Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. listopada 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2018. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je se da se predloženim Zakonom postiže usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije te se preciznije određuju i pojednostavljuju određeni postupci u sustavu gospodarenja otpadom u dijelu koji se odnosi na dozvole i potvrde za gospodarenje otpadom, obaveze u vezi s određivanjem nusproizvoda i ukidanja statusa otpada, nadležnosti inspekcijskih službi, zatvaranje odlagališta otpada, gospodarenje otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralne sirovine, predaju otpada u centre za gospodarenje otpadom, financijsko jamstvo i plaćanje jedinci lokalne samouprave na čijem području se nalazi odlagalište otpada. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kao nadležno tijelo ujedno preuzima poslove Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, čime se doprinosi provedbi Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine o smanjivanju broja agencije, i učinkovitijem poslovanju.
Odbor je ujedno raspolagao pisanim primjedbama Udruge za zaštitu okoliša Resnik, UZOR na predloženi Zakon.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru izraženo je nezadovoljstvo načinom definiranja obveza komunalnih redara. Ocijenjeno je da je uočena, i kroz druge zakone, intencija da se komunalnim redarima povećavaju obveze ne vodeći pri tome računa o njihovoj stručnoj osposobljenosti.
Dodatno je izraženo stajalište da se predloženim Zakonom, u dijelu koji se odnosi na ovlasti komunalnih redara, navedene poboljšavaju, ali da je također činjenica da u posljednjih nekoliko godina postoji tendencija prijenosa niza ovlasti na komunalne redare. Navedeno stavlja dodatne zahtjeve pred jedinice lokalne samouprave koje za isto nisu dovoljno kapacitirane i otvara pitanje potrebe povećanja broja izvršitelja i njihova stručna osposobljavanja.
Međutim, s druge strane podržano je davanje novih ovlasti komunalnim redarima kojima se sada dodaje i mogućnost da narede uklanjanje nepropisno odloženog otpada osobi koju je zatekao da odbacuje otpad u okoliš izvan lokacije gospodarenja otpadom. Ocijenjeno je kako se navedenim stvaraju pretpostavke za efikasnije rješavanje problema nepropisno odloženog otpada na lokalnoj razini.
Vezano uz povećanje minimalnog broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave s 1500 na 3000 stanovnika kao kriterija za obvezu osiguranja reciklažnog dvorišta, istaknuto je kako bi intencija trebala biti da se osigura što veći broj reciklažnih dvorišta te je u tom smislu izraženo stajalište kako bi navedeni kriterij trebalo vratiti na 1500 stanovnika. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako navedeni kriterij nije bio prihvatljiv za neka ruralna područja.
U raspravi ujedno nije podržano predloženo propisivanje iznimke za uporabnu dozvolu. Naime, člankom 37. kojim se mijenja članak 88. Zakona uvedena je iznimka po kojoj se uz zahtjev za izdavanje odnosno izmjenu dozvole za djelatnost zbrinjavanja ili oporabe otpada ako je zahtjev podnesen za postupak odlaganja otpada na aktivnom odlagalištu otpada za koje nije izdan akt za uporabu građevine, umjesto akta za uporabu građevine prilaže akt za građenje.
Dodatno je istaknuto kako će se ovim omogućiti da postojeća odlagališta dobiju dozvolu, ali da navedeno ne predstavlja sustavno rješenje problema, a što bi trebalo biti predmet posebnog propisa koji uređuje gradnju.
Ocijenjeno je da predložene odredbe u dijelu gospodarenja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, iako se njima vrši usklađenje s Direktivom, ne predstavljaju najbolje rješenje te je istaknuto kako ovakav model neće riješiti postojeći problem.
Istaknuto je stajalište da se predloženi Zakon ne može podržati budući da ne sagledava aktualnu situaciju u sustavu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj i ne nudi adekvatna zakonodavna rješenja kako bi se u rokovima postigli zadani osnovni ciljevi. Naglašeno je da imamo postojeći problem jedinica lokalne samouprave koje ne poduzimaju nikakve mjere i aktivnosti kako bi postigle zadane ciljeve u gospodarenju otpadom već samo čekaju osnivanje centara za gospodarenje otpadom. Navedeno se očituje i u Planovima gospodarenja otpadom lokalne razine, pa i velikih gradova, koji ne sadržavaju sortirnice i kompostišta, a bez čega nema ostvarenja ovih ciljeva. Naglašena je uloga ustpostave sustava odvojenog prikupljanja otpada, uspostave centara za ponovnu uporabu i slično. Upozoreno je na nužnost naknade za odlaganje otpadom.
Vezano uz naknadu za odlaganje otpadom (tzv. landfill tax) naglašeno je da je ona predviđena Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, da je bilo u planu njezino uvođenje s 1. siječnjem 2016. godine te da su u tom smislu bile poduzimane aktivnosti koje su potom obustavljene. Od predstavnika predlagatelja zatraženo je pojašnjenje zbog čega se važeći Zakon u ovom dijelu ne primjenjuje. Predstavnici predlagatelja istaknuli su da se od navedene naknade nije odustalo te je da u završnoj izradi Uredba kojom će se ona regulirati.
U raspravi je također istaknuta važnost osiguravanja kontinuiteta gospodarenja posebnim kategorijama otpada i raspisivanja javnog poziva za obavljanje usluge sakupljanja posebnih kategorija otpada, a na što je Odbor ukazao u sklopu rasprave o izmjenama Zakona iz 2017. te u tom smislu i predložio amandman na predloženi Zakon. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je javni poziv za sakupljanje i davanje ovlaštenja obrađivačima raspisan u roku te da je u tijeku obrada pristiglih zahtjeva, dok je provedba javnog poziva za sakupljače obveza Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Zatražena su dodatna pojašnjenja vezano uz brisanje obveze deklasifikacije otpada te je predstavnica predlagatelja obrazložila da ista nije obvezna prema Direktivi te da se ovime pojednostavljuje postupak jer će se voditi sukladno Katologu otpada. Dodatno je upozoreno da je upitno hoće li navedeni sustav pokrivati slučajeve u kojima opasan otpad može nanovo postati neopasan (primjerice kontaminirana plastična ambalaža).
U nastavku rasprave izražena je podrška donošenju ovoga Zakona, ali je također upozoreno na velike probleme u provedbi važećeg Zakona na lokalnoj razini koji je prenormiran. Naglašena je važnost pravovremenog donošenja Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta te je od strane predstavnice predlagatelja pojašnjeno da bi plan zatvaranja odlagališta u sljedećih nekoliko dana trebao biti upućen u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Dio rasprave vođen je vezano uz članak 20. temeljem kojeg će Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište otpada imati pravo na novčanu naknadu za korištenje odlagališta otpada, s tim da će obveznik plaćanja te naknade biti jedinica lokalne samouprave koja koristi odlagalište otpada druge jedinice lokalne samouprave. Izraženo je mišljenje kako navedeno predstavlja lošije rješenje i svojevrsni korak unazad.
Vezano uz navedeni članak 20. ujedno je postavljeno pitanje zašto se ne bi renta koju jedinica lokalne samouprave prima mogla definirati kroz cijenu otpada.
Dodatno je za uspostavu sustava gospodarenja otpadom istaknuta važnost donošenja Planova gospodarenja otpadom od strane lokalne razine i motiviranja čelnika lokalne samouprave na provedbu Zakona i donošenje ovih planova kroz sankcioniranje. Predstavnica predlagatelja istaknula da je do sada doneseno 394 planova.
Zaključno je istaknuto kako se u predloženom Zakonu malo vodi računa da djelatnost sakupljanja miješanog komunalnog otpada obavljaju komunalna društva te da postoje i koncesije i koncesionari. Samim time svaka promjena po pitanju cjenika otvara i pitanje promjene koncesijskog ugovora te je predloženo da se do drugog čitanja sagleda i ova problematika.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović