Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 34. sjednici održanoj 15. studenoga 2018. godine, Prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2018. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da će se donošenjem ovoga Zakona omogućiti realizacija strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije, a koji se sastoji od nasipa i drugih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, uključujući pregradu Brodarci s pratećim objektima i prokop Korana s pratećim objektima. Studijom izvedivosti vrijednost projekta je procijenjena na iznos od 120 milijuna eura (900.287.000,00 kuna). Projekt je poželjan s ekonomskog gledišta jer njegove koristi premašuju njegove troškove, a doprinos iz fondova Europske unije potreban je kako bi bio financijski održiv. Sufinanciranje projekta kao javne investicije, a bez komponenti koje generiraju bilo kakve prihode, bio bi u omjeru 85% sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 15% nacionalna sredstva. Nastavno na izrađenu Studiju izvedivosti, ugovorena je izrada Studije utjecaja na okoliš za definirano idejno rješenje optimalnog sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe. Cilj je predloženog Zakona omogućiti da se u planiranom roku tj. do kraja 2019. godine aplicira za sredstva iz Europske unije te do kraja 2023. godine izgradi regulacijske i zaštitne vodne građevine predviđene projektom.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru podržan je predloženi Zakon te je istaknuta važnost realizacije ovog investicijskog projekta i njegovi pozitivni učinci na smanjivanje ugrožavanja ljudskih života i materijalnih šteta od poplava u slivu rijeke Kupe. Ujedno je, uz podržavanje potrebe donošenja ovoga Zakona, izraženo mišljenje kako svaki posebni zakon (lex specialis) predstavlja svojevrsni poraz važeće zakonodavne regulative jer izuzetci pokazuju da nismo u mogućnosti važeću regulativu konzumirati u objektivnom vremenu.
Budući da je kao osnovni problem radi kojeg se prišlo izradi ovoga Zakona istaknuta činjenica da je za izgradnju ovog sustava zaštite od poplava potrebno riješiti imovinsko pravne odnose na oko 15.000 nekretnina, dodatna pojašnjenja zatražena su vezano uz postupak izvlaštenja. Predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila da će se sredstva za ove namjene retroaktivno potraživati iz sredstava Europske unije, da je oko 80%-90% zemljišta koja su predmet izvlaštenja poljoprivredno zemljište koje je najvećim dijelom neobrađeno, da se postupci izvlaštenja provode korektno i da se s vlasnicima nekretnina sporazumno rješava pitanje stjecanja vlasništva. Od strane člana Odbora ujedno je naglašeno kako je porazan podatak da se do sada uspjelo riješiti imovinsko pravne odnose na svega 325 nekretnina od njih 15.000.
U raspravi je uočeno kako idejni projekt zaštite od poplava u ovom slivu datira iz 1981. te je postavljeno pitanje u kojoj se mjeri postojeći bazira na ideji iz 1981. godine, odnosno u kojoj je mjeri riječ o promjeni projekta. Predstavnica predlagatelja istaknula je da se prišlo izradi novog projekta.
Sagledavajući pozitivne učinke ovakvog posebnog propisa (lex specialis) za realizaciju strateških investicijskih projekata izraženo je mišljenje o potrebi izrade jednog generalnog zakona koji bi omogućio realizaciju ključnih projekata u vodnom gospodarstvu, odnosno budućih projekata iz domene obrane od poplava u što kraćem roku. U tom kontekstu otvoreno je i pitanje izrade Studije utjecaja zahvata na okoliš na jedan operativniji način, a pri tom ne dovodeći u pitanje standarde zaštite okoliša. Predstavnica predlagatelja istaknula je posebnost ovog projekta što se tiče broja obuhvaćenih čestica i građevina koje je potrebno izgraditi. Naglašeno je da su detaljno sagledani svi projekti koji će se sufinancirati iz sredstava Europske unije te da je uočena posebnost ovog projekta i njegove ugroženosti zbog potrebe rješavanja brojnih imovinsko pravnih pitanja. Vezano uz Studiju utjecaja na okoliš od strane predstavnice predlagatelja dodatno je istaknuto da se projekt sufinancira iz strukturnih fondova Europske unije i da Europska komisija inzistira na kvaliteti Studije i uvažavanju Direktive o pticama, Direktive o staništima i drugih EU akata iz područja zaštite okoliša i prirode.
Raspravljano je i o stupnju pripremljenosti prostorno planske dokumentacije i potrebe donošenja nove te učinka navedenog na realizaciju projekta u zacrtanim rokovima. Od strane predstavnice predlagatelja pojašnjeno je da je pitanje prostorno planske dokumentacije riješeno za Karlovačku i Zagrebačku županiju te da je u završnoj fazi rješavanje iste za Sisačko-moslavačku županiju. Naglašeno je kako prioritetni problem nije pitanje izrade i usklađivanja prostorno planske dokumentacije već rješavanje imovinsko pravnih odnosa na oko 15.000 nekretnina.
Imajući u vidu kako su klimatske promjene jedan od najvećih okolišnih izazova u raspravi je ukazano na potrebu usklađivanja ovog projekta sa strateškim dokumentima iz područja prilagodbe klimatskim promjenama. Postavljeno je pitanje u kojoj je mjeri ovaj projekt usklađen sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, a s čijim se donošenjem kasni. Upozoreno je da ukoliko se ne sagledaju dugoročne računalne simulacije padalina na ovim područjima, kapacitet realiziranog kanala se u budućnosti može pokazati nedostatnim. Od strane predstavnice predlagatelja pojašnjeno je da su osnovni strateški dokumenti iz područja vodnog gospodarstva tj. Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. godine i Višegodišnji program gradnje regulacijskih zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije usklađeni s dokumentima za prilagodbu klimatskim promjenama te da je za iste proveden postupak strateške procjene utjecaja na okoliš. Vezano uz mogućnost potkapacitiranja dimenzija kanala istaknuto je da navedeno nije upitno jer se pri dimenzioniranju pošlo od pet puta većeg standarda.
U raspravi je ujedno zatraženo dodatno pojašnjenje primjene odredbe članka 9. stavka 3. kojom je regulirano da postupke izvlaštenja i postupke osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine provodi mjesno nadležni ured državne uprave, neovisno o tome je li Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom proglasila projekt, u cjelini ili dijelom, strateškim, u skladu s propisima o strateškim investicijskim projektima RH.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić