Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici održanoj 29. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U raspravi su sudjelovali predstavnici poljoprivrednih proizvođača, saveza zadruga, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatskog seljačkog saveza i Hrvatskog lovačkog saveza.
Uvodno obrazloženje podnio je ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
U raspravi je konstatirano da je 2002. godine donošenjem novog zakonodavstva u domeni poljoprivrede, pa tako i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, napravljen iskorak. No gotovo sedam godina, po rezultatima je vidljivo, da poljoprivredna proizvodnja nije tretirana kao gospodarska grana koja u Hrvatskoj može bitno utjecati na visinu društvenog bruto proizvoda, budući za to ima sve pretpostavke.
Kada se govori o potporama bitna je ocjena stanja u poljoprivredi. No, kako je istaknuto u raspravi, ne poštuje se zakonska odredba o podnošenju Zelenog izvješća. Važne bi bile i informacije o bilancama stanja, potreba, viškova u poljoprivrednoj proizvodnji.
Evidentan je trend rasta financijskih potpora u poljoprivrednoj proizvodnji ali je evidentan i trend rasta uvoza poljoprivrednih proizvoda. Apsurdno je da su veliki proizvođači koji dobivaju i potpore istovremeno i najveći uvoznici.
U raspravi je naznačeno da ima napretka u podizanju dugogodišnjih nasada no nije bitno promijenjena struktura i dalje dominiraju žitarice u biljnoj proizvodnji. Nije postignut ni bitni cilj svake poljoprivredne proizvodnje a to je stabilnost dohotka pa velike oscilacije ne daju nikakvu sigurnost poljoprivrednom proizvođaču.
Kao bitna otežavajuća okolnost, u raspravi je istaknut, drastičan porast inputa i to tvrtki koje imaju državni monopol ili su u vlasništvu države. Primjeri za to su dvocifreno poskupljenje mineralnog gnojiva i poskupljenje plavog dizela upravo u trenutku kada započinje žetva ili priprema za jesensku sjetvu. Nije dobro što se još nije našao adekvatan model financiranja u poljoprivredi.
Istaknuta je važnost kreiranja budućeg razvoja poljoprivrede u sklopu nacionalnog programa ruralnog razvoja koje će omogućiti uvažavanje specifičnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Taj nacionalni program ruralnog razvoja trebalo bi donijeti žurno.
Izraženo je nezadovoljstvo što nije predviđeno poticanje povrtlarske proizvodnje u plasteničko-stakleničkim površinama izvan poticaja po hektaru proizvodnje kao i na vanjskim površinama.
U raspravi su izražene i konkretne primjedbe na pojedine članke.
U člancima koji reguliraju definicije određenih pojmova u Zakonu, bilo bi dobro razmotriti mogućnost uvođenja razlike između vlasnika i posjednika u tovu stoke, jer često vlasnici osiguravaju stoku, hranu za tov i veterinarske usluge, a po sadašnjem prijedlogu posjednik bi ostvario potporu na stoku čiji nije vlasnik.
U članku 8. govori se o ispunjavanju uvjeta višestruke sukladnosti, pa je postavljeno pitanje o educiranosti naših poljoprivrednih proizvođača, te sukladno tome mogućnosti ostvarivanja potpore.
Izraženo je mišljenje da bi člankom 9. trebalo omogućiti i drugim velikim subjektima ( na primjer HGK) da se, ako zadovolje uvjete koje propiše ministar, mogu baviti savjetodavnom ulogom po pitanju međusektorske sukladnosti.
Obzirom na članak 19. postavljeno je pitanje koliko imamo danas registriranih poljoprivrednih proizvođača u sustavu PDV-a, a koliko van sustava PDV-a, te koliko će se proizvođača uspjeti još uključiti u sustav poreza na dohodak do kraja 2009. godine?
Ministar je izvijestio članove Odbora da će Vlada Republike Hrvatske amandmanom izmijeniti članak 19.
Iznesena je i primjedba na članak 23. stavak 2. Naime u sjeverozapadnoj Hrvatskoj zbog velike isparceliranosti gotovo da nema onih koji će moći ostvariti osnovno plaćanje za livade i pašnjake, jer gotovo da nema dva uvjetna grla po hektaru livada i pašnjaka.
Članak 43. određuje plaćanje za rasplodnu perad. Ocijenjeno je da obzirom na našu samodostatnost u peradarskoj proizvodnji istu ne bi trebalo poticati, no postavljeno je pitanje pomoći peradarskim farmama.
Članak 54. uređuje mjere za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora. Naglašena je važnost mjera za osnivanje i razvoj proizvođačkih grupa i proizvođačkih organizacija putem potpore ali i izrada i provođenje programa proizvođačkih grupa, organizacija i udruga proizvođača. S tim člankom vezan je i Dodatak 4. – Mjere ruralnog razvoja, intenzitet potpore i članak 63. po kojima ukupan iznos ne može biti veći od udjela, dakle do 50%.
Članak 55. uređuje obvezu provođenja poljoprivredno okolišnog programa, te je izraženo negodovanje što toga programa još nema.
Članak 58. stavak 3. određuje mjere jačanja lokalne zajednice putem potpore. Istaknuta je važnost lokalnih akcijskih grupa budući se one formiraju odozdo prema gore, te artikuliraju i donose strategije. Dodatak 4. ograničava intenzitet potpore do 55.000,00 kuna godišnje. Ta su sredstva nedostatna te lokalne akcijske grupe neće moći kvalitetne programe kandidirati za povlačenje financijskih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. Predlagatelj je izvijestio da su ova sredstva namijenjena samo za rad lokalnih akcijskih grupa a konkretni programi se posebno financiraju.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Dragicu Zgrebec, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dragica Zgrebec, dipl. oec