Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 25. travnja 2018. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) COM (2017) 753 koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. ožujka 2018. godine.
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa: 022-03/18-07/110, Urbroj: 50301-23/21-18-1 na sjednici održanoj 13.ožujka 2018. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je pomoćnica ministra zdravstva koja je naglasila da se ovim novim prijedlogom mijenjaju i dopunjuju parametri sukladnosti vode za ljudsku potrošnju, uvodi kontrola temeljena na procjenama rizika za velike i male opskrbljivače vodom, proširuje opseg važeće Direktive s ciljem šireg pristupa vodi, proširuju obveze obavješćivanja potrošača, mijenja propisana provedba monitoringa te se na drugi način regulira i pitanje vezano uz materijale u dodiru s vodom za ljudsku potrošnju.
Republika Hrvatska načelno podržava donošenje nove Direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, ali smatra da u istoj treba jasno propisati određene standarde, koji bi bili preventivno primjenjivi na sve države članice, a uvažavajući pravo da svaka osoba ima jednak pristup vodi na cjelokupnom području EU-a. Republika Hrvatska smatra da nije prikladno brisanje grupe indikatorskih parametara kao i njihovih minimalnih vrijednosti zato jer su neki od tih parametara od velike važnosti, poput parametara vezanih uz dezinfekciju, parametara vezanih uz koroziju i sl. Isto tako za parametar mutnoće koji se prema odredbama važeće Direktive predstavljao kao indikatorski parametar a sada se uvrštava u mikrobiološke parametre, uz vrijednost < 1 NTU (nefelometarska jedinica mutnoće). RH je na nacionalnoj razini odredila vrijednost za mutnoću, koja iznosi 4 NTU u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije te navedeno smatra prihvatljivim parametrom, uz mišljenje da isti treba ostati na razini indikatorskih pokazatelja. Usvajanje prijedloga vrijednosti za mutnoću od 1 NTU mogao bi imati negativne konotacije na RH iz razloga što je pojava mutnoće u vodi tipična za podzemne krške vode i redovita pojava u svim dijelovima RH koji su ovisni o krškim vodonosnicima koji brzo reagiraju u slučaju obilnih padalina. Ukoliko bi se usvojio Prijedlog direktive s definiranom vrijednosti za parametar za mutnoću od 1 NTU, za ispunjenje tog zahtjeva bit će potrebno uvesti određene tehnologije obrade vode (ultrafiltacija), a povezani postupci će iziskivati kako znatna financijska sredstva, tako i vrijeme postavljanja takvih tehnologija.
Sljedeći problem RH vidi u brisanju odredbe vezanu uz derogaciju (članak 9.). Naime, sukladno odredbi članka 9. stavka 2. važeće Direktive propisano je da pod iznimnim okolnostima, država članica može zatražiti od Komisije i treće odstupanje za razdoblje koje nije dulje od tri godine s tim da odluku o svakom takvom zahtjevu Komisija donosi u roku od tri mjeseca. Trenutno u RH postoje izdana odobrenja prekoračenja maksimalno dopuštenih koncentracija (M.D.K.) i to za parametar arsen na području istočne Slavonije određenom broju pravnih osoba (prema važećoj Direktivi koncentracija za arsen iznosi 10 µg/l, a odobrenja se odnose na 50 µg/l). Stoga bi od interesa za RH bilo osigurati još jedan period od 3 godine, počevši od 1. srpnja 2019., kako bi se provele i uspostavile adekvatne tehnologije obrade vode u cilju uklanjanja arsena, s obzirom da su sve države članice, prema važećoj Direktivi, imale tu mogućnost (za određene parametre na nacionalnoj razini).
Vezano uz pristup postavljanja standarda za domaće distribucijske sustave, RH podržava uvođenje kontrole i provođenje korektivnih radni na javnozdravstvenim objektima, dok se za privatne objekte smatra da je opseg Direktive preširok i predlaže se duži prijelazni period.
Ujedno RH drži da su novoutvrđene vrijednosti za parametre kloriti i klorati preniske s obzirom na učinkovitost dezinfekcije, dok se za parametar Clostridium perfringens (spore) smatra da je njegovo određivanje smisleno za opskrbljivače koji koriste površinsku vodu za snabdijevanje potrošača.
Republika Hrvatska podržava pristup na temelju procjene rizika koji uključuje cjelokupni lanac vodoopskrbe, međutim stajališta je da je za male i vrlo male opskrbljivače rok od 6 godina nedostatan te se zahtijeva rok od 9 godina.
U raspravi na Odboru dodatno je naglašena važnost osiguravanja još jednog perioda od 3 godine za Republiku Hrvatsku te su istaknute posljedice koje bi neosiguravanje istog imalo za opskrbu vodom Slavonije. Također je upozoreno da bi primjena predloženih izmjena parametra mutnoće iziskivala značajna financijska sredstva.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:
MIŠLJENJE
Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) COM (2017) 753.
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Mihael Zmajlović, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović