Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 30. listopada 2019. godine, Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2016., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 58. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2019. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike istaknuli su da je temeljem tada važećeg Zakona o zaštiti okoliša ovo Izvješće izradila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Izvješće identificira stanje i trendove u okolišu, djelovanje i učinak ljudskih aktivnosti (sektorskih opterećenja) i njihove učinke na ekosustave (sastavnice okoliša) i zdravlje ljudi. Izvješće donosi i pregled podataka tzv. integriranih tema i tema politike zaštite okoliša, što podrazumijeva presjek svih instrumenata i politika te ulaganje i financiranje u zaštitu okoliša. Uvodno su detaljno prezentirani podaci o utjecaju sektora na okoliš, a to su korištenje prostora s demografskim podacima, energetika, industrija, promet, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, turizam, promet i uporaba kemikalija te područje gospodarenja otpadom. Ujedno je dan detaljan prikaz stanja svake pojedine sastavnice okoliša: zraka, vode, mora, tla, biološke raznolikosti kao i prikaz podataka i informacija vezanih uz klimatske promjene i one parametre okoliša koji imaju utjecaja na zdravlje ljudi. Također je razmotren institucionalni i zakonodavni okvir s podacima o učinkovitosti instrumenata i mjera provedenih u području zaštite okoliša te dane informacije o aktivnostima, dinamici i ostvarenju ciljeva koji su politikom RH zacrtani u području integriranih tema zaštite okoliša (održiva proizvodnja i potrošnja, učinkovito korištenje resursa i kružno gospodarstvo).
Nakon uvodnog obrazloženja izneseno je stajalište da je navedeno Izvješće solidno izrađeno, ali da treba jačati mjeru monitoringa. Istaknuto je kako ono treba poslužiti za definiranje politika, da bi te politike trebale definirati mjere te da bi potom te mjere trebalo staviti u funkciju i monitoringom utvrditi uspostavljeno novo stanje. Naglašeno je kako u ovom Izvješću nije prisutna ta veza te je dana ocjena da se promjene provode temeljem inputa iz Europske unije. Također je uočeno da se smanjuje monitoring stalne procjene stanja Jadranskog mora te je istaknuta potreba da se ovaj monitoring provodi cjelovito. Naglašena je i važnost monitoringa i pravovremenog izvješćivanja u slučajevima iznenadnih onečišćenja. Vezano uz provođenje aktivnosti za podržavanje inicijative kružnoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj istaknuto je da (uz navedeno uvođenje zelene javne nabave, eko inovacije, eko-oznake i sustave upravljanja okolišem te ulaganja u istraživanje i razvoj) ključnu ulogu imat će uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom pri čemu je izrečena kritika postojećem konceptu koji se uglavnom oslanja na izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Istaknuto je da se navedenim neće ostvariti zacrtani ciljevi te da naglasak treba dati na izgradnju sortirnica i kompostišta.
U nastavku rasprave izražena je potreba da se do izrade sljedećeg Izvješća pokuša doći do što točnijih podataka o površinama šuma u Republici Hrvatskoj uvažavajući pri tom činjenicu da je u zadnjih trideset godina određen dio zapuštenog poljoprivrednog zemljišta prirodnom sukcesijom pretvoren u šume. Također je istaknuto kako se vezano uz podatak da sječa na godišnjoj razini iznosi 70% prosječnog godišnjeg prirasta postavlja pitanja na koju se površinu šume odnosi taj postotak. Napomenuto je i da podatak o postotku opožarenih šuma treba razmatrati u kontekstu činjenice da je u visokom postotku riječ o području krša na kojem je uvelike riječ o zapuštenim poljoprivrednim površinama pod šikarom. Vezano uz sustav gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj naglašena je važnost što skorije uspostave sustava održivog gospodarenja građevnim otpadom budući da u velikoj mjeri građevni otpad završava na odlagalištima komunalnog otpada ili divljim odlagalištima. Istaknuto je kako bi Izvješća o stanju okoliša trebala trasirati buduće politike za uspostavu održivog sustava gospodarenja građevnim otpadom i optimiziranje lokacija gospodarenja građevnim otpadom. U tom smislu ključnim je ocijenjena i uloga Ministarstva zaštite okoliša i energije u osiguravanju financijskih sredstava za pomoć lokalnoj razini u uspostavi ovog sustava.
U daljnjem dijelu rasprave istaknuto je kako su u ovom izvještajnom razdoblju doneseni novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode. Vezano uz trendove koji se uočavaju u ovom Izvješću u području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom vidljivo je da su u ovom razdoblju izdvajanja u zaštitu okoliša enormno porasla (ne samo sredstava EU već i nacionalnih sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Navedeno se pozitivno reflektiralo na druge pokazatelje te je tako primjerice zabilježen značajan porast recikliranja proizvodnog i komunalnog otpada s 26% u 2016. godini na 42% u 2016. godini, zabilježen je porast oporabe i smanjenje odlaganje otpada i slično. Naglašeno je da su u ovom periodu značajni napori učinjeni na uspostavi potrebne infrastrukture za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom izgradnjom dva centra za gospodarenje otpadom. Međutim, nakon 2016. godine nije uspostavljen niti jedan novi centar za gospodarenje otpadom te se nije čak niti počelo s radovima na izgradnji novih budući da je sve na razini potpisanih ugovora. Naglašeno je kako će se ovo posljedično negativno odraziti na povećanje emisija stakleničkih plinova te financijske izdatke radi plaćanja penala. Istaknuto je da se ovo Izvješće referira na mjere propisane zakonima i strateškim dokumentima, ali da je ključno pitanje u kojoj mjeri izvršna vlast poštuje i implementira te mjere. U tom smislu naglašeno je da je 2016. godine bila pripremljena za uvođenje naknada za odlaganje komunalnog otpada (landfill tax) predviđena Zakonom o održivom gospodarenju otpadom te da ista nije uvedena. Vezano uz gospodarenje građevnim otpadom istaknuta je važnost uspostave sustava korištenja recikliranja građevnog otpada i ponovnog korištenja materijala i proizvoda kako bi se smanjilo njihovo upućivanje na odlagalište otpada te ujedno stvorilo tržište za korištenje tih reciklata. Uočeno je kako se već više od četiri godine bezuspješno samo govori o potrebi da Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike definira standarde kvalitete novih proizvoda koji koriste reciklat. Ujedno je istaknuto da su u Operativnom programu 2013. godine definirana sredstva za potporu i nabavu opreme i uspostave centara za gospodarenje građevnim otpadom, ali da nije do sada raspisan javni poziv. Postavljeno je i pitanje provedbe zacrtane politike i mjera u području gospodarenja otpadom. Naime, analiza implementacije Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine te Odluke o implementaciji Plan upućuje na to da 90% zacrtanih ciljeva nije ostvareno te da se s provedbom približno 90% mjera nije niti započelo. U tom smislu nadležno Ministarstvo pozvano je da prioritet daje pitanjima gospodarenja otpadom, prilagodbe klimatskim promjenama i uspostave kružnog gospodarstva.
Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2016.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović