Odbor za zaštitu okoliša i prirode

Izvješće Odbora za zaštitu okoliša i prirode s rasprave o Izvješću o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu i Izvješću o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 25. siječnja 2017. godine,  Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 33. stavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/12) dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija, aktom od 11. srpnja 2016. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Upravnog vijeća HERA-e detaljno je prezentirao stanje u sektoru električne energije, prirodnog plina, nafte, naftnih derivata i biogoriva te toplinske energije u 2015. godini. Između ostalog naglasio je da je hrvatski elektroenergetski sustav s ukupnom potrošnjom od 17,6 TWh u 2015. godini zabilježio povećanje od 4,6% u odnosu na 2014. i prvi prvi rast nakon četverogodišnjeg pada potrošnje električne energije. Ključnim za integriranje hrvatskog elektroenergetskog tržišta u jedinstveno unutrašnje tržište EU bilo je provedeno certificiranje Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) te imenovanje Hrvatske burze električne energije (CROPEX-a) nominiranim operatorom tržišta električne energije (NEMO). U 2015. također je zaustavljen i višegodišnji trend pada ukupne potrošnje prirodnog plina. U sektoru nafte, naftnih derivata i biogoriva zabilježen je porast proizvodnje naftnih derivata od 13% te značajan pad proizvodnje biogoriva od 50% u odnosu na količine proizvedene u 2014. godini. U sektoru toplinske energije uslijedilo je daljnje prilagođavanje promjenama zakonske regulative, a posebice su značajno intenzivirane aktivnosti na ugradnji uređaja za regulaciju odavanja topline, uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnik) i mjerila toplinske energije (kalorimetar). Uzimajući u obzir krajnji rok za ugradnju uređaja do sada je zakonsku obvezu ispunilo 63% krajnjih kupaca.

Mišljenje Vlade Republike Hrvatske obrazložio je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike te naglasio kako se u navedenom Izvješću vrlo sažeto daju ocjene stanja po pojedinoj temi te samo mjestimično kratka preporuka ili kritika čime se stvara dvojba oko djelotvornosti rada HERA-e, posebice zbog uočenih propusta u pogledu pravovremenosti njihove provedbe. Prvenstveno se to odnosi na donošenje podzakonskih akata te na odobravanje planova razvoja energetskih subjekata i donošenje tarifnih stavki. Javno objavljene odluke HERA-e o odobrenju ili davanju prethodne suglasnosti na desetgodišnje planove ukazuju kako se takve odluke donose uz višemjesečno kašnjenje, pri čemu datumi donošenja odluka gotovo dosižu rokove za dostavu novih planova razvoja. Također nije razvidno na koje je način HERA pratila provedbu desetgodišnjih planova razvoja.

Nakon uvodnog obrazloženja predsjednik Odbora predložio je predsjedniku Upravnog odbora HERA-e da do početka rasprave na plenarnoj sjednici HERA dostavi Odboru očitovanje na mišljenje Vlade Republike Hrvatske. Navedeni prijedlog prihvaćen je od strane predsjednika Upravnog vijeća HERA-e.
U kontekstu obveza prema Nitratnoj direktivi u raspravi je upozoreno na važnost poticanja domaće proizvodnje bioplinskih postrojenja te je postavljeno pitanje zašto se obustavilo odobravanje kvota za bioplinska postrojenja.

Državni tajnik naglasio je kako Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u načelu podržava obnovljive izvore energije i razvoj toga tržišta. Ujedno je ukazao na poteškoće koje su se javile u poticanju investiranja privatnog kapitala u obnovljive izvore energije, a vezano uz feed-in tarife, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama Europske unije. Naime, sadašnji koncept financijski je neodrživ te Republika Hrvatska više nije u mogućnosti servisirati sva potraživanja s te osnove. Primjerice, do 2020. godine manjak financijskih sredstava u HROTE doseže 6,2 milijarde kuna, dok manjak za sljedeću godinu iznosi 1,2 mlrd kuna. Moguća rješenja navedene situacije bila su povećanje namjenske naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Međutim, navedeno bi u konačnici dovelo do povećanja cijene električne energije za građane te ujedno bilo udar i na poduzetnike. Rješenje se stoga vidi u izmjeni zakonske regulative u vidu destimulacije poticanja proizvodnje električne energije. Kada je riječ o vjetroelektranama i bioplinskim postrojenjima pri tretmanu istih vodit će se računa o činjenici da bioplinska postrojenja imaju veći udio domaće komponente i veći učinak na zapošljavanje. Ministarstvo je stajališta da je projekt bioplinskih postrojenja postao komercijalan i isplativ sam po sebi te da nema potrebe za poticajnom cijenom električne energije, a osim toga ispunjene su kvote. Ministarstvo će napore usmjeriti u pravcu pojednostavljivanja procedure, animiranjem poljoprivrednog sektora i slično.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Gordana Marasa,  predsjednika Odbora. 
     
                                                                  

                    
                                                                                                                          PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                              Gordan Maras