Odbor za zaštitu okoliša i prirode

Mišljenje Odbora za zaštitu okoliša i prirode o Stajalištu Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Čist planet za sve; Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo COM (2018) 773, D.E.U. br. 19/025

05.06.2019.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 49. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Čist planet za sve; Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo COM (2018) 773, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. travnja 2019. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom Klasa: 022-03/19-07/179,  Urbroj: 50301-23/22-19-32 na sjednici održanoj 8. travnja 2019. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike te istaknuo da je svrha predložene dugoročne strategije potvrditi vodeću ulogu Europe u oblikovanju globalne klimatske politike te predstaviti viziju koja može pomoći da se do 2050. na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postigne nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova. Dugoročna strategija prikazuje kako Europska unija može predvoditi niskougljičnu tranziciju, ulaganjem u realna tehnološka rješenja te stvarajući građansko vlasništvo i bolje mjere koordinacije u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije i istraživanja. Komunikacija, koja je popraćena detaljnom analizom, ne predlaže nove ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za EU do 2030. godine, već predstavlja osam različitih scenarija koji bi do 2050. godine postigli neto smanjenje emisija stakleničkih plinova u rasponu između 80% i 100%. U Komunikaciji se naglašava da će opseg ekonomskih i društvenih transformacija potrebnih za postizanje prijelaza na nultu emisiju stakleničkih plinova zahtijevati napore svih sektora gospodarstva, posebice energetike, zgradarstva, prometa, industrije, korištenja zemljišta i poljoprivrede. U Komunikaciji se ujedno skreće pozornost na ulogu financija i ulaganja, istraživanja i inovacija, zapošljavanja i socijalnih aspekata tranzicije, kao i međunarodnu suradnju. 
RH prepoznaje važnost Pariškog sporazuma te je stajališta kako predložena Komunikacija, pored smanjenja emisija za 80-100% do 2050. predstavlja viziju potrebnih ekonomskih i društvenih transformacija, uključivanje svih sektora gospodarstva i društva, kako bi se postigao prijelaz na nultu vrijednost emisija stakleničkih plinova. Cilj je osigurati da se taj prijelaz poduzme na troškovno učinkovit i društveno pravedan način te da ima potencijal povećati konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima. Ta transformacija iziskuje ulaganja u istraživanja i inovacije, za što su nužna značajna financijska sredstva. RH smatra ključnim doprinose svakog dijela gospodarstva i svakog pojedinog građanina u svrhu postizanja klimatskih i energetskih ciljeva. U tom smislu prezentirani su detaljnije stavovi RH vezano uz pojedine segmente Komunikacije: energetiku, kućanstva, financiranje, industriju i kružno gospodarstvo, promet, povećanje ponora i stvaranje bioekonomije – šumarstvo, povećanje ponora i stvaranje bioekonomije – poljoprivreda, obrazovanje i edukaciju te znanost i nove tehnologije. Kao sporno/otvoreno pitanje za RH istaknuto je što je u Komunikaciji predviđeno da emisije država članica konvergiraju 2050. tj. približe se zajedničkom cilju smanjenja, predloženim scenarijima za 80-100% u odnosu na njihove razine emisija u 1990. godini. Stoga više solidarnosti u ovom dijelu među državama članicama neće moći biti te je potrebno da RH analizira raspoloživa sredstva za dekarbonizaciju, fondove i financijske instrumente te kredite koji će biti dostupni kako bi se ostvarila obveza koju će RH imati u skladu s ovom strateškom dugoročnom vizijom.
    Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće:

                                                               MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Čist planet za sve; Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo COM (2018) 773 

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Ivan Vilibor Sinčić,  predsjednik Odbora. 

    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                            Ivan Vilibor Sinčić