Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na nastavku 22. sjednice održanom 24. siječnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. prosinca 2017. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši dodatno usklađivanje s odredbama Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore i Direktive o očuvanju divljih ptica te uklanjanju uočeni nedostaci važećeg Zakona. Predloženim izmjenama i dopunama obuhvaćene su odredbe vezane uz planiranje i organizaciju zaštite prirode, osnivanje i djelatnost Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, očuvanje i upravljanje ekološkom mrežom, opće mjere očuvanja divljih vrsta, odredbe o stranim vrstama, odredbe o očuvanju i upravljanju speleološkim objektima, odredbe o javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, odredbe o proglašenju zaštićenih područja i prestanku zaštite, odredbe o mjerama stroge zaštite vrsta, odredbe o koncesijskim odobrenjima, praćenju stanja vrsta i stanišnih tipova i izvješćivanju te financiranju zaštite prirode.
Vezano uz primjedbu Odbora iznesenu u prvom čitanju o potrebi da se ubrza proces davanja koncesija za speleološke objekte, predlagatelj je u obrazloženju predloženog Zakona pojasnio da je člancima 89. i 90. Konačnog prijedloga zakona propisano da javne ustanove mogu dati koncesijsko odobrenje pravnim ili fizičkim osobama na vrijeme do pet godina za gospodarsko korištenje prirodnih dobara i/ili obavljanje drugih dopuštenih djelatnosti na zaštićenom području ili speleološkom objektu kojima upravljaju, kao i postupak dodjele koncesijskih odobrenja što će pridonijeti ubrzavanju postupka dodjele. Vezano uz primjedbu Odbora o potrebi jasnijeg definiranja načina raspodjele sredstava koji javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode ostvare od naplate ulaznica i vinjeta i koji se uplaćuju u državni proračun, obrazloženo je da je navedeno cjelovito definirano člankom 95. Konačnog prijedloga zakona. Navedenim člankom u odnosu na prvo čitanje definirano je pitanje korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena a koje ostvare javne ustanove koje upravljanju nacionalnim parkovima i parkovima prirode.
U raspravi na Odboru istaknuto je kako je preciznijim reguliranjem problematike oporavilišta za divlje životinje u svrhu njihova oporavaka i povratka u prirodu riješeno pitanje definiranja formalno pravnog okvira za ovu djelatnost. Međutim skrenuta je pozornost kako i nadalje ostaje otvoreno pitanje financiranja opremanja i rada oporavilišta. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da su do sada iz državnog proračuna osiguravana relativno simbolična financijska sredstava za oporavilišta koja funkcioniraju na području Republike Hrvatske. Stoga su, u cilju osiguranja financijskih sredstava, u Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u Mjeru 6ii uvrštena uz strane invazivne vrste i izradu planova upravljanja Naturom i navedena oporavilišta. Izrađena je priprema poziva za oporavilišta i očekivano je da će se tijekom ove godine za ovo sufinanciranje iz sredstava Europske unije javiti uz priloženu projektnu dokumentaciju gotovo sva oporavilišta koja imaju tehničke preduvjete. Navedenim se osigurava sufinanciranje od 85% iz sredstava Europske unije, dok bi se preostali dio za razvoj i dodatno opremanje oporavilišta osigurao iz sredstava državnog proračuna.
U raspravi je izraženo pojedinačno mišljenje kako obveza javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode da postotak ostvarenih prihoda uplaćuju u državni proračun predstavlja u konačnici uzimanje sredstava lokalnoj zajednici na čijem se području nalazi zaštićeno područje. U tom smislu izraženo je neslaganje s navedenim odredbama.
Naglašena je potreba za detaljnim, sveobuhvatnim izmjenama Zakona o zaštiti prirode te je predstavnik predlagatelja obrazložio kako je izrada navedenih u planu tijekom ovog mandata.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE
u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske i sljedećim
A M A N D M A N O M
Na članak 112.
U članku 112. stavku 1. i 2. riječi „1. siječnja 2018. godine“ zamjenjuju se riječima: „30. lipnja 2018. godine“.
U stavku 4. riječi: „budu imale“ zamjenjuju se riječima: „imaju“ te riječi „stavka 6. dodanog člankom 94.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 7. dodanog člankom 95.„.
Obrazloženje:
Budući da je rok naveden u stavku 1. i 2. članka 112. konzumiran predloženim amandmanom osigurava se potrebno vrijeme za prilagodbu upravnih tijela na provedbu poslova iz članka 46. stavka 2. izmijenjenog člankom 27. predloženog zakona, odnosno javnih ustanova na provedbu poslova iz članka 143. podstavka 2. izmijenjenog člankom 71. predloženog zakona. Izmjena stavka 4. nužna je iz razloga što predloženi Zakon nije stupio na snagu prije 1. siječnja 2018. godine te se kumulirani višak prihoda odnosi na proteklu 2017. godinu, kao i zbog pogreške u navođenju broja stavka iz članka 204.b predloženog Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Mihaela Zmajlovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Mihael Zmajlović