6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine, Prijedlog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog seljačkog saveza, Hrvatskog saveza zadruga, predstavnici udruga seljaka i poljoprivrednih proizvođača.
 U raspravi je istaknuto da je ovaj Zakon neformalno mjerilo o poglavlju o poljoprivredi. Zakon je predodređen dokumentom „Reforma sustava poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u razdoblju 2010. – 2013. godine – konceptualni okvir za poljoprivrednu politiku u predpristupnom razdoblju“, usvojenim u veljači 2010. godine. Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju odredit će smjer u hrvatskoj poljoprivredi ne samo u vremenu prije članstva već i od trenutka članstva u Europskoj uniji odnosno određuje budućnost  hrvatske poljoprivrede i njezin daljnji razvoj.
Ocijenjeno je da je ovaj Zakon najvažniji u poljoprivredi jer predstavlja raspodjelu novca za poljoprivredu  iz Državnog proračuna i iz fondova Europske unije. Procijenjeni puni iznos godišnje omotnice za izravna plaćanja je 373 milijuna eura i 352 milijuna eura za ruralni razvoj. To je dobar financijski okvir, no važno je odrediti pozicije pojedinih sektora jer će to utjecati na razvoj cjelokupne poljoprivrede.
Iskazano je mišljenje da štednja vezana uz Državni proračun treba biti u funkciji razvoja i povećanja proizvodnje u poljoprivredi te da ne smije rezultirati smanjenjem konkurentnosti. Zabrinjavajuće je da će pojedini sektori ostati potpuno (svinjogojstvo, pčelarstvo) ili dijelom bez potpore. U 2009. godini ukupne potpore u stočarstvu bile su cca milijardu i 300 milijuna kuna a plan za 2011. je cca 730 milijuna kuna. U 2009. godini za mlijeko je isplaćeno cca 348 milijuna kuna a za 2011 je predviđeno cca 145 milijuna kuna. Dodatnu težinu ova smanjenja imaju obzirom da je 2011. godina definirana kao referentna godina koja će dugoročno trasirati put potpora jer se na temelju nje utvrđuju prava na plaćanja u budućnosti.
Sektor mljekarstva je posebno osjetljiv, stoga je predloženo povećanje jediničnog iznosa po kilogramu mlijeka sa o,50 na 0,55 kn/kg. Naime, zbog promjena stanja na tržištu mlijeka i iznimno velikih ulaganja pojedinih proizvođača u proteklom razdoblju kao i kreditne prezaduženosti ovakvo smanjenje  proizvodno vezanih poticaja u mljekarstvu može dovesti velik broj  proizvođača mlijeka u nepovoljan financijski položaj. Nadalje, u Republici Hrvatskoj još uvijek 14% od ukupne proizvodnje mlijeka ne ispunjava EU uvjete te bi ukidanje potpora u kratkom razdoblju moglo dovesti do smanjenja proizvodnje mlijeka koja je u RH još uvijek nedostatna. U tom smislu je predloženo da se do ulaska u EU zadrže potpore za mlijeko koje ne ispunjava parametre EU kakvoće.
Izraženo je nezadovoljstvo dosadašnjom poljoprivrednom politikom a osobito što još nije donesena strategija, plan i program ruralnog razvoja a stožerni dio buduće europske politike u Hrvatskoj bit će politika ruralnog razvoja. Iznesen je podatak da u Europskoj uniji egzistira oko 90 mjera ruralnog razvoja. Vrijeme je izgubljeno a o našoj spremnosti, spretnosti i brzini ovisi i mogućnost korištenja za nas još uvijek virtualnog novca.
Obzirom na iskustva korištenja SAPARD pretpristupnog fonda i imajući u vidu važnost apsorpcijske sposobnosti upitna je i mogućnost da se djelotvorno i na odgovarajući način iskoriste financijska sredstva Europske unije u sklopu provedbe IPARD predpristupnog fonda.
Ocijenjeno je da je ovaj Zakon nastavak loše politike potpora koja je najnepravednija od svih u Europskoj uniji, u kojoj su profitirali veliki proizvođači a mali će nestati. 
U raspravi su pohvaljeni napori i odlučnost u namjeri okončanja pregovora u osjetljivom području poljoprivrede. Iskazano je zadovoljstvo obzirom na razinu financiranja naše poljoprivrede u tri referentne godine a koja je bila znatno iznad one u 12 novih članica Europske unije.
Funkcionalni sustavi ARKOD i IAKS trebaju omogućiti uspješnu provedbu programa za veći broj korisnika već od 2011. godine te su stoga i u programskom okviru mjera za 2011. godinu koji se utvrđuje ovim Zakonom, a koje će se sukladno mogućnostima financirati isključivo iz nacionalnog proračuna. Stoga je iskazana bojazan što će se dogoditi ako taj sustav ne bude uspostavljen tako da funkcionira.
Naglašena je brzina kojom Europska unija mijenja uredbe u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike te što je sa našom pripremljenosti na to. Naši problemi proizlaze iz nekonkurentnosti, vrlo skupih inputa, a  upitno je kako će se  naši poljoprivredni proizvođači nositi sa višestrukom sukladnosti, modulacijom (dodatno smanjenje izravnih potpora poljoprivrednim proizvođačima), obveznim statusom obveznika poreza na dohodak kao uvjeta za ostvarenje prava na izravna plaćanja.
Postavljeno je pitanje zašto se posebnom potporom za spašavanje i restrukturiranje  ne obuhvate i poljoprivredna gospodarstva.
Imajući u vidu sve otežavajuće okolnosti iskazana je nužnost potpora organiziranju poljoprivrednih proizvođača u sustav zadruga ili kooperanata.
Posebna važnost dana je osiguranju proračunskih sredstava za financiranje provedbe ovoga Zakona. Naime, nakon ulaska u Europsku uniju hrvatska će poljoprivreda iz europskih fondova na raspolaganju imati gotovo 800 milijuna eura za izravna plaćanja i ruralni razvoj. Ključno je u 2011. godini za izravna plaćanja osigurati 400 milijuna eura zbog dodjele prava u 2012. godini. Manji iznosi od ovoga  stavili bi hrvatsku poljoprivredu u nepravedan položaj u odnosu na ostale zemlje članice Europske unije s čijom se konkurencijom hrvatska poljoprivreda već i danas suočava na domaćem, ali i na europskom tržištu.      

 Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „uzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

uz sljedeće amandmane:

I. AMANDMAN 

U članku 3. stavku 2. riječi: “ne smije davati netočne podatke“ zamjenjuju se riječima: „dužan je davati točne podatke“.

Obrazloženje:

Precizniji izričaj u duhu hrvatskog jezika.

II. AMANDMAN 

U članku 4. stavku 1. podstavku 3. riječ: „poduzeća“ zamjenjuje se riječju: „gospodarstava“.

Obrazloženje:

Preciznije se i šire određuje obuhvat korisnika ove vrste potpore.

III. AMANDMAN 

U članku 11. stavku 1. podstavku 1.  riječ: „predaje" zamjenjuje se riječju: „podnosi“.

Obrazloženje:

Nomotehničko usklađivanje.

IV. AMANDMAN 

Članak 22. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Agencija za plaćanja će razliku iz stavka 2. ovoga članka oduzeti Korisniku od isplata izravnih plaćanja po osnovi zahtjeva kojeg je Korisnik podnio za sljedeću proizvodnu godinu, ukoliko u roku nije u cijelosti podmirio obveze iz stavka 2. ovoga članka.“

Obrazloženje:

Preciznije se određuje obveza korisnika za možebitnu uplatu sredstava u Državni proračun.

V. AMANDMAN 

Iza članka 61., označenog po prvi put u tekstu, provesti numeraciju drugi puta navedenog članka 61. tako da se mijenja u članak 62., a slijedom toga postojeći članci 62. do 83. postaju članci 63. do 84.

Obrazloženje:
Uočena nomotehnička greška dvostruko numeriranog članka 61., pri čemu se numeričko pozivanje na odgovarajuće brojeve članaka u preostalom tekstu ne mijenja jer je to već učinjeno.
 
VI. AMANDMAN 

U postojećem članku 73. stavku 3. riječi: „ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: “članka 69. ovoga Zakona“.
Stavak 4. briše se.

Obrazloženje:

Nomotehnička greška u stavku 3. glede pozivanja na krivi članak.
Odredba iz stavka 4. briše se jer nije u skladu sa određenjima i izričajima iz Zakona o upravnim sporovima.

VII. AMANDMAN 

U članku 20. stavku 2. riječ: „ulaska“ zamjenjuje se riječju: „pristupanja“.
U članku 21. stavku 7. riječ: „ulaska“ zamjenjuje se riječju: „pristupanja“.
U članku 60. stavku 1. riječ: „ulaska“ zamjenjuje se riječju: „pristupanja“.
U postojećem članku 82. stavku 1. riječ: „ulaska“ zamjenjuje se riječju: „pristupanja“.

Obrazloženje:

Nomotehničko usklađivanje teksta.

VIII. AMANDMAN 

U članku 24. stavku 3. riječi: „navedene u Dodatku 2., koji je sastavni dio ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „utvrđene u Dodatku 2., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
U članku 25. stavku 4. riječi: „iskazane su u Dodatku 1., koji je sastavni dio ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „utvrđene su u Dodatku 1. koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
U članku 27. stavku 1. riječi: „iz Dodatka 1.“ zamjenjuju se riječima: „utvrđen u Dodatku 1., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
U članku 28. stavku 4. riječi:“ sukladno Dodatku 4. ovog Zakona“ zamjenjuju se riječima: „kako je utvrđeno u Dodatku 4., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.“
U članku 59. stavku 5. riječi: „prikazana su u Dodatku 3. koji je sastavni dio ovog Zakona“ zamjenjuju se riječima: „utvrđena su u Dodatku 3., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
U postojećem članku 61., koji postaje članak 62., stavku 2. riječi: „nalazi se u Dodatku 5., koji je sastavni dio ovoga Zakona.“ zamjenjuju se riječima: „utvrđena je u Dodatku 5., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.“
U postojećem članku 64., koji postaje članak 65., stavku 4. riječi: „prikazani su u Dodatku 6., koji je sastavni dio ovoga Zakona.“ zamjenjuju se riječima: „utvrđeni su u Dodatku 6., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.“
U postojećem članku 82., koji postaje članak 83., iza riječ: „Dodatka 3.4.“ dodaju se riječi: “koji su prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.

Obrazloženje:

Nomotehničko usklađivanje teksta.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
        Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 21. i 23. travnja 2010. godine, Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnio pučki pravobranitelj, aktom od 31. ožujka 2010. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Izvješću proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, izvlaštenjem i imovinom oduzetom za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik pučkog pravobranitelja i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatske udruge poslodavaca.

U raspravi je istaknuto da su velikim problemima u svezi gospodarenja poljoprivrednim zemljištem pored nesređenog zemljišno-knjižnog stanja doprinijeli i neosposobljenost administracije na lokalnoj razini koja radi na provedbi Zakona. Dodatni problem je i odgađanje početka obavljanja poslova u okviru  djelatnosti Agencije za poljoprivredno zemljište do 1. srpnja 2010. godine. No, kada Agencija i započne s radom, ocijenjeno je, da bi u njenu nadležnost trebalo prenijeti veći dio stručnih poslova koje često zaposlenici administracije na lokalnoj razini ne mogu uspješno obaviti. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  prihvati

Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici održanoj 15. travnja 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o izmjenama i dopunama Posebnog ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o provedbi provedbene faze projekta "Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj", s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2010. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona razmotrio, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
U raspravi je postavljeno pitanje o rezultatima provedbe edukacije sudionika okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
Izneseno je mišljenje da bi naglasak trebalo staviti na uređenje zemljišnih knjiga, te da bi u sklopu podrške razvoju propisa koji uređuju okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta  trebalo donijeti zakon o komasaciji. To bi bila i najbolja agrotehnička mjera.
Ocijenjeno je da program okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta presporo napreduje.  
Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o izmjenama i dopunama Posebnog ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o provedbi provedbene faze projekta "Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
        Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici održanoj 18. i 25. ožujka 2010. godine, Prijedlog zakona o morskom ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. ožujka 2010. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i sindikata ribara pri Hrvatskoj udruzi sindikata.
U raspravi su iznesene primjedbe na nepreciznost definiranja kaznenih odredbi koje mogu imati drastične posljedice za pravnu osobu u smislu okončanja djelatnosti. Smisao novčanih kazni je discipliniranje odgovornih te bi u tom smjeru trebale ići i kaznene odredbe.
Imajući u vidu što praktična primjena kaznenih odredbi može značiti u smislu posljedica za pravnu osobu (može se dogoditi da je za eksploziv na plovilu kriv član posade a da vlasnik plovila, povlastice za to ni ne zna) kao i to da se ne može izbjeći da pravna osoba bude kažnjena, trebalo bi preispitati kaznene odredbe u smislu većeg kažnjavanja odgovorne osobe u pravnoj osobi. U Prijedlogu zakona je, naime prevelika razlika u novčanom kažnjavanju između pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi.
Iznesena je i primjedba na članak 108. stavak 1. točke 22. i 23. kojima se za nepropisnu uporabu i nedozvoljeni ulov i sakupljanje vrsta u obavljanju malog obalnog ribolova kojeg smiju obavljati fizičke osobe novčano kažnjava pravna osoba.
Također je, u svezi članka 108. stavka 3., postavljeno pitanje povezanosti obrtnika i malog obalnog ribolova.
U raspravi je izraženo razumijevanje i potreba uvođenja nove kategorije malog obalnog ribolova kao djelomične zamjene dosadašnjeg pojma malog ribolova koji bi omogućio lokalnom stanovništvu egzistenciju. No, obzirom da se u malom obalnom ribolovu može ostvariti ulov i u većim vrijednostima, postavljeno je pitanje preispitivanja istog u kontekstu porezne obveze.
Ocijenjena je važnost nadzora ribolova na području nacionalnih parkova, strogih rezervata i posebnih rezervata a u kojima se primjenjuju odredbe posebnog propisa o zaštiti prirode. Članovi Odbora su ukazali na potrebu jačanja inspekcijskog nadzora u zaštićenim dijelovima a čemu bi doprinijela zakonska odredba da inspekcijski nadzor provode pored ovlaštenih temeljem Zakona o zaštiti prirode i ribarski inspektori kao i ovlaštene osobe Obalne straže Republike Hrvatske.
U raspravi je postavljeno i pitanje zašto u članku 13. stavku 3. Ministar propisuje ne samo oblik, sadržaj i način vođenja Registra subjekata u ribarstvu već i stupanj otvorenosti za javnost.
  
Nakon provedene rasprave, Odbor je odlučio jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o morskom ribarstvu

uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I. - Na članak 35.

U članku 35. stavku 2. riječ: „dvije“ zamjenjuje se riječju: „tri“.

Obrazloženje:
Proširenje područje od dvije susjedne ribolovne podzone za obavljanje malog obalnog ribolova na tri ribolovne podzone omogućava veću disperziju ribolovnog napora pasivnim ribolovnim alatima.

AMANDMAN II. - Na članak 40.

U članku 40. stavku 1. dodaje se podstavak 7. koji glasi:
„- ukoliko nositelj odobrenja ne dostavi Ministarstvu dokaz o ispunjenju uvjeta iz članka 37. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona do 1. ožujka tekuće godine, što se ne odnosi na nositelje odobrenja iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona.“.

Obrazloženje:
Usklađenje s uvjetima izdavanja odobrenje koje može važiti doživotno ukoliko se ne mijenja status nositelja odobrenja obzirom na imovinsko stanje.

AMANDMAN III. - Na članak 42.

Članak 42.mijenja se i glasi:
„(1) Stručna osposobljenost za obavljanje malog obalnog ribolova dokazuje se Uvjerenjem o stručnoj osposobljenosti za obavljanje malog obalnog ribolova (u daljnjem tekstu: Uvjerenje za mali obalni ribolov) koje izdaje Ministarstvo.
(2) Uvjerenje za mali obalni ribolov izdat će se osobama iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona temeljem Uvjerenja o stručnoj osposobljenosti za mali ribolov izdanom sukladno ranijem propisu.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka nositelj odobrenja iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona dokazuje stručnu osposobljenost za obavljanje malog obalnog ribolova Uvjerenjem za gospodarski ribolov.
(4) Ministarstvo vodi Registar izdanih uvjerenja za mali obalni ribolov u elektroničkom obliku.
(5) Obrazac i način izdavanja Uvjerenja za mali obalni ribolov, te oblik, sadržaj i način vođenja Registra izdanih uvjerenja za mali obalni ribolov propisuje ministar.“
Obrazloženje:
Nije potrebno zadržati uvjete za polaganje ispita za stručnu osposobljenost za mali obalni ribolov obzirom da u tu kategoriju mogu prijeći samo nositelji važećih odobrenja za mali ribolov koji već imaju dokaz o stručnoj osposobljenosti sukladno sada važećim propisima, odnosno umirovljeni ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov koji isto tako imaju u većini slučajeva uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za gospodarski ribolov, a ukoliko isto nemaju mogu ga steći polaganjem ispita za gospodarski ribolov.

AMANDMAN IV. - Na članak 100 i naslov iznad njega.

U naslovu iznad članka 100. riječ: „Planovi“ zamjenjuje se riječju: „Plan“.

Članak 100. mijenja se i glasi:
„(1) Godišnji plan rada ribarske inspekcije donosi ministar.
(2) Plan rada izrađuje se na temelju analize rizika i postojećih podataka.
(3) Plan rada obvezno sadrži uz aktivnosti ribarske inspekcije i odgovarajuće dijelove planova inspekcije i nadzora ostaklih tijela iz članka 86. ovoga Zakona.
(4) Ministar donosi plan iz stavka 1. ovoga članka uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za sigurnost plovidbe, ministra unutarnjih poslova i ministra nadležnog za Obalnu stražu i glavnog inspektora Državnog inspektorata.“

Obrazloženje:
Dorađuju se odredbe kako bi bilo razvidno tko donosi plan i koji je njegov obvezan sadržaj.

AMANDMAN V. - Uz članak 104. i naslov iznad njega.

Naslov iznad članka 104. mijenja se tako da glasi:
„Vijeće za prekršaje“

Članak 104. mijenja se i glasi:
„(1) Vijeće za prekršaje se osniva u Ministarstvu.
(2) U Vijeće za prekršaje ministar imenuje djelatnike Ministarstva, a čini ga predsjednik i dva člana, s tim da predsjednik može biti samo osoba koja je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.
(3) Kada inspektor i ovlaštene osobe iz članka 86. ovoga zakona nađu da je ovaj Zakon ili propisi doneseni na temelju prekršeni, inspektor dostavlja Vijeću za prekršaje obavijest o počinjenom prekršaju na rješavanje, a ovlaštene osobe iz članka 86. ovoga Zakona Vijeću dostavljaju optužni prijedlog.“

Obrazloženje:
Dorađuje se odredba da bi bilo razvidno da se Vijeće osniva u Ministarstvu, te se utvrđuje broj članova kako on u konačnici ne bi bio paran.
 
AMANDMAN VI. – Uz članak 105.

U članku 105. iza riječi: „ribara“ stavlja se zarez i dodaje riječ: „komora“.

Obrazloženje:
U članku 82. Prijedloga zakona definirana je institucionalna potpora koja obuhvaća i komore, pa bi istu formulaciju trebalo koristiti i u članku 105.
AMANDMAN VII. - Uz članak 107.

Članak 107. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 300.000,00 do 800.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba ukoliko posjeduje, drži i/ili koristi na plovilu ili bez njega eksploziv i/ili tvari koje u kombinaciji s drugim tvarima mogu proizvesti eksploziju, te ugrožava biološko obnovljiva bogatstava mora (članak 20. stavak 2., točka 3. i 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Odgovornoj osobi u obavljanju gospodarskog ribolova koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći će se mjera zabrane obavljanja gospodarskog ribolova u trajanju od najmanje jedne do najviše dvije godine.
(4) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 300.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik.
(5) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba i/ili nositelj odobrenja za mali obalni ribolov.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka vlasniku povlastice uz novčanu kaznu obavezno će se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja gospodarskog ribolova u trajanju od dvije godine.
(7) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, ukoliko vlasnik povlastice za ribolov nije ujedno i ovlaštenik povlastice za ribolov, zaštitna mjera zabrane obavljanja gospodarskog ribolova uz novčanu kaznu obavezno izriče se ovlašteniku.
(8) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu obavezno će se izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja malog obalnog ribolova u trajanju od dvije godine.“

Obrazloženje:
Zaštitna mjera zabrane obavljanja gospodarskog ribolova, odnosno malog obalnog ribolova usklađuje se s odredbama Zakona o prekršajima, a zaštitna mjera je temelj za donošenje rješenja o oduzimanju povlastice odnosno odobrenja. Nema potrebe razdvajanja odgovorne osobe i u pravnoj osobi od osobe u pravnoj osobi koja je odgovorna za obavljanje gospodarskog ribolova te se sukladno tome i povećava raspon novčane kazne.

AMANDMAN VIII. - Uz članak 108.

U članku 108. stavku 1. broj „80.000,00“ zamjenjuje se brojem „20.000,00“.
U stavku 2. broj „15.000,00“ zamjenjuje se brojem „10.000,00“.
U stavku 3. broj „40.000,00“ zamjenjuje se brojem „10.000,00“.
U stavku 5. iza riječi: „povratu“ dodaju se riječi: „tijekom dvije godine“.

Obrazloženje:
Povećavaju se rasponi novčanih kazni, te se određuje rok na koji se odnosi počinjenje prekršaja u povratu.

AMANDMAN IX. - Uz članak 109.

U članku 109. stavku 1. broj „40.000,00“ zamjenjuje se brojem „10.000,00“.
U stavku 2. broj „7.000,00“ zamjenjuje se brojem „5.000,00“.
U stavku 3. broj „20.000,00“ zamjenjuje se brojem „5.000,00“.
U stavku 5. iza riječi: „povratu“ dodaju se riječi: „tijekom dvije godine“.

Obrazloženje:
Povećavaju se rasponi novčanih kazni, te se određuje rok na koji se odnosi počinjenje prekršaja u povratu.

AMANDMAN X. - Uz članak 110.

U članku 110. stavku 1. broj „5.000,00“ zamjenjuje se brojem „2.000,00“.
U stavku 2. broj „2.000,00“ zamjenjuje se brojem „1.000,00“.

Obrazloženje:
Povećavaju se rasponi novčanih kazni

AMANDMAN XI. - Dodaje se članak.

Iza članka 114. dodaje se članak 114.a koji glasi:
„Prekršajni postupci započeti do dana osnivanja Vijeća za prekršaje iz članka 104. ovoga Zakona dovršit će se prema propisima na temelju kojih su započeti.“

Obrazloženje:
Dodani članak rješava pitanje dovršetka postupaka započetih prije osnivanja Vijeća za prekršaje da ne bi došlo do pravne praznine.

AMANDMAN XII. - Uz članak 115.

Članak 115. mijenja se i glasi:
„Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o morskom ribarstvu („Narodne novine“ br. 74/94, 57/96, 46/97 - pročišćeni tekst i 49/05), osim odredaba poglavlja III. MALI RIBOLOV i odredaba poglavlja XI. KAZNENE ODREDBE u dijelu koje se odnose na mali ribolov koje prestaju važiti 31. prosinca 2014. godine, te odredbe članka 73. koje prestaju važiti na dan pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.“

Obrazloženje:
Izmjena prijedloga je nužna radi pobližeg navođenja dijelova starog Zakona o morskom ribarstvu koji ostaju na snazi do navedenih rokova.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
        Dragica Zgrebec, dipl. oec 

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 4. veljače 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. siječnja 2010. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo što Agencija za poljoprivredno zemljište nije započela s radom, tim više što je Vlada Republike Hrvatske u ožujku 2009. godine donijela Uredbu o osnivanju Agencije za poljoprivrdno zemljište. Iskazana je bojazan da će Agencija moći u srpnju 2010. godine započeti s radom. Također bi trebalo imati u vidu podnesenu ustavnu tužbu, obzirom da postupak prodaje i zakupa privatnoga poljoprivrednog zemljišta provodi jedinica lokalne samouprave u ime i za račun Agencije. Stoga bi bilo dobro rok u Prijedlogu zakona produljiti do kraja 2010. godine.

Imajući u vidu da se Zakonom o poljoprivrednom zemljištu donesenom 2001. godine, zemljišna politika o državnom poljoprivrdnom zemljištu spustila na odlučivanje lokalnoj razini, te da do sada 88 općina još nije donijelo Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljište u vlasništvu države a 140 općina nije raspisalo ni jedan natječaj, upitno je hoće li jedinice lokalne samouprave poštivati nove rokove u ovim izmjenama i dopunama Zakona.

Ukazano je na velik broj neriješenih problema u poljoprivredi, a nepripremljenost može onemogućiti korištenje financijskih sredstava EU fondova. 

Agencija za plaćanje i Agencija za poljoprivredno zemljište nisu počele sa radom a najbitnije su za poljoprivrdu kao gospodarski sektor.

Ocijenjeno je da bi obzirom na brisanje odredbi o parcelaciji katastarskih čestica poljoprivrdnog zemljišta, jer nema utvrđenih kriterija davanja suglasnosti na parcelaciju, trebalo iznaći načina da se onemogući daljnja parcelacija čestica.

U raspravi je naglašen problem nesigurnosti poljoprivrdnih proizvođača, jer mnogi nisu u mogućnosti osigurati poljoprivrdno zemljište.

Iskazano je i mišljenje da će ove izmjene i dopune Zakona, nakon sveobuhvatnih rasprava prilikom donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu u dva čitanja, omogućiti uz sudjelovanje Agencije, stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta.

Obzirom na povratno djelovanje odredbe članka 4. stavka 3. i potrebu da matično radno tijelo podupre razloge za to iskazano je mišljenje da se i ranije moglo predvidjeti da Agencija neće biti u funkciji.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 28. sjednici održanoj 4. veljače 2010. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2009. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora  podnio Državni ured za reviziju, aktom od 14. prosinca 2009. godine.

Odbor je navedena Izvješća razmotrio kao zainteresirano radno tijelo u dijelu svoje nadležnosti.

U uvodnom izlaganju glavna državna revizorica obrazložila je predmetno Izvješće s posebnim osvrtom na obavljene revizije financijskih izvještaja i poslovanja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za 2008. godinu, o čemu je izraženo uvjetno mišljenje. Obrazloženje u vezi uvjetnog mišljenja podnio je i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi je postavljeno pitanje po kojim se kriterijima odabire u kojim će se lokalnim jedinicama obavljati revizija financijskih izvještaja i poslovanja, obzirom da su revizijom obuhvaćeni svi gradovi i županije a od ukupnog broja općina 1/3 je obuhvaćena svake godine.

Imajući u vidu zakonsku obvezu uspostavljanja sustava unutarnjih financijskih kontrola koje se sastoje od financijskog upravljanja i kontrole te unutarnje revizije, konstatirana je važnost organizacijske uspostave i svih aktivnosti vezanih za unutarnje revizije kod korisnika proračuna kao i provjere pouzdanosti rada unutarnjih revizora. 

Obzirom na obavljenu reviziju financijskih izvještaja i poslovanja Ministarstva za 2007. godinu izraženo je zadovoljstvo što nema većih nepravilnosti iako je izraženo uvjetno mišljenje, te što je Ministarstvo postupilo prema tri naloga i preporuke. Također je ocijenjeno pozitivnim što se nepravilnosti ne ponavljaju u daljnjem poslovanju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  prihvati

Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2009. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 27. siječnja 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Višegodišnjeg sporazuma o financiranju 2007. – 2010. između Komisije Europskih zajednica u ime Europske zajednice i Vlade Republike Hrvatske , s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. prosinca 2009. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona razmotrio, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Višegodišnjeg sporazuma o financiranju 2007. – 2010. između Komisije Europskih zajednica u ime Europske zajednice i Vlade Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 27. siječnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. prosinca 2009. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona razmotrio, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici održanoj 27. siječnja 2010. godine, Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je pohvaljeno korektno napravljeno Izvješće u kojem se očituje uredno poslovanje robnih zaliha, te je iskazano zadovoljstvo što nema afera vezanih uz robne zalihe, kao i time što su smanjene i obveze i potraživanja.
Pozitivnim je ocijenjen nadzor Savjeta za robne zalihe nad upravljanjem robnim zalihama, ukupna konsolidirana bilanca robnih zaliha kao i definiranje svih kumuliranih manjkova. Izneseno je mišljenje da bi potencijal robnih zaliha trebalo staviti u funkciju gospodarstva osobito obzirom na turistički i poljoprivredni potencijal.

Postavljeno je pitanje da li je u Đakovštini d.d bilo državnih robnih zaliha koje su opljačkane. Predstavnik predlagatelja je odgovorio da je bilo 2000 tona pšenice i 1000 tona kukuruza, no izdano je upravno rješenje sa rokom vraćanja robe, kao i kaznena prijava protiv društva i odgovorne osobe u društvu.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo što je Zakonom o strateškim robnim zalihama
definirano da postoje samo strateške robne zalihe koje se koriste u slučaju iznimnih situacija (ratno stanje, elementarne nepogode) a ne više tržišne robne zalihe.

Potrebno je kroz bilance utvrditi koje je zalihe potrebno držati u robi a koje se mogu držati u novcu.

Postavljeno je pitanje zašto se nije obavio godišnji popis roba državnih robnih zaliha kod svih pravnih osoba – Skladištara državnih robnih zaliha, već samo kod 75. Također je iskazana potreba da na svim lokacijama na kojima su izvršene inventure pored komisije Skladištara sudjeluju i ovlašteni djelatnici Ravnateljstva za robne zalihe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za 2008. godinu,
s financijskim pokazateljima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 26. sjednici održanoj 3. prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. listopada 2009. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, sindikata ribara pri HUS-u.
U raspravi je izraženo zadovoljstvo zbog donošenja predmetnog Zakona kao ključnog dokumenta koji će osigurati pravovremeno ustrojavanje potrebnih mehanizama prilagodbe u segmentu organizacije tržišta i strukturnih mjera te sustava državnih i ostalih potpora praksi Europske unije.
Naglašena je važnost pravovremene prilagodbe, budući ona može osigurati prijelazno razdoblje potrebno za prilagodbu gospodarstva i omogućiti pozicioniranje hrvatskih ribara i proizvođača proizvoda od ribe na jedinstvenom tržištu Europske unije.
O važnosti izgradnje „hladnog lanca“ govori u raspravi iznesen podatak da je u prvoj polovici 2009. godine propušten ili bačen ostvareni ulov od 8.000 do 10.000 tona ribe.
U raspravi je izneseno mišljenje da bi u članku 37. trebalo definirati zanimanja pravnih i fizičkih osoba koje mogu obavljati privatnu savjetodavnu službu u ribarstvu.
Ocijenjeno je da su veliki problemi hrvatskog ribarstva ribarske luke i iskrcajna mjesta, te bi rješavanju toga problema trebale pomoći jedinice lokalne samouprave kod donošenja prostornih planova.
U raspravi je iznesen podatak da je na području Benkovca izgrađena hladnjača kapaciteta 400 vagona, te da je Hrvatski fond za privatizaciju raspisao natječaj za prodaju objekta, no nije bilo zainteresiranih za kupnju. Imajući u vidu 40-godišnje neulaganje u ribarstvo postavljeno je pitanje tko ima financijska sredstva da može kupiti hladnjaču toga kapaciteta. Izraženo je mišljenje da će se možda ovim zakonom omogućiti udruživanja u ribarske organizacije proizvođača i međustrukovne organizacije koje će raspolagati dostatnim financijskim sredstvima.
Nakon provedene rasprave, Odbor je odlučio jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Zakon o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu

uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I

Amandman na članak 12. stavak 3.
U stavku 3. iza alineje 5. dodaje se nova alineja koja glasi:
„ – potpore izgradnji i opremanju novih te modernizaciji i opremanju postojećih prostora/objekata za skladištenje, hlađenje i zamrzavanje.“
Alineja 6. postaje alineja 7.
Obrazloženje: Veliku važnost pored izgradnje i obnove ribarske flote ima i tzv. „hladni lanac“, koji mora ući u prioritete.

AMANDMAN II

Amandman na članak 16. stavak 1.
U članku 16. stavku 1. iza riječi „objekte“ dodaje se riječ „uzgajališta“
Obrazloženje: Nije dovoljno naglašen segment uzgoja u ribarstvu.

U članku 16. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„Iznimno od odredbi iz stavka 1. korisnik uslijed nepredviđenih okolnosti ili više sile može obaviti navedene radnje uz prethodno pribavljeno odobrenje upravne direkcije.
Stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4. 
Obrazloženje: Uz potrebu sprječavanja špekulacija potrebno je zakonom predvidjeti i definirati postupanje u slučaju nepredviđenih okolnosti.

AMANDMAN  III

U članku 20. stavak 1. točka (b) mijenja se i glasi:
„Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i drugih gospodarskih i socijalnih partnera;“
Obrazloženje: Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora su zakonom obvezni oblici udruživanja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.
        

        PREDSJEDNICA ODBORA
        Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 26. sjednici održanoj 3. prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2009. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
U raspravi je iskazano zadovoljstvo što se ovim izmjenama i dopunama povećava prag za obračun modulacije s 36.000,00 na 100.000,00 kuna. To će omogućiti da se približno 95% korisnika izravnih plaćanja isključi iz primjene obvezne modulacije.
No, izraženo je mišljenje da se ta odredba mogla ugraditi i u Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju koji je donesen u srpnju 2009. godine da su mu prethodile šire konzultacije i javna rasprava.
Također je iznesen prigovor zbog nekorektnosti, budući je u siječnju 2009. godine Vlada Republike Hrvatske Uredbom intervenirala u tada važeći Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu i povećala jedinični iznos potpore za kukuruz na 2.250 kuna po hektaru, a sada se brisanjem članka 82. ukida obveza isplate za  proizvedeno.
Ocijenjeno je neopravdanim odgađanje donošenja Nacionalnog programa ruralnog razvoja.
Nakon provedene rasprave, Odbor je odlučio većinom glasova (6 glasova "za", i 2 glasa "uzdržana") predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

     
        PREDSJEDNICA ODBORA
        Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o poljoprivredi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je iznesen prijedlog da se amandmanom na Prijedlog zakona odredi obavljanje dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Time bi se omogućilo dodatno ostvarenje zaposlenosti i povećanje dohotka na poljoprivrednim gospodarstvima, iako dohodak iz dopunske djelatnosti ne može biti veći od dohotka ostvarenog od primarne poljoprivredne djelatnosti. S tim prijedlogom su se suglasili nazočni članovi Odbora.

Izraženo je nezadovoljstvo što se ovim Prijedlogom zakona na donošenje Zelenog izvješća obvezuje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te se za razliku od odredbi važećeg Zakona o poljoprivredi uskraćuje mogućnost da o Zelenom izvješću raspravljaju zastupnici Hrvatskoga sabora.

Ocijenjeno je da bi zakonima kojima se približavamo Europskoj uniji trebale prethoditi analize o tome što su polučili dosadašnji zakoni. Osobito je potrebna analiza stanja u poljoprivredi, koja bi ukazala na efekte potpora po sustavu koji smo do sada imali, kao i spremnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i drugih subjekata za korištenje sredstava predpristupnih programa pomoći. Naime, predpristupni programi kao i institucijski okvir su temelj za buduće korištenje sredstava europskih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj.

U raspravi je ukazano da bi u poljoprivredno savjetodavnu djelatnost ( članak 17.) trebali biti uključeni i doktori veterinarske medicine koji tijekom 6-godišnjeg studija stječu znanja i kroz nastavne programe ustrojbenih jedinica Zavoda za stočarstvo, Zavoda za hranidbu domaćih životinja, te se osposobljuju i za projektiranje i sudjelovanje u izradi programa i izvedbi pogona za razvoj i unapređenje djelatnosti stočarske proizvodnje i proizvodnje namirnica i proizvoda životinjskog podrijetla. Veterinarski stručnjaci su nezaobilazni u sektoru stočarstva a ne samo u liječenju domaćih životinja.

Istaknuto je, da se kod inspekcijskog nadzora neće moći postupati sukladno članku 28. budući nema inspektora sa završenim preddiplomskim studijem poljoprivredne i prehrambene struke, a pogotovo da još imaju najmanje 4 godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je odlučio većinom glasova ( 5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „uzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o poljoprivredi

uz sljedeći amandman:

Iza članka 15. dodaje se novi članak 16. koji glasi:

„Dopunske djelatnosti na OPG-u
Članak 16.
1. Dopunske djelatnosti na OPG-u su djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a.
2. Vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjete za njihovo obavljanje propisati će ministar pravilnikom uz mišljenje ministarstava nadležnih za turizam, gospodarstvo i šumarstvo.“

Članci 16. do 44. postaju članci 17. do 45.

OBRAZLOŽENJE:

Definiranje dopunskih djelatnosti na OPG-u omogućit će dodatno ostvarenje zaposlenosti i povećanje dohotka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Izvješće o učinjenom na otklanjanju nepravilnosti utvrđenih revizijom Državnog ureda za reviziju za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora, klase: 021-12/08-09/50, urbroj: 6511-09-10, od 23. veljače 2009. godine  dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. listopada 2009. godine.

Odbor je navedeno Izvješće razmotrio kao zainteresirano radno tijelo u dijelu svoje nadležnosti.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  prihvati

Izvješće o učinjenom na otklanjanju nepravilnosti utvrđenih revizijom Državnog ureda za reviziju za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izraženo mišljenje da bi kod metoda raspodjela carinskih kvota za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda odlučujući kriterij za pravo prvenstva trebao biti namjena proizvoda a ne raspodjela kvota prema kronološkom redu datuma prihvaćanja.

Ocijenjeno je da bi bilo dobro u članku 27. pravilnikom propisati promocijsku pristojbu i u sektoru vina, što će naročito biti potrebno kada Hrvatska uđe u Europsku uniju. Predstavnik predlagatelja je pojasnio da je člankom 12. stavkom 2. predviđena mogućnost da se u sektoru vina mogu uvesti posebna tržišna pravila u svrhu poboljšanja i stabilizacije tržišta te reguliranja ponude.

Neprihvatljivo je, prema mišljenju izraženom u raspravi, da se tržišne intervencije provode po obećanjima i procjenama pojedinih državnih dužnosnika. 

Iskazano je i mišljenje da je predloženi Zakon dobar, prilagođen našim prilikama a imajući u vidu potpisane međunarodne trgovinske ugovore.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „uzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 24. sjednici, održanoj 23. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. kolovoza 2009. godine.

Navedeni Prijedlog zakona Odbor je razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Odbor je većinom glasova ( 6 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „uzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON
O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE DA UREDBAMA UREĐUJE POJEDINA PITANJA IZ DJELOKRUGA HRVATSKOGA SABORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 24. sjednici održanoj 23. rujna 2009. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2009. godine.

Navedeni Prijedlog zakona Odbor je razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor je razmatrao navedeni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na djelokrug rada Odbora.

Uvodno obrazloženje iznijeli su predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi je izraženo mišljenje da se ove izmjene i dopune Državnog proračuna ne mogu gledati u kontekstu i kontinuitetu onog prvog donesenog u prosincu 2008. godine, te da je povećanje u dijelu za poljoprivredu omogućeno solidarnošću svih zaposenih i umirovljenika a ne zahvaljujući znanju i sposobnosti odgovornih.

Istaknuto je, da ovo povećanje financijskih sredstava za potpore u poljoprivredi onemogućuje osiguranje sredstava na pozicijama ruralnog razvoja u iznosu cca 67 milijuna kuna. Smanjenja su i na pozicijama ribarstva i vodoopskrbe.

Izraženo je i zadovoljstvo Izmjenama i dopunama Državnog proračuna, obzirom na strukturu rashoda, te da je isti postignut u dogovoru sa socijalnim partnerima, kao i time da su povećana financijska sredstva za poljoprivredu.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora većinom je glasova ( 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvtskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl.oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor je razmatrao navedeni Konačni prijedlog zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na djelokrug rada Odbora.

Uvodno obrazloženje iznijeli su predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi je izraženo mišljenje da se ove izmjene i dopune Državnog proračuna ne mogu gledati u kontekstu i kontinuitetu onog prvog donesenog u prosincu 2008. godine, te da je povećanje u dijelu za poljoprivredu omogućeno solidarnošću svih zaposenih i umirovljenika a ne zahvaljujući znanju i sposobnosti odgovornih.

Istaknuto je, da ovo povećanje financijskih sredstava za potpore u poljoprivredi onemogućuje osiguranje sredstava na pozicijama ruralnog razvoja u iznosu cca 67 milijuna kuna. Smanjenja su i na pozicijama ribarstva i vodoopskrbe.

Izraženo je i zadovoljstvo Izmjenama i dopunama Državnog proračuna, obzirom na strukturu rashoda, te da je isti postignut u dogovoru sa socijalnim partnerima, kao i time da su povećana financijska sredstva za poljoprivredu.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora većinom je glasova ( 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvtskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl.oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici održanoj 29. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici održanoj 29. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

U raspravi su sudjelovali predstavnici poljoprivrednih proizvođača, saveza zadruga, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatskog seljačkog saveza i Hrvatskog lovačkog saveza.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi je konstatirano da je 2002. godine donošenjem novog zakonodavstva u domeni poljoprivrede, pa tako i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, napravljen iskorak. No gotovo sedam godina, po rezultatima je vidljivo, da poljoprivredna proizvodnja nije tretirana kao gospodarska grana koja u Hrvatskoj može bitno utjecati na visinu društvenog bruto proizvoda, budući za to ima sve pretpostavke.

Kada se govori o potporama bitna je ocjena stanja u poljoprivredi. No, kako je istaknuto u raspravi, ne poštuje se zakonska odredba o podnošenju Zelenog izvješća. Važne bi bile i informacije o bilancama stanja, potreba, viškova u poljoprivrednoj proizvodnji.

Evidentan je trend rasta financijskih potpora u poljoprivrednoj proizvodnji ali je evidentan i trend rasta uvoza poljoprivrednih proizvoda. Apsurdno je da su veliki proizvođači koji dobivaju i potpore istovremeno i najveći uvoznici.

U raspravi je naznačeno da ima napretka u podizanju dugogodišnjih nasada no nije bitno promijenjena struktura i dalje dominiraju žitarice u biljnoj proizvodnji. Nije postignut ni bitni cilj svake poljoprivredne proizvodnje a to je stabilnost dohotka pa velike oscilacije ne daju nikakvu sigurnost poljoprivrednom proizvođaču.

Kao bitna otežavajuća okolnost, u raspravi je istaknut, drastičan porast inputa i to tvrtki koje imaju državni monopol ili su u vlasništvu države. Primjeri za to su dvocifreno poskupljenje mineralnog gnojiva i poskupljenje plavog dizela upravo u trenutku kada započinje žetva ili priprema za jesensku sjetvu. Nije dobro što se još nije našao adekvatan model financiranja u poljoprivredi.

Istaknuta je važnost kreiranja budućeg razvoja poljoprivrede u sklopu nacionalnog programa ruralnog razvoja koje će omogućiti uvažavanje specifičnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Taj nacionalni program ruralnog razvoja trebalo bi donijeti žurno.

Izraženo je nezadovoljstvo što nije predviđeno poticanje povrtlarske proizvodnje u plasteničko-stakleničkim površinama izvan poticaja po hektaru proizvodnje kao i na vanjskim površinama.
U raspravi su izražene i konkretne primjedbe na pojedine članke.

U člancima koji reguliraju definicije određenih pojmova u Zakonu, bilo bi dobro razmotriti mogućnost uvođenja razlike između vlasnika i posjednika u tovu stoke, jer često vlasnici osiguravaju stoku, hranu za tov i veterinarske usluge, a po sadašnjem prijedlogu posjednik bi ostvario potporu na stoku čiji nije vlasnik.

U članku 8. govori se o ispunjavanju uvjeta višestruke sukladnosti, pa je postavljeno pitanje o educiranosti naših poljoprivrednih proizvođača, te sukladno tome mogućnosti ostvarivanja potpore.
Izraženo je mišljenje da bi člankom 9. trebalo omogućiti i drugim velikim subjektima ( na primjer HGK) da se, ako zadovolje uvjete koje propiše ministar, mogu baviti savjetodavnom ulogom po pitanju međusektorske sukladnosti.

Obzirom na članak 19. postavljeno je pitanje koliko imamo danas registriranih poljoprivrednih proizvođača u sustavu PDV-a, a koliko van sustava PDV-a, te koliko će se proizvođača uspjeti još uključiti u sustav poreza na dohodak do kraja 2009. godine?

Ministar je izvijestio članove Odbora da će Vlada Republike Hrvatske amandmanom izmijeniti članak 19.
Iznesena je i primjedba na članak 23. stavak 2. Naime u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zbog velike isparceliranosti gotovo da nema onih koji će moći ostvariti osnovno plaćanje za livade i pašnjake, jer gotovo da nema dva uvjetna grla po hektaru livada i pašnjaka.

Članak 43. određuje plaćanje za rasplodnu perad. Ocijenjeno je da obzirom na našu samodostatnost u peradarskoj proizvodnji istu ne bi trebalo poticati, no postavljeno je pitanje pomoći peradarskim farmama.

Članak 54. uređuje mjere za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora. Naglašena je važnost mjera za osnivanje i razvoj proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija putem potpore ali i izrada i provođenje programa proizvođačkih grupa, organizacija i udruga proizvođača. S tim člankom vezan je i Dodatak 4. – Mjere ruralnog razvoja, intenzitet potpore i članak 63. po kojima ukupan iznos ne može biti veći od udjela, dakle do 50%.

Članak 55. uređuje obvezu provođenja poljoprivredno okolišnog programa, te je izraženo negodovanje što toga programa još nema.

Članak 58. stavak 3. određuje mjere jačanja lokalne zajednice putem potpore. Istaknuta je važnost lokalnih akcijskih grupa budući se one formiraju odozdo prema gore, te artikuliraju i donose strategije. Dodatak 4. ograničava intenzitet potpore do 55.000,00 kuna godišnje. Ta su sredstva nedostatna te lokalne akcijske grupe neće moći kvalitetne programe kandidirati za povlačenje financijskih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. Predlagatelj je izvijestio da su ova sredstva namijenjena samo za rad lokalnih akcijskih grupa a konkretni programi se posebno financiraju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 21. sjednici održanoj 19. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izražena zabrinutost obzirom na konstataciju u ocjeni stanja predmetnog Prijedloga da u Hrvatskoj već duže vrijeme postoji trend smanjivanja ukupne poljoprivredne proizvodnje. Ideja za uvođenje i primjenu sustava kredita sa skladišnicom kao jamstvenim dokumentom u Hrvatskoj je službeno predstavljena 2001. godine.

Prigovori zbog kašnjenja su tim veći što je potrebno dosta vremena da sustav profunkcionira.

Imajući u vidu takvo stanje iznesen je prigovor što je o gotovo identičnom prijedlogu klubova zastupnika HSS-a i HDZ-a raspravljano u 2008. godini, koji je Vlada Republike Hrvatske podržala u prvom čitanju, ali je tek nakon godinu dana izašla sa konačnim prijedlogom. Izneseno je i mišljenje da je ovaj zakonski Prijedlog bolji budući jasno definira osnivanje Sigurnosnog fonda kao i visinu i način izračuna obveznih uplata, upravljanje i korištenje sredstava. 
 I do sada je postojala mogućnost primjene Ugovora o uskladištenju uređenog Zakonom o obveznim odnosima (članci 744. – 762.) i korištenje kredita iz primarne emisije sa skladišnicom kao jamstvenim dokumentom. Iznesena je sumnja da će ovaj Zakon povećati  spremnost banaka da plasiraju financijska sredstva.

Naznačena je važnost inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za nadzor provedbe ovoga Zakona.

Kao ograničavajući faktor su i skladišni kapaciteti. Bilo bi dobro zakonski odrediti gabarite troškova uskladištenja. Postoji razlika podnog i silosnog uskladištenja a koja se odražava na kvalitetu skladištenja i visinu kala u skladištu pri ulazu, izlazu i manipulaciji. Bilo bi dobro u Zakonu obvezati skladištare da javno objave cijene usluga uskladištenja.  U  članku 4. točki 3. rješenje o ovlaštenju se izdaje na razdoblje od jedne godine. Ocijenjeno je da bi taj rok trebao biti duži, budući se neke žitarice mogu držati uskladištene više godina.

U raspravi je istaknuta potreba jasnijeg definiranja članka 15. 

U članku 22. stavak 1. treba se pozvati na podnošenje zahtjeva iz članka 4.

Predstavnik predlagatelja je izrazio suglasnost da Ministarstvo razmotri iznesena mišljenja i eventualno reagira u tekst Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U kraćoj raspravi izraženo je zadovoljstvo glede usklađenja s važećim propisima Europske unije Zakona donesenog u srpnju 2008. godine, a koji će omogućiti daljnju zaštitu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda. Do sada je registrirano šest proizvoda: Istarski pršut, Paški sir, Cetinski sir, Drniški pršut, Slavonski kulen/kulin i Paška sol.

Ocijenjeni su vrijednim svi napori u smislu edukacije proizvođača u provedbi svih propisa da se mogu proizvesti dovoljne količine proizvoda označene kvalitete.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 4. lipnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Konačnom prijedlogu i Konačnom prijedlogu zakona o vodama.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U kraćoj raspravi je naglašena važnost definiranja voda u Ustavu i Zakonu  kao općeg dobra koje ima osobitu zaštite Republike Hrvatske, uz potrebu trajnog nadgledanja provedbe tih ustavnih i zakonskih odredbi.

Ocijenjeno je dobrim što će i dalje Vlada Republike Hrvatske uredbom propisivati visinu vodnoga doprinosa koji se odnosi na investitore. No, nužno je u ovim kriznim vremenima malih investicija svekoliko, pa i znatno nižim vodnim doprinosom pomoći potencijalnim investitorima da se usude investirati i pokretati proizvodnje.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 4. lipnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor je raspravu o navedenom prijedlogu proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predmetnom Konačnom prijedlogu i Konačnom prijedlogu zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U kraćoj raspravi je naglašena važnost definiranja voda u Ustavu i Zakonu  kao općeg dobra koje ima osobitu zaštite Republike Hrvatske, uz potrebu trajnog nadgledanja provedbe tih ustavnih i zakonskih odredbi.

Ocijenjeno je dobrim što će i dalje Vlada Republike Hrvatske uredbom propisivati visinu vodnoga doprinosa koji se odnosi na investitore. No, nužno je u ovim kriznim vremenima malih investicija svekoliko, pa i znatno nižim vodnim doprinosom pomoći potencijalnim investitorima da se usude investirati i pokretati proizvodnje.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o vodama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 19. sjednici, održanoj 22. svibnja 2009. godine, Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi je iskazano nezadovoljstvo činjenicom da je od Proračunom planiranih sredstava za učešće RH u SAPARD programu realizirano svega 18,15%, te će zbog toga i ukupna iskorištenost SAPARD programa odnosno povlačenje financijskih sredstava  Europske komisije biti znatno manje od planiranih.

Međutim, izraženo je i mišljenje da kod kritike o iskorištenosti SAPARD programa u RH treba imati u vidu da su neke tranzicijske zemlje počele koristiti financijska sredstva iz EU-fondova četiri ili pet godina prije nas, te da s obzirom na sve okolnosti možemo biti zadovoljni.  

Dugogodišnja neuređenost tržišta poljoprivrednih proizvoda, nepovezanost proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta, tehnološka zastarjelost, neadekvatna i niska razina specifičnih znanja poljoprivrednih proizvođača i posljedična nekonkurentnost rezultiraju sadašnjom niskom proizvodnjom. Naime, usprkos velikim potencijalima i komparativnim prednostima za znatnu poljoprivrednu proizvodnju u Republici Hrvatskoj  evidentan je trend rasta uvoza poljoprivrednih sirovina i prehrambenih proizvoda. Sve to pokazuje da je u pitanju osjetno kašnjenje strukturnih promjena u poljoprivredi.       

Što se tiče okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, a imajući u vidu njegovu važnost za poljoprivrednu proizvodnju, ocijenjeno je nedostatnim izvršenje proračuna u tom dijelu od svega 27%. Okrupnjavanje je, kako je istaknuto, trebalo započeti znatno prije nego što će taj zadatak  početi ostvarivati Agencija za poljoprivredno zemljište (NN 39/2009) osnovana temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Naglašeno je također, da je to što se Državni proračun nije punio planiranim tempom rezultiralo manjim izvršenjem za 9 postotnih poena onog dijela koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Posebno je pri tome ukazano na neažurnost plaćanja poticaja za tekuću proizvodnju, kao i isplate investicijskih potpora za kapitalna ulaganja koja kasne i po godinu dana.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio  Hrvatskome saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠĆA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 20. svibnja 2009. godine, Prijedlog zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. travnja 2009. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izneseno mišljenje da je, obzirom na značajno velike površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, a osobito što poljoprivredne kulture za proizvodnju biogoriva ne zahtijevaju kvalitetna poljoprivredna zemljišta, dosada učinjeno premalo.

Stoga je upitno hoće li se moći ostvariti cilj od 5,75 posto udjela biogoriva u ukupnom udjelu dizelskog i benzinskog goriva na domaćem tržištu do 31. prosinca 2010. godine, a imajući u vidu da se ne mogu ni procijeniti sredstva potrebna za ulaganja u smislu stvaranja kapaciteta za takovu preradu. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o biogorivima za prijevoz

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 20. svibnja 2009. godine, Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnio Pučki pravobranitelj, aktom od 31. ožujka 2009. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Izvješću proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik Pučkog pravobranitelja i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo što Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja niti u jednom predmetu nije dostavilo zatraženo izvješće ili odgovor, te uopće nije surađivalo s pučkim pravobraniteljem, ignorirajući sva upozorenja i primjedbe koje su upućene Ministarstvu i resornom ministru. Ukazano je i na problem mogućeg pogodovanja kod raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, jer Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne osigurava sudionicima u postupku dodjele određenih prava na poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu pravnu zaštitu od povreda njihovih prava u provedenim postupcima.

U raspravi je istaknuto pozitivno iskustvo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Zadarskoj županiji sa tek nekim primjedbama.

No, izraženo je mišljenje da i na jedan slučaj nepravilnosti svaki građanin, pa tako i Pučki pravobranitelj mora dobiti odgovor.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  prihvati

Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 17. sjednici održanoj 19. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi su izneseni podaci obzirom na rast proizvodnje duhana, cigareta, državne poticaje, te izvoz i uvoz duhanskih proizvoda, te je izražena zabrinutost za domaću proizvodnju duhana i duhansku industriju.

Izraženo je nezadovoljstvo što se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode koji je donesen prije dva i pol mjeseca mijenja te dovodi u pitanje ova najdohodovnija kultura i jaka izvozna komponenta. Problematična je i nemogućnost brze orijentacije na drugu proizvodnju. Obzirom da su ugovori sklopljeni upitno je tko će otkupiti proizvedeni duhan.

Imajući u vidu jaki utjecaj multinacionalnih kompanija i njihovu borbu da dobiju još jedan segment tržišta iznesen je prijedlog da se o predmetnom Prijedlogu zakona provede rasprava u prvom čitanju. Taj prijedlog podržan je većinom glasova (4 glasa „za“ i 3 glasa „protiv“).

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedlog Zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 18. veljače 2009. godine, Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. veljače 2009. godine.
Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Odbor je jednoglasno podržao prijedlog predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.
U raspravi je izražena podrška osnivanju Agencije, budući je i ona preduvjet izgradnji kvalitetne institucionalne i administrativne infrastrukture, čemu će kako je istaknuto, pridonijeti i Agencija za poljoprivredno zemljište, Hrvatska poljoprivredna komora i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
Iznijet je i podatak o reorganizaciji u Ravnateljstvu za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi. Na početku rada u Ravnateljstvu je bilo zaposleno 16 djelatnika, a tijekom gotovo dvije godine, dakle postepeno se došlo do sada zaposlenih 125 djelatnika. Daljnom  sistematizacijom se predviđa 210 djelatnika.
Naime, programi SAPARD i IPARD se u Republici Hrvatskoj provode na osnovi centraliziranog sustava te je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja moralo zadovoljiti zahtjevne kriterije kako prema nacionalnoj akreditaciji tako i prema akreditaciji Europske komisije.
Imajući to u vidu naglašena je važnost zapošljavanja stručnih ljudi, sukladno Zakonu o državnim službenicima,  a utjecaj politike da ostane na razini Vlade i ministarstava.
Naglašena je i važnost rada podružnica u jedinicama regionalne (područne) samouprave i preuzimanja državnih službenika i namještenika zatečenih u obavljanju poslova ureda državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.
Neki članovi Odbora zatražili su od predstavnika predlagatelja Zakona informaciju o realizaciji financijskih sredstava pretpristupnih fondova Europske unije u pojedinim županijama obzirom na programe i projekte u poljoprivredi.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O OSNIVANJU AGENCIJE ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.
        

        PREDSJEDNICA ODBORA

        Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 16. sjednici održanoj 18. veljače 2009. godine, Prijedlog zakona o općoj sigurnosti proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. veljače 2009. godine.
Odbor je razmotrio navedeni Prijedlog kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.
Odbor je bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O OPĆOJ SIGURNOSTI PROIZVODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.
        

        PREDSJEDNICA ODBORA

        Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 15. sjednici održanoj 11. veljače 2009. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. siječnja 2009. godine.

Odbor je razmotrio, na temelju svoje nadležnosti iz članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora Uredbu o izmjeni Zakona o veterinarstvu, Uredbu o izmjeni Zakona o hrani i Uredbu o izmjeni i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo što neposredno nakon završetka zasjedanja Hrvatskoga sabora Vlada Republike Hrvatske uredbama mijenja zakonske odredbe.

Naime, znatno povećanje potpora ne daje rezultate u smislu povećanja poljoprivredne proizvodnje, a i uvoz raste. Ostvaren je rekordan urod, ali i skroman prinos po hektaru u odnosu na genetski biljni potencijal i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta.

Iskazana je i bojazan obzirom na kašnjenje isplate poticaja kroz model poticanja proizvodnje ali i kroz model potpore dohotku.

Nakon provedene rasprave, Odbor nije mogao zauzeti stajalište u svezi predmetnog izvješća, sukladno članku 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući su 4 glasa bila „za“, a 4 glasa „protiv“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora raspravio je na 15. sjednici, održanoj 11. veljače 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu , s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2009. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi je istaknuta važnost bogatstva raznolikosti biljnog materijala u Republici Hrvatskoj, pa tako i autohtonog, bez kojeg niti jedan program oplemenjivanja ne može biti učinkovit. Stoga nacionalni program očuvanja biljnih genetskih izvora ima stratešku važnost. Nužna je suradnja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstva znanosti i tehnologije i dakako, učinkovito funkcioniranje programa očuvanja biljnih genetskih izvora u Hrvatskoj banci biljnih gena.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNOG UGOVORA O BILJNIM GENETSKIM RESURSIMA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 15. sjednici održanoj 11. veljače 2009. godine, Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2009. godinu – Dodatak A Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji – 2009. godina, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2008. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog plana razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je bez rasprave jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2009. godinu – Dodatak A Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji 2009. godina

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 15. sjednici održanoj 11. veljače 2009. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2008. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor je navedena Izvješća razmotrio kao zainteresirano radno tijelo u dijelu svoje nadležnosti.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo što Državni ured za reviziju svojim Izvješćima o obavljenim revizijama utječe da su sustavi unutarnjih kontrola i efikasnost nadzora bolji te svojim kvalitetnim radom garantira vjerodostojne informacije o trošenju poreznog novca.

Državni ured za reviziju u svojim nalozima i preporukama konstatira da nisu određeni kvalitetni i mjerljivi kriteriji za odabir projekata za sufinanciranje, među kojima bi jedan od važnijih trebao biti u kojoj mjeri se projektom ostvaruju postavljeni ciljevi.

Za pojedine potpore isplaćene iz sredstava planiranih za ruralni razvitak nisu provedeni natječaji. Obzirom da se radi o znatnim financijskim sredstvima potrebno je da predmeti natječaja pojedinih mjera budu određeniji a dodjeljivanje isključivo na temelju provednih javnih natječaja.

Imajući u vidu naprijed navedeno, članovi Odbora su zaključili zatražiti od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja popis sa iskazanim projektima i krajnjim korisnicima u sklopu financiranja ruralnog razvoja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  prihvati

Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2008. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj  5. veljače 2009. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2009. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi su sudjelovali predstavnici udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Izraženo je zadovoljstvo što su prihvaćena rješenja iznesena prilikom rasprava o Prijedlogu Zakona u prvom čitanju.

Ispunjena je obveza osnivanja poljoprivredne komore po Zakonu o poljoprivredi iz 2001. godine. No, i dalje ostaje upitno dvojno članstvo (od dobrovoljnosti do obveze članstva u dvije komore), stoga je možda trebalo još kvalitetnije doraditi pitanje članstva, odnosno na temelju analize funkcioniranja razmotriti reorganizaciju komorskog sustava. Naime, izneseno je mišljenje da je članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori visoka a efekti, osim javnih ovlasti, upitni.

Iskazana je i bojazan da delegatski sustav Skupštine komore neće osigurati razmjernu zastupljenost članova ( jedna županija može imati 6 članova a druga 2 člana) u odnosu na poslovanje Komore kroz ispostave i sekcije.

Iznesen je prijedlog da se amandmanom na članak 3. stavak 2. odredi da je sjedište Komore u Đakovu, a što bi doprinijelo decentralizaciji, no taj je prijedlog većinom glasova odbijen.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (10 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ KOMORI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici održanoj 5. veljače 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica u svezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA - Komponenta Pomoć u tranziciji i jačanju institucija za 2007. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor je razmatrao navedeni Prijedlog zakona sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Odbor je podržao prijedlog predlagatelja da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon kraće rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica u svezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA - Komponenta Pomoć u tranziciji i jačanju institucija za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 14. sjednici održanoj 5. veljače 2009. godine, Prijedlog zakona o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. siječnja 2009. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je većinom glasova podržao prijedlog predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo osnivanjem Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Naime, zadnjih 10-tak godina financijska sredstva u Državnom proračunu za poljoprivredu se povećavaju, no izostaju efekti u smislu dosizanja cilja, nema povećanja poljoprivredne proizvodnje a uvoz raste. Nužno je osnivanje institucije koja će temeljem analiza stanja predlagati mjere u poljoprivredi ali i pratiti učinke tih mjera.

Međutim, bilo je i mišljenja da je zadnjih godina ipak evidentan porast poljoprivredne proizvodnje kao i potencijala za tu proizvodnju (voćnjaci, vinogradi, maslinici), te da je postignuta veća pokrivenost uvoza izvozom.

Naglašena je važnost povezanosti znanosti, istraživanja, novih tehnologija, te uspostava kvalitetnog sustava podrške poljoprivredi.

Imajući u vidu potrebu racionaliziranja rada pojedinih službi, upozoreno je na važnost očuvanja kvalitete rada svih institucija koje su do sada funkcionirale samostalno.

Izneseno je i mišljenje da bi u članku 11. stavak 1. trebalo brisati, budući o financijskim sredstvima za poslovanje i rad Centra dovoljno govore stavak 2. i 3. toga članka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O OSNIVANJU HRVATSKOG CENTRA ZA POLJOPRIVREDU, HRANU I SELO

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici održanoj 5. veljače 2009. godine, Prijedlog strategije održivog razvitka Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je razmatrao  navedeni Prijedlog zakona sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo obzirom na metodologiju izrade Prijedloga strategije u kojoj su uz načela identificirane aktivnosti i ciljevi koji se žele postići, no ukazano je i na nekoordiniranost i neujednačenost.

U raspravi je naglašeno da Hrvatska ima veliko bogatstvo, raznolikost i vrlo visoki stupanj očuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti, a time i znatne pretpostavke za održivi razvoj u odnosu na mnoge države Europske Unije.
Ukazano je i na važnost implementiranja odrednica ove Strategije u strategije održivog razvitka jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je razmatrao navedeni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na djelokrug rada Odbora.

Uvodno obrazloženje iznijeli su predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi je izražen problem participacije u nadolazećem vremenu koje će izoštravati krizu, obzirom da smo jako uvozno orijentirani u svim segmentima gospodarstava pa tako i u poljoprivredi. U robnoj razmjeni u prvih 10 mjeseci ove godine sa 46% je pokriven uvoz izvozom. Deficit nije samo rezultat povećanja mase plaća već izostanak reformi državne uprave, zdravstva, mirovinskog sustava pa nije realan nulti deficit.

U zemljama Europske unije dozvoljeno je da deficit može biti veći od 3%, što govori o predviđanjima da će 2009. godina biti ekonomski teška. U ovom Proračunu predviđeno je 20% manje financijskih sredstava za gospodarstvo a 11% manje za poljoprivredne potpore. Naglašen je i problem nesposobnosti naših poljoprivrednih domaćinstava da budu korisnici financijskih sredstava EU fondova u većem obujmu.

Imajući u vidu važnost HBOR-a i njegovih projekata za poljoprivredu, potrebno je osigurati veći iznos za osnivački kapital od predviđenih 220 milijuna kuna.

Nasuprot tome, iznijeto je mišljenje da je u okviru mogućeg osigurano dovoljno financijskih sredstava i za gospodarstvo i za poljoprivredu, odnosno da su se sredstva u odnosu na prethodnu godinu smanjila za 10%.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvtskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl.oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor je razmatrao navedeni Konačni prijedlog zajedno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na djelokrug rada Odbora.

Uvodno obrazloženje iznijeli su predstavnici Ministarstva financija i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

U raspravi je izneseno neslaganje sa odredbom članka 7. kojom Vlada Republike Hrvatske preuzima ovlasti Hrvatskog sabora u smislu donošenja odluke o preraspodjeli sredstava za rashode poslovanja, nabavu nefinancijske imovine, izdatke za dane zajmove i izdatke za dionice i udjele u glavnici, u okviru u Proračunu planiranih sredstava za navedene rashode i izdatke. Samo su izuzeta sredstva računa financiranja.

Izraženo je mišljenje da će se vrlo brzo morati intervenirati u stavkama Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvtskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl.oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. sjednici, održanoj 2. prosinca 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2008. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi su sudjelovali predstavnici udruga poljoprivrednih proizvođača, poslodavaca, sindikata i Zadružnog saveza.
Uvodno izlaganje podnio  je  predstavnik predlagatelja.
U raspravi je izražena sumnja u svezi ustavnosti članka 81. po kojem postupak prodaje i zakupa privatnog poljoprivrednog zemljišta provodi jedinica lokalne samouprave  u ime i za račun Agencije.
Uvažavajući članak 48. Ustava Republike Hrvatske, koji određuje o obvezi nositelja vlasničkog prava i njihovih korisnika da pridonose općem dobru, izraženo je mišljenje o neodrživosti odredbi kojima privatna osoba ne može raspolagati svojom privatnom imovinom, nego lokalna zajednica prodaje privatno zemljište.
Izražen je nadalje, problem nekonkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i u tom smislu povezanost zemljišne politike, segmentiranja poljoprivrede za potrebe prehrambene industrije, sustav poticaja, svih propisa koji se odnose na poljoprivredu i ekonomskih mjera u gospodarstvu Hrvatske.
Upitna je kompetentnost jedinica lokalne samouprave u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, mogućnost manipulacija, pogodovanja i sl., kao i  nadzor nad preko 500 jedinica lokalne samouprave.
Izneseni su i nepouzdani podaci iz statistike poljoprivrednog zemljišta koji se kreću od 1 milijun i 200 tisuća hektara do cca 3 milijuna hektara. U europskoj statistici je evidentiran podatak  1 milijun i 200 tisuća hektara, pa ćemo za zemljište iz EU umjesto 450 milijuna eura dobivati 150 milijuna eura.
Upitno je, trebaju li poljoprivrednim zemljištem raspolagati i jedinice lokalne samouprave i Agencija.
Imajući u vidu povezanost zemljišne politike i poticaja iznesen je podatak da manje od 1% svih gospodarstava dobiva cca 25% novca, a 10% svih gospodarstava dobiva cca 80% novca, te je to najnepravednija raspodjela poticaja u cijelog Europi.
U daljnjoj raspravi izražena su iskustva kada su jedinice lokalne samouprave na kvalitetan način stavile u funkciju poljoprivredno zemljište na svom području.
Izraženo je mišljenje da će kvalitetna zemljišna politika ovim Zakonom omogućiti okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i veći dohodak u sektoru poljoprivrede.
Pozitivnim je ocijenjeno i stavljanje pod kontrolu prodaje i zakupa privatnog poljoprivrednog zemljišta. Pohvaljeno je osnivanje Agencije, pravo prvokupa i stvaranje zemljišnog fonda koji će omogućiti okrupnjavanje.
Dobro je  što će se uspostaviti informacijski sustav podataka o poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj, a što će omogućiti uvid u gospodarenje poljoprivrednim zemljištem. Pozitivan je i sustav nadzora te uvođenje poljoprivrednih redara a što će osigurati da se poljoprivredno zemljište stavi u funkciju.
U odredbama koje govore o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta bilo bi dobro razmotriti  mogućnost da se napravi razlika u plaćanju naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta obzirom na pojedine djelatnosti, da se ne spriječi ili umanji trend razvoja drugih gospodarskih djelatnosti. 
Tijekom rasprave je iznesen i veliki problem poljoprivrednih proizvođača koji Zakonom o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
(Narodne novine, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, 81/2002), zbog određenog roka, nisu uspjeli vratiti poljoprivredno zemljište koje im je oduzeto. Izražena je i bojazan tajkunizacije poljoprivrednog zemljišta kada neki dobivaju i tisuće hektara.
U raspravi je izraženo mišljenje da bi Agencija mogla podsjećati na Hrvatski fond za privatizaciju. Bilo bi dobro da se Zakonom a ne Statutom odredi koji su kriteriji (državni interes) za otkupljivanje poljoprivrednog zemljišta novcem poreznih obveznika, budući se govori o prioritetu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i stvaranja zemljišnog fonda.
Izražen je stav protivljenja prodaje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, te da odluku o tome donosi općinsko, gradsko vijeće ili skupština Grada Zagreba. Kod raspolaganja privatnim poljoprivrednim zemljištem određuje se da općina, grad u ime i za račun Agencije provodi postupak natječaja i donosi odluku prema redoslijedu kriterija o najboljem ponuditelju. No razlika je, da li o tome donosi odluku općinsko ili gradsko vijeće ili izabrani načelnik ili gradonačelnik. To bi trebalo jasnije definirati  
Predstavnici udruga zemljišnih zajednica Zagrebačke županije predložili su da se u članku 32. doda novi stavak kojim bi se onemogućila prodaja poljoprivrednog zemljišta zemljišnih zajednica oduzetog za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine a trenutno u vlasništvu Republike Hrvatske, dok se ne riješi pitanje povrata imovine ovlaštenicima zemljišnih zajednica, s mogućnošću davanja u zakup do pet godina.  
Predloženo je, da bi bilo bolje u člancima 45. i 54., u kojima se govori o roku na koji se daje državno poljoprivredno zemljište u zakup i dugogodišnji zakup umjesto „rok od 20 godina“ i „na 50 godina“ da stoji „rok do 20“ i „do 50 godina“.
U daljnjoj raspravi, naglašeno je da nije dobro u vrijeme globalne financijske i ekonomske krize ići u privatizaciju državnog poljoprivrednog zemljišta, budući je to trenutno najvrednija imovina s kojom Hrvatska raspolaže, da se ne ponovi greška kada se u vrijeme rata u Hrvatskoj provodila privatizacija društvenih poduzeća. Neprimjereno je očekivati da će seljaci, čiji prihodi od poljoprivrede ne mogu pokriti ni obveze dosadašnjih zaduženja, moći kupovati poljoprivredno zemljište.
Zakup i dugogodišnji zakup bi trebali biti financijski povoljniji za one koji idu u proizvodnje koje Hrvatskoj nedostaju, a što bi omogućilo smanjenje uvoza. 
Prenamjena poljoprivrednog zemljišta je u nekim slučajevima potrebna, no trebalo bi  onemogućiti špekulacije povećanjem naknada za prenamjene. Kada se govori o golf igralištima i o donošenju posebnog zakona o golf igralištima, treba imati u vidu da mnoge zemlje više ne dozvoljavaju gradnju golf igrališta, budući oni zauzimaju velike površine i zahtijevaju korištenje znatnih količina vode. Stoga je upitna opravdanost odredbe da se investitori oslobađaju  plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta pri gradnji golf igrališta.
Sagledavajući sve objektivne i subjektivne razloge dugogodišnjeg problema neobrađenosti poljoprivrednog zemljišta, kao i sve izneseno u raspravi iznesen je prijedlog da bi bilo dobro o predmetnom Zakonu provesti i treće čitanje. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „za“ i 2 glasa „uzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
        Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici održanoj 20. studenoga 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske, s jedne strane, i Europskih zajednica i njihovih članica, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2008. godine.

Odbor je razmatrao dio navedenog Prijedlog zakona koji ulazi u njegov djelokrug rada sukladno odredbi čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Nakon uvodnog obrazloženje predstavnika  predlagatelja, Odbor je podržao prijedlog predlagatelja da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi je, obzirom na povećanje bescarinske koncesije za uvoz konzervirane ribe podrijetlom iz Hrvatske u države Europske unije, postavljeno pitanje koliko izvozimo konzervirane ribe. Ukazano je, na problem nedostatne proizvodnje i  nužnosti uvoza.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske, s jedne strane, i Europskih zajednica i njihovih država članica, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici održanoj 20. studenoga 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u okviru komponente V. (IPARD) Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA), s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2008. godine.

Odbor je razmatrao  navedeni Prijedlog zakona sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika  predlagatelja, Odbor je podržao prijedlog predlagatelja da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi je naglašena važnost rada IPARD Agencije ali i tijela nadležnih za nadzor i reviziju. Imajući u vidu financijsku krizu i štednju, nužno je osigurati dostatna sredstva za sufinanciranje na nacionalnoj razini (do 25% ukupno odobrenih sredstava Programa).

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u okviru V. komponente V. (IPARD) Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.
     

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici održanoj 23. listopada 2008. godine, Izvješće o korištenju predpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2008. godine.

Odbor je razmatrao navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na programe pomoći u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Izvješće o korištenju predpristupnih programa pomoći Europske
unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici održanoj 23. listopada 2008. godine, Izvješće o stanju prirode i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2000. do 2007. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je razmatrao navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, ribarstvo i uporabu genetski modificiranih organizama (GMO).

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U kraćoj raspravi naglašen je problem smanjivanja poljoprivrednog zemljišta, budući se ono ako je u građevinskim zonama najlakše prenamjeni u građevinsko zemljište.

Također je ukazano na problem napuštanja sela i posljedično zapuštanje okoliša.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Izvješće o stanju prirode i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj,
za razdoblje od 2000. do 2007. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici održanoj 23. listopada 2008. godine, Prijedlog revizije Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je razmatrao navedeni Prijedlog kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na održivo korištenje prirodnih dobara.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je imao u vidu amandmane Vlade na predmetni Prijedlog.

U kraćoj raspravi naglašen je problem eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena. Ukazano je na nedostatan broj rudarskih inspektora (za cijelu Dalmaciju jedan rudarski inspektor) kao i na to da izostaje sanacija i uređenje devastiranog prostora prihvatljivo za okoliš.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

Prijedlog revizije Strategije i akcijskog plana zaštite biološke
i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 16. listopada 2008. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o koncesijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na izuzetak u postupku davanja koncesije na poljoprivrednom zemljištu.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je naglašena važnost, uz poštivanje članka 17. kojim se propisuju načela postupka davanja koncesije, osiguranja izuzeća koja se odnose na poljoprivredu pa tako i na poljoprivredno zemljište.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora odlučio jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KONCESIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 16. listopada 2008. godine raspravio je Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske obrtničke komore, Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza i Hrvatskog saveza zadruga.

Pozitivno je što će predmetnim zakonom na jednom mjestu biti okupljena obiteljska poljoprivredna gospodarstva i pravne osobe iz poljoprivrede, zadruge i trgovačka društva, no iznesena je i primjedba koja se odnosi na članarinu jer su zadruge obavezne članice u Hrvatskom savezu zadruga, obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa statusom obrta, obavezne članice Hrvatske obrtničke komore i trgovačka društva (poduzeća) obavezna su biti članom Hrvatske gospodarske komore, što će biti dodatno opterećenje za ove gospodarske subjekte.

Ukazano je na neusklađenost pojedinih članaka obzirom na dobrovoljnost članstva.

Tijekom rasprave izneseno je da članak 36. Zakona o poljoprivredi definira obvezu utemeljenja Hrvatske poljoprivredne komore posebnim zakonom., te da se već niz godina u Državnom proračunu osiguravaju financijska sredstva za početak rada Hrvatske poljoprivredne komore, no možda bi bilo dobro preispitati ukupni komorski sustav u Republici Hrvatskoj.

Izražena je upitnost potrebe osnivanja još jednog tijela Vlade Republike Hrvatske, a obzirom na dobrovoljnost članstva, ukazano je na mogućnost udruživanja po Zakonu o udrugama.

Obzirom da je poljoprivreda izuzetno značajna djelatnost, istaknuta je važnost organiziranja poduzetnika na temelju djelatnosti a što će se postići donošenjem Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednog komori.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 16. rujna 2008. godine, Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, za prvo polugodište 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. srpnja 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Nakon kraće rasprave, Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, za prvo polugodište 2008. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon kraće rasprave, Odbor je većinom glasova ( 8 glasova „za“,1 glas „protiv“ i 1 glas „uzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON
O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE DA UREDBAMA UREĐUJE POJEDINA PITANJA IZ DJELOKRUGA HRVATSKOGA SABORA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
       
        Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine, Izvješće o radu Nacionalnog odbora za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Nacionalni odbor, aktom od 4. srpnja 2008. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Izvješću proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na Poglavlje 11. „Poljoprivreda i ruralni razvitak“; Poglavlje 12. „Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“ i Poglavlje 13. „Ribarstvo“.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske u kojem stoji da Vlada nema primjedbi na predmetno Izvješće.

Uvodno obrazloženje podnijela je predsjednica Nacionalnog odbora i izvijestila Odbor da su početkom rujna predana pregovaračka stajališta Republike Hrvatske za Poglavlje 11. „Poljoprivreda i ruralni razvitak“ u kojima su ispunjena mjerila, te da Hrvatska traži 29 odgoda ili trajnih izuzeća.

Izneseno je i mišljenje da isplata poticaja po grlu i po hektaru nije u suprotnosti sa sustavom poticaja u EU budući isti pomažu da se ne nastavi depopulacija sela, već je problem u strukturi poticaja.

U raspravi je dakle, kao i u predmetnom Izvješću, naglašen problem neusklađenosti sustava potpora sa sustavima poticaja u Europskoj uniji. Stoga je nužno žurno strukturiranje potpora u skladu s uvjetima i mogućnostima razvoja poljoprivrede.

Odbor je zaključio zatražiti, kako je to i najavio na 7. sjednici Odbora održanoj 3. srpnja 2008. godine, ( Izvješće s rasprave o Prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu, prvo čitanje P.Z. br. 124) dopisom od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pregovaračka stajališta Republike Hrvatske za Poglavlje 11. „Poljoprivreda i ruralni razvitak“.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati
Izvješće o radu Nacionalnog odbora za razdoblje
od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine, Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2007. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. rujna 2008. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Izvješću proveo kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi čl. 140 Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U kraćoj raspravi iznesene su primjedbe u vezi s politikom robnih zaliha, osobito u svezi cijena po kojima se kupuju i prodaju, interventnog otkupa te njihovog utjecaja na stabilnost tržišta.

Postavljeno je i pitanje spremnosti naših skladišnih kapaciteta kada uđemo u Europsku uniju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Izvješće o stanju i upravljanju s robnim zalihama za 2007. godinu,
s financijskim pokazateljima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klubovi zastupnika Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskom saboru, aktom od 8. srpnja 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, kojim je Vlada podržala predmetni Prijedlog zakona, ali je predložila Hrvatskome saboru da navedeni zakonski prijedlog prihvati u prvom čitanju, odnosno da ga razmotri u redovnoj proceduri, a ne po hitnom postupku. S tim prijedlogom se suglasio predstavnik predlagatelja i svi nazočni članovi Odbora.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske podržao je prihvaćanje Prijedloga zakona u prvom čitanju, budući se teži sustavnosti rješavanja vlasničkih prava, standarda skladišta, u sklopu tržnih redova interventnog otkupa i upravljanja tržištem. Iznio je više primjedbi na pojedine članke, odnosno predložio izmjene nekih članaka i dodavanje novih članaka, a koje će dostaviti predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi je ukazano na zakonsku obvezu uvođenja tržnih redova za sve poljoprivredne proizvode. Istaknuta je i važnost raspolaganja uskladištenom robom, da se ne dogodi da vlasnik skladišta prioritet daje skladištenju robe kooperanata, odnosno onima od kojih će robu kupiti.

Istaknuto je da bi bilo dobro napraviti simulaciju učinaka zakona te utvrditi koliko ima skladišnog prostora koji može primati robu, koliko su zainteresirane financijske institucije, da se vide mogućnosti poticanja izgradnje skladišnih kapaciteta, te procijeniti vrijeme kada bi zakon trebao stupiti na snagu.

U raspravi je iznijeto i mišljenje da bi dosljedna primjena Ugovora o uskladištenju uređenog Zakonom o obveznim odnosima (članci 744. – 762.), osigurala kvalitetno skladištenje robnih zaliha. Rečeno je također, da treba imati u vidu cijene ulaza, izlaza, kala i manipulacije, kako se ne bi došlo u situaciju da razlika u cijeni ne može pokriti troškove skladištenja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 9 glasova „za“ i 1 glas „uzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da, iako je na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora predmetni Prijedlog zakona uvršten, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dnevni red po hitnom postupku, donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. O Prijedlogu Zakona o skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 137 provest će se rasprava u prvom čitanju.
2. Prihvaća se Prijedlog zakona o skladišnici za žitarice i industrijsko bilje.
3. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici, održanoj 3. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo što će provedba Zakona osigurati zaštitu poljoprivrednog zemljišta kao državnog i nacionalnog bogatstva, kao i stavljanje istoga u funkciju. Naime, ovaj Prijedlog zakona obuhvaća i državno i privatno poljoprivredno zemljište. Također je naglašena važnost osnivanja Agencije za poljoprivredno zemljište kao specijalizirane javne ustanove koja će kvalitetnije osigurati uvjete za funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem, obzirom na negativna iskustva kada su poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem obavljale jedinice lokalne samouprave te je bilo prigovora da je utjecaj imao nepotizam, mito, korupcija.

Pohvaljeno je nadalje, što se ukupnošću Zakona istovremeno osigurava okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava radi ekonomičnijeg iskorištavanja, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištenoga poljoprivrednog zemljišta.
Problemi na koje je ukazano u raspravi su usklađivanje zemljišno-knjižne i katastarske evidencije sa stvarnim stanjem na terenu kao i rješavanje problematike državnog zemljišta pod upravom Hrvatskih šuma.(Nekada je u većem dijelu poljoprivredno zemljište, a moguće je njegovo privođenje poljoprivredi, što je naglašen problem u mediteranskom području).

Istaknuta je važnost nedozvoljavanja da se katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu parcelacijom dijele. No, postavljeno je pitanje hoće li samo ova odredba riješiti do sada neodgovarajuću legislativu koja regulira nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta ili je potrebno to osigurati izmjenama i drugih zakona (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , Zakon o nasljeđivanju).
Potrebno je voditi brigu o povratu poljoprivrednog zemljišta oduzetog vlasnicima u doba komunizma (denacionalizacija). Mora se, naime predvidjeti i izdvojiti poljoprivredno zemljište za povrat. Izneseno je mišljenje, da bi bilo dobro u sklopu denacionalizacije napraviti analizu stanja imovine bivših zemljišnih zajednica, kao i razmotriti potrebu donošenja zakona o zemljišnim zajednicama.

Istaknuto je da se u ovom Prijedlogu zakona razlikuje tri kategorije poljoprivrednog gospodarstva: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, samostalno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i mješovito poljoprivredno gospodarstvo. S druge strane, Zakon o poljoprivredi razlikuje poljoprivredno gospodarstvo te seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Bilo bi dobro razmotriti mogućnost da se zakonima uređuje samo poljoprivredno gospodarstvo kao oblik u kojem se ostvaruje poljoprivredna proizvodnja odnosno da se ne naglašava razlika pravnih i fizičkih osoba već da se osiguraju preduvjeti da poljoprivredno gospodarstvo tehnologijom, veličinom, multifunkcionalnošću može konkurentno proizvoditi.

U dijelu Prijedloga zakona koji govori o novčanim kaznama izraženo je mišljenje da su premale razlike u kaznama za pravne i fizičke osobe, te da bi možda trebalo kazne vezati uz površine. Nije, naime isto ako je neobrađena velika ili mala površina poljoprivrednog zemljišta.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo što se o ovom važnom zakonu raspravlja u prvom čitanju. Članovi Odbora su se suglasili održati tematsku sjednicu o nacrtu Konačnog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu imajući pri tome u vidu i raspolažući s pregovaračkim stajalištima vezanim uz pristupne pregovore u Poglavlju 11 – Poljoprivreda i ruralni razvitak, kao i s polazištem za pregovaračku platformu s EU - moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima od najmanje 12 godina nakon pristupa Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici, održanoj 19. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o brdsko-planinskim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. lipnja 2008. godine.

Raspravu o predmetnom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je podržao prijedlog da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon kraće rasprave, Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici, održanoj 19. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. lipnja 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je podržao prijedlog da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi su, osim članova Odbora, sudjelovali i predstavnik udruge prehrambene industrije i poljoprivrde Hrvatske udruge poslodavaca i predstavnica Hrvatskog saveza zadruga.

U raspravi je naglašena važnost pripreme za usklađenje sa principima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, obzirom na jedinstveno plaćanje po farmi, no istodobno treba omogućiti i prijelazni period.

Istaknuta je nadalje, nužnost očuvanja i napretka seoskih područja i ruralnih vrijednsoti, omogućavanjem opstanka poljoprivrednih gospodarstava sa malim proizvodnjama.

Izraženo je i mišljenje da treba preispitati ukupnu poljoprivrednu politiku. Naime, dohodovna potpora  treba biti jedna od  mjera socijalne politike, dok su poticaji ekonomska kategorija i cilj poticaja je veća proizvodnja (osiguranje za samodostatnost i za izvoz), poticanje željene strukture proizvodnje kao i veća konkurentnost i jeftiniji proizvodi.

Da bi se polučio uspjeh u smislu povećanja proizvodnje a smanjenja uvoza nužno je ispuniti zakonsku obvezu regionalizacije poljoprivredne proizvodnje u smislu poticanja proizvodnje poljoprivrednih proizvoda koji imaju proizvodnu konkurentnost u pojedinoj regiji. Istovremeno, mora se iznaći način poticanja zadrugarstva (nedavno je donesen Zakon o uvođenju europske zadruge – Societas Cooperativa Europaea (SCE)).

Imajući u vidu svu kompleksnost rješavanja potpora u poljoprivrdi, ribarstvu i ruralnom razvoju, izraženo je zadovoljstvo što će se, kako je članove Odbora izvijestio predstavnik predlagatelja, novi Zakon s bitno izmijenjenim sadržajem, naći pred zastupnicima u studenom mjesecu ove godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I ŠUMARSTVU

uz sljedeći amandman:

Amandman na članak 5.
U članku 14. u točki 7. iza riječi „repa bijela“ dodaje se riječ „krumpir“ .

Obrazloženje:

Potrebno je uvesti poticaj za krupmir za industrijsku preradu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 16. i 17. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je podržao prijedlog da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi je naglašena važnost zaštite oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, specifikacije proizvoda, kao i njihova usklađenost sa odredbama Zakona o hrani i pravilnicima donesenim na temelju njega. Istaknuta je i važnost kontrole u akreditiranim laboratorijima po međunarodno priznatim standardima koja u sada važećim pravilnicima nije bila određena.

Nakon rasprave, Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O OZNAKAMA IZVORNOSTI, OZNAKAMA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA I OZNAKAMA TRADICIONALNOG UGLEDA  POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 16. i 17. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. lipnja 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je podržao prijedlog da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi je, osim članova Odbora, sudjelovao i predstavnik Hrvatske gospodarske komore.

U raspravi je istaknuta važnost usklađenosti predmetnog zakona sa zakonodavstvom Europske unije. Naime, veterinsrsko-medicinski proizvodi su bitni u proizvodnji hrane, ali je također bitno da se svi propisani postupci za uporabu u veterinarstvu dosljedno provode kako bi se između ostaloga osiguralo da nema rezidua. Uvažavajući mogućnost fleksibilne prilagodbe domaće pravne regulative zakonodavstvu Europske unije, provođenje ovoga Zakona traži promjene u provođenju veterinarske medicine na farmama. 

Nakon rasprave, Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O VETERINARSKO-MEDICINSKIM PROIZVODIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 16. i 17. lipnja 2008. godine, Godišnje financijsko izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 16. svibnja 2008. godine.

Raspravu o predmetnom Izvješću Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu.

Uvodno obrazloženje podnio je  predsjednik Uprave Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvitak.

U raspravi su pohvaljeni napori koje Hrvatska kreditna banka za obnovu i razvitak ulaže u razvoj i obnovu, te prati razvoj poljoprivrede i pod povoljnijim uvjetima nego druge financijske i kreditne institucije. Hrvatska kreditna banka za obnovu i razvitak je respektabilna financijska institucija, čiji napredak u poslovanju je evidentan, i koja kreditiranjem pripreme i naplate izvoznih poslova, kao i davanjem garancija za kredite daje značajan doprinos obzirom na naše vanjsko-trgovinsko poslovanje. Stoga je važno da država većim financijskim sredstvima u državnom proračunu prati napore HBOR-a.

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ODLUKU O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici, održanoj 16. i 17. lipnja 2008. godine, Prijedlog godišnjeg obračuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2008. godine.

Raspravu o predmetnom Prijedlogu Odbor je proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo što se povećavaju financijska sredstva za projekte u poljoprivredi. Nije međutim, dobro što je u nekim stavkama pored nedovoljnih financijskih sredstava i mali postotak realizacije. Primjer za to je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, budući će to biti prepreka konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

Radi izostanka ulaganja u projekt navodnjavanja i odvodnje u 2003. i 2007 godini ukupno je za štete od suše isplaćeno preko 800 milijuna kuna. Zato ovaj projekt mora dobiti veći propritet i u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „uzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEG OBRAČUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici, održanoj 28. svibnja 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. svibnja 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je podržao prijedlog da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon rasprave u kojoj je postavljeno pitanje budućih troškova vezanih uz zaštitu biljnih sorti Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI BILJNIH SORTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 16. svibnja 2008. godine, Prijedlog godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2008. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je naglašena potreba usklađenja hrvatske statistike sa načelima Eurostata, budući da  naše statističke evidencije nisu potpune po mnogim modelima. Stoga ne možemo pratiti proizvodnju, koje ni nema dovoljno, na način kako to određuje Eurostat. Imajući u vidu sve otežavajuće okolnosti od nedostatka svijesti o važnosti statistike do needuciranosti kadrova kao i neusklađenosti metodologija i obuhvata data je podrška nastavku svih aktivosti u predmetnom Prijedlogu.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEG PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2008. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 16. svibnja 2008. godine, Prijedlog zakona o uvođenju europske zadruge – Societas Cooperativa Europaea (SCE), s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 67, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2008. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona, raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnijela  je  predstavnica predlagatelja.

U raspravi je, osim članova Odbora, sudjelovao predstavnik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza i Hrvatskog zadružnog saveza, te predstavnik Hrvatske obrtničke komore.

Članovi Odbora su svesrdno podržali donošenje Zakona. Istaknuto je da i zbog funkcioniranja zadrugarstva u prošlosti ono u Hrvatskoj nije zaživjelo. Nisu se afirmirale zadruge - kooperative, a nije pomogao ni model sufinanciranja iz državnog proračuna. Iako je zabilježen veći broj novoosnovanih zadruga od 2003. do 2006. godine, izražena je  bojazan, da su se zadruge osnivale kako bi se ostvarili poticaji.

Nužna je revitalizacija zadrugarstva, osobito onoga koje se bavi proizvodnjom, čime će zadrugarstvo dobiti pozitivnu  ulogu u ukupnom gospodarstavu. Predmetni Zakon potaknuti će donošenje novoga zakona o zadrugama. Ministarstva i jedinice lokalne i područne samouprave trebali bi promicati potrebu povezivanja u zadruge organiziranjem predavanja i posjeta uspješnim zadrugama.  
  
Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O UVOĐENJU EUROPSKE ZADRUGE – SOCIETAS COOPERATIVA EUROPAEA (SCE)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
        Dragica Zgrebec, dipl. oec.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 16. svibnja 2008. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2006. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2008. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je naglašena potreba usklađenja hrvatske statistike sa načelima Eurostata, budući da  naše statističke evidencije nisu potpune po mnogim modelima. Stoga ne možemo pratiti proizvodnju, koje ni nema dovoljno, na način kako to određuje Eurostat. Imajući u vidu sve otežavajuće okolnosti od nedostatka svijesti o važnosti statistike do needuciranosti kadrova kao i neusklađenosti metodologija i obuhvata data je podrška nastavku svih aktivosti u predmetnom Izvješću i Prijedlozima statističkih aktivnosti.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o izvršavanju Godišnjeg provedbenog plana statističkih
Aktivnosti Republike Hrvatske 2006. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 16. svibnja 2008. godine, Prijedlog programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008.-2012. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. svibnja 2008. godine.

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi je naglašena potreba usklađenja hrvatske statistike sa načelima Eurostata, budući da  naše statističke evidencije nisu potpune po mnogim modelima. Stoga ne možemo pratiti proizvodnju, koje ni nema dovoljno, na način kako to određuje Eurostat. Imajući u vidu sve otežavajuće okolnosti od nedostatka svijesti o važnosti statistike do needuciranosti kadrova kao i neusklađenosti metodologija i obuhvata data je podrška nastavku svih aktivosti u predmetnom Prijedlogu.

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

PROGRAMA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2008.- 2012.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec

Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici, održanoj 29. travnja 2008. goidne, Prijedlog zakona o potvrđivanju Posebnog ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o provedbi provedbene faze projekta „Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj“, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. travnja 2008. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi čl. 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, Odbor je podržao prijedlog da se navedeni Zakon donese po hitnom postupku.

Na temelju provedene rsprave Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Posebnog ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Švedske o provedbi provedbene faze projekta „Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj”,

uz sljedeće amandmane:

Amandman I

U članku 1. brojka: ”2008” zamjenjuje se brojkom: ”2006”, a iza riječi ”engleskom” riječi: ”jeziku i u prijevodu na” zamjenjuju se veznikom ”i”.

Amandman II

U članku 2. iza slova ”i” riječi ”u prijevodu” brišu se.

Obrazloženje:

Posebni ugovor je potpisan u Zagrebu 21. lipnja 2006. u dva izvornika, svaki na hrvatskom i engleskom jeziku. Dakle, prijevoda nema.

Amandman III

U članku 4. iza riječi: ”planiraju” dodaju se riječi: ”i podmiruju”.

Obrazloženje:

Tekst se uređuje nomotehnički.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Dragica Zgrebec, dipl. oec.