Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine, Prijedlog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog seljačkog saveza, Hrvatskog saveza zadruga, predstavnici udruga seljaka i poljoprivrednih proizvođača.
U raspravi je istaknuto da je ovaj Zakon neformalno mjerilo o poglavlju o poljoprivredi. Zakon je predodređen dokumentom „Reforma sustava poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u razdoblju 2010. – 2013. godine – konceptualni okvir za poljoprivrednu politiku u predpristupnom razdoblju“, usvojenim u veljači 2010. godine. Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju odredit će smjer u hrvatskoj poljoprivredi ne samo u vremenu prije članstva već i od trenutka članstva u Europskoj uniji odnosno određuje budućnost hrvatske poljoprivrede i njezin daljnji razvoj.
Ocijenjeno je da je ovaj Zakon najvažniji u poljoprivredi jer predstavlja raspodjelu novca za poljoprivredu iz Državnog proračuna i iz fondova Europske unije. Procijenjeni puni iznos godišnje omotnice za izravna plaćanja je 373 milijuna eura i 352 milijuna eura za ruralni razvoj. To je dobar financijski okvir, no važno je odrediti pozicije pojedinih sektora jer će to utjecati na razvoj cjelokupne poljoprivrede.
Iskazano je mišljenje da štednja vezana uz Državni proračun treba biti u funkciji razvoja i povećanja proizvodnje u poljoprivredi te da ne smije rezultirati smanjenjem konkurentnosti. Zabrinjavajuće je da će pojedini sektori ostati potpuno (svinjogojstvo, pčelarstvo) ili dijelom bez potpore. U 2009. godini ukupne potpore u stočarstvu bile su cca milijardu i 300 milijuna kuna a plan za 2011. je cca 730 milijuna kuna. U 2009. godini za mlijeko je isplaćeno cca 348 milijuna kuna a za 2011 je predviđeno cca 145 milijuna kuna. Dodatnu težinu ova smanjenja imaju obzirom da je 2011. godina definirana kao referentna godina koja će dugoročno trasirati put potpora jer se na temelju nje utvrđuju prava na plaćanja u budućnosti.
Sektor mljekarstva je posebno osjetljiv, stoga je predloženo povećanje jediničnog iznosa po kilogramu mlijeka sa o,50 na 0,55 kn/kg. Naime, zbog promjena stanja na tržištu mlijeka i iznimno velikih ulaganja pojedinih proizvođača u proteklom razdoblju kao i kreditne prezaduženosti ovakvo smanjenje proizvodno vezanih poticaja u mljekarstvu može dovesti velik broj proizvođača mlijeka u nepovoljan financijski položaj. Nadalje, u Republici Hrvatskoj još uvijek 14% od ukupne proizvodnje mlijeka ne ispunjava EU uvjete te bi ukidanje potpora u kratkom razdoblju moglo dovesti do smanjenja proizvodnje mlijeka koja je u RH još uvijek nedostatna. U tom smislu je predloženo da se do ulaska u EU zadrže potpore za mlijeko koje ne ispunjava parametre EU kakvoće.
Izraženo je nezadovoljstvo dosadašnjom poljoprivrednom politikom a osobito što još nije donesena strategija, plan i program ruralnog razvoja a stožerni dio buduće europske politike u Hrvatskoj bit će politika ruralnog razvoja. Iznesen je podatak da u Europskoj uniji egzistira oko 90 mjera ruralnog razvoja. Vrijeme je izgubljeno a o našoj spremnosti, spretnosti i brzini ovisi i mogućnost korištenja za nas još uvijek virtualnog novca.
Obzirom na iskustva korištenja SAPARD pretpristupnog fonda i imajući u vidu važnost apsorpcijske sposobnosti upitna je i mogućnost da se djelotvorno i na odgovarajući način iskoriste financijska sredstva Europske unije u sklopu provedbe IPARD predpristupnog fonda.
Ocijenjeno je da je ovaj Zakon nastavak loše politike potpora koja je najnepravednija od svih u Europskoj uniji, u kojoj su profitirali veliki proizvođači a mali će nestati.
U raspravi su pohvaljeni napori i odlučnost u namjeri okončanja pregovora u osjetljivom području poljoprivrede. Iskazano je zadovoljstvo obzirom na razinu financiranja naše poljoprivrede u tri referentne godine a koja je bila znatno iznad one u 12 novih članica Europske unije.
Funkcionalni sustavi ARKOD i IAKS trebaju omogućiti uspješnu provedbu programa za veći broj korisnika već od 2011. godine te su stoga i u programskom okviru mjera za 2011. godinu koji se utvrđuje ovim Zakonom, a koje će se sukladno mogućnostima financirati isključivo iz nacionalnog proračuna. Stoga je iskazana bojazan što će se dogoditi ako taj sustav ne bude uspostavljen tako da funkcionira.
Naglašena je brzina kojom Europska unija mijenja uredbe u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike te što je sa našom pripremljenosti na to. Naši problemi proizlaze iz nekonkurentnosti, vrlo skupih inputa, a upitno je kako će se naši poljoprivredni proizvođači nositi sa višestrukom sukladnosti, modulacijom (dodatno smanjenje izravnih potpora poljoprivrednim proizvođačima), obveznim statusom obveznika poreza na dohodak kao uvjeta za ostvarenje prava na izravna plaćanja.
Postavljeno je pitanje zašto se posebnom potporom za spašavanje i restrukturiranje ne obuhvate i poljoprivredna gospodarstva.
Imajući u vidu sve otežavajuće okolnosti iskazana je nužnost potpora organiziranju poljoprivrednih proizvođača u sustav zadruga ili kooperanata.
Posebna važnost dana je osiguranju proračunskih sredstava za financiranje provedbe ovoga Zakona. Naime, nakon ulaska u Europsku uniju hrvatska će poljoprivreda iz europskih fondova na raspolaganju imati gotovo 800 milijuna eura za izravna plaćanja i ruralni razvoj. Ključno je u 2011. godini za izravna plaćanja osigurati 400 milijuna eura zbog dodjele prava u 2012. godini. Manji iznosi od ovoga stavili bi hrvatsku poljoprivredu u nepravedan položaj u odnosu na ostale zemlje članice Europske unije s čijom se konkurencijom hrvatska poljoprivreda već i danas suočava na domaćem, ali i na europskom tržištu.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 2 glasa „uzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju
uz sljedeće amandmane:
I. AMANDMAN
U članku 3. stavku 2. riječi: “ne smije davati netočne podatke“ zamjenjuju se riječima: „dužan je davati točne podatke“.
Obrazloženje:
Precizniji izričaj u duhu hrvatskog jezika.
II. AMANDMAN
U članku 4. stavku 1. podstavku 3. riječ: „poduzeća“ zamjenjuje se riječju: „gospodarstava“.
Obrazloženje:
Preciznije se i šire određuje obuhvat korisnika ove vrste potpore.
III. AMANDMAN
U članku 11. stavku 1. podstavku 1. riječ: „predaje" zamjenjuje se riječju: „podnosi“.
Obrazloženje:
Nomotehničko usklađivanje.
IV. AMANDMAN
Članak 22. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Agencija za plaćanja će razliku iz stavka 2. ovoga članka oduzeti Korisniku od isplata izravnih plaćanja po osnovi zahtjeva kojeg je Korisnik podnio za sljedeću proizvodnu godinu, ukoliko u roku nije u cijelosti podmirio obveze iz stavka 2. ovoga članka.“
Obrazloženje:
Preciznije se određuje obveza korisnika za možebitnu uplatu sredstava u Državni proračun.
V. AMANDMAN
Iza članka 61., označenog po prvi put u tekstu, provesti numeraciju drugi puta navedenog članka 61. tako da se mijenja u članak 62., a slijedom toga postojeći članci 62. do 83. postaju članci 63. do 84.
Obrazloženje:
Uočena nomotehnička greška dvostruko numeriranog članka 61., pri čemu se numeričko pozivanje na odgovarajuće brojeve članaka u preostalom tekstu ne mijenja jer je to već učinjeno.
VI. AMANDMAN
U postojećem članku 73. stavku 3. riječi: „ovoga članka“ zamjenjuju se riječima: “članka 69. ovoga Zakona“.
Stavak 4. briše se.
Obrazloženje:
Nomotehnička greška u stavku 3. glede pozivanja na krivi članak.
Odredba iz stavka 4. briše se jer nije u skladu sa određenjima i izričajima iz Zakona o upravnim sporovima.
VII. AMANDMAN
U članku 20. stavku 2. riječ: „ulaska“ zamjenjuje se riječju: „pristupanja“.
U članku 21. stavku 7. riječ: „ulaska“ zamjenjuje se riječju: „pristupanja“.
U članku 60. stavku 1. riječ: „ulaska“ zamjenjuje se riječju: „pristupanja“.
U postojećem članku 82. stavku 1. riječ: „ulaska“ zamjenjuje se riječju: „pristupanja“.
Obrazloženje:
Nomotehničko usklađivanje teksta.
VIII. AMANDMAN
U članku 24. stavku 3. riječi: „navedene u Dodatku 2., koji je sastavni dio ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „utvrđene u Dodatku 2., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
U članku 25. stavku 4. riječi: „iskazane su u Dodatku 1., koji je sastavni dio ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „utvrđene su u Dodatku 1. koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
U članku 27. stavku 1. riječi: „iz Dodatka 1.“ zamjenjuju se riječima: „utvrđen u Dodatku 1., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
U članku 28. stavku 4. riječi:“ sukladno Dodatku 4. ovog Zakona“ zamjenjuju se riječima: „kako je utvrđeno u Dodatku 4., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.“
U članku 59. stavku 5. riječi: „prikazana su u Dodatku 3. koji je sastavni dio ovog Zakona“ zamjenjuju se riječima: „utvrđena su u Dodatku 3., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
U postojećem članku 61., koji postaje članak 62., stavku 2. riječi: „nalazi se u Dodatku 5., koji je sastavni dio ovoga Zakona.“ zamjenjuju se riječima: „utvrđena je u Dodatku 5., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.“
U postojećem članku 64., koji postaje članak 65., stavku 4. riječi: „prikazani su u Dodatku 6., koji je sastavni dio ovoga Zakona.“ zamjenjuju se riječima: „utvrđeni su u Dodatku 6., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.“
U postojećem članku 82., koji postaje članak 83., iza riječ: „Dodatka 3.4.“ dodaju se riječi: “koji su prilog i sastavni dio ovoga Zakona“.
Obrazloženje:
Nomotehničko usklađivanje teksta.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec