Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 4. ožujka 2020. godine, Prijedlog strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 14. stavka 3. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, broj 127/19) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2020. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Strategija prilagodbe postavlja viziju Republike Hrvatske otporne na klimatske promjene. Da bi se to postiglo postavljeni su ciljevi: smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena; povećati sposobnost oporavka nakon učinaka klimatskih promjena; iskoristiti potencijalne pozitivne učinke koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena. Strategija sadržava projekciju klime u Republici Hrvatskoj za 2040. s pogledom na 2070., procjene utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti odabranih osam ključnih sektora na klimatske promjene, mjere prilagodbe klimatskim promjenama, mjere i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama za identificiranih pet nacionalnih prioriteta (osiguranje održivog regionalnog razvoja; osiguranje preduvjeta za gospodarski razvoj ruralnih područja, priobalja i otoka; osiguranje održivog energetskog razvitka; jačanje upravljačkih kapaciteta umreženim sustavom praćenja i ranog upozoravanja; osiguranje kontinuiteta istraživačkih djelatnosti), financijski okvir za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama, institucionalni okvir za provedbu Strategije, sustav pokazatelja za praćenje provedbe Strategije, mjere zaštite okoliša koje su proizašle iz strateške procjene utjecaja na okoliš te mjere ublažavanja negativnih utjecaja mjera iz Strategije koje su proizašle iz glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ukupni iznos potrebnih ulaganja u provedbi Strategije prilagodbe u ovom trenutku procjenjuje se na gotovo 27 milijardi kuna (oko 3,6 milijardi eura) za razdoblje do 2040. godine. Na osnovu ove Strategije izradit će se prvi akcijski plan koji će sadržavati detaljan prikaz prioritetnih mjera i aktivnosti iz ove Strategije za prvo petogodišnje razdoblje. Pri tome sve mjere i aktivnosti trebaju biti komplementarne s ciljevima iz Europskog zelenog plana.
U raspravi na Odboru istaknuto je kako je predložena Strategija prilagodbe što se tiče same forme, strukture i stručnosti solidno izrađen dokument kojim se ujedno pokazuje sposobnost da se ova materija sagleda međusektorski.
Međutim, uočeno je da nisu doneseni neki drugi strateški dokumenti koji su ključni za uspješnost provedbe prilagodbe klimatskim promjenama. Ovo se prvenstveno odnosi na Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu. Riječ je o temeljenom dokumentu koji daje osnovu za političke odluke i smjernice koje će morati provoditi svi sektori kako bi se značajno smanjile emisije stakleničkih plinova. Samim time ova Strategija koja ima za cilj omogućiti tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu ključna je rješavanje uzroka klimatskim promjenama u određenim segmentima. Istaknuto je da je navedena Strategija bila spremna za upućivanje u proceduru donošenja još 2016. godine te je postavljeno pitanje zašto ista nije do sada usvojena. Ujedno je upozoreno na potrebu što skorijeg donošenja Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske kao ključnog strateškog dokumenta sa stajališta zaštite morskog okoliša i njegovog ekosustava, a koji će posebice biti izložen klimatskim promjenama. Osim toga istaknuto je da se ne uočava poveznica sa Strategijom i akcijskim planom zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine. Nadalje, polazeći od predviđanja da je poljoprivreda sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena naglašena je potreba usuglašavanja Strategije razvoja poljoprivrede i ribarstva sa Strategijom prilagodbe te rješavanja ključnih problema u ovom sektoru i smanjenja njegove ranjivosti na negativne utjecaje klimatskih promjena. Ovdje su otvorena pitanja uspostave sustava navodnjavanja, povećanja prihvatnog kapaciteta poljoprivrednog tla za vodu pravilnim gospodarenjem biorazgradivim otpadom, komunalnim muljem i slično.
U nastavku rasprave u značajnoj mjeri, a imajući u vidu stupanj provedbe od strane izvršne vlasti već donesenih strateških dokumenta, izražena je sumnja u provedbu Strategije prilagodbe. Istaknuto je da postojeća praksa svakodnevno demantira deklariranu politiku tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu i oslanjanja na održivi razvoj. U tom smislu istaknut je kao primjer vrlo deklaratoran pristup provedbi Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom na 2020. godinu, a koji je donijela Vlada Republike Hrvatske u kolovozu 2015. godine. Navedeno se primjerice očitovalo i na neuspjelim inicijativama da se na razini Hrvatskoga sabora ukine potrošnja plastičnih čaša, žličica i slično te da se ujedno prihvate predložene izmjene i dopune Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Svrha je predloženih izmjena Zakona bila smanjiti negativni utjecaj plastičnih vrećica za nošenje i plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na okoliš, posebice na vode, morski okoliš i zdravlje ljudi te da se doprinese uspostavi kružnog gospodarstva. Postupanja suprotno deklariranim ciljevima uočena su i što se tiče poticanja adekvatnog gospodarenja biomasom te je ovdje posebice iznesen prigovor na uvjete objavljenog javnog poziva za kompostiranje, uspostavu centara za gospodarenje otpadom i slično.
Stoga je od strane članova Odbora iznesen apel da se mjere definirane Strategijom prilagodbe te Akcijskim planom za provedbu Strategije koji je u izradi provode u praksi na način da se u provedbi osigura usklađenost svih relevantnih sektorskih strategija. U tom smislu naglašena je i uloga Povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. U sklopu rasprave zatražena su dodatna obrazloženja o dosadašnjim aktivnostima ovog Povjerenstva te fazi izrade Akcijskog plana za koji je od strane predlagatelja naznačeno da se očekuje njegovo predstavljanje javnosti tijekom ove godine.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE DO 2040. S POGLEDOM NA 2070. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović