Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 30. studenoga 2016. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2016. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se obzirom da je Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva („NN“, br. 119/15), koja je donesena sukladno Zakonu o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („NN“, br. 102/15) prestala važiti, ukazala potreba za donošenjem predloženog Zakona kojim će se urediti odredbe koje su prethodno bile uređene navedenom Uredbom. Prvenstveno se predloženim Zakonom uspostavlja privremeni način obračuna naknade za korištenje voda od 1. listopada 2016. do 1. siječnja 2018. godine. Ujedno se omogućuje integracija namjena potrošnje naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda radi ispunjavanja preuzetih obveza RH, odnosno radi osiguranja pokrića dijela nacionalnih sredstava za financiranje vodnokomunalnih projekata koji se financiranju bespovratnim sredstvima Europske unije, čime se maksimizira povlačenje sredstava Europske unije.
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona te posebice naglasili važnost sanacije gubitaka u mreži bez udara na standard građana u vidu značajnih poskupljenja vode.
Raspravljano je i o učincima ubiranja naknade za uređenje voda za jedinice lokalne samouprave. Upozoreno je kako za određene jedinice lokalne samouprave obavljanje ovih poslova znači potrebu dodatnog zapošljavanja djelatnika. Predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila da je člankom 16. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva definirano da naknadu za uređenje voda obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode osim u slučaju iz članka 17. ovoga Zakona kojim je regulirano da jedinice lokalne samouprave uz komunalnu naknadu naplaćuju i naknadu za uređenje voda. Za te poslove jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda i materijalni troškovi koje pri tom imaju. Pojašnjeno je kako otprilike dvjesto jedinica lokalne samouprave naplaćuje naknadu za uređenje voda. Ujedno jedinicama lokalne samouprave pripada 8% od naknade vodnoga doprinosa. S osnove ove dvije naknade u periodu od šest godina jedinicama lokalne samouprave isplaćeno je 336 milijuna kuna. Predstavnica predlagatelja stoga je naglasila kako navedeno upućuje da jedinice lokalne samouprave koje prikupljaju ovu naknadu ostvaruju benefite, a ujedno se sredstva naknade bolje prikupljaju uz komunalnu naknadu.
U raspravi je uočeno kako se predloženim Zakonom zadržava postojeći privremeni način obračuna naknade za korištenje voda do 1. siječnja 2018. godine na način da se naknada obračunava i naplaćuje prema stvarno isporučenim količinama vode krajnjim korisnicima. Imajući u vidu problem velikih gubitaka u mreži koji se kreću od 30 pa do preko 50%, postavljeno je pitanje na koji će se način, istekom navedenog roka, sanirati postojeće stanje te prijeći na obračun naknade po zahvaćenim količinama vode a da pri tom ne dođe do značajnijih poskupljenja vode. Predstavnica predlagatelja istaknula je da je ključno kod planiranja radova gradnje komunalnih vodnih građevina voditi računa o sanaciji u mreži. Stoga su prijave za europske projekte vršene na način da se uključila sanacija gubitaka u mreži te će navedeno biti jedan od indikatora provedbe projekata. Nadalje, uvest će se telemetrijski nadzor na vodozahvatima i izvorištima, snimit će se stanje u vodovodima kako bi se utvrdio tehnički prihvatljiv i tehnički neprihvatljiv gubitak. Ujedno će vodovodi zajedno s jedinicama lokalne samouprave izraditi plan gradnje te iskazati na koji će način sanirati gubitak u mreži.
Budući da je vezano za sanaciju gubitaka u mreži predstavnica predlagatelja istaknula kako se kroz Operativni program „Zaštita okoliša“ te Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ planiraju i realiziraju projekti, u raspravi je istaknuta potreba za detaljnim prikazom osiguranih financijskih sredstava, projektima koji su realizirani kao i onima čija je realizacija u tijeku.
Također je istaknut problem centralizacije vodoopskrbnog sustava te potreba jačanja financijskog kapaciteta jedinica lokalne samouprave.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Gordan Maras