:
Predloženim zakonom osigurava se kontinuitet gospodarenja posebnim kategorijama otpada i uklanja opasnost od prestanka rada sustava sakupljanja i obrade posebnih kategorija otpada na način da sklopljeni ugovori važe do sklapanja ugovora iz članka 70. stavka 7. i članka 72. stavka 9. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Predloženim amandmanom dodatno se jasno propisuje najduži rok do kojeg se primjenjuje sklopljeni ugovor pravne ili fizičke osobe–obrtnika i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o obavljanju poslova sakupljanja odnosno obrade otpada određene posebne kategorije otpada na način da isti važi najduže dvanaest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 16. sjednici održanoj 9. lipnja 2017. godine, Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr.sc. Tomislavu Ćoriću za obavljanje dužnosti ministra zaštite okoliša i energetike, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine. 
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 95. i članka 119. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja dr.sc. Tomislavu Ćoriću  za obavljanje dužnosti ministra zaštite okoliša i energetike.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa, predsjednika Odbora. 

  
PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj 7. lipnja 2017. godine, Končani prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanja o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da u predloženom Konačnom prijedlogu zakona nema bitnih razlika u odnosu na Prijedlog zakona koji je raspravljen u prvom čitanju. Predloženim Zakonom utvrđuju se pravila za točno praćenje emisija ugljikova dioksida (CO2) i druge relevantne informacije o brodovima većim od 5.000 bruto tona koji dolaze u luke Europske unije, polaze iz tih luka ili se u njima nalaze te za izvješćivanje o emisijama i njihovoj verifikaciji, radi promicanja smanjenja emisija CO2 iz pomorskog prometa na troškovno učinkovit način. Navedeno između ostalog za brodare uključuje godišnju obvezu izvješćivanja Europske komisije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o količini ispuštenog CO2. Velik dio obveza koje propisuje Uredba (EU) 2015/757 već je uključen u tzv. SEEMP (Plan za upravljanje energetskom učinkovitosti broda) koji je obvezan od 1. siječnja 2013. godine i odnosi se na sve brodove iznad 400 bruto tona. 
Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2015/757 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 29. TRAVNJA 2015. O PRAĆENJU EMISIJA UGLJIKOVA DIOKSIDA IZ POMORSKOG PROMETA, IZVJEŠĆIVANJA O NJIMA I NJIHOVOJ VERIFIKACIJI TE O IZMJENI DIREKTIVE 2009/16/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj 7. lipnja 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2017. godine.  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Uredbom (EU) br. 517/2014 zamjenjuje postojeća Uredba (EZ) br. 842/2006. i propisuje postupanje s fluoriranim stakleničkim plinovima tijekom njihovog životnog ciklusa, od proizvodnje do zbrinjavanja na kraju uporabe. Uredba (EU) br. 517/2014 sadrži mjere koje imaju za cilj smanjiti emisije fluoriranih stakleničkih plinova do 2030. godine na 2/3 današnje razine spomenutih plinova u Europskoj uniji. Predloženim Zakonom utvrđuju se nadležna tijela, upravni i inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe za provedbu Uredbe (EU) br. 517/2014. Prezentirane su razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Između ostalog, sukladno primjedbi Odbora za zaštitu okoliša i prirode i Odbora za zakonodavstvo u članku 6. točki 7. Konačnog prijedloga zakona (članak 5. točka 7. Prijedloga zakona) izbrisan je rok 1. siječnja 2017. godine do kojega je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike bilo u obvezi obavijestiti Europsku komisiju o programima certifikacije i osposobljavanja budući da je isti konzumiran.  

Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 517/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. TRAVNJA 2014. O FLUORIRANIM STAKLENIČKIM PLINOVIMA I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 842/2006

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj 7. lipnja 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2017. godine.  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom koji je u odnosu na prvo čitanje nomotehnički dorađen vrši usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena.  U razdoblju od usvajanja Zakona o zaštiti zraka Europska unija donijela je niz novih propisa koji reguliraju praćenje emisija stakleničkih plinova, politike i mjere za njihovo smanjenje te prilagodbu klimatskim promjenama, uspostavu i primjenu Registra Unije za praćenje sustava trgovanja emisijskim jedinicama, metodologije učinkovitog praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova na nacionalnoj razini te obvezu akreditacije verifikatora koji verificiraju izvješća operatera postrojenja ili operatora zrakoplova u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Vezano za tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirane stakleničke plinove, Europska unija donijela je niz novih propisa koji reguliraju smanjenje i ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova te se i u ovom dijelu vrši usklađivanje nacionalnog zakonodavstva. 

Nakon uvodnog obrazloženja raspravljano je utjecaju sustava pročišćavanja otpadnih voda na kvalitetu zraka u vidu povremenih osjeta neugodnih mirisa u prvih šest mjeseci rada postrojenja te mjerenjima kvalitete zraka na lokalnoj razini u tim slučajevima.    

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 9. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 80/11), dostavio glavni državni revizor, aktom od 19. prosinca 2016. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poljoprivrede te u 20 ureda državne uprave u županijama i Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo u Gradu Zagrebu. Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, Državni ured za reviziju ocijenio je da je u devet ureda državne uprave u županijama gospodarenje mineralnim sirovinama bilo učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja, a u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu poljoprivrede te jedanaest ureda državne uprave u županijama bilo je djelomično učinkovito. Na temelju obavljene revizije Državni ured za reviziju dao je niz naloga i preporuka te je, između ostalog, istaknuto kako zakonski nije regulirana izrada osnovnih geoloških karata niti njihovo financiranje, a koje su osnova za davanje koncesija. U tom smislu istaknuta je potreba donošenja i izmjene propisa iz područja geologije i rudarstva kako bi se regulirala izrada osnovnih geoloških karata te utvrdio ukupni potencijal mineralnih sirovina RH i njihovo učinkovito korištenje.   

Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja mineralnim sirovinama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora. 
    

  PREDSJEDNIK ODBORA

                                           Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 9. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Pariškog sporazuma, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom potvrđuje Pariški sporazum kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Pariškim sporazumom utvrđuje se dugoročni kvalitativni cilj smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2˚C te da se pokuša zadržati na 1,5˚C u odnosu na razinu emisija u predindustrijskom razdoblju. Republika Hrvatska potpisala je Pariški sporazum 22. travnja 2016. godine u New Yorku. U usporedbi s ostalim članicama EU, RH ima niske emisije CO2 po stanovniku, ali je ranjiva na klimatske promjene te zainteresirana za doprinos globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova. U tijeku je izrada Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.  godinu, čije se usvajanje očekuje u drugom kvartalu 2017. godine. Ujedno će se u ovoj godini nastaviti s aktivnostima na izradi Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. godinu, čije se usvajanje očekuje u drugom kvartalu 2018. godine.

Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PARIŠKOG SPORAZUMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                           Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 9. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, Izvješće o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Izvješću o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine i Prijedlogu strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Izvješće o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine izrađeno kao sažeti prikaz Analize stanja prirode u Republici Hrvatskoj koju je za isto razdoblje izradio tadašnji Državni zavod za zaštitu prirode u travnju 2014. godine te se na njemu temelji predložena Strategija i akcijski plan zaštite prirode za razdoblje od 2017. do 2025. godine.  Izvješće o stanju prirode sadržava analizu svih sastavnica prirode (krajobrazna raznolikost, bioraznolikost i georaznolikost), procjenu ugroženosti vrsta, analizu pravnog i institucionalnog okvira zaštite prirode te pregled financijskih sredstava uloženih u zaštitu prirode. Pregled stanja prirode pokazuje da se RH i dalje odlikuje velikim bogatstvom divljih vrsta (zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta), ali su unatoč provedbe određenih mjera očuvanja mnoge divlje vrste i dalje ugrožene. Priroda u RH u najvećoj mjeri ugrožena je ljudskim djelovanjem i to preinakama prirodnih ekosustava, korištenjem bioloških resursa i onečišćenjem. Navedeno ima za posljedicu fragmentaciju, degradaciju i gubitak staništa. Najznačajniji pomaci napravljeni su u zaštiti vrsta i zaštiti područja u širem smislu: nacionalnih zaštićenih područja i ekološke mreže. U izvještajnom razdoblju nastavljeni su napori za bolju integraciju zaštite prirode u sustav obrazovanja. Ujedno su u cilju informiranja javnosti i struke razvijane tematske baze ujedinjene u Informacijski sustav zaštite prirode. Provedeno je i prvo nacionalno istraživanje stavova i informiranosti građana RH o zaštiti prirode koje je pokazalo kako većina ispitanika smatra da je najveća vrijednost RH njena očuvana priroda i da priroda predstavlja priliku za gospodarski razvoj. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.

     
PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 9. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, Prijedlog strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženu Strategiju i akcijski plan kao matično radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine i Izvješću o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predložena Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. o 2025. godine temeljni dokument zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. U Strategiju su ugrađene smjernice globalnog Strateškog plana za bioraznolikost 2011. - 2020. koji je usvojen na 10. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u Nagoyi. Strateški ciljevi predložene Strategije ujedno su usklađeni sa Strategijom Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine. Pet je strateških ciljeva predložene Strategije: povećati učinkovitost osnovnih mehanizama zaštite prirode, smanjiti direktne pritiske na prirodu i poticati održivo korištenje prirodnih dobara, ojačati kapacitete sustava zaštite prirode, povećati znanje i dostupnost podataka o prirodi te podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz planirane strateške aktivnosti u dijelu upravljanja zaštićenim područjima, posebice onim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode kojima upravljaju javne ustanove na županijskoj razini. Ujedno je upozoreno na problem dupliciranja kapaciteta te istaknuto kako obavljanje poslova zaštite okoliša od strane županijskih upravnih odjela za zaštitu okoliša i javnih ustanova na županijskog razini predstavlja dodatno financijsko opterećenje za županiju.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je proglašenje ekološke mreže Natura 2000 stavilo u tom dijelu najveći teret upravljanja na javne ustanove na županijskoj razini. Upravo zbog postojećih slabih kapaciteta na županijskoj razini osigurano je u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 40 milijuna eura za razvoj planova upravljanja i za jačanje kapaciteta upravljanja. S tim da navedeno ne podrazumijeva promjenu organizacijske strukture već jačanje kapaciteta u postojećoj strukturi.

U raspravi je nadalje naglašeno kako prepreku učinkovitom upravljanju zaštićenim područjima predstavljaju nerevidirane stručne podloge i neprecizno definirane granice zaštićenih područja. Predstavnik predlagatelja u tom kontekstu dodatno je članove Odbora informirao o aktivnostima koje se provode u suradnji s Državnom geodetskom upravom kako bi se u prvom koraku riješilo pitanje preciziranja granica nacionalnih parkova i parkova prirode te rješavanja postojećeg problema djelomičnog upisa granica zaštićenih područja u katastar i zemljišne knjige.

U nastavku rasprave izraženo je mišljenje kako je izradi ove Strategije trebala prethoditi revizija stručnih podloga, precizno definiranje granice zaštićenih područja, revizija planova upravljanja te izmjene Zakona o zaštiti prirode.

Polazeći od podatka da je oko 40% teritorija Republike Hrvatske pod nekim vidom zaštite (u nekim županijama poput Primorsko-goranske riječ je o preko 80% teritorija) naglašeno je kako je uvelike riječ o ruralnim područjima koja su podkapacitirana i demografski uništena. Upozoreno je da se nerijetko događala neosjetljivost institucija zaduženih za upravljanje tim zaštićenim područjima za potrebe stanovništva na ovim područjima pa je zaštita prirode postajala ograničavajući faktor razvoja. Istaknuto je da iz ove Strategije nije vidljivo koliki je naglasak na održivom razvoju koji uključuje stanovništvo zaštićenih područja kako zaštita okoliša i prirode ne bi bila ograničavajući faktor već naprotiv, u suradnji struke i lokalne zajednice, pokretač razvoja.

Naglašena je važnost usklađivanja svih važećih strateških dokumenata, odnosno predložene Strategije sa Strategijom energetskog razvoja, posebice vezano uz realizaciju energetskog potencijala rijeka i izradnju planiranih energetskih objekata na rijekama (istaknut primjer rijeke Drave). Skrenuta je pozornost na situacije u kojima se projekti od strateškog interesa ne realiziraju jer nisu sastavni dio prostornih planova lokalne razine te je istaknuto kako bi te projekte od strateškog interesa trebalo kroz strateške dokumente nametnuti jedinicama lokalne samouprave. U tom smislu navedeni su primjeri austrijskog modela.

Značajnim za očuvanje zaštićenih područja istaknuto je provođenje mjera i aktivnosti zaštite od požara te osiguranja sredstava za ove namjene, posebice u okolnostima kada je pitanje zaštite od požara decentralizirano tj. u nadležnosti lokalne razine.
Izraženo je mišljenje kako činjenica nedostatnih financijskih sredstava i velikih financijskih tereta na županijskoj razini traži angažman ili u pravcu iznalaženja potrebnih sredstava ili nužne promjene zakonske regulative.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA ZAŠTITE PRIRODE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO 2025. GODINE

 Odbor je ujedno jednoglasno (8 glasova „za“) donio sljedeći

Z A K L J U Č A K

1. Odbor predlaže Vladi Repubike Hrvatske da do početka plenarne rasprave u tekst Prijedloga Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine uvrsti prikaz mjera i aktivnosti zaštite od požara na zaštićenim područjima s modelima financiranja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.  
     

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da će se donošenjem predloženog Zakona omogućiti prostorno planiranje u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, a što predstavlja usklađenje s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28.8.2014). Ovime će se i formalno uspostaviti pravni okvir za prostorno planiranje morskog područja u Republici Hrvatskoj u svrhu promicanja održivog rasta pomorskih gospodarstava, održivog razvoja morskih područja i održivog korištenja morskih resursa. Predloženim Zakonom također se uređuje pitanje suradnje RH s državama članicama Europske unije u planiranju morskog područja u Podregiji Jadransko more te propisuje obveza nastojanja suradnje RH s državama koje nisu članice Europske unije u planiranju morskog područja u navedenoj Podregiji. Ujedno se predloženim Zakonom jasno navodi da se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi i Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Diretkive Vijeća 96/82/EZ (SL l 197, 24.7.2012.).
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom ide u smjeru djelomične liberalizacije tržišta plina ukidanjem obveze proizvođaču plina i proizvođaču prirodnog plina da cjelokupnu proizvedenu količinu prirodnog plina plasira opskrbljivačima na teritoriju Republike Hrvatske. Ujedno se određuje novi model tržišta plina na način da nadležno Ministarstvo u suradnji s Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (HERA) i operatorom tržišta plina raspisuje i provodi natječaj za određivanje opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina. Određuje se prijelazno razdoblje u kojem će do određivanja opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina na natječaju ovu djelatnost obavljati Hrvatska elektroprivreda – dioničko društvo. Predloženim Zakonom određuje se da 60% skladišnog kapaciteta ostaje rezerviran za javnu uslugu. Ujedno se utvrđuje da će Vlada RH odlukom odrediti cijenu plina za javnu uslugu opskrbe plinom kojom se određuje maksimalna cijena plina za kupce iz kategorije kućanstvo.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je izražena zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka djelomične liberalizacije tržišta plina na cijene plina za krajnje potrošače ukidanjem obveze INA d.d. da cjelokupnu količinu proizvedenog prirodnog plina plasira isključivo na teritoriju Republike Hrvatske. Upozoreno je kako se potencijalno mogu javiti okolnosti u kojima bi INA d.d. vođena profitom mogla plasirati plin u druge države, dok bi krajnji potrošači u Hrvatskoj bili prisiljeni koristiti uvezeni plin po većim cijenama.

Vezano uz istaknutu primjedbu predstavnik predlagatelja istaknuo je kako INA d.d. najveći prihod može ostvariti prodajom plina u Republici Hrvatskoj zbog postojećih visokih tarifa za transport koje su jedan od mehanizama zaštite ove domaće proizvodnje. Također je naglasio da će maksimalnu cijenu plina za kupce iz kategorije kućanstvo definirati Vlada Republike Hrvatske odlukom. Ključnim za opskrbu kupaca iz kategorije kućanstvo ocijenio je rezerviranje skladišnih kapaciteta za javnu uslugu.

U nastavku rasprave ujedno je naglašeno kako predloženi Zakon predstavlja bitni iskorak prema liberalizaciji tržišta plina i prilagođavanja hrvatskog distribucijskog sustava plina našem okruženju i funkcioniranju tržišta plina u Europskoj uniji. Istaknuto je da je riječ o procesu liberalizacije, koji u kontekstu članstva u Europskoj uniji i preuzetih obveza, ne možemo zaustaviti. Kao značajne odrednice predloženog Zakona istaknuto je da navedeni vodi računa o zaštićenim kupcima te uvodi obvezu rezervacije 60% skladišnog kapaciteta za javnu uslugu čime se doprinosi sigurnosti i fleksibilnosti sustava te pouzdanosti opskrbe kupaca iz kategorije kućanstvo. Ujedno je napomenuto kako će u budućnosti biti potrebno izgraditi jedno podzemno fleksibilno skladište plina koje će omogućiti uravnoteženje plinskog transportnog sustava na dnevnoj bazi. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU PLINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.  
     

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Uredbom (EU) br. 517/2014 zamjenjuje postojeća Uredba (EZ) br. 842/2006. i propisuje postupanje s fluoriranim stakleničkim plinovima tijekom njihovog životnog ciklusa, od proizvodnje do zbrinjavanja na kraju uporabe. Uredba (EU) br. 517/2014 sadrži mjere koje imaju za cilj smanjiti emisije fluoriranih stakleničkih plinova do 2030. godine na 2/3 današnje razine spomenutih plinova u Europskoj uniji, što ujedno predstavlja važan korak u postizanju dugoročnih ciljeva smanjenja stakleničkih plinova u okviru klimatske politike Europske unije. Predloženim Zakonom utvrđuju se nadležna tijela, upravni i inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe za provedbu Uredbe (EU) br. 517/2014.

Nakon uvodnog obrazloženja raspravljano je o emisijama fluoriranih stakleničkih plinova i njihovom utjecaju na porast temperature u odnosu na druge stakleničke plinove te njihovom statističkom praćenju.
U raspravi je upozoreno na  potrebu usklađivanja roka definiranog člankom 5. točkom 7. predloženog Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

 
ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom vrši usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena te će se navedeni proces nastaviti donošenjem provedbenih propisa i dokumenata. Naime, u razdoblju od usvajanja Zakona o zaštiti zraka Europska unija donijela je niz novih propisa koji reguliraju praćenje emisija stakleničkih plinova, politike i mjere za njihovo smanjenje te prilagodbu klimatskim promjenama, uspostavu i primjenu Registra Unije za praćenje sustava trgovanja emisijskim jedinicama, metodologije učinkovitog praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova na nacionalnoj razini te obvezu akreditacije verifikatora koji verificiraju izvješća operatera postrojenja ili operatora zrakoplova u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Vezano za tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirane stakleničke plinove, Europska unija donijela je niz novih propisa koji reguliraju smanjenje i ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova.

Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora.  
     

PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 25. siječnja 2017. godine,  Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 33. stavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/12) dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija, aktom od 11. srpnja 2016. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Upravnog vijeća HERA-e detaljno je prezentirao stanje u sektoru električne energije, prirodnog plina, nafte, naftnih derivata i biogoriva te toplinske energije u 2015. godini. Između ostalog naglasio je da je hrvatski elektroenergetski sustav s ukupnom potrošnjom od 17,6 TWh u 2015. godini zabilježio povećanje od 4,6% u odnosu na 2014. i prvi prvi rast nakon četverogodišnjeg pada potrošnje električne energije. Ključnim za integriranje hrvatskog elektroenergetskog tržišta u jedinstveno unutrašnje tržište EU bilo je provedeno certificiranje Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) te imenovanje Hrvatske burze električne energije (CROPEX-a) nominiranim operatorom tržišta električne energije (NEMO). U 2015. također je zaustavljen i višegodišnji trend pada ukupne potrošnje prirodnog plina. U sektoru nafte, naftnih derivata i biogoriva zabilježen je porast proizvodnje naftnih derivata od 13% te značajan pad proizvodnje biogoriva od 50% u odnosu na količine proizvedene u 2014. godini. U sektoru toplinske energije uslijedilo je daljnje prilagođavanje promjenama zakonske regulative, a posebice su značajno intenzivirane aktivnosti na ugradnji uređaja za regulaciju odavanja topline, uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnik) i mjerila toplinske energije (kalorimetar). Uzimajući u obzir krajnji rok za ugradnju uređaja do sada je zakonsku obvezu ispunilo 63% krajnjih kupaca.

Mišljenje Vlade Republike Hrvatske obrazložio je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te naglasio kako se u navedenom Izvješću vrlo sažeto daju ocjene stanja po pojedinoj temi te samo mjestimično kratka preporuka ili kritika čime se stvara dvojba oko djelotvornosti rada HERA-e, posebice zbog uočenih propusta u pogledu pravovremenosti njihove provedbe. Prvenstveno se to odnosi na donošenje podzakonskih akata te na odobravanje planova razvoja energetskih subjekata i donošenje tarifnih stavki. Javno objavljene odluke HERA-e o odobrenju ili davanju prethodne suglasnosti na desetgodišnje planove ukazuju kako se takve odluke donose uz višemjesečno kašnjenje, pri čemu datumi donošenja odluka gotovo dosižu rokove za dostavu novih planova razvoja. Također nije razvidno na koje je način HERA pratila provedbu desetgodišnjih planova razvoja.

Nakon uvodnog obrazloženja predsjednik Odbora predložio je predsjedniku Upravnog odbora HERA-e da do početka rasprave na plenarnoj sjednici HERA dostavi Odboru očitovanje na mišljenje Vlade Republike Hrvatske. Navedeni prijedlog prihvaćen je od strane predsjednika Upravnog vijeća HERA-e.
U kontekstu obveza prema Nitratnoj direktivi u raspravi je upozoreno na važnost poticanja domaće proizvodnje bioplinskih postrojenja te je postavljeno pitanje zašto se obustavilo odobravanje kvota za bioplinska postrojenja.

Državni tajnik naglasio je kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u načelu podržava obnovljive izvore energije i razvoj toga tržišta. Ujedno je ukazao na poteškoće koje su se javile u poticanju investiranja privatnog kapitala u obnovljive izvore energije, a vezano uz feed-in tarife, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama Europske unije. Naime, sadašnji koncept financijski je neodrživ te Republika Hrvatska više nije u mogućnosti servisirati sva potraživanja s te osnove. Primjerice, do 2020. godine manjak financijskih sredstava u HROTE doseže 6,2 milijarde kuna, dok manjak za sljedeću godinu iznosi 1,2 mlrd kuna. Moguća rješenja navedene situacije bila su povećanje namjenske naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Međutim, navedeno bi u konačnici dovelo do povećanja cijene električne energije za građane te ujedno bilo udar i na poduzetnike. Rješenje se stoga vidi u izmjeni zakonske regulative u vidu destimulacije poticanja proizvodnje električne energije. Kada je riječ o vjetroelektranama i bioplinskim postrojenjima pri tretmanu istih vodit će se računa o činjenici da bioplinska postrojenja imaju veći udio domaće komponente i veći učinak na zapošljavanje. Ministarstvo je stajališta da je projekt bioplinskih postrojenja postao komercijalan i isplativ sam po sebi te da nema potrebe za poticajnom cijenom električne energije, a osim toga ispunjene su kvote. Ministarstvo će napore usmjeriti u pravcu pojednostavljivanja procedure, animiranjem poljoprivrednog sektora i slično.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora. 
     
                                                                  

                    
                                                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                              Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 25. siječnja 2017. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2017. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće u dijelu koji se odnosi na Uredbu o izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 123/16) kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se navedenom Uredbom produljuje propisana obveza opskrbljivača električne energije na način da je isti dužan od operatora tržišta električne energije preuzeti električnu energiju isporučenu od povlaštenih proizvođača električne energije do 31. prosinca 2017. godine po reguliranoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh. Ujedno je Uredbom promijenjen rok početka rada EKO bilančne grupe na 1. siječnja 2018. godine te je na isti datum promijenjen rok u kojem operator tržišta električne energije treba navedenu električnu energiju prodavati na tržištu električne energije sukladno planiranoj proizvodnji EKO bilančne grupe.

Odbor je, bez rasprave, jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o Uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa, predsjednika Odbora. 
     

                                                                                                                                PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                    Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 25. siječnja 2017. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanja o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. siječnja 2017. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je međunarodni pomorski promet bio jedina vrsta prijevoza koja nije bila obuhvaćena obvezom Europske unije za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Stoga se s ciljem smanjenja emisija CO2 iz pomorskog prometa za razini Europske unije uspostavlja sustav za praćenje emisija CO2, izvješćivanje o njima i njihove verifikacije na temelju potrošnje goriva brodova. Predloženim Zakonom utvrđuju se pravila za točno praćenje emisija CO2 i druge relevantne informacije o brodovima većim od 5.000 bruto tona koji dolaze u luke Europske unije, polaze iz tih luka ili se u njima nalaze te za izvješćivanje o emisijama i njihovoj verifikaciji. Brodari će biti dužni jednom godišnje izvijestiti Europsku komisiju, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu o količini ispuštenog CO2.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je postavljeno pitanje primjene Uredbe (EU) 2015/757 i na brodove koji plove pod zastavom države nečlanice Europske unije te je pojašnjeno da se navedena primjenjuje isključivo na države članice Europske unije. Samim time riječ je o europskom nadstandardu u odnosu na propise Međunarodne pomorske organizacije. Istaknuto je kako navedeno otvara pitanje konkurentnosti brodara država članica EU u međunarodnom pomorskom prometu u odnosu na brodare država nečlanica EU.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanja o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora. 
     

                                                                                                                                PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                  Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 3. (tematskoj) sjednici održanoj 12. prosinca 2016. godine proveo je raspravu o Izvješću o kvaliteti zraka na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.   

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 5. sjednici Odbora održanoj 15. prosinca 2016. godine sljedeće

ZAKLJUČKE

 
1. Prihvaća se Izvješće o kvaliteti zraka na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.

2. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da Odboru najkasnije do 1. travnja 2017. godine podnese novo Izvješće o kvaliteti zraka na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.

3. Odbor potiče daljnju međudržavnu suradnju i rad međudržavne Radne grupe za praćenje stanja onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda i Broda te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da Odboru dostavi Izvješće sa sastanka navedene međudržavne Radne grupe koji će se održati 21. prosinca 2016. godine, odmah po njegovu održavanju. Odbor ujedno predlaže Vladi Republike Hrvatske odnosno Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uključivanje predstavnika Odbora u rad navedene Radne grupe. 

4. Odbor značajnim za rješavanje problematike onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda  ocjenjuje rad Povjerenstva za praćenje poboljšanja kvalitete na području Grada Slavonskog Broda te poziva ovo operativno tijelo da u cilju rješavanja problema onečišćenja zraka te dogovaranja provedbe zajedničkih aktivnosti, intenzivira broj sastanaka na godišnjoj razini. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da kontinuirano dostavlja Odboru bilješke sa sastanka navedenog Povjerenstva.

5. Odbor,  vezano za transport sirove nafte u Rafineriju nafte Brod putem Jadranskog naftovoda d.d., naglašava važnost definiranja kvalitete ulazne sirovine te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da Odboru najkasnije do 15. siječnja 2017. godine dostavi Izvješće o količinama te kvaliteti sirove nafte koja je tijekom 2016. godine Jadranskim naftovodom d.d. transportirana u Rafineriju nafte Brod. Odbor ujedno poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da Odbor izvijesti o mogućnostima ograničavanja pristupa transportnim kapacitetima JANAF-a.

6. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na daljnji razvoj kontakata s najvišim predstavnicima Rafinerije nafte Brod s ciljem ubrzanja modernizacije postrojenja, posebice onih dijelova kojih su mogući izvori onečišćenja emisija sumporovodika. 

7. Odbor ističe da bi plinofikacija područja Općine Brod imala značajan pozitivan učinak za kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu te poziva Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da tijekom 2017. godine izrade plan s rokovima i izvorima financiranja distribucije plina na području Brodsko-posavske županije, odnosno do granice s Bosnom i Hercegovinom. 

8. Odbor poziva Grad Slavonski Brod, Brodsko-posavsku županiju, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na provedbu mjera i osiguranje financijskih sredstava za smanjivanje onečišćenja zraka definiranih Akcijskim planom za poboljšanje kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod, a koji je usvojen na 17. sjednici Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda održanoj 4. srpnja 2016. godine.

9. Imajući u vidu prekogranični utjecaj Rafinerije nafte Brod na kvalitetu zraka u Slavonskom Brodu Odbor naglašava da je za provođenje mjera iz Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka za Grad Slavonski Brod nužno osigurati službene podatke o emisijama onečišćujućih tvari iz Rafinerije nafte Brod. U tom smislu Odbor naglašava važnost suradnje Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva zaštite okoliša i energetike s relevantnim tijelima Bosne i Hercegovine s ciljem izrade usklađenih akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka Slavonskog Broda i Broda te izrade katastra emisija visoke rezolucije šireg područja Slavonskog Broda, odnosno katastra koji će obuhvatiti i lokalne izvore na pograničnom području Bosne i Hercegovine.

10. Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u 2017. godini pripremi poseban program subvencioniranja zamjene postojećih konvencionalnih peći i kotlova na drva koja imaju visoke emisije čestica kao i sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća kako bi se smanjile emisije čestica pa time i onečišćenje zraka tijekom sezone grijanja na području Slavonskog Broda.

11. Vezano za projekt „Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu“ koji je sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i čija je realizacija planirana najkasnije do konca lipnja 2018. godine, Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u suradnji s Gradom Slavonskim Brodom i Brodsko-posavskom županijom provede analizu prostornog i financijskog obuhvata projekta, a u cilju iznalaženja financijskih sredstava za njegovu realizaciju.  

12. Odbor ukazuje na značaj praćenja zdravstvenih podataka za stanovništvo na području Grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije te izradu zdravstveno-ekološke studije utjecaja ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi na području Grada Slavonskog Broda koju pod nazivom „Utjecaj ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi“ provode Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije i Hrvatski zavod za javno zdravstvo sa suradnim institucijama. Odbor poziva nadležno Ministarstvo zdravstva da za provedbu ove Studije do 2020. godine osigura financijska sredstva na godišnjoj razini. Odbor ujedno poziva Ministarstvo zdravstva da kontinuirano izvještava Odbor o dostupnim rezultatima ove Studije.

13. Odbor ukazuje na važnost rješavanja pitanja katastara onečišćenja Slavonskog Broda u okviru projekta izrade emisijskog inventara za cijelu Republiku Hrvatsku. Odbor pozdravlja uključivanje BiH strane u navedeni Projekt s ciljem izrade proračuna emisija onečišćujućih tvari u zrak za male i difuzne izvore po izvorima ispuštanja i prostorna raspodjela u mreži visoke rezolucije i za Općinu Brod (BiH). Odbor stoga poziva Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu da u planiranom roku, odnosno do konca siječnja 2018. godine, sukladno ugovoru sklopljenom sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost realizira projekt „MPR-11 Izrada registra emisija onečišćujućih tvari za male i difuzne izvore s prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije“. Odbor poziva Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu da do 1. travnja 2017. godine izvijesti Odbor o provedbi projekta.

14. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u bilateralnim kontaktima s bosanskohercegovačkom stranom kao i u kontekstu eurointegracijskog procesa Bosne i Hercegovine, na svim razinama, ističu problem potrebu modernizacije i plinofikacije Rafinerije nafte Brod i onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu nastalog uslijed njezina rada kao jedno od najvažnijih otvorenih pitanja koje bi trebale zajednički riješiti Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.

15.  Odbor poziva Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe kao i zastupnike članove međuparlamentarne skupine prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom da aktivno promiču rješavanje problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu uvjetovanog radom Rafinerije nafte Brod. Odbor ujedno poziva zastupnike Europskog parlamenta iz Hrvatske da se u sklopu Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom kao i u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta angažiraju na davanju potpore Republici Hrvatskoj u rješavanju ove problematike. 

16. Ovi zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave, zastupnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu, Izaslanstvu Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te međuparlamentarnoj skupini prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                  Gordan Maras

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i  Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, P.Z. br. 58.

Uvodno je predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i energetike naglasila da je za 2017. godinu planirano za navedeno ministarstvo ukupno planirano 2.613.699.335 kn odnosno 71% više u odnosu na 2016. godinu. Naglašeno je da je sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 93/16 i 104/16) upravne i druge poslove iz područja vodnog gospodarstva i energetike preuzelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Obrazloženo je da je za naredne dvije godine također planirano povećanje sredstava tj. u 2018. godini u odnosu na 2017. planirano je 3,68 milijarde kuna odnosno 40,9% više sredstava, a u  2019. u odnosu na 2018. planirano je 3,99 milijarde kuna odnosno 8,4% više sredstava. Gledano po izvorima sredstava značajni dio, negdje oko 760 milijuna kuna, čine EU fondovi.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je upozoreno na važnost provedbe projekata financiranih iz EU fondova.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za 2017. i projekcije za 2018. i 2019.  godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa, predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                                           Gordan Maras 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona i Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu.

Predloženim Zakonom uređuje se izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. Godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade RH, predsjednika Vlade RH, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,   predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                                           Gordan Maras 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 30. studenoga 2016. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2016. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se obzirom da je Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva („NN“, br. 119/15), koja je donesena sukladno Zakonu o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („NN“, br. 102/15) prestala važiti, ukazala potreba za donošenjem predloženog Zakona kojim će se urediti odredbe koje su prethodno bile uređene navedenom Uredbom. Prvenstveno se predloženim Zakonom uspostavlja privremeni način obračuna naknade za korištenje voda od 1. listopada 2016. do     1. siječnja 2018. godine. Ujedno se omogućuje integracija namjena potrošnje naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda radi ispunjavanja preuzetih obveza RH, odnosno radi osiguranja pokrića dijela nacionalnih sredstava za financiranje vodnokomunalnih projekata koji se financiranju bespovratnim sredstvima Europske unije, čime se maksimizira povlačenje sredstava Europske unije.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona te posebice naglasili važnost sanacije gubitaka u mreži bez udara na standard građana u vidu značajnih poskupljenja vode.
Raspravljano je i o učincima ubiranja naknade za uređenje voda za jedinice lokalne samouprave. Upozoreno je kako za određene jedinice lokalne samouprave obavljanje ovih poslova znači potrebu dodatnog zapošljavanja djelatnika. Predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila da je člankom 16. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva definirano da naknadu za uređenje voda obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode osim u slučaju iz članka 17. ovoga Zakona kojim je regulirano da jedinice lokalne samouprave uz komunalnu naknadu naplaćuju i naknadu za uređenje voda. Za te poslove jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda i materijalni troškovi koje pri tom imaju. Pojašnjeno je kako otprilike dvjesto jedinica lokalne samouprave naplaćuje naknadu za uređenje voda. Ujedno jedinicama lokalne samouprave pripada 8% od naknade vodnoga doprinosa. S osnove ove dvije naknade u periodu od šest godina jedinicama lokalne samouprave isplaćeno je 336 milijuna kuna. Predstavnica predlagatelja stoga je naglasila kako navedeno upućuje da jedinice lokalne samouprave koje prikupljaju ovu naknadu ostvaruju benefite, a ujedno se  sredstva naknade bolje prikupljaju uz komunalnu naknadu.

U raspravi je uočeno kako se predloženim Zakonom zadržava postojeći privremeni način obračuna naknade za korištenje voda do 1. siječnja 2018. godine na način da se naknada obračunava i naplaćuje prema stvarno isporučenim količinama vode krajnjim korisnicima.  Imajući u vidu  problem velikih gubitaka u mreži koji se kreću od 30 pa do preko 50%, postavljeno je pitanje na koji će se način, istekom navedenog roka, sanirati postojeće stanje te prijeći na obračun naknade po zahvaćenim količinama vode a da pri tom ne dođe do značajnijih poskupljenja vode. Predstavnica predlagatelja istaknula je da je ključno kod planiranja radova gradnje komunalnih vodnih građevina voditi računa o sanaciji u mreži. Stoga su prijave za europske projekte vršene na način da se uključila sanacija gubitaka u mreži te će navedeno biti jedan od indikatora provedbe projekata. Nadalje, uvest će se telemetrijski nadzor na vodozahvatima i izvorištima, snimit će se stanje u vodovodima kako bi se utvrdio tehnički prihvatljiv i tehnički neprihvatljiv gubitak. Ujedno će vodovodi zajedno s jedinicama lokalne samouprave izraditi plan gradnje te iskazati na koji će način sanirati gubitak u mreži.
Budući da je vezano za sanaciju gubitaka u mreži predstavnica predlagatelja istaknula kako se kroz Operativni program „Zaštita okoliša“ te Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ planiraju i realiziraju projekti, u raspravi je istaknuta potreba za detaljnim prikazom osiguranih financijskih sredstava, projektima koji su realizirani kao i onima čija je realizacija u tijeku.
Također je istaknut problem centralizacije vodoopskrbnog sustava te potreba jačanja financijskog kapaciteta jedinica lokalne samouprave.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora. 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras