Odbor za zaštitu okoliša i prirode

Zaključci s tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša i prirode održane 2. svibnja 2019. godine o Izgradnji kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom u Republici Hrvatskoj

02.05.2019.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 47. (tematskoj) sjednici održanoj 2. svibnja 2019. godine proveo je raspravu o Izgradnji kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom u Republici Hrvatskoj.
Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 51. sjednici Odbora održanoj 19. lipnja 2019. godine sljedeće

ZAKLJUČKE                                                    

1.    Odbor naglašava da u Republici Hrvatskoj nije u potpunosti organiziran sustav održivog gospodarenja građevnim otpadom te se, unatoč mogućih značajnih gospodarskih koristi i koristi za okoliš, vrlo mali postotak građevnog otpada odvojeno prikupi i reciklira odnosno ponovno uporabi u građevinskoj, komunalnoj i krajobraznoj djelatnosti čime Republika Hrvatska značajno zaostaje za razvijenim zemljama Europske unije. 

2.    Odbor ključnim za uspostavu kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom ističe poboljšanje identifikacije ovog otpada i njegova  odvajanja na mjestu nastanka, poboljšano skupljanje otpada i njegovu preradu, izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad, uporabu mobilnih reciklažnih postrojenja, korištenje recikliranih materijala, promicanje novih poslovnih aktivnosti i operatera u sektoru infrastrukture za gospodarenje otpadom, povećanje potražnje za recikliranim materijalima iz građevnog otpada i slično.

3.    Odbor upozorava da u velikoj mjeri građevni otpad završava na odlagalištima komunalnog otpada ili divljim odlagalištima te da se posljedice ovako neprimjerenog gospodarenja građevnim otpadom očituju u devastaciji okoliša, ekonomskim gubicima te u konačnici i nepovoljnim učincima na ljudsko zdravlje. 

4.    Odbor, polazeći od definiranih ciljeva ponovne uporabe, recikliranja i drugih načina materijalne oporabe 70% građevnog otpada do 2020. odnosno  odvojenog prikupljanja 75% mase proizvedenog građevinskog otpada do 2022. godine, ističe da se značajno kasni s provedbom mjera za unapređenje sustava gospodarenja građevnim otpadom definiranih Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. („Narodne novine“, br. 3/17.) i Odlukom o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine. Odbor stoga poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da najkasnije do kraja lipnja 2020. godine izvijeste Odbor o realizaciji mjera i aktivnosti definiranih navedenim Planom i  Odlukom o implementaciji Plana.

5.    Odbor naglašava važnost što skorije izrade Akcijskog plana za odvojeno prikupljanje i recikliranje građevnog otpada, a za koji je bio planiran rok donošenja četvrti kvartal 2017. godine. Odbor poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da ubrza aktivnosti na njegovoj izradi te u izradu ujedno aktivno uključi akademsku i znanstvenu zajednicu. Odbor posebice naglašava da su sjednici nazočni predstavnici Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iskazali otvorenost za uključivanje u izradu Akcijskog plana.  

6.    Odbor ističe važnost razvoja infrastrukture za gospodarenje građevnim otpadom i otpadom od rušenja s ciljem povećanja njegova recikliranja i ponovne uporabe te poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da ubrzaju aktivnosti na izgradnji i opremanju reciklažnih dvorišta za građevni otpad te uporabi mobilnih reciklažnih postrojenja. 

7.    Odbor ističe da se građevnim otpadom može gospodariti na površinama planiranim za tu namjenu u prostornim planovima te stoga poziva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da u svoje prostorne planove uključuju lokacije za reciklažna dvorišta za građevni otpad. Ujedno Odbor naglašava da je pri planiranju lokacija za reciklažna dvorišta nužno voditi računa o interesu građana te okolišnom i zdravstvenom aspektu na način da se ista planiranju izvan naseljenih mjesta. U tom smislu pri planiranju lokacija za reciklažna dvorišta nužno je u taj proces u ranim fazama planiranja  uključiti zainteresirane građane i udruge civilnog društva.

8.    Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u suradnji s Ministarstvom države imovine, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja razmotri mogućnosti privremenog zbrinjavanja građevnog otpada na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske do izgradnje reciklažnih dvorišta te o tome izvijesti Odbor.  

9.    Odbor poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike provođenjem aktivnosti i mjera te revizijom i doradom zakonodavnog okvira aktivno promiče dobro planiranje građevinskih radova, učinkovitije korištenje resursa u građevinskom sektoru, bolje projektiranje, bolje planiranje projekata kojim se osigurava veće korištenje resursno i energetski učinkovitih proizvoda, korištenje recikliranih materijala te smanjenje količine građevinskog otpada i recikliranje ili ponovno korištenje materijala i proizvoda kako bi se smanjilo njihovo upućivanje na odlagalište otpada. Odbor poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u što je moguće kraćem roku izradi Vodič o zelenoj i održivoj gradnji.

10.    Odbor ističe da je člankom 58. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13., 73/17 i 14/19.) regulirana uspostava naknade za odlaganje građevnog otpada kao mjere kojom se potiče povećanje količina oporabljenog građevnog otpada i smanjenje količina građevnog otpada koji se odlaže na odlagališta i neusklađena odlagališta u Republici Hrvatskoj. Navedena naknada ključna je za uspostavu sustava gospodarenja građevnim otpadom budući da se sukladno članku 58. stavku 7. ova naknada uplaćuje u korist Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi sufinanciranja izgradnje reciklažnih dvorišta za građevni otpad i troškova sustava gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest. Budući da način izračuna naknade za odlaganje građevnog otpada, obveze osobe koja odlaže građevni otpad i uvjete za provedbu tih obveza propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom i da se s njezinim donošenjem značajno kasni, Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske u što kraćem roku donese navedenu uredbu iz članka 53. stavka 4. Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13., 73/17. i 14/19.). Na žurnost donošenja ove uredbe upućuje i podatak da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nema planiranih aktivnosti u svezi financiranja projekata gospodarenja građevinskim otpadom budući da nema izvore financiranja takvih projekata.

11.     Odbor naglašava da je u cilju povećanja recikliranja i uporabe recikliranih materijala iz građevnog otpada nužno sa stajališta ukidanja statusa otpada za građevne proizvode te postupak njegove oporabe preispitati odredbe važećeg Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada („Narodne novine“, br. 117/14). Odbor stoga poziva nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja te akademskom zajednicom i stručnjacima iz građevinskog sektora doradi važeći zakonodavni okvir za reciklirane materijale iz građevinskog otpada.


12.    Odbor poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike u kontekstu zelene javne nabave definira kriterije za građevne proizvode. 

13.    Vezano uz građevinski otpad u cestogradnji i održavanju i rekonstrukciji željezničke infrastrukture Odbor kao mjeru poboljšanja gospodarenja građevnim otpadom ističe potrebu planskog određivanja i nadziranja privremenih gradilišnih deponija građevinskog otpada koji se kasnije zbrinjavaju na ovlaštenim deponijama. Ujedno Odbor ukazuje kako nije ustrojeno vođenje podataka o točnim godišnjim količinama građevinskog otpada koje nastaju prilikom provedbe građevinskog zahvata izgradnje i rekonstrukcije cesta i željeznica. 

14.    Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da pruži adekvatnu potporu akademskoj zajednici u provođenju istraživanja te stvaranju i promoviranju proizvoda iz recikliranih materijala iz građevnog otpada te u konačnici ulasku na tržište i raširenoj praktičnoj primjeni. 

15.    Imajući u vidu probleme na koje su ukazali predstavnici Hrvatske obrtničke komore s kojima se obrtnici susreću u praksi vezano uz gospodarenje građevnim otpadom (problem zbrinjavanja mineralne vune, azbesta, siporeksa i slično), Odbor poziva na žurno rješavanje ove problematike. 

16.    Odbor upozorava da je u cilju praćenja provedbe zacrtanih mjera i aktivnosti na uspostavi kompletnog sustava gospodarenja građevnim otpadom nužna uspostava pouzdane statistike o građevnom otpadu te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da poboljša prikupljanje i izradu podataka i statistika o građevnom otpadu. 

17.    Odbor naglašava važnost provođenja kontinuiranih inspekcijskih nadzora vezano uz nezakonito odlaganje građevnog otpada te promptno postupanje temeljem pritužbi građana te poziva Državni inspektorat da najkasnije do kraja lipnja 2020. godine izvijesti Odbor o provedenim inspekcijskim nadzorima nezakonitog odlaganja građevnog otpada.

18.    Odbor ističe važnost edukacije građevinskog sektora te građana u pogledu odvajanja, recikliranja građevnog otpada te korištenja recikliranih materijala iz građevnog otpada.

19.    Odbor poziva da ga se o realizaciji svih točaka Zaključaka izvijesti najkasnije do kraja lipnja 2020. godine.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić