Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 4. prosinca 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2019. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
Rasprava o predloženom Zakonu provedena je u sklopu objedinjene rasprave o predložena četiri Zakona (Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka, P.Z.E. br. 681; Konačni prijedlog zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, P.Z.E. br. 682; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 800; Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. 801).
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom određuje nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja, dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, emisije stakleničkih plinova, praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, sektori izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, Registar Unije, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi, financiranje ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, informacijski sustav te upravni i inspekcijski nadzor. Imajući u vidu uređenost zakonodavstva Europske unije koje brojnim direktivama, uredbama i odlukama jasno razgraničuje zaštitu zraka od klimatskih promjena i zaštite ozonskog sloja, reorganiziran je postojeći zakonodavni okvir odvajanjem tih dviju tematskih cjelina. Stoga je u saborsku proceduru donošenja uz predloženi Konačni prijedlog zakona upućen i Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka. Uvodno su detaljno obrazložene razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
U raspravi na Odboru podržana je reorganizacija postojećeg zakonodavnog okvira razdvajanjem zraka od zaštite klime i ozonskog sloja kroz donošenje dvaju zakona. Istaknuto je da su oba zakona korektno izrađena te da su u njih ugrađene primjedbe i prijedlozi izneseni u prvom čitanju. U tom smislu ocijenjeno je da će Republika Hrvatska imati dobro strukturiran zakonodavni okvir, ali da se s druge strane otvara pitanje jesmo li stvarno spremni na promjene. Naglašeno je da je kroz najnovije aktivnosti na razini Europske unije dan naglasak na hitno poduzimanje konkretnih mjera potrebnih za prilagodbu klimatskim promjenama. S druge strane u Republici Hrvatskoj se premalo govori o tome pa se neminovno postavlja pitanje o mjeri u kojoj su svi subjekti, posebice gospodarstvo, stvarno spremni za potrebne promjene.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Borića, potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić