9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 66. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 12. svibnja 2020. godine, Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 950, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. godine.  

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti stvorit će se okvir za osnivanje Sveučilišta kao visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti. Transformacija Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u visokoobrazovnu i znanstvenoistraživačku ustanovu za potrebe obrambenog sustava u skladu je sa strateškim smjernicama iz „Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. („Narodne novine“ br.  151/2014.) Također, u Strategiji nacionalne sigurnosti koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 2017. godine („Narodne novine“ br. 73/2017.), rečeno je da se predloženim Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti stvaraju ključni uvjeti za daljnji razvoj Hrvatske vojske i vojnog umijeća kao znanosti, za što postoje nacionalne i međunarodne potrebe.

Istaknuto je da Sveučilište obrane i sigurnosti zadovoljava uvjete osnivanja o propisanom broju područja i polja sukladno članku 54. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 2/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15., i 31/17. ). Postupak inicijalne akreditacije svakog novog sveučilišta propisan je Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 45/09.) što je u ovom slučaju ispoštovano. Budući da inicijalna akreditacija nije provediva zbog nepostojanja Strateškog dokumenta mreže visokih učilišta koji donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a koji je sukladno članku 18. predmetnog Zakona dio osnovne dokumentacije predložena je akreditacija kroz statusnu promjenu akreditiranih studijskih programa. Način akreditacija kroz statusnu promjenu akreditiranih studijskih programa jedan je od načina akreditacije koji je već primjenjen u dvama zakonima o osnivanju sveučilišta. Prethodno prijedlogu Zakona za statusnu promjenu akreditiranih studijskih programa potpisan je poseban sporazum sa sveučilištima u Zagrebu i Splitu, a dinamika i način prijenosa utvrdit će se posebnim planom (prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti članak 27. stavak 3.).

Na posebnost visokog obrazovanja i znanstvenog istraživanja za potrebe obrane i sustava domovinske sigurnosti izravno utječe sigurnosna i obrambena politika definirana Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i Strateškim pregledom obrane.  
Nadalje, izvođenjem specijaliziranih studijskih programa koji zadovoljavaju potrebe obrambenoga i sigurnosnog sustava omogućava se razvoj interdisciplinarnog područja znanosti u polju „Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće“.
Sveučilište obrane i sigurnosti omogućavat će obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske te integraciju postojećih studijskih programa Hrvatskog vojnog učilišta, ali i zaposlenika u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezani s domovinskom sigurnosti.  
Sveučilište obrane i sigurnosti razvijat će i baviti se znanstveno-istraživačkim radom u potpori vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih aktivnosti, ali i aktivnosti drugih tijela iz sustava domovinske sigurnosti, što jamči najvišu razinu kvalitete i interoperabilnosti prema komparativnim analizama drugih europskih i svjetskih vojnih sveučilišta.

Predloženim se Zakonom uređuju posebnosti Sveučilišta obrane i sigurnosti s obzirom na specifičnosti obrambenog resora. Glavni smjer sustava obrazovanja za potrebe Hrvatske vojske određen je u razdoblju osnivanja Hrvatske vojske tijekom Domovinskoga rata kada je određeno da se Hrvatska vojska razvija kao integralni dio hrvatskoga društva.

Većina članova Odbora pohvalila je namjeru donošenja zakona s ciljem osnivanja integriranog vojnog sveučilišta koje će djelovati sukladno članku 54. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u dva znanstvena područja i jednom interdisciplinarnom znanstvenom području. Jednako tako, većina članova Odbora smatra kako je donošenje navedenog Zakona od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku.
U raspravi su, na tekst Zakona, istaknuti sljedeći prijedlozi:
-    predlaže se nadopuna članka 1. stavka 2. na način da se iza riječi „sigurnosti“ doda sljedeći sadržaj: „a nakon dobivene suglasnosti Senata Sveučilišta u Zagrebu, odnosno Senata Sveučilišta u Splitu“. Navedenom dopunom uskladio bi se sadržaj pravne norme s odredbama članka 68. Ustava RH kojima se jamči autonomija sveučilišta, u ovome slučaju riječ je o autonomiji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu. Jednako tako, dopuna članka 1. stavka 2. Prijedloga potrebna je i zbog usklađenja s odredbama članka 4. stavka 4. i 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju;
-    predlaže se nadopuna članka 1. stavka 4. Prijedloga zakona na način da se na kraju stavka 4. iza riječi „akreditacije“ doda sljedeći sadržaj: „već će se provesti postupak reakreditacije sukladno članku 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju“;
-    predlaže se članak 5. Prijedloga nomotehnički i gramatički urediti primjereno normativnom izričaju.

S ciljem unaprjeđenja sustava  znanosti i visokog obrazovanja, u raspravi je istaknuta važnost stvaranja integriranih sveučilišta i provođenje sveučilišnih programa studentima na odjelima sveučilišta u okviru obrambenog sustava. 
Nakon sjednice članovi Odbora iz reda zastupnika Kluba SDP-a izrazili su mišljenje kako bi se navedeni Prijedlog zakona trebao izostaviti s dnevnog reda aktualne sjednice.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (5 “za”, 1 “protiv” i 2 “suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.                            

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović        

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. (elektroničkoj) sjednici održanoj 5. svibnja 2020.godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 941, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2020. godine.  

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Ovim zakonskim prijedlogom osigurat će se provedba mjera zaštite i obnove oštećenih kulturnih dobara uslijed potresa koji je zadesio Grad Zagreb i okolicu, primjena elektroničkog programa "eDozvola" u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra, kao i provedba Uredbe (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara.

Također, Prijedlogom zakona uređuje se zabrana pregleda arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela. 

 Isto tako, prijedlogom zakona uređuje se postupanje Ministarstva kulture i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti (potres, požar, poplava i druge izvanredne okolnosti) kojima je prouzročena šteta na kulturnim dobrima, te se uređuje popis štete i izrada i donošenje programa mjera zaštite i obnove oštećenih kulturnih dobara.

U raspravi je istaknut prijedlog nomotehničkog karaktera kojim bi se u članku 6. Prijedloga izostavila  riječ „sličnim“ iz razloga što arheološki nalazi ne moraju biti otkriveni isključivo metalnim uređajima, već mogu biti otkriveni i drugim uređajima.

Odbor je većinom glasova (7 glasova “za“ i 2 „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.                            

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 64. (elektroničkoj) sjednici održanoj 1. travnja 2020. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, drugo čitanje, P.Z.E. br. 822, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2020. godine.        

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Ovim Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona) prenosi se u hrvatsko zakonodavstvo Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/958). Rok za usklađivanje s Direktivom (EU) 2018/958 je do 30. srpnja 2020. godine.

Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji. Stoga će se Konačnim prijedlogom zakona osigurati provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom. Prema načelu proporcionalnosti, u svakom pojedinačnim slučaju, tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno je prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići. Prethodna ocjena proporcionalnosti utjecat će na olakšan pristup tržištu rada u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka.

U raspravi istaknuto je mišljenje kako bi se članak 5.c., stavak 2. zakonskog prijedloga trebao nomotehnički i gramatički urediti primjereno normativnom izričaju.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova “za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM  PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 63. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je dr. sc. Nina Koržinek Obuljen, ministrica kulture. 

Ministrica je istaknula kako je s obzirom na posebne okolnosti koje su nastale u Republici Hrvatskoj uslijed epidemije virusa COVID-19, a kojom su narušene gospodarske aktivnosti i prouzročena znatna gospodarska šteta, nužno radi osiguranja stabilnosti gospodarskog sustava i funkcioniranja nacionalnog gospodarstva, poduzeti mjere rasterećenja gospodarskih subjekata za vrijeme trajanja ovih posebnih okolnosti. 

Također, istaknula je kako se predloženim zakonom uređuje mogućnost ministru kulture da, uz suglasnost ministra financija, donese odluku o obustavi plaćanja spomeničke rente kada nastupe posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

U kraćoj raspravi članovi Odbora podržali su donošenje mjera kojima će se rasteretitit gospodarski subjekti za vrijeme trajanja posebnih okolnosti izazvanih epidemijom koronavirusa.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e nj e 

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 62. sjednici, održanoj 11. ožujka 2020. godine Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji studentskih centara, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“ broj 25/19.) dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 20. prosinca 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/19-12/96, Urbroj: 50301-27/12-20-5) upućenog Hrvatskom saboru aktom od 20. veljače 2020. godine. 

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

U uvodnom dijelu istaknuto je kako je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju dvanaest studentskih centara, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2017. (jedanaest studentskih centara) i 2018. (jedan studentski centar).  
 
Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanjem te pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno, provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih planom poslovanja, planom rada i razvoja, financijskim planom i statutom studentskog centra te pravilnost izvršenja drugih transakcija. 

O financijskim izvještajima studentskih centara izraženo je šest bezuvjetnih i šest uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja pet bezuvjetnih i sedam uvjetnih mišljenja. 

Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koje su utjecale na izražavanje mišljenja odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, planiranje, financijske izvještaje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, imovinu te postupke javne nabave.  
 
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da dva studentska centra na svojim mrežnim stranicama nisu objavila godišnji program rada, financijski plan, izvješće o radu, izvješće o izvršenju financijskog plana te informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima. Također, utvrđeno je kako pojedini studentski centri nisu sastavili financijske izvještaje na propisan način, odnosno podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu potpuni, jer ne sadrže dio prihoda, rashoda i vrijednosti imovine ili nisu istovjetni podacima evidentiranim u poslovnim knjigama niti su iskazani prema vrstama prihoda i rashoda utvrđenim Računskim planom za neprofitne organizacije. Nadalje, pojedini studentski centri u financijskim planovima nisu realno planirali pojedine prihode i rashode, a izmjene financijskog plana jednog studentskog centra ne sadrže preneseni višak prihoda iz prethodnih godina. Isto tako, godišnji program rada i financijski plan pojedinih studentskih centara nisu povezani, odnosno nisu utvrđeni iznosi potrebnih financijskih sredstava ni izvori financiranja pojedinih aktivnosti, zbog čega nije moguće pratiti njihovo ostvarenje ili se ne prati provedba aktivnosti jer nisu utvrđeni pokazatelji za praćenje provedbe zadaća i ciljeva iz godišnjeg programa rada, ni izvršavanje financijskog plana. U području prihoda, utvrđeni propusti i nepravilnosti odnose se na ostvarivanje prihoda od kazališnih predstava te prihoda od posredovanja pri zapošljavanju studenata putem studentskog servisa. Također, istaknuto je kako kod pojedinih studentskih centara kriteriji za utvrđivanje stimulativnog dijela plaće zaposlenika nisu utvrđeni, a dodaci na plaću su isplaćivani na temelju prijedloga neposredno nadređenih rukovoditelja i mjesečnih odluka ravnatelja u kojima nisu navedeni kriteriji na temelju kojih zaposlenici ostvaruju pravo na dodatke te mjerila za njihov obračun  nisu utvrđena unutarnjim aktom. U području javne nabave, između ostalog, utvrđene nepravilnosti i propusti odnose se na vođenje registra ugovora, zatim pojedine robe nabavljene su bez provođenja propisanih postupaka nabave, odnosno nabava je obavljena izravnim ugovaranjem, pojedini predmeti nabave su realizirani iznad procijenjene vrijednosti nabave roba te nije ustrojena evidencija praćenja izvršenja pojedinačno po ugovorima, evidencije zaključenih ugovora za jednostavnu nabavu, ni evidencija narudžbenica.
 
Zaključno, istaknuto je da je Državni ured za reviziju dao naloge i preporuke za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju studentskih centara čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i rashoda u financijskim izvještajima kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te učinkovitosti korištenja sredstava.
 
U raspravi članovi Odbora podržali su navedeno Izvješće ocijenivši ga transparentnim i sveobuhvatnim u svim dijelovima. Iako sadržajno kompleksno navedeno Izvješće ukazuje na potrebu cjelovitog rješavanja pitanja kvalitete studentskog standarda. Naime, analizom Državnog ureda za reviziju evidentna je potreba izmjene zakonodavnog okvira koji regulira prava i obveze dionika tijekom obavljanja studentskih poslova primjerice poput Zakona o studentskim poslovima, kao i stvaranja mehanizama koji će unaprijediti i poboljšati sustav upravljanja i kontrole studentskih centara u RH. Također, kada se govori o kontroli  poslovanja u raspravi je istaknuta važnost javnog objavljivanja ključnih akata studentskih centara (godišnji financijski plan, izvještaj o radu, izvještaj o izvršenju financijskog plana) što kod pojedinih centara unatoč preporukama nije bio slučaj.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (8 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ FINANCIJSKOJ REVIZIJI STUDENTSKIH CENTARA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

HRVATSKI SABOR 
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu

KLASA: 610-01/20-01/02
URBROJ: 6521-15-20-01
Zagreb, 23. siječnja 2020.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA 
VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

           
Predmet: zaključak Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i 75. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora sukladno Ustavu i pozitivnim propisima Republike Hrvatske u kojima se ističu vrijednosti tolerancije i ljudskih prava te opredjeljivanje protiv ksenofobije i rasizma usvojio je na sjednici održanoj 23. siječnja 2020. zaključak kojima potiče institucije Republike Hrvatske na promicanje Radne definicije antisemitizma (Rda).

Rda Međunarodnog saveza sjećanja na holokaust pojmovno se određuje kao „određeno poimanje Židova, koje se može iskazivati kao mržnja prema njima. Usmena, pisana i fizička izražavanja antisemitizma koja su usmjerena prema Židovima ili nežidovima i/ili prema njihovoj imovini, ustanovama židovske zajednice te židovskim vjerskim objektima.“

U skladu s navedenim, Odbor donosi sljedeći:

ZAKLJUČAK

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust i 75. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu potiče institucije Republike Hrvatske i organizacije civilnog društva na promicanje Radne definicije antisemitizma (Rda) i objašnjenje njegovih oblika koju je usvojio Međunarodni savez za sjećanje na holokaust čija je članica Republika Hrvatska.

Odbor naglašava presudnu ulogu obrazovanja i edukacije posebice djece i mladih s ciljem sprječavanja i prevencije svih oblika nesnošljivosti u društvu. 

Odbor potiče unaprjeđenje cjelokupnog obrazovanja i edukacije s ciljem borbe protiv rasizma i ksenofobije te ističe potrebu za dostojanstvenim sjećanjem na žrtve holokausta.

Odbor se zalaže za suzbijanje antisemitizma u društvu te također ukazuje na potrebu za oblikovanjem nastavnih sadržaja koji će služiti nastavnicima, učenicima i studentima kao referentno polazište pri poimanju holokausta, kao i za prevenciju svih oblika nesnošljivosti, rasizma i ksenofobije u današnje vrijeme.

S poštovanjem,

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici održanoj 23. siječnja 2020. godine Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. siječnja 2020. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se s ciljem jačanja internacionalizacije visokog obrazovanja, reguliranja potreba tržišta rada, suradnje visokog obrazovanja i gospodarstva te položaja stranih studenata u skladu s propisima Republike Hrvatske, ovim zakonskim prijedlogom predlaže da se u definiciju studenta uključe svi studenti koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, bez obzira na državljanstvo. 

Nadalje, predloženi zakon usklađuje se s propisima Republike Hrvatske koji omogućavaju rad državljana trećih zemalja – Zakonom o strancima („Narodne novine“ br. 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 66/19.) te koji osigurava jednaka prava u visokom obrazovanju osoba pod međunarodnom i privremenom zaštitom – Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15. i 127/17.)   

Navodeći razloge donošenja zakona po hitnom postupku predstavnica predlagatelja istaknula je kako važeći Zakon u velikoj mjeri otežava ispunjavanje indikatora projekata internacionalizacije visokog obrazovanja financiranih sredstvima Europske unije te da u Republici Hrvatskoj postoji značajna potražnja za radnom snagom, pogotovo visokoobrazovanom, kao i opravdana potreba da se u tržište rada uključi što veći broj visokoobrazovane radne snage već tijekom studija. 

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje izmjene predmetnog zakona čija je bit u proširenju definicije pojma „student“, a koji pojam će sada obuhvatiti i studente iz Europskog prostora visokog obrazovanja, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije, studente pod međunarodnom zaštitom u Republici Hrvatskoj, kao i studente iz neke od trećih zemalja odnosno studente na međunarodnoj razmjeni koji pohađaju neke od studija na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj .  

Nakon kraće rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (7 “za” i 2 “suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e 
       

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici, održanoj 23. siječnja 2020. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. siječnja 2020. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.            

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim izmjenama i dopunama zakona u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. godine o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije. Navedena direktiva utvrđuje obvezu država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji te olakšao pristup tržištu rada u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka. 

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Prijedloga zakona naglašavajući važnost implementacije Direktive (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća u hrvatsko zakonodavstvo. 

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje u svezi svrhovitosti navođenja pojmova „podružnice“ odnosno „gospodarskog subjekta“ u kontekstu članaka 2., 7., 8. i 9. Prijedloga zakona jer, prema mišljenju člana Odbora, takva je formulacija nomotehnički neadekvatna.      U svezi s time, predstavnica predlagatelja konstatirala je kako upravo takav izričaj premošćuje pojmovne razlike koje se nužno pojavljuju prilikom usklađivanja odnosno prilagodbe teksta predmetne Direktive s obzirom na prijevod na hrvatski jezik.   
Nakon kraće rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a           

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
            

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici, održanoj 23. siječnja 2020. godine, Konačni prijedlog zakona o patentu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. prosinca 2019. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
 
Predstavnica predlagatelja istaknula je kako predmetni prijedlog novog zakona o patentu ima za cilj unaprjeđenje postojećeg pravnog uređenja uspostavom učinkovitijih postupaka zaštite izuma u postupcima koji se provode na nacionalnoj razini te uspostavom transparentnijeg sustava patentnih prava, pri čemu se predloženim izmjenama ne zadire u obvezujuće odredbe koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma kojih je Republika Hrvatska članica niti u odredbe pravne stečevine Europske unije, koje su implementirane u važećem Zakonu o patentu.  

Također, predloženim zakonom mijenja se koncept i naziv postojećeg instituta konsenzualnog patenta, umjesto kojeg se uvodi institut „uporabnog modela“. U odnosu na postojeće zakonsko rješenje konsenzualnog patenta, predmet zaštite uporabnim modelom ograničava se na način da se, uz općeprihvaćene izuzetke koji se odnose na predmet zaštite patentom, od zaštite isključuju izumi koji se odnose na postupke, izumi iz područja biotehnologije, izumi kemijskih ili farmaceutskih tvari te izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu. 

Nadalje, predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim zakonom propisuju odvojeni postupci priznanja patenta i registracije uporabnog modela na način da se postupak registracije uporabnog modela vodi temeljem posebne prijave koja će se u što kraćem roku po dovršetku formalnog ispitivanja objaviti kao registrirano pravo, a što će dovesti do znatnog skraćivanja trajanja postupka.    
Zaključno, predstavnica predlagatelja istaknula je kako se rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona ne razlikuju u bitnome u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (9 „ZA“)  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e 

ZAKONA O PATENTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici Odbora, održanoj 23. siječnja 2020. godine Prijedlog odluke o razrješenju potpredsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika, potpredsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. prosinca 2019. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedloge raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.
 
Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako je dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, akademik Franjo Šanjek preminuo, te se na mjesto predsjednika predlaže imenovanje dosadašnjeg potpredsjednika dr. sc. Filipa Hameršaka, a na mjesto potpredsjednika imenovanje dr. sc. Ivice Poljička. Također, predlaže se ponovno imenovati dr. sc. Miroslava Akmadžu za člana Upravnog vijeća, a radi isteka mandata u trajanju od četiri godine. S tim u svezi, Vlada Republike Hrvatske je sukladno Zakonu o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata („Narodne novine“ br. 178/04.), na sjednici održanoj 11. prosinca 2019. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju potpredsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika, potpredsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su prihvatili donošenje predmetnih odluka. Također, tema rasprave bila je razlika u trajanju mandata članova Upravnog vijeća s obzirom na različite datume usvajanja odluka o imenovanju na pojedinu dužnost od strane Hrvatskog sabora. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je većinom glasova odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ODLUKE O RAZRJEŠENJU POTPREDSJEDNIKA I ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

I

ODLUKE O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA, POTPREDSJEDNIKA I ČLANA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici održanoj 23. siječnja 2020. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. stavka 2.  Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 178/04.), dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 2. listopada 2019. godine.

Odbor je temeljem članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora navedeno Izvješće raspravio u svojstvu  matičnog radnog tijela. 

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/19-12/75, Urbroj: 50301-29/23-19-14) upućenog Hrvatskom saboru aktom od 28. studenoga 2019. godine. 

Uvodno obrazloženje podnijeli su dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture i podnositelj Izvješća, izv. prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Predstavljajući aktivnosti i izdavačku djelatnost Centra u 2018. godini, podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Odjel za arhivsko gradivo Domovinskog rata, uz redovnu djelatnost, tijekom 2018. godine istraživao i obrađivao zahtjeve zaprimljene od raznih državnih institucija te su s tim u svezi obavljeni razgovori u Ministarstvu kulture oko mogućeg načina povećanja broja zaposlenika ili suradnika u Centru, posebice iz razloga što je Centru potrebna i kvalitetnija web stranica, a za što bi bilo potrebno angažirati još jednog djelatnika. 

Nadalje, podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Centar do sredine studenoga 2018. godine, preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: oko 15,5 d/m (155 kutija) gradiva, 15 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD), 5 arhivskih kutija (pozitiva fotografija i negativa) od Pavla Vranjicanija, 139 fotografija Zorana Filipovića + 984 digitalnih fotografija ostalih imatelja (Damir Radnić), 2037 negativa od stvaratelja Renata Branđolice, 31 Službeni vojni list u digitalnom obliku, 35 sati memoarskog gradiva i 970 kartica teksta memoarskog gradiva. 

Tijekom 2018. godine pokrenut je projekt digitalizacije fotoarhiva (negativa i fotografija) i program zaštite arhivskog gradiva, odnosno pokrenuta je suradnja Centra i Središnjeg vojnog arhiva MORH-a te je do sada izvršeno zaštitno snimanje 4064 negativa. 

Centar je radi zaštite arhivskog gradiva i sprječavanja daljnjeg oštećenja izvornika do 15. studenoga 2017. digitalizirao (skenirao) 1.607.252 stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata, a u sljedećem razdoblju, do kraja listopada 2018. digitalizirano je još 1.572.395 stranica; od toga 1.567.757 stranica dokumenata posebnog gradiva (3277 kutija, od travnja do listopada 2018.), 3802 stranice dokumenata 32. korpusa JNA (8 kutija), 836 stranica Vojnog lista, te 20 časopisa ČSP. Zaključno, do 1. studenoga 2018. godine ukupno je digitalizirano 3.179.647 stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.   

I u 2018. godini nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno unos podataka u bazu podataka Centra o poginulima u Domovinskom ratu na okupiranom području RH (područje „RSK“, dakle uglavnom osobe srpske narodnosti). 

 Također, nastavljeno je ažuriranje popisa poginulih branitelja i civila na slobodnom području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata (podaci iz popisa poginulih branitelja Ministarstva obrane i popisa Ministarstva hrvatskih branitelja); u odnosu na izvješće za 2017. godinu, popis poginulih branitelja i civila je tijekom ažuriranja nadopunjen podacima dobivenim iz dokumentacije DORH-a. 

Prema odobrenom programu za izdavačku djelatnost u 2018. godini Centar je sam ili u suizdavaštvu objavio sedam (7) knjiga dok je krajem 2018. u pripremi za tisak ili u završnoj fazi bilo još sedam knjiga. Isto tako, u znanstvenim ili stručnim časopisima, monografijama i zbornicima te ostalim stručnim i stručno-publicističkim tiskovinama tijekom 2018. godine objavljeno je ili je u pripremi za tisak ukupno 26 znanstvenih ili stručnih radova zaposlenika Centra s temama iz Domovinskog rata.

Tijekom 2018. godine Centar je bio organizator/suorganizator ili je sudjelovao u pripremi šest (6) postavljenih/otvorenih izložbi. Također, Centar i njegovi djelatnici sudjelovali su kao organizatori ili suorganizatori te kao aktivni sudionici s vlastitim izlaganjem (predavači, promotori) na najmanje 85 znanstvena i stručna skupa, javnih tribina i predavanja, te promocija i izložbi na kojima su govorili znanstvenici, zapovjednici i ostali sudionici događaja iz Domovinskog rata te autori promoviranih publikacija.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Centra s posebnim osvrtom na izdavačku djelatnost Centra tijekom 2018. godine. U tom smislu pojedini su članovi Odbora izrazili svoje sugestije u pravcu njegova većeg angažmana na razini znanstveno-istraživačke historiografije, odnosno, intenzivnijim uključivanjem i djelovanjem Centra u međunarodnoj znanstvenoj javnosti. 

Također, istaknuto je kako posebno treba voditi računa o kvaliteti prijevoda publikacija Centra na strane jezike, uključujući i same naslove, čime se umanjuje potencijalni rizik da takve publikacije, upravo zbog njihova prijevoda, budu svrstane u kategoriju propagandnih, a ne znanstvenih publikacija.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje z a k l j u č k a 

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2018.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti dr. sc. Damir Tomić, potpredsjednik Odbora.  
 

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 58. sjednici, održanoj 27. studenog 2019. godine, Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2018. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 4. svibnja 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/19-12/34, Urbroj: 50301-27/12-19-6) upućenog Hrvatskom saboru aktom od 24. listopada 2019. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Dario Vretenar.

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti („Narodne novine“ br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila je Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 122 sa cjelovitim izvješćem o radu Hrvatske akademije u 2018. godini, sažetak navedenog izvješća, Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2018. godinu i Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za proračunsku godinu 2018.

Podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u 2018. godini djelovala u 9 razreda, 27 znanstvenoistraživačkih jedinica i 7 muzejsko-galerijskih jedinica, odnosno 17 znanstvenih vijeća, 22 odbora, u Knjižnici i Arhivu Hrvatske akademije te u Arboretumu u Trstenom. Također, s radom je započeo Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici.

Tijekom 2018. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održana su 403 događanja. Od toga je održano: 115 znanstvenih skupova, simpozija i okruglih stolova, 55 predstavljanja knjiga, prezentacija programa, konferencija za novinare i projekcija filmova, 41 predavanje, 33 izložbe u Akademijinim muzejsko-galerijskim jedinicama, 19 posjeta delegacija i događanja iz područja međuinstitucijske i međunarodne suradnje, 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i koncerta, 11 skupštinskih zasjedanja te 6 komemoracija u čast preminulim članovima. U sklopu manifestacije Dana otvorenih vrata u 35 Akademijinih jedinica u Zagrebu i u još 14 gradova održano je 100 različitih događanja – predavanja, izložaba, predstavljanja knjiga, stručnih vodstava, prezentacija, radionica, projekcija filmova i koncerata.

U 2018. godini održana je izborna skupština na kojoj su izabrani novi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt te potpredsjednici akademik Davor Miličić i akademik Frano Parać.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2018. godini održalo je devet redovitih sjednica na kojima je donijelo brojne odluke, zaključke, potvrde i mišljenja, a uz to su održana i tri izvanredna zasjedanja. Svih devet Akademijinih razreda tijekom 2018. godine održalo je intenzitet svojih aktivnosti, uključujući znanstvenoistraživačke i nakladničke.

Tijekom 2018. godine Akademija je, kao i ranijih godina, aktivno sudjelovala u svim oblicima međunarodne suradnje, a posebice u radu krovnih međunarodnih znanstvenih organizacija kao što su - All European Academies (ALLEA), Savjetodavno vijeće europskih akademija znanosti - European Academies Science Advisory Council (EASAC), Euromediteranska akademska mreža - Euro Mediterranean Academic Network (EMAN), Inter-Academy Panel (IAP), Međunarodna unija akademika – Union Académique Internationale (UAI), InterAcademy Medical Panel (IAMP), Europska znanstvena zaklada – European Science Foundation (ESF) i mreže HERA (Humanities in the European Research Area).

Muzejsko-galerijske jedinice Akademije (Gliptoteka, Kabinet grafike, Hrvatski muzej arhitekture, Strossmayerova galerija starih majstora) održale su tijekom 2018. godine brojne izložbe. Tijekom godine aktivno je djelovao Kabinet za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti, a s radom je nastavio i Hrvatski muzej medicine i farmacije.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i članovi izvan Akademije u 2018. godini ukupno su objavili 213 publikacija. 

U izvještajnom razdoblju ostvareni su ukupni tekući prihodi u iznosu od 70.289.823,91 kune (94,17% u odnosu na planirane). Ukupni rashodi poslovanja u izvještajnom razdoblju ostvareni su u iznosu od 73.802.841,08 kuna, odnosno 98,87% u odnosu na planirane.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su pohvalili rad Akademije za proteklu godinu te iznijeli prijedloge za njeno unaprjeđenje u narednom razdoblju. U tom smislu, zauzeto je mišljenje kako je Akademija - akademski mastodont koji ima svoje znanstvene resurse i potencijal koji treba iskoristiti te na taj način postati vidljivija u hrvatskom društvu.

Jednako tako, mišljenje je članova Odbora da se Akademija mora više uključiti u najvažnije aktualne društvene teme u Republici Hrvatskoj te u tom smislu doprinijeti razvoju društva u cijelosti.

Također, s obzirom na sve veću prisutnost digitalnih tehnologija i njihov utjecaj na kreiranje društvene svijesti predloženo je osnivanje novih znanstvenih vijeća Akademije, primjerice za nove digitalne tehnologije i internet.

Isto tako, s obzirom na ulogu i važnost rada znanstvenih vijeća Akademije u raspravi je ukazano na potrebu njihovog učestalijeg angažmana, s posebnim osvrtom na Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U 2018. GODINI.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 57. sjednici, održanoj 6. studenoga 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim Zakonom uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede njihova namjenskog korištenja, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, ovlasti Vlade za davanje jamstva, korištenje proračunske zalihe i upravljanje državnom imovinom. Također, Zakonom se uređuje zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda te novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona. 

Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2020. godini. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 “ZA” i 2 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e   

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
                                                                    
                         
PREDSJEDNICA ODBORA
                                
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 57. sjednici, održanoj 6. studenoga 2019. godine, Prijedlog  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju od 2020.-2022. temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja u 2019. godini, a koje svoj cjelogodišnji učinak imaju u 2020. kao i učinke najavljenih poreznih izmjena od 1. siječnja 2020. godine. Ukupni prihodi u 2020. godini planirani su u iznosu od 145,1 milijardu kuna, dok su za 2021. projicirani u iznosu od 148,8 milijardi kuna. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2022. godinu projicirani su u iznosu od 152,5 milijardi kuna. 

U 2020. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 5,0% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. U 2021. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 149,0 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 150,7 milijardi kuna.  

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđena su sredstva u iznosu od 18.600.929.405 milijardi kuna za 2020. godinu što predstavlja 1.316.956.902 milijardi kuna više u odnosu na 2019. godinu, dok su na poziciji Ministarstva kulture predviđena sredstva u iznosu od 1.459.875.414 milijardi kuna što je za 173.812.255 milijuna kuna više naspram 2019. godine. 

Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđena su sredstava u iznosu od  78.708.451 milijuna kuna. 

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su prijedlog Proračuna za 2020. godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, posebno u dijelu kojim se povećavaju sredstva na pozicijama Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja. 
U dijelu rasprave koji se odnosi na financiranje sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj istaknuto je mišljenje artikulirano kroz Sveučilište u Zagrebu kako predviđena proračunska sredstva na stavci Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu na zadovoljavajućoj razini, posebno u dijelu koji se odnosi na financijska sredstva koja dobivaju sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj. Naime, mišljenje je pojedinih članova Odbora da su navedena povećanja koja se odnose na ulaganje u znanost i visoko obrazovanje minimalna, odnosno u materijalnom smislu simbolična te da pojedina pitanja poput financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja još uvijek nisu dobila adekvatna rješenja. Istaknuta je problematika financiranja sveučilišta koja se osigurava kroz  primjenu modela programskih ugovora te potreba da se pro futuro, dijalogom između Ministarstva znanosti i obrazovanja i sveučilišta u Republici Hrvatskoj, uz točno određene kriterije, normira odgovarajući model programskih ugovora kojim bi se poboljšalo financiranje sustava visokog obrazovanja.  

Jednako tako, govoreći o sustavu financiranja domaćih znanstvenih časopisa istaknuto je nezadovoljstvo činjenicom da je za većinu časopisa koje izdaju sveučilišne institucije tijekom 2019. godine izostala financijska potpora koja se osigurava iz programskih ugovora.  
Također, članove Odbora zanimalo je pojašnjenje stavki koje se odnose na  povećanje sredstava namijenjenih za sufinanciranje nastavnih materijala i opreme za učenike osnovnih i srednjih škola kao i primjenu udžbeničkog standarda.

U dijelu rasprave o proračunu Ministarstva kulture istaknuto je mišljenje kako bi se pro futuro stavke koje se odnose na međunarodnu kulturnu suradnju, inovativne umjetničke i kulturne prakse te sudjelovanje u kulturi i razvoj publike trebale povećavati. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 “ZA” i 2 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e   

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
  
        
                         
PREDSJEDNICA ODBORA
                                
doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici, održanoj 2. listopada 2019. godine, Prijedlog zakona o patentu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. srpnja 2019. godine.

Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja te naveli kako se predloženim izmjenama ne zadire u obvezujuće odredbe koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma, a kojih je Republika Hrvatska članica, niti u odredbe pravne stečevine Europske unije koje su implementirane u važećem Zakonu o patentu. 

Nadalje, predstavnici predlagatelja istaknuli su kako predloženi novi zakon o patentu ima za cilj unaprijediti postojeće pravno uređenje uspostavom transparentnijeg sustava patentnih prava i revizijom postupaka za zaštitu izuma koje provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo na način da se uvodi koncept registracijskog prava naziva uporabni model umjesto dosadašnjeg konsenzualnog patenta, čime se unaprjeđuje pravna sigurnost u provedbi patentnih prava i provode mjere iz Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020.; osiguravaju se uvjeti za učinkovitije upravljanje rizicima od strane podnositelja prijave patenta uvođenjem prethodnog pretraživanja stanja tehnike i mišljenja o patentibilnosti izuma u ranoj fazi postupka; konsolidiraju se dosadašnje višestruke izmjene i dopune Zakona kako bi isti na jasan i pregledan način propisivao zaštitu patentom. Predloženim izmjenama ne zadire se u obvezujuće odredbe koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma kojih je Republika Hrvatska članica niti u odredbe pravne stečevine Europske unije koje su implementirane u važećem Zakonu o patentu. 

Također, istaknuto je kako se predloženim zakonom predviđa razdvajanje postupka priznanja patenta od postupka registracije uporabnog modela na način da se postupak registracije uporabnog modela vodi temeljem posebne prijave koja će se u što kraćem roku po dovršetku formalnog ispitivanja objaviti kao registrirano pravo, što će dovesti do znatnog skraćivanja trajanja postupka. 
 Novim zakonom predlaže se skraćivanje roka za podnošenje zahtjeva za provođenje potpunog ispitivanja uporabnog modela radi njegove konverzije u patent na 7 godina od datuma podnošenja zahtjeva za njegovu registraciju. 

Zaključno, istaknuto je kako će se ovim zakonskim prijedlogom izvršiti korekcije pojedinih odredbi čiji su nedostaci zamijećeni u provedbi, što će dovesti do veće jasnoće i jednostavnije primjene zakona.   

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje novog Zakona o patentu budući da će njegova implementacija pro futuro pojednostavniti postupak patentiranja, te na jednak način pridonijeti učinkovitosti i unaprjeđenju sustava patentiranja u Republici Hrvatskoj. 

Članovi Odbora suglasili su se da će donošenje novog Zakona olakšati korištenje sustava patentne zaštite njegovim korisnicima. Također su pozitivnim ocijenjena rješenja kojima se mijenja koncept postojećeg instituta konsenzualnog patenta.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a
           
Prihvaća se Prijedlog zakona o patentu. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
            

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, prof., potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici, održanoj 2. listopada 2019. godine, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 9. srpnja 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/19-12/57, Urbroj: 50301-27/20-19-5) upućenim Hrvatskom saboru aktom od 19. rujna 2019. godine, kojim se predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2018. godinu. 

Uvodno obrazloženje podnio je akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Zaklade.

Podnositelj izvješća istaknuo je da je Zaklada i u 2018. godini nastavila unaprjeđivati sustav vrednovanja i praćenja projekata kako bi se osiguralo financiranje izvrsnih znanstvenika i mladih istraživača te izvrsnih, nacionalno značajnih ili međunarodno kompetitivnih znanstvenih projekata.  

Tijekom 2018. godine Zaklada je financirala i pratila oko 600 znanstvenih istraživačkih projekata i oko 300 doktoranada u sklopu programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ financiranih iz Državnog proračuna te 161 doktoranda iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Također, tijekom 2018. godine Zaklada je nastavila i s programom „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja“ s ciljem izrade baze podataka usustavljenih terminoloških zbirki, kao i programom „Potpora istraživačima za prijavu na programe Europskog istraživačkog vijeća“, kojim se potiče suradnja hrvatskih istraživača s voditeljima ERC (engl. European Research Council) projekata radi stjecanja iskustva i pripreme vlastite prijave projektnog prijedloga za natječaje ERC programa. Također je otvoren i Program izvrsnosti u visokom obrazovanju – Tenure Track pilot program, koji Hrvatska zaklada za znanost provodi u suradnji sa švicarskim partnerom École polytechnique fédérale de Lausanne (EPFL). U 2018. godini potpisan je ugovor o provedbi Programa suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori „Znanstvena suradnja“, koji je sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 44.842.440,00 kuna, čiji je nositelj Hrvatska zaklada za znanost.  

Nadalje, Hrvatska zaklada za znanost krajem 2018. godine pristupila je konzorciju QuantERA – ERA-NET Cofund in Quantum Technologies, koji okuplja 32 nacionalne/regionalne organizacije za financiranje istraživanja radi financiranja međunarodnih istraživačkih projekata u području kvantnih tehnologija. U natječaju QuantERA 2019. otvorenom u studenom 2018. godine, prvi put sudjeluje i Hrvatska zaklada za znanost, što omogućuje i prijave hrvatskih znanstvenika. 

Predstavljajući aktivnosti Zaklade u 2018. godini, podnositelj izvješća istaknuo je kako je Zaklada vrednovala 222 projektna prijedloga, kontaktirano je 669 međunarodnih recenzenata, 147 projekata prihvaćeno je za financiranje, praćeno je 599 projekata te obrađeno 490 periodičnih izvješća. Zaposlena su 35 poslijedoktoranda dok je 309 doktoranada financirano. S projekta Zaklade objavljeno je 1052 publikacije, 440  publikacija objavili su doktorandi, od čega 204 kao prvi ili jedini autori.    

Upravni odbor Zaklade održao je 22 sjednice, od čega 10 sjednica uživo i 12 elektroničkih sjednica.

Ukupna imovina Zaklade na dan 31. prosinca 2018. godine iznosila je 153.443.788 kuna, od kojih se 623.003 kune odnosi na nefinancijsku imovinu Zaklade, a 152.820.785 kuna na financijsku imovinu Zaklade. 

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Zaklade u protekloj godini ocijenivši kako je Zaklada tijekom 2018. godine kvalitetno obavljala svoju zakonom propisanu zadaću. Jednako tako, članovi Odbora zaključili su kako je za projekte iz područja društvenih znanosti uočen zamjetan eksponencijalni pad financiranih projekata, kao i evidentni pad postotka prijava na projekte iz područja društvenih i humanističkih znanosti. S tim u svezi, sugerirano je podnositelju izvješća da u narednom razdoblju, s ciljem poticanja izvrsnosti istraživača, poduzme potrebne mjere kako bi se spriječio daljnji pad prijava na projekte iz navedenih područja.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg   z  a k  lj  u č  k a 

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

  
PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović    

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 715;

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o muzejima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 716;

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kazalištima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 717;

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 718;

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 719;

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 20. rujna 2019. godine, održao je objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o muzejima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kazalištima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, s Konačnim prijedlogom zakona koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Na prijedlog potpredsjednice Odbora, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava. 
 
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako je donošenje predloženih zakona potrebno radi uspostave jedinstvenog pravnog sustava Republike Hrvatske, s obzirom da novi Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“ br. 66/19), donesen s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“, ne predviđa urede državne uprave kao tijela prvog stupnja te je stoga potrebno odrediti ministarstvo nadležno za poslove kulture kao tijelo koje će obavljati poslove koje su do sada obavljali uredi državne uprave. 

U raspravi je zatraženo pojašnjenje pojedinih odredbi Zakona o knjižnicama i Zakona o muzejima. Naime, predloženi vremenski rok potreban za usklađenje općih akata ustanova nije ujednačen kod Zakona o muzejima. Isto tako, s ciljem usklađenja s novim Zakonom o sustavu državne uprave, istaknuta je potreba usklađenja i članka 35. stavka 4. Zakona o muzejima koji je izuzet od izmjena, a također ga je potrebno uskladiti s Prijedlogom zakona o sustavu državne uprave.
Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih zakona: 

-    ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI

-    ZAKON O IZMJENI ZAKONA O MUZEJIMA

-    ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KAZALIŠTIMA

-    ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

-    ZAKON O IZMJENI ZAKONA O UPRAVLJANJU JAVNIM USTANOVAMA U KULTURI

            Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
                                                                                   

  POTPREDSJEDNICA ODBORA

                                    Sabina Glasovac, prof. 
 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 725;

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 726;

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o prosvjetnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 727;

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 20. rujna 2019. godine, održao je objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o prosvjetnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Na prijedlog potpredsjednice Odbora, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena je objedinjena rasprava. 

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako je s ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“ koji uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, a radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 66/19), potrebno izmijeniti zakone kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave, odnosno kojima se propisuju određene ovlasti, zadaće ili se na drugi način upućuje na dužnosnički položaj pomoćnika ministra. 

    Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih zakona: 

       
-    ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

-    ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

-    ZAKON O IZMJENI ZAKONA O PROSVJETNOJ INSPEKCIJI

            Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

                                                                                  POTPREDSJEDNICA  ODBORA

                                       Sabina Glasovac, prof
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 53. sjednici, održanoj 3. srpnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se Prijedlog zakona usklađuje s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“).

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu bez rasprave je jednoglasno (8 “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici održanoj 9. svibnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) o dodjeli statusa pridruženog člana u CERNU-u, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknulo je kako se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje Sporazum između Republike Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) o dodjeli statusa pridruženog člana u CERN-u kojim će se omogućiti ravnopravno sudjelovanje ustanova iz Republike Hrvatske na projektima koje financira CERN, što će povećati kapacitete za razvoj temeljnih znanosti, veću kvalitetu edukacijskog potencijala za diplomske i doktorske studente u područjima prirodnih i tehničkih znanosti te povećanu mobilnost znanstvenika i stručnjaka. Također, povećat će se kapaciteti za prijenos znanja i tehnologije, posebice računalne i medicinske tehnologije, tehnologije u području supravodljivih magneta, fotodetektora, te kvantnog inženjerstva. 

            U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona ocijenivši kako će implementacija istoga, s aspekta povezivanja hrvatske znanosti i gospodarstva u visokorazvijene međunarodne institucije, osnažiti razvoj znanstveno-istraživačkog i gospodarskog potencijala Republike Hrvatske. Isto tako, u raspravi je istaknut prijedlog kako bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja pro futuro, a temeljem ovoga Zakona, trebalo uvrstiti u kurikularne dokumente edukaciju učenika o važnosti CERN-a.

    Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 „ZA“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e n j e 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE ORGANIZACIJE ZA NUKLEARNA ISTRAŽIVANJA (CERN) O DODJELI STATUSA PRIDRUŽENOG ČLANA U CERN-U

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
                                                                           

PREDSJEDNICA ODBORA

izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 50. sjednici, održanoj 11. travnja 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se Prijedlog zakona usklađuje s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ  o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“). Jednako tako,  izradi Prijedloga zakona pristupilo se kako bi se uredio postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za pristup i obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj. 

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (11 “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg   z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
                                                                                     

PREDSJEDNICA ODBORA

                            izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 50. sjednici, održanoj 11. travnja 2019. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 10. stavka 8. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ broj 22/13, 41/16 i 64/18), dostavilo Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala, aktom od 18. veljače 2019. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su prof. dr. sc. Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

Predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja istaknula je da Ministarstvo podržava Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za 2018. godinu te da na isto nema primjedbi.     

Predstavljajući aktivnosti Nacionalnog vijeća podnositeljica Izvješća istaknula je kako je Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala tijekom 2018. godine održalo šest sjednica, dva sastanka i jednu radionicu. Nadalje, vezano za događanja u organizaciji Nacionalnog vijeća, istaknula je kako je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Sveučilištem u Rijeci, Nacionalno vijeće organiziralo konferenciju pod nazivom „Hrvatski kvalifikacijski okvir – mehanizam za osiguravanje relevantnosti obrazovanja“  te okrugli stol „Poduzetnik – jedan od ključnih čimbenika razvoja strukovnog obrazovanja“ u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom obrtničkom komorom. 

Tijekom 2018. godine Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala usvojilo je određene dokumente, primjerice poput Nacrta Pravilnika o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja, Mišljenje Nacionalnog vijeća o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Mišljenje o opravdanosti uvođenja strukovnih gimnazija u redoviti sustav obrazovanja i dr.

Podnositeljica Izvješća istaknula je kako je u 2018. godini, sukladno Pravilniku u Registru Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira osnovano i posljednje 25. sektorsko vijeće – Filologija.  Aktivnosti sektorskih vijeća provodile su se u skladu s Okvirnim planom rada sektorskih vijeća za 2018. godinu. Isto tako, predstavljajući aktivnosti Nacionalnog vijeća naglašeno je kako je provedeno niz projekata u kojima su se uređivali standardi zanimanja i od kojih je ukupno izrađeno 146 u visokom obrazovanju, 30 u obrazovanju odraslih i 21 u strukovnom obrazovanju, dok je standarda kvalifikacija izrađeno ukupno 173 standarda u visokom obrazovanju, 46 u obrazovanju odraslih i 19 u strukovnom obrazovanju. 

U raspravi članovi Odbora pozitivnim su ocijenili aktivnosti Nacionalnog vijeća u svezi izrade Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacija kao bitnih instrumenata za provedbu HKO-a. U tom smislu, članove Odbora zanimao je podatak vremenskog roka potrebnog za izradu pojedinog standarda. S tim u svezi, podnositeljica Izvješća istaknula je kako izrada standarda ovisi o ispunjenim kriterijima, odnosno, ispunjava li određeni standard formalne i sadržajne uvjete, pri čemu je naglasila da vremenski rok za izradu nije propisan podzakonskim aktima.

Također, u raspravi članovi Odbora istaknuli su kako Nacionalno vijeće ima važnu ulogu u povezivanju obrazovanja i tržišta rada te da bi isto trebalo biti ključni dionik u praćenju provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Tema rasprave bila je negativno mišljenje o opravdanosti uvođenja strukovnih gimnazija u redovni sustav obrazovanja pri čemu je zauzeto mišljenje da se koncept strukovnih gimnazija ne bi trebao ukidati već jasnije definirati, a samim time i prilagoditi programe potrebama tržišta rada. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (11 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
  

                                                                                      PREDSJEDNICA     ODBORA
                                  izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 48. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine a) Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje i b) Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice i članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedloge odluka raspravio kao matično radno tijelo.

     Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

     Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se odredbom članka 8. stavka 3. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 45/09 ) propisuje postupak imenovanja i razrješenja predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje kojeg, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, imenuje odnosno razrješava Hrvatski sabor.

 Sukladno navedenome, a s obzirom da je predsjedniku i članovima Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje istekao mandat od četiri godine, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje te Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice i članova Agencije za znanost i visoko obrazovanje. 

    Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e n j e

ODLUKE O RAZRJEŠENJU PREDSJEDNIKA I ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

i
                                                                      
ODLUKE O IMENOVANJU PREDSJEDNICE I ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora. 
                                                           

                                                     PREDSJEDNICA ODBORA

                             izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 46. sjednici, održanoj 30. siječnja 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim zakonskim prijedlogom uređuje sadržaj knjižnične djelatnosti te vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica. Također, određuje se značenje pojedinih pojmova u zakonu, status kulturnog dobra za jedinstvene i rijetke primjerke knjiga, zbirke knjiga, rukopise i drugu knjižničnu građu javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe koje su u njihovom pretežitom vlasništvu. Isto tako, predloženim zakonom određuje se status kulturnog dobra za Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe, pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Uređuje se ustroj i upravljanje knjižnicama, sredstva za rad knjižnica, knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost, nadzor nad stručnim radom knjižnica te nadzor nad provedbom zakona.  
 
Zaključno, predstavnici predlagatelja istaknuli su razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, te razloge zbog kojih su te razlike nastale.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni prijedlog ocijenivši kako će  implementacija ovog zakonskog prijedloga unaprijediti razvoj knjižnične djelatnosti u Republici Hrvatskoj. S tim u svezi, a s ciljem unaprjeđenja sustava knjižnica i knjižničarske djelatnosti istaknut je prijedlog kako bi se pojam „narodne“ knjižnice trebao prikladnije nomotehnički definirati.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (6 “ZA” i 4 “SUZDRŽANA”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru   d o n o š e nj e 

ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici održanoj 7. prosinca 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako će donošenje novog zakona pridonijeti jasnijem i kvalitetnijem uređenju načina odobravanja udžbenika i drugih obrazovnih materijala koji prati stvarne potrebe školskog sustava. Također, uredit će se postupak odobravanja, uvrštavanja u Katalog, izbora i povlačenja iz uporabe udžbenika i drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i pitanja vezana uz promjene udžbenika koje su predviđene kurikularnom reformom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, kako bi se olakšala torba te omogućila digitalna transformacija. Zaključno, predstavnica predlagatelja  istaknula je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, te razloge zbog kojih su te razlike nastale.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje ovoga Zakona, ali i istaknuli sljedeće primjedbe:

- u članku 4. Prijedloga, koji se odnosi na najveću dopuštenu cijenu i masu udžbenika u osnovnoj i srednjoj školi, zauzeto je mišljenje kako je primjerenije da se predložene odredbe Prijedloga  definiraju  podzakonskim aktima, odnosno, u ovom slučaju, pravilnikom Ministarstva, a ne Zakonom. Jednako tako, kada se govori o reguliranju mase udžbenika istaknuto je mišljenje kako je primjerenije da se masa udžbenika određuje prema sadržaju predmeta, a ne prema broju sati kako je navedeno  u Prijedlogu. 

- Također, u istom članku, stavku 2., u dijelu kojim se propisuje da udio cijene elektroničkih udžbenika pravilnikom uređuje ministar, nije razvidno zašto baš udio cijene koji se odnosi na elektronični udžbenik određuje ministar. Isto tako, kada se govori o cijeni udžbenika u članku 4. istaknuto je da predložena odredba ne sadrži sve elemente koji utječu na cijenu udžbenika te da je istu potrebno precizirati.

- U članku 5. koji propisuje ograničenja za izradu udžbenika istaknuto je mišljenje članova Odbora da sadržaj udžbenika i drugih obrazovnih materijala, uz taksativno navedena načela, treba biti i u skladu sa znanstveno utemeljenim činjenicama.

- U članku 10., kojim se propisuje postupak odabira udžbenika, istaknuto je mišljenje da bi sukladno Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije svaki nastavnik trebao imati autonomiju u odabiru istog.

Nadalje, tijekom rasprave postavljeno je pitanje s obzirom da Vlada donosi odluku o financiranju udžbenika, čije su vlasništvo kupljeni udžbenici koji se nasljeđuju.

Također, tema rasprave bila je i utjecaj digitalnih medija u nastavi pri čemu je istaknuto kako postoji sve više recentnih istraživanja koja pokazuju da računala i digitalni mediji nemaju značajniji utjecaj na kvalitetu nastave. 

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je većinom glasova  (6 “ZA” i   2 “SUZDRŽANA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e 
       

ZAKONA O UDŽBENICIMA I DRUGIM OBRAZOVNIM MATERIJALIMA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU
      
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici, održanoj 7. prosinca 2018. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Nacionalnoj zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Obrazlažući potrebu donošenja ovoga zakona predstavnica predlagatelja istaknula je kako je analizom postojećeg stanja utvrđeno da dolazi do preklapanja u poslovima Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu i Ministarstva znanosti i obrazovanja te da bi preuzimanje nadležnosti Zaklade od strane Ministarstva pridonijelo učinkovitosti sustava. Također, Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju Prijedloga smanjenja broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima (Klasa: 022-03/18-07/355, Urbroj: 50301-25/06-18-2) od 2. kolovoza 2018. godine predviđeno je ukidanje Nacionalne zaklade za potporu učeničkom standardu na način da poslove iz njezine nadležnosti preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja.   

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog zakona naglašavajući kako donošenje ovoga Zakona ne bi smjelo imati za posljedicu uskraćivanja dodjele stipendija posebno ranjivim skupinama studenata, budući da je Zaklada dodjeljivala stipendije u osam kategorija. Članovi Odbora u tom su smislu sugerirali predlagatelju da pro futuro proširi raspon stipendiranja studenata za deficitarna zanimanja i dr. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno (8 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                       

ZAKONA O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O NACIONALNOJ ZAKLADI ZA POTPORU UČENIČKOM I STUDENTSKOM STANDARDU
  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković
 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 43. sjednici, održanoj 29. studenoga 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 30. kolovoza 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se prijedlogom izmjene Zakona predlaže da radnici školskih ustanova, bilo oni koji rade u odgojno-obrazovnom procesu, bilo radnici koji rade na projektima koji se financiraju iz fondova i programa Europske unije, financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014-2021 i Norveškog financijskog mehanizma 2014-2021, ukoliko se plaća financira iz projekta, imaju za vrijeme trajanja projekta pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta do 30%. Radi motiviranja radnika školske ustanove, koji rade na tehničkoj i stručnoj pripremi i razvoju projekata, predlaže se mogućnost uvećanja koeficijenta složenosti posla do određenog postotka u periodu njegove provedbe, a ovisno o angažmanu službenika na projektu, o čemu bi čelnik donio odluku. Nakon dovršetka projekta, zaposlenik ne bi imao više pravo na dodatak. 

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske dodatno je pojasnila razloge neprihvaćanja Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
 
U raspravi, većinom glasova članova Odbora, nije podržano donošenje ovog Prijedloga zakona, činjenicom što predložena rješenja ne uređuju na sustavan i cjelovit način provedbu projekata Europske unije u odgojno-obrazovnim ustanovama. Isto tako, uvažavajući odredbe kojima se propisuje financiranje poslova na projektima EU, u raspravi je istaknuta potreba normiranja odredbi uvećavanja koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i za projekte koji  nisu projekti Europske unije. 
Suprotno tome, mišljenje je pojedinih članova Odbora da će navedene izmjene Zakona na kvalitetan način urediti provedbu projekata u svim odgojno-obrazovnim ustanova.
        
Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je većinom glasova (7 glasova “ZA” i 5 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju 
u osnovnoj i srednjoj školi, P.Z. br. 425

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 43. sjednici, održanoj 29. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o žigu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako prijedlog zakona ima za cilj unaprjeđenje sustava registracije i zaštite prava iz žiga na teritoriju Republike Hrvatske propisivanjem pristupačnih i jasnih pravila te učinkovitih postupaka koji će osigurati konzistentnost postupanja i usklađenost s pravnim okvirom Europske unije u ovom području, kao i pravnim okvirom u području međunarodne registracije žigova, te osigurati komplementarnost i koegzistenciju sustava nacionalne zaštite žiga sa sustavima zaštite žiga na razini Europske unije i međunarodno registriranim žigovima putem Madridskog sustava. Također, cilj je osigurati normativna rješenja koja će omogućiti učinkovitu zaštitu od krivotvorenja nositeljima prava iz žiga, a posredno i potrošačima proizvoda i usluga na kojima se neovlašteno koriste zaštićeni žigovi.  U odnosu na važeći Zakon o žigu, odredbama predloženog zakona usklađuje se pravni okvir za zaštitu žigova s novim tehnološkim mogućnostima prikaza žiga te se ukida dosadašnja obveza da se znak koji se štiti mora moći grafički prikazati.  Nadalje, uspostavlja se primjereni pravni okvir za zaštitu tradicionalnih izraza za vina, zajamčenih tradicionalnih specijaliteta, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti od neovlaštene registracije žigom, uvođenjem odgovarajućih apsolutnih razloga za odbijanje registracije žiga, te se uređuju detaljnija pravila vezana za registraciju i zaštitu zajedničkih i jamstvenih žigova.  

Bez rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (11 “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O ŽIGU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.                        
                                                     

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici, održanoj 16. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe, mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Povećava se iznos jamstvene zalihe, dok se istovremeno smanjuje godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2018. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 “ZA” i 3 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici, održanoj 16. studenoga 2018. godine, Prijedlog  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da se izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2018. godinu, proračunski prihodi povećavaju se za 144 milijuna kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,7 milijardi kuna. Najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 2,6 milijardi kuna. Ukupni rashodi smanjuju se sa 133,3 milijarde kuna na 131,7 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 129,2 milijarde kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 131,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2018. godinu planiran je u iznosu od 2,6 milijardi kuna ili 0,7% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 1,8 milijardi kuna ili 0,5 postotnih bodova BDP-a.

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja planirano je smanjenje sredstava u iznosu od 148.484.961 kuna, na poziciji Ministarstva kulture planirano je povećanje sredstava u iznosu od 46.961.875 kuna, dok je na poziciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti planirano povećanje sredstava za 2.122.000 kuna.
  
Ministrica kulture istaknula je kako je Ministarstvo kulture kroz izmjene i dopune Državnog proračuna za 2018. godinu dobilo dodatnih 156 milijuna kuna kojima su osigurana sredstva  za realizaciju projekata i programa, primjerice poput programa zaštite kulturnih dobara, projekta Europske prijestolnice kulture 2020, projekta Arheološki muzej Istre kao i osiguravanje sredstava za rješavanja pitanja naknade za pisce i autore.

Predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja istaknuo je kako je Ministarstvo  unutar limitiranog dijela proračuna povećalo rashode za 71 milijuna kuna pri čemu se najznačajnije promjene odnose na  osiguravanje sredstava za božićnicu, kao i povećanje sredstava za trošak prijevoza zaposlenika osnovnih škola, srednjih škola i zaposlenika u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Jednako tako, Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2018. godinu povećava se iznos na poziciji programskog financiranja javnih visokih učilišta. Također, značajno povećanje sredstava bilježi se na poziciji Centra za odgoj i obrazovanje u Virovitici, te se povećavaju sredstva za financiranje kapitalnih investicija u sustavu visokog obrazovanja.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova ( 5 “ZA” i 3 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici, održanoj 16. studenoga 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Zakonom uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede njihova namjenskog korištenja, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, ovlasti Vlade za davanje jamstva, korištenje proračunske zalihe i upravljanje državnom imovinom. Također, Zakonom se uređuje zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda te novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona.

Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 “ZA” i 3 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici, održanoj 16. studenoga 2018. godine, Prijedlog  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Ukupni prihodi Državnog proračuna u 2019. godini projicirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na plan 2018. (odnosno 5,3% u odnosu na novi plan 2018.) U 2020. godini projicirani su u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021. godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni prihodi u 2019. godini određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2019. godini planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna što je za 6,9 milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2018. godinu (povećanje od 8,5 milijardi kuna u odnosu na novi plan).

Sveukupna fiskalna kretanja, kako na prihodovnoj, tako i na rashodovnoj strani proračuna, rezultirat će manjkom proračuna opće države od 0,7% BDP-a u 2019. godini, 0,4% BDP-a u 2020. godini, dok se u 2021. godini očekuje uravnotežen proračun.

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđena su sredstva u iznosu od 17.281.793.786 milijardi kuna za 2019. godinu što predstavlja 1.048.335.277 milijardi kuna više u odnosu na prošlu godinu, dok su na poziciji Ministarstva kulture predviđena sredstva u iznosu od 1.240.967.283 milijardi kuna što je za 31.375.199 milijuna kuna više naspram 2018. godine. Isto tako, Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđeno je povećanje sredstava, te ona prema Prijedlogu proračuna za 2019. godinu iznose 79.614.759 milijuna kuna i u odnosu na 2018. godinu povećana su za 7.092.843 milijuna kuna.

U raspravi o Prijedlogu Državnog proračuna na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja u dijelu koji se odnosi na redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu istaknuto je kako povećanje stavke 31- rashodi za zaposlene od 1,51% neće biti dovoljno ukoliko dođe do najavljenog povećanja osnovice za plaće zaposlenih. Također, povećavanje aktivnosti za programsko financiranje, a koja je aktivnost na razini svih javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, od 77.000.000 kn, odnosno 22.81% u odnosu na 2018. godinu anulira se smanjenjem aktivnosti A622003 i A622004. Neto povećanje navedenih tri aktivnosti iznosi 9.883.609 kn odnosno 2.36% i nije dostatno za redovno financiranje nastavne i redovne djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu. Isto tako, istaknuto je mišljenje kako u planu Državnog proračuna za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. treba obuhvatiti i aktivnost kroz koju bi se planiralo rješavanje nedostatnog financiranja hladnog pogona Sveučilišta u Zagrebu, posebno Muzičke akademije. Aktivnosti A679079 - Sveučilište u Zagrebu Bicro Biocentar i A679087 Potpora studiju protestantske teologije planirane su s nulom usprkos ugovorenim obvezama.

Isto tako, zauzeto je stajalište da bi se sredstva u dijelu koji se odnosi na poziciju  Nacionalnog vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj trebala povećati budući da je Nacionalno vijeće stručno tijelo koje usmjerava rad visoko obrazovnih, stručnih i znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj.

U raspravi o Prijedlogu Državnog proračuna na poziciji Ministarstva kulture zatraženo je pojašnjenje vezano za realizaciju kapitalnih projekata. S tim u svezi ministrica kulture istaknula je Arehološki muzej Istre kao najvažniji projekt koji se financira nacionalnim sredstvima, projekt Arheološki park Vučedol kao najvažniji projekt financiran iz europskih sredstava, te realizacija obnove Gradske knjižnice i čitaonice u Vinkovcima, kao zadnje kulturne institucije koja je nakon završetka Domovinskog rata ostala neobnovljena.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 “ZA” i 3 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU S PROJEKCIJAMA ZA 2020. I 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 41. sjednici, održanoj 24. listopada 2018. godine, Prijedlog zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju  raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica znanosti i obrazovanja.

Ministrica je istaknula su kako su od stupanja na snagu važećeg Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu uočeni problemi sa „zatvorenim“ Katalogom obaveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava koji nije dozvoljavao uvrštavanje udžbenika za nove programe ili udžbenike za deficitarne programe koji su se pojavljivali nakon zatvaranja Kataloga. Stoga će se ovim zakonom definirat postupak odobravanja, uvrštavanja u Katalog, izbora i povlačenja iz uporabe udžbenika i drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola. Isto tako, zakonom će se dati mogućnost ministru nadležnom za obrazovanje da otvara Katalog obaveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava svake godine za pojedine razrede i/ili programe, što će omogućiti lakšu prilagodbu Kataloga stvarnoj potrebi za udžbenicima u osnovnim i srednjim školama.

Također, ministrica je istaknula da se ovim zakonom potiče digitalna transformacija i ujedno olakšava školska torba te je predložena formula kojom se izračunava najveća dopuštena masa tiskanog udžbenika. Osim mase, regulira se i najveća dopuštena cijena udžbenika. Tiskani udžbenici su u pravilu namijenjeni višegodišnjem korištenju, a mogu imati elektronički dodatak koji može biti do 20% cijene udžbenika. Radi tehničkog i metodičkog unaprjeđivanja, elektronički udžbenik ili elektronički dio udžbenika može se izmijeniti bez procedure propisane ovim zakonom po završetku nastavne godine u kojoj je udžbenik u uporabi, a prije početka nove školske godine.  
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje prijedloga zakona, budući da će donošenje novog zakona o udžbenicima pridonijeti kvalitetnijem uređenju načina odobravanja udžbenika i drugih obrazovnih materijala koji prati stvarne potrebe školskog sustava. Suprotno tome, mišljenje je pojedinih članova Odbora da predložena rješenja nisu cijelovita budući da ista nisu u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.

S ciljem unaprjeđenja teksta zakonskog prijedloga u raspravi su iznesena određena mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- u članku 4. Prijedloga koji se odnosi na najveću dopuštenu cijenu i masu udžbenika u osnovnoj školi istaknut je prijedlog kako je predložene odredbe Prijedloga potrebno preciznije definirati podzakonskim aktima, odnosno, u ovom slučaju pravilnikom ministarstva (Udžbeničkim standardom). U tom kontekstu, naglašeno je da je zbog promjenjivosti iznosa medijalne plaće na godišnjoj razini isto potrebno propisati pravilnikom, a ne kao što se predlaže zakonskim prijedlogom. Isto tako, uzimajući u obzir iznos minimalne plaće u Republici Hrvatskoj kao i iznos potreban za druge školske materijale, s financijskog aspekta, istaknut je prijedlog da bi školske knjižnice pro futuro trebalo opremiti sa školskim udžbenicima kako bi isti bili dostupni i roditeljima koji imaju preveliko financijsko opterećenje za kupnju udžbenika. Također, s obzirom na različitost broja sati po pojedinim predmetima tijekom školske godine, postavljeno je pitanje relevantnosti satnice predmeta kao parametra za određivanje mase udžbenika.
- u članku 11. u stavku 3. kojim se regulira obveza i upotreba udžbenika i dodatnih materijala izrađenih na jeziku i pismu nacionalnih manjina istaknut je prijedlog da bi se u okviru Samostalnog sektora za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja, trebao ustanoviti tim stručnjaka s ciljem izrade udžbenika i dodatnih materijala za pripadnike nacionalnih manjina, kako se isti ne bi uvozili iz država matičnih naroda, nego bi se pisali na jeziku i pismu nacionalne manjine.
- u članku 16. Prijedloga razmisliti o mogućnosti koji se dodatni obvezni sadržaji u specifičnim predmetima, primjerice, poput stranog jezika, osim udžbenika, trebaju propisati za korištenje u nastavi.
Tema rasprave bila je problematika nasljeđivanja tiskanih i digitalnih udžbenika u kontekstu financijskog aspekta nasljeđivanja digitalnih udžbenika (godišnje plaćanje licence za korištenje istog digitalnog udžbenika).
Završno, iako se ovim Prijedlogom zakona potiče digitalizacija udžbenika istaknuto je mišljenje da se treba posebna pozornost posvetiti osnaživanju kvalitete tiskanih udžbenika u Republici Hrvatskoj. 

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 “ZA” i 2 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

 doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 40. sjednici održanoj 3. listopada 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Obrazlažući razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona predstavnici predlagatelja također su istaknuli  kako se ovim zakonskim prijedlogom  izjednačuje pravo na obavljanje studentskih poslova redovitih studenata i izvanrednih studenata koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. Nadalje, uređuje se obveza vođenja evidencija o obavljanju studentskih poslova, obveza posrednika za vođenjem evidencije o izvođačima, naručiteljima posla, izdanim ugovorima i računima, te vođenje evidencije o visini naknade izvođaču. Također, zakonskim prijedlogom se propisuju uvjeti za obavljanje djelatnosti posredovanja i postupak za izdavanje odobrenja djelatnosti posredovanja, obveze posrednika, uvjeti za obavljanje studentskih poslova, kao i uvjeti i načini zaključivanja ugovora o obavljanju studentskih poslova.  Isto tako, zakonskim prijedlogom uređuju se obveze naručitelja posla i način korištenja naknade za posredovanje te se propisuje da inspekcijski nadzor nad provedbom zakona i propisa donesenih na temelju njega provode tijela državne uprave nadležna za nadzor propisa o radu u skladu s posebnim propisima.        

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje navedenog Prijedloga ocijenivši kako će implementacija istoga omogućiti zaštitu studenata i njihovih prava u cijelosti. U tom smislu, pozitivnim su ocijenjena rješenja kojima se utvrđuje minimalna satnica za studentski rad kao i određivanje minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova koju ministar, za svaku kalendarsku godinu, donosi u roku od 15 dana nakon što Vlada Republike Hrvatske donese uredbu o minimalnoj plaći.

Također, pohvaljena su nastojanja predlagatelja kojima se rad nedjeljom, blagdanima kao i noćni rad vrednuje u korist studenata prilikom obavljanja studentskih poslova. Iako, Prijedlog zakona regulira prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskog posla zauzeto je mišljenje pojedinih članova Odbora da je predmetni zakon u pojedinim dijelovima nedorečen, posebice u dijelu koji se odnosi na pitanja vezana za obavljanje djelatnosti studentskih centara na području Republike Hrvatske kao i pitanja stjecanja mirovinskog staža tijekom obavljanja studentskog posla. S ciljem poboljšanja studentskog standarda u raspravi je ukazano na potrebu preciznijeg uređenja postupka odabira aktivnosti koji se odnosi na financiranje programa kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti namijenjenih studentima.

Nakon rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (7 “ZA”, 1 “PROTIV” i 1 “SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e
      

ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA
       

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici, održanoj 26. rujna 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako će se donošenjem ovoga zakona olakšat prilagodba tiskanih djela i drugih sadržaja zaštićenih autorskim pravom i srodnim pravima u formate prilagođene potrebama slijepih osoba, osoba s oštećenjem vida ili drugim poteškoćama zbog kojih se ne mogu služiti tiskom, budući da će ovlašteni subjekti, pod određenim jasno propisanim uvjetima, moći prilagođavati i učiniti pristupačnim navedenim kategorijama korisnika ovakva djela, bez potrebe prethodnog ishođenja odobrenja nositelja autorskog ili srodnih prava i bez plaćanja naknade. Na taj način povećat će se dostupnost knjiga i drugog tiskanog materijala u prilagođenom formatu u Republici Hrvatskoj, čime će se za korisnike poboljšati uvjeti za obrazovanje, istraživanje, pristup informacijama te za pristup kulturnom životu zajednice. Predloženim zakonom zakonodavstvo Republike Hrvatske u potpunosti će se uskladiti s odredbama Direktive 2017/1564, te će se provesti odgovarajuća mjera predviđena Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine.    

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje navedenog Prijedloga pri čemu su pozitivnim ocijenjena rješenja koja će olakšat prilagodbu tiskanih djela i drugih sadržaja zaštićenih autorskim pravom i srodnim pravima u formate prilagođene potrebama slijepih osoba, osoba s oštećenjem vida ili drugim poteškoćama zbog kojih se ne mogu služiti tiskom.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (9 “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici, održanoj 26. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako u razdoblju od donošenja Zakona o knjižnicama („Narodne novine“ br. 105/97, 5/98 – ispravak, 104/00, 87/08, i 69/09) do danas nije bilo većih izmjena u tekstu Zakona. U navedenom razdoblju došlo je do znatnih društvenih, gospodarskih i tehnoloških promjena na globalnoj i nacionalnoj razini koje su utjecale na sve aspekte knjižničnog poslovanja – od tradicionalnih knjižničnih zadaća do preuzimanja novih društvenih uloga u kulturi, informiranju, obrazovanju i potpori društvenoj integraciji, društvenoj koheziji i društvenom uključivanju.  

Također, predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim zakonskim prijedlogom uređuje sadržaj knjižnične djelatnosti, ustroj i upravljanje javnim knjižnicama i knjižnicama u sastavu pravnih osoba, način financiranja rada knjižnica, financiranje redovne djelatnosti i posebnih programa knjižnice, knjižnični sustav Republike Hrvatske te matična djelatnost. Također, propisuju se vrste knjižnica, uvjeti za osnivanje knjižnica, Upisnik knjižnica, statusne promjene i prestanak rada knjižnica te omogućavanje fizičkim i pravnim osobama osnivanje knjižnica. Uvodi se obveza donošenje nacionalnog plana razvitka knjižnične djelatnosti, standarda i preporuka za rad knjižnica.    

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu također raspravljao je o primjedbama Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo na navedeni zakonski prijedlog.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog izražavajući mišljenje kako će donošenje novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti s obzirom na društvene, gospodarske, socijalne i tehnološke promjene unaprijediti razvoj knjižnične djelatnosti u cijelosti.

U tom smislu, pozitivnim su ocijenjena nastojanja predlagatelja kojima je ovim zakonskim prijedlogom podignuta razina kriterija za članove upravnih vijeća knjižnica, čiji sastav prema ovome Prijedlogu, između ostalog, čine predstavnici ekonomskih i pravnih stručnjaka.

Također, u članku 10. Prijedloga pozitivnim su ocijenjena rješenja kojima su visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni osnovati knjižnicu u svom sastavu, ali isto tako, naglašeno je kako je stečene standarde potrebno i dalje održavati i unapređivati na način da student u smislu osiguranja kvalitetnoga pristupa učenju  i studiranju mora imati mogućnost korištenja knjižničarske usluge, kao i da standard predstavlja obvezu koja se mora unijeti u organizacijsku strukturu visokih učilišta.

Jednako tako, s ciljem unapređenja zakonskog prijedloga sugerirano je predlagatelju potreba za preciznijim uređenjem članka 1. u dijelu koji se odnosi na pojmove knjižnična građa i knjižnična djelatnost, kao i odredbe članka 20. koje se odnose na uvjete za izbor ravnatelja.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (6 “ZA” i 3 “SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici, održanoj 26. rujna 2018. godine Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti kapitalnih ulaganja u osnovne i srednje škole na području Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“ broj 80/11) dostavio Državi ured za reviziju, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

U uvodnom dijelu istaknuto je kako je Državni ured za reviziju obavio 22 revizije učinkovitosti kapitalnih ulaganja u osnovne i srednje škole. Revizijom su obuhvaćena kapitalna ulaganja od 2014. do 2016. godine. Subjekti revizije bili su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te 20 županija, 34 grada i Grad Zagreb, kao lokalne jedinice koje su osnivači osnovnih i srednjih škola i na koje je preneseno financiranje decentraliziranih funkcija osnovnih i srednjih škola.

Također, istaknuto je kako su ciljevi revizije bili provjeriti postojeću Mrežu osnovnih i srednjih škola, ispunjavanje propisanih uvjeta prostora i opreme za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, donošenje odluka o kapitalnim ulaganjima u osnovne i srednje škole u skladu s provedenim analizama stanja, utvrđenim kriterijima i prioritetima ulaganja, provjeriti sustav financiranja, provedbu i praćenje provedbe kapitalnih ulaganja, sustav vrednovanja završenih kapitalnih ulaganja te ustrojavanje evidencija o stanju i opremljenosti osnovnih i srednjih škola.
 
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno kako Mreža školskih ustanova nije optimalna, odnosno ne odgovara stvarnom stanju, kao i da se podaci iz e-Matice i drugih izvještajnih sustava ne analiziraju. Također, prema Izvješću Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nije utvrđena ovlast za izradu i izmjenu Mreže školskih ustanova i način praćenja demografskih, gospodarskih, urbanističkih i drugih kretanja te izvori i institucije od kojih se podaci preuzimaju. Nadalje, ovim Izvješćem utvrđeno je da se nadzor nad provedbom državnih pedagoških standarda ne provodi i nije sastavljeno ukupno godišnje izvješće te podneseno Vladi Republike Hrvatske. Isto tako, prije donošenja odluka o ulaganjima u pojedine školske zgrade nisu procijenjeni troškovi korištenja, održavanja i zaposlenih te s osnivačima utvrđeni izvori financiranja troškova. Kriteriji i mjerila za dodjelu sredstava kapitalnih pomoći osnivačima i školama nisu doneseni te se ne obavlja nadzor i kontrola namjenskog trošenja sredstava. Većina osnivača nije izradila analizu stanja i opremljenosti osnovnih i srednjih škola u odnosu na mjerila za prostor i opremu te utvrdila kriterije za ulaganja, potrebna sredstva, izvore sredstava, aktivnosti, prioritete i rokove provedbe.  Također, nije uređen sustav vrednovanja završenih kapitalnih ulaganja, izrađena analiza rezultata ulaganja u odnosu na planirane ciljeve te poduzete mjere u slučajevima kad pokazatelji odstupaju u odnosu na planirane ciljeve, odnosno nije postignuta svrha ulaganja.

Državni ured za reviziju dao je preporuke čija bi provedba pridonijela otklanjanju utvrđenih nepravilnosti i nedostataka Mreže osnovnih i srednjih škola, ispunjavanju propisanih uvjeta prostora i opreme za obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, u donošenju odluka o kapitalnim ulaganjima, sustavu financiranja, provedbe i praćenju provedbe kapitalnih ulaganja, vrednovanju završenih kapitalnih ulaganja te ustrojavanju evidencije o stanju i opremljenosti osnovnih i srednjih škola, čime bi se povećala učinkovitost kapitalnih ulaganja u osnovne i srednje škole na području Republike Hrvatske. 

U raspravi pohvaljen je rad Ureda za reviziju te je ocijenjeno kako Izvješće na jezgrovit i sadržajan način prikazuje učinkovitost kapitalnih ulaganja u osnovnim i srednjim školama na području Republike Hrvatske. Suprotno tome, istaknuto je mišljenje kako Izvješće u pojedinim dijelovima nije u skladu s Odlukom o utvrđivanju normativa prostora i opreme građevina škola, građevina školskih sportskih dvorana i školskih vanjskih igrališta. Nadalje, na temelju revizijom utvrđenih činjenica, kao i preporuka Ureda za reviziju, Odbor je donio zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja da u što skorijem roku Odboru dostavi Akcijski plan djelovanja sukladno navedenim primjedbama i preporukama Ureda za reviziju.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (9 “ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI UČINKOVITOSTI KAPITALNIH ULAGANJA U OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici, održanoj 26. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o žigu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se donošenje novog zakona o žigu predlaže radi usklađivanja propisa Republike Hrvatske s Direktivom 2015/2436/EU te daljnjeg unaprjeđenja pravnog okvira u ovom području. Predloženim zakonom u odnosu na postojeći pravni okvir postupci priznanja i zaštite žiga bit će unaprijeđeni, čime će se postići veća kvaliteta i učinkovitost provedbe postupaka. Predmetnim propisom ne uvode se novi postupci niti obaveze za poduzeća nego im se olakšava primjena sustava zaštite žiga u poslovanju na nacionalnom tržištu, unutarnjem tržištu EU-a te na međunarodnim tržištima uključenima u Madridski sustav međunarodne zaštite žiga. Također, predstavnici predlagatelja istaknuli su kako propis ne uvodi nove naknade niti davanja, niti uvodi promjene koje bi zahtijevale prilagodbu poslovanja i s time povezane troškove za poduzeća. Zaključno, očekuju se pozitivni učinci na poslovanje gospodarskih subjekata te na tržišno natjecanje zbog ujednačavanja uvjeta za stjecanje, održavanje i zaštitu prava iz žiga na zajedničkom tržištu Europske unije, što pozitivno utječe na veću pravnu sigurnost i konkurentnost poduzeća na tržištu. Donošenje ovoga zakona u širem smislu pridonijet će jačanju konkurentnosti gospodarstva, što su odrednice sadržane i u Nacionalnom programu reformi.  

Nakon kraće rasprave članovi Odbora podržali su donošenje navedenog Prijedloga zakona.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (9 “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o žigu. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici održanoj 19. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Obrazlažući razloge za hitno donošenje zakona, predstavnici predlagatelja istaknuli su potrebu usklađivanja Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s novim Zakonom o muzejima kojim je na drugačiji način uređeno pitanje uspostave statusa kulturnog dobra za muzejsku građu. Također, potrebno je žurno riješiti pravni status građevina od arheološkog značaja, uključujući rudarske i slične objekte, koji su od interesa za Republiku Hrvatsku, a za koje nije riješeno pitanje upravljanja i korištenja iz razloga neriješenih vlasničkopravnih odnosa.

Članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog Zakona. Pozitivnim su ocjenjena zakonska rješenja kojima se normira korištenje prava prvokupa na kulturnim dobrima za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, činjenicom što će implementacija predmetnog prijedloga olakšati pravni promet nekretninama na njihovom području, kao i odredbe kojima će se regulirati način utvrđivanja granica za kulturni krajolik i podvodne arheološke lokalitete.  

Nakon rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno (8 “ZA”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e nj e

      
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici, održanoj 19. rujna 2018. godine, Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2017. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 9. svibnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je glavni tajnik Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti akademik Pavao Rudan.

Na temelju članka 7. Zakona o  Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti („Narodne novine“ br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), HAZU je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na trideset i pet stranica, te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 121.

Podnositelj Izvješća istaknuo je kako je tijekom 2017. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano 438 događanja. Od toga je održano: 114 znanstvenih skupova, simpozija i okruglih stolova, 14 skupštinskih zasjedanja, 16 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata, 25 posjeta delegacija i događanja iz područja međuinstitucijske i međunarodne suradnje, 33 predavanja, 62 predstavljanja knjiga, prezentacije programa, konferencije za novinare i projekcije filmova, 31 izložba u Akademijinim muzejsko-galerijskim jedinicama i 10 komemoracija u čast preminulim članovima. U sklopu manifestacije Dana otvorenih vrata održana su 133 različita događanja. 

U 2017. godini Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti donijelo je Stajalište o izradi prijedloga cjelovite kurikularne reforme, a Akademijini su članovi aktivno sudjelovali u raspravi o tom prijedlogu. Također, u 2017. godini djelovalo je Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, a Akademija je od Ministarstva znanosti i obrazovanja na recenziju dobila prijedloge nacionalnih kurikuluma za nastavne predmete Povijest i Hrvatski jezik.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2017. godini održalo je devet redovitih sjednica. Svih devet Akademijinih razreda tijekom 2017. godine održalo je intenzitet svojih aktivnosti, uključujući znanstvenoistraživačke i nakladničke.

Tijekom 2017. godine Akademija je, kao i ranijih godina, aktivno sudjelovala u svim oblicima međunarodne suradnje, a posebice u radu krovnih međunarodnih znanstvenih organizacija kao što su - All European Academies (ALLEA), European Academies Science Advisory Council (EASAC), Euro Mediterranean Academic Network (EMAN), Inter-Academy Panel (IAP) i International Union of Academies (IUA). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nacionalni je koordinator programa HERA (Humanities in the European Research Area). Akademija kontinuirano održava i bilateralnu suradnju s 26 akademija znanosti iz ukupno 23 zemlje.

U provođenju Programa kulturnog razvitka za 2017. godinu, Ministarstvo kulture osiguralo je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti sredstva u iznosu od 100.000,00 kn za program zaštite kulturnog dobra Ljetnikovca Gučetić u Arboretumu Trsteno. U 2017. godini Hrvatska akademija prijavila je još jedan projekt – Povijesni vrtovi dubrovačkog područja – na poziv za dostavu projektnih prijedloga koji se u studenome 2017. godine nalazio u fazi provjere prihvatljivosti projekta i aktivnosti te ocjenjivanja kvalitete projektnog prijedloga. Projekt je prijavljen za daljnju obnovu Arboretuma u partnerstvu s JU Lokrum, Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i udrugom DART. 

Muzejsko-galerijske jedinice Akademije (Gliptoteka, Kabinet grafike, Hrvatski muzej arhitekture, Strossmayerova galerija starih majstora) održale su tijekom 2017. godine brojne izložbe. Tijekom godine aktivno je djelovao Kabinet za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti, a s radom je nastavio i Hrvatski muzej medicine i farmacije.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i članovi izvan Akademije u 2017. godini ukupno su objavili 244 publikacije.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su podržali Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2017. godinu ocijenivši kako je Akademija u protekloj godini sveobuhvatno ispunjavala svoju zadaću, a što je vidljivo u svim segmentima  Izvješća, odnosno Ljetopisa.

Isto tako, budući da se 9. siječnja 2019. godine navršava 100. obljetnica donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i pripojenju matici zemlji, član Odbora istaknuo je važnost involviranja Akademije kako bi se jedan od najvažnijih datuma međimurske povijesti obilježio na što prikladniji način. Nadalje, iznesen je stav o potrebi točnog utvrđivanja službenog datuma početka i završetka Domovinskog rata.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (8 “ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U 2017. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici održanoj 19. rujna 2018. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 7. lipnja 2018. godine.

Odbor je temeljem članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora navedeno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
        
Uvodno obrazloženje podnio je izv. prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Predstavljajući aktivnosti i izdavačku djelatnost Centra u 2017. godini, podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Centar do sredine studenoga 2017. godine, preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: 105 d/m (1050-ak kutija) gradiva, 400 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD), 250 pozitiva fotografija, 500 digitalnih fotografija, 5 digitalnih zemljovida, 160 sati memoarskog gradiva, 50 kartica teksta memoarskog gradiva. 

Tijekom 2017. godine Centar je radi zaštitnog digitaliziranja preuzeo od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Vukovarsko-srijemske, Vinkovci, gradivo tzv. RSK (1991.-1998.) te je izvršeno njihovo digitaliziranje, a izvornici su vraćeni Policijskoj upravi. Ukupna brojka digitaliziranog gradiva iznosi 1 607 252 stranica arhivskog gradiva iz Domovinskog rata. Do studenoga 2017. godine Centar je odskenirao 4686 kutija arhivskog gradiva HVO-a, odnosno ukupno 1 306 782 odskeniranih i tehnički obrađenih stranica dokumenata gradiva HVO-a. U 2017. godini Centar je zaprimio 79 zahtjeva od strane fizičkih i pravnih osoba s tim da su upiti pojedinih korisnika višestruki.  

I u 2017. godini nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno unos podataka u bazu podataka Centra o poginulima u Domovinskom ratu na okupiranom području RH (područje „RSK“, dakle uglavnom osobe srpske narodnosti).

Također, nastavljeno je ažuriranje popisa poginulih branitelja i civila na slobodnom području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. U odnosu na izvješće za 2016. godinu, popis poginulih branitelja i civila je tijekom ažuriranja nadopunjen podacima dobivenim iz dokumentacije DORH-a.

Prema odobrenom programu za izdavačku djelatnost u 2017. godini Centar je sam ili u suizdavaštvu objavio osam (8) knjiga, jedna knjiga bila je pripremljena za tisak, a jedna u procesu rada. Isto tako, u znanstvenim ili stručnim časopisima, monografijama i zbornicima te ostalim stručnim i stručno-publicističkim tiskovinama tijekom 2017. godine objavljeno je ili je u pripremi za tisak 17 znanstvenih ili stručnih radova zaposlenika Centra s temama iz Domovinskog rata.

Tijekom 2017. godine Centar je bio organizator/suorganizator ili je sudjelovao u pripremi devet (9) postavljenih/otvorenih izložbi. Također, Centar i njegovi djelatnici sudjelovali  su kao organizatori ili suorganizatori te kao aktivni sudionici (predavači, promotori) na najmanje 122 znanstvenih i stručnih skupova, javnih tribina i predavanja, te promocija i izložbi na kojima su govorili znanstvenici, zapovjednici i ostali sudionici događaja iz Domovinskog rata te autori promoviranih publikacija.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Centra za 2017. godinu, ocijenivši kako je Centar kroz proteklu godinu kvalitetno obavljao svoju zadaću, što navedeno Izvješće čini cjelovitim u svim njegovim dijelovima. U tom smislu, pozitivnim je ocijenjena dobra i kvalitetna suradnju s Agencijom za odgoj i obrazovanje, posebice u dijelu koji se odnosi  na osposobljavanje učitelja, nastavnika i profesora povijesti u prenošenju povijesnih sadržaja o Domovinskom ratu utvrđenih na znanstveno utemeljen način. Isto tako, na tragu navedenog iskazano je stajalište kojim se podupire Nacionalni program reformi 2018. Vlade Republike Hrvatske koji je usmjeren prema racionalizaciji državne uprave (agencije, zavodi i dr.) ali jednako tako istaknuto je mišljenje kako u ovom slučaju treba razmisliti o opravdanosti ukidanja Agencije za odgoj i obrazovanje kao neovisnog tijela koja djeluje ne samo od osnutka Republike Hrvatske već nastavlja tradiciju nekadašnjeg Zavoda za školstvo.  Također, u raspravi je iznesen stav o potrebi točnog utvrđivanja službenog datuma početka i završetka Domovinskog rata.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje z a k l j u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2017. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici, održanoj 19. rujna 2018. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 10. stavka 8. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ broj 22/13 i 41/16) dostavilo Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala, aktom od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

Predstavljajući aktivnosti Nacionalnog vijeća podnositeljica Izvješća istaknula je kako je Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala tijekom 2017. godine održalo pet sjednica. Također, u organizaciji Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i Ministarstva znanosti i obrazovanja održana je konferencija „Hrvatski kvalifikacijski okvir – prilika za provedbu cjelovite reforme obrazovanja“ kao važan forum razmjene iskustava dionika obrazovanog sustava i tržišta rada.

Članovi Nacionalnog vijeća tijekom 2017. godine radili su na izradi Preporuka o modelu primjene HKO-a u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, odnosno na prijedlozima aktivnosti koje je nužno provesti radi ostvarivanja ciljeva zacrtanih Programom razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Također, nastavljen je rad na prikupljanju podataka i dokumenata koji utječu na daljnji razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj, kao što su strategije, propisi, operativni planovi, izvještaji, istraživanja i slični dokumenti kojima se utječe na razvoj različitih politika u sferi razvoja ljudskih potencijala na temelju Upitnika izrađenog i usvojenog u 2016. godini.

Tijekom 2017. godine članovi Nacionalnog vijeća aktivno su sudjelovali u Povjerenstvima za izradu Zakona o obrazovanju odraslih, Nacrta prijedloga Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju.     

Podnositeljica Izvješća istaknula je važnost rada sektorskih vijeća za kvalitetan razvoj HKO-a te naglasila da je u 2017. godini osnovano 16 sektorskih vijeća. S ranije osnovanih 8 sektorskih vijeća, ukupno su do kraja 2017. godine osnovana 24 od 25 sektorskih vijeća čije je osnivanje propisano Pravilnikom o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Nadalje, istaknuto je kako je Nacionalno vijeće i u 2017. godini nastavilo provoditi Komunikacijsku strategiju Vijeća te se kroz razne aktivnosti obraćalo različitim ciljnim skupinama (tijela državne uprave, agencije, poslodavci, komore, udruženja, obrazovne institucije, sindikati, nevladine udruge, sektorska vijeća, nacionalna vijeća, Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, međunarodna udruženja, učenici, studenti, roditelji, nastavnici) s ciljem podizanja svijesti o primjeni i provedbi HKO-a na svim razinama obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala, uspostave usklađenih i koordiniranih politika te razmjene iskustava i primjera dobre prakse.  

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za 2017. godinu. Budući da Hrvatski kvalifikacijski okvir predstavlja reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija članove Odbora zanimao je podatak o broju dovršenih standarda kvalifikacija upisanih u Registar HKO-a.

Podnositeljica Izvješća istaknula je kako je do sada izrađeno dvjestotinjak standarda kvalifikacija koje će nakon postupka vrednovanja biti upisane u Registar HKO-a.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 7 „ZA“ I 1 „SUZDRŽAN“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA 2017. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 38. sjednici, održanoj 19. rujna 2018. godine, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost („Narodne novine“ broj 117/01, 45/09, 92/10 i 78/12), dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 18. svibnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je dr. sc. Lovorka Barać Lauc, izvršna direktorica v.d. Zaklade.

Podnositeljica Izvješća istaknula je kako je tijekom 2017. godine Zaklada financirala 600 znanstvenih istraživačkih projekata i 309 doktoranada u sklopu programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. Također,  u 2017. godini Zaklada je nastavila i s programom „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja“ s ciljem izrade baze podataka usustavljenih terminoloških zbirki, a prvi put otvoren je natječaj za program „Potpora istraživačima za prijavu na programe Europskog istraživačkog vijeća“, kojim se potiče suradnja hrvatskih istraživača s voditeljima ERC (European Research Council) projekata radi stjecanja iskustva i pripreme vlastite prijave projektnog prijedloga za natječaje ERC programa. U 2017. godini potpisan je ugovor o provedbi Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti, koji je sufinanciran sredstvima iz Europskoga socijalnog fonda. Također je otvoren i Hrvatsko-švicarski program istraživanja 2017.-2023. u iznosu od 4,67 milijuna CHF. Time su se prvi put povukla i velika izvanproračunska sredstva, čime Zaklada, razvijajući nove programe, nastoji odgovoriti na potrebe istraživača kako bi dodatno potaknuli kompetitivnost u međunarodnim okvirima.  

Predstavljajući aktivnosti Zaklade u 2017. godini, podnositeljica Izvješća istaknula je da je Zaklada vrednovala 183 projektna prijedloga, uključena su 334 međunarodna recenzenta, 85 projekata prihvaćeno je za financiranje, praćen je znanstveni rad na 592 projekta, obrađeno je 496 periodičnih izvješća. Zaposlena su 82 poslijedoktoranda, a ukupno je financirano 309 doktoranada. Upravni odbor održao je 22 sjednice.

U raspravi članovi Odbora ukazali su na mali udio projekata iz područja humanističkih znanosti kao i određene poteškoće koje se javljaju prilikom prijavljivanju na iste. U tom smislu istaknut je prijedlog da bi Zaklada s ciljem rješavanja navedene problematike trebala organizirati određene edukacije te pojednostavniti postupak prijave na projekte.

Jednako tako, uvažavajući činjenicu da Zaklada zauzima središnje mjesto u financiranju znanstvenih istraživanja, zauzeto je stajalište da Republika Hrvatska pro futuro mora u narednom razdoblju povećati ulaganja u znanost i visoko obrazovanje, budući da ista predstavljaju važan čimbenik gospodarskog razvoja zemlje.
          
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg  z  a k  lj  u č  k a

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2017. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici, održanoj 6. srpnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica znanosti i obrazovanja.

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona ministrica je istaknula kako se ovim izmjenama i dopunama Zakona definira svrha, ciljevi i struktura, kao i način donošenja kurikularnih dokumenata vezanih uz kurikularnu reformu sustava odgoja i obrazovanja. Isto tako, preciznim propisivanjem postupka ispisivanja učenika iz jedne školske ustanove i upisivanja u drugu školsku ustanovu, olakšava se provedba navedenog postupka učenicima, njihovim roditeljima i radnicima školskih ustanova.

Također, propisuje se mogućnost da uz školske ustanove i institucije iz sustava odgoja i obrazovanja, eksperimentalni program predlaže Ministarstvo. Nadalje, definira se zakonski temelj za donošenje pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi kako bi se donijeli minimalni standardi za njegovu provedbu. Precizira se postupak izricanja pedagoških mjera učenicima i uvodi se mogućnost ukidanja pedagoških mjera učenicima koji su poboljšali ponašanje. Jasno se definira kako učitelji i nastavnici koji izvode dopunski nastavni rad s učenicima, navedeni posao obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna. Regulira se način zapošljavanja radnika u školskim ustanovama koje sudjeluju u projektima Europske unije u kojima su osigurana sredstva za plaće radnika.

Ministrica je također istaknula kako se zakonskim prijedlogom omogućava odgojno-obrazovnim radnicima koji su obvezni steći pedagoške kompetencije i/ili položiti stručni ispit u zakonskom roku, produživanje roka za ispunjenje obveza, u slučaju da iste nisu uspjeli ispuniti radi privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta. Nadalje, stvara se zakonski temelj za propisivanje odgovarajućih kvalifikacija nastavnika strukovnih škola, kurikulumom nastavnog predmeta. Isto tako, ne oduzimajući pravo na otpremninu osobama kojima se otkazuju ugovori o radu poslovno uvjetovanim otkazom iz gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga, a koje to pravo ostvaruju sukladno propisima koji uređuju radne odnose, osobama koje su bez prekida radnog kontinuiteta nastavile rad u drugoj školskoj ustanovi zapošljavanjem bez prethodnog objavljivanja natječaja - posredstvom ureda državne uprave i ostvarivanjem prednosti pri zapošljavanju, propisuje se obveza vraćanja otpremnine školskoj ustanovi koja joj je otpremninu isplatila, ako od trenutka otkaza do trenutka novog zapošljavanja nije prošlo tri mjeseca. Također, pojednostavljuje se postupak imenovanja ravnatelja školskih ustanova, a ujedno se otvara mogućnost da se u natječajnom postupku odabere što kvalitetniji kandidat.

Zaključno, ministrica je istaknula koje su razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi članovi Odbora podržali su navedeni Prijedlog pri čemu su pozitivnim ocijenjena nastojanja kojima će se ovim zakonskim prijedlogom, između ostalog, omogućiti donošenje kurikularnih dokumenta vezanih za provedbu kurikularne reforme odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Suprotno tome, kada se govori o dokumentima na temelju kojih se ostvaruje sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, mišljenje je pojedinih članova Odbora da je pojmovnik kurikularnih dokumenata potrebno preciznije kvalificirati kako implementacija kurikularnih dokumenata ne bi izazvala određene dvojbe. Isto tako, u dijelu rasprave o postupku imenovanja ravnatelja školskih ustanova (članak 40. Prijedloga zakona) istaknuto je mišljenje kako bi uvjete za izbor ravnatelja koji se vrednuju u natječajnom postupku trebalo preciznije definirati, odnosno, pojednostaviti, posebno u dijelu koji se odnosi na dodatne kompetencije ravnatelja.

U tom kontekstu, a s ciljem postizanja kvalitete pri izboru ravnatelja školskih ustanova, sugerirano je predlagatelju da pro futuro razmotri mogućnost donošenja pravilnika koji bi na detaljniji način uredio postupak izbora ravnatelja u smislu dodatnih kompetencija. Također, u raspravi postavljeno je pitanje da li se odredba članka 43. Prijedloga koja se odnosi na projekte javno-privatnog partnerstva odnosi na sve buduće projekte ili ima i retroaktivni učinak na ranije sklopljene projekte javno-privatnog partnerstva.

Isto tako, članovi Odbora raspravljali su o članku 29. Prijedloga kojim se mijenja članak 105. važećeg zakona, a kojim se učitelji razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom/ modulom, prilikom javljanja na natječaj za posao u predmetnoj nastavi osnovne škole, rangiraju kao treći na listi za zapošljavanje iza nastavničkih, ali i nenastavničkih smjerova drugih fakulteta sa stečenim pedagoško-psihološkim kompetencijama. U prigovoru učitelja razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom/modulom izražava se nezadovoljstvo izmjenama Zakona, budući da su na taj način stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na kandidate drugih fakulteta.

U tom kontekstu, raspravljalo se i o Odluci o donošenju kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije kojom su učitelji predmeta informatike u osnovnoj školi koji su završili s pojačanim predmetom informatike ili modulom informatike stavljeni u ravnopravan položaj s nastavnicima i profesorima informatike i onima koji su završili nenastavničke smjerove drugih fakulteta sa stečenim pedagoško-psihološkim kompetencijama. Usporedi li se Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet informatike i prijedlog zakonskog rješenja članka 29. mogu se primijetiti dvostruka mjerila. Naime, u navedenoj Odluci, učitelji s pojačanim predmetom informatike / modulom informatike stavljaju se u ravnopravan položaj s nastavnicima, profesorima i onima koji su završili nenastavničke smjerove i stekli pedagoško-psihološke kompetencije, dok se Prijedlogom zakona člankom 29. učitelji s pojačanim predmetima i modulima stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na nastavnike, profesore i sve ostale koji su završili nenastavničke smjerove na drugim fakultetima i stekli pedagoško-psihološke kompetencije. Navedeno u konačnici upućuje na mogućnost oduzimanja stečenih prava učiteljima razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom i modulom.

Nakon rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (8 glasova “ZA” i 2 “SUZDRŽANA”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici održanoj 3. srpnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim zakonom potvrđuje Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe, koji će omogućiti prvostupnu suradnju između Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije. Naime, prema predlagatelju, svemirska istraživanja su područje na kojem se nastoji umrežiti hrvatska znanost i gospodarstvo na međunarodnoj razini i u tom smislu suradnja s Europskom svemirskom agencijom je nezaobilazna. Isto tako, potvrđivanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije stvorit će nove poslovne mogućnosti za gospodarske subjekte iz Republike Hrvatske.

S ciljem usmjeravanja daljnjeg razvoja istraživačkih infrastruktura, u raspravi je postavljeno pitanje rada strateškog tijela pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje propisuje kriterije za provedbu znanstvenih projekata od interesa za Republiku Hrvatsku.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE SVEMIRSKE AGENCIJE O SVEMIRSKOJ SURADNJI U MIRNODOPSKE SVRHE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se predloženim zakonom uređuje cjelovit sustav zaštite, obrade i korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva, obveze stvaratelja i vlasnika dokumentarnog i arhivskog gradiva, Sustav arhiva Republike Hrvatske, javna arhivska služba te nadležnost i djelatnost arhiva.

Radi očuvanja gradiva i podataka koja tijela javnih vlasti stvaraju u elektroničkom obliku, pritom koristeći određene informacijske sustave, nužno je osigurati da dokumentacija koja ima trajnu vrijednost nastaje u obliku koji je prikladan za trajno očuvanje ili da se na vrijeme pretvori u takav oblik. S tim u svezi, predloženi zakon propisuje obvezu tijela javne vlasti da u oblikovanju i upravljanju svojim informacijskim sustavima vode računa o zahtjevima trajnog očuvanja gradiva i njegove uporabivosti te uređuje osnovna pravila za pretvorbu gradiva u digitalni oblik za trajno čuvanje.

Predloženim zakonom uređuje se postupak vrednovanja kojim se utvrđuje koje dokumentarno gradivo ima svojstvo arhivskog gradiva i koje se dokumentarno gradivo, kada i na koji način može izlučiti i uništiti. Također, propisuju se rokovi u kojima tijela javne vlasti svoje gradivo trebaju predati nadležnom arhivu te sam postupak predaje gradiva. Ukida se opći rok nedostupnosti u trajanju od trideset godina te se utvrđuje da je javno dokumentarno i arhivsko gradivo dostupno od nastanka ukoliko temeljem ovoga ili drugog zakona nije utvrđeno drukčije.

Prijedlogom zakona radi zaštite i očuvanja privatnog arhivskog gradiva kao kulturnog dobra određuju se kriteriji i postupak za utvrđivanje svojstva privatnog arhivskog gradiva od značaja za Republiku Hrvatsku, vođenje evidencije o takvom gradivu, obveze njegovih vlasnika i posjednika te mjere zaštite. S tim u svezi, uređuje se pravo prvokupa koje ima Republika Hrvatska te uvjeti i postupak izvoza ili iznošenja privatnog arhivskog gradiva iz zemlje.   

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (7 “ZA”i 1 “SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako je u primjeni važećeg Zakona o audiovizualnim djelatnostima uočen nedostatak u definiciji audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela kojim je bio onemogućen razvoj videoigara. Također su uočene poteškoće kod primjene odredaba članka 7. do 15. kojima se uređuje način izbora i imenovanja tijela Hrvatskog audiovizualnog centra, kao i njihove ovlasti, uočen je nedostatak propisanih rokova vezanih uz pokretanje postupka usvajanja novog Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva.

Također, istaknuto je kako se zakonskim prijedlogom uređuje definicija audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela tako da obuhvaćaju i videoigre čime će se stvoriti pravni okvir za daljnji razvoj jednog od najpropulzivnijih segmenata audiovizualne industrije. Dodatno se naglašava nacionalni značaj razvoja audiovizualnih djelatnosti usvajanjem Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva od strane Vlade Republike Hrvatske. Nadalje, precizno se definira način provođenja javnih poziva s ciljem poticanja ulaganja u proizvodnju, promociju i distribuciju audiovizualnog djela, te se uvodi cijeli niz poboljšanja u provođenju procedure.

Osim povećanja iznosa financijskog poticaja, sa 20% na 25% te na 30% kada se radi o proizvodnji audiovizualnog djela u jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze u ispodprosječno rangiranim jedinicama sukladno zakonu kojim se uređuje regionalni razvoj Republike Hrvatske, uvodi se i mogućnost financiranja mjera poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela iz drugih izvora.

Zaključno, Zakonom se osnažuje stručnost tijela Centra te se stoga preciziraju kriteriji i postupci imenovanja i razrješenja ravnatelja Centra, članova tijela Centra i umjetničkih savjetnika. Također, predstavnici predlagatelja obrazložili su razlike između rješenja Konačnog prijedloga zakona u odnosu na tekst Prijedloga zakona.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje navedenoga Zakona ocijenivši da će implementacija istoga unaprijediti audiovizualno stvaralaštvo kao jednog od temeljnih sastavnica hrvatske baštine. U tom kontekstu, istaknuto je kako je unatrag nekoliko godina hrvatski film postao vodeći film u regiji i šire, a o čemu svjedoče brojne dobivene nagrade. Također, pozitivnim su ocijenjena nastojanja u svezi podizanja kriterija za izbor članova upravnog vijeća Audiovizualnog centra, a čiji sastav prema ovom prijedlogu čine i predstavnici ekonomskih i pravnih stručnjaka.

Također, u raspravi je zatraženo pojašnjenje članaka 19. i 21. Prijedloga, te je u dijelu koji se odnosi na prikazivanje, odnosno prevođenje stranog audiovizualnog dijela na standardni hrvatski jezik, sugerirano predlagatelju da razmisli o formulaciji standardni hrvatski jezik, budući da se u književnim i umjetničkim djelima ista ne izražavaju kroz  formu hrvatskog standardnog jezika.

U raspravi je također sudjelovao Hrvoje Zekanović, zastupnik u Hrvatskom saboru, koji je iznio svoje mišljenje o radu i sastavu Hrvatskog audiovizualnog vijeća, s posebnim osvrtom na financijsko poslovanje Centra u proteklom razdoblju. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (7 “ZA” i 1 “SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O AUDIOVIZUALNIM DJELATNOSTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj kopodukciji (revidirane), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako će se predloženim zakonom potvrditi Konvencija Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji (revidirana) koju je Republika Hrvatska potpisala u Strasbourgu, 20. travnja 2018. godine.  Stvorit će se povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela u kojima sudjeluju proizvođači iz Republike Hrvatske, na način da će im se omogućiti sudjelovanje u ambicioznijim višestranim i dvostranim koprodukcijama sa sniženim minimalnim doprinosom u ukupnim troškovima produkcije.

Također, precizirat će se sadržaj koprodukcijskog ugovora koji mora jamčiti svakom koproducentu zajedničko vlasništvo nad materijalnim i nematerijalnim pravima vlasništva filma, kao i odgovarajuće sudjelovanje tehničkog i umjetničkog osoblja, što će pridonijeti i zaposlenosti filmskih djelatnika Republike Hrvatske. Zaključno, stvorit će se međunarodni pravni okvir i drugi uvjeti za uspješnu realizaciju višestranih i dvostranih koprodukcija u Republici Hrvatskoj, kao poželjnoj destinaciji za proizvodnju audiovizualnih djela.  

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova  (7 “ZA” i 1 “SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE VIJEĆA EUROPE O KINEMATOGRAFSKOJ KOPRODUKCIJI (REVIDIRANE)

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o muzejima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Obrazlažući važnost donošenja zakonskog prijedloga predstavnici predlagatelja istaknuli su kako važećim Zakonom o muzejima nije bitno mijenjan pravni režim u obavljanju muzejske djelatnosti u odnosu na razdoblje koje mu je prethodilo. Imajući u vidu proces digitalizacije muzejske građe i dokumentacije te niz strukovnih i tehnoloških promjena u obavljanju muzejske djelatnosti, proizašla je potreba za jasnoćom zakonskih odredbi te sustavnijim nomotehničkim rješenjima radi lakše pravne interpretacije pojedinih odredbi koje izražavaju osnovni smisao Zakona.

Stoga, će se donošenjem ovog zakonskog prijedloga urediti djelatnost muzeja te njegova uloga kao subjekta u središtu obavljanja muzejske djelatnosti prema međunarodno priznatim smjernicama svjetskih organizacija muzealaca, po kojima je muzej institucija u službi suvremenoga društva i njegova razvoja. Isto tako, omogućit će se da muzej bude mjestom podizanja svijesti i senzibilizacije javnosti za odgovorno i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine kao kulturnoga dobra Republike Hrvatske. Nadalje, uredit će se način i uvjeti osnivanja muzeja u Republici Hrvatskoj i propisat će se obavljanje drugih djelatnosti muzeja pod uvjetom kompatibilnosti onih djelatnosti koje će podržati ulogu i misiju muzeja u svrhu predstavljanja, promoviranja i zaštite nacionalne baštine.

Nakon kraće rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova  (7 “ZA” i 1 “SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O MUZEJIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 35. sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uređuju vrste kvalifikacija na svim razinama, dodatno se uređuje pridruživanje cjelovitih i djelomičnih kvalifikacija razinama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske. Također, uvode se izmjene u povezivanju razina HKO-a s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira i s Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja. Nadalje, zakonskim prijedlogom dodatno se uređuje razrješenje predsjednika ili članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, precizira se koncept Hrvatskog sustava bodova općeg obrazovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Jasnije se uređuje uspostava sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja te propisuje donošenje Pravilnika o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog zakona, pri čemu su  pozitivnim ocijenjena nastojanja kojima se kvalifikacije koje se stječu završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija, sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija normiraju na istu razinu 7.1. Prema mišljenju članova Odbora, donošenje navedenog Zakona unaprijedit će sustav visokog obrazovanja, a time i doprinijeti postizanju kvalitete u jačanju sustava stručnih studija. Isto tako, kada se govori o podizanju kvalitete u sustavu znanosti i visokog obrazovanja  istaknuta je važnost uspostavljanja mehanizama kvalitete na sveučilišnim i stručnim studijima izradom novih zakonskih prijedloga, primjerice poput Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, a jednako tako i uvažavanjem inicijalnih akreditacija, kao i reakreditacijskih postupaka Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Također, u raspravi je opetovano ukazano na važnost normiranja stavova kao bitnog čimbenika kompetentnosti dionika u sustavu visokog obrazovanja.

Hrvoje Zekanović, zastupnik u Hrvatskom saboru sudjelovao je u raspravi i iznio svoje mišljenje o navedenom Prijedlogu.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici, održanoj 13. lipnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako će se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima olakšati prilagodba tiskanih djela i drugih sadržaja zaštićenih autorskim pravom i srodnim pravima u formate prilagođene potrebama slijepih osoba, osoba s oštećenjem vida ili drugim poteškoćama zbog kojih se ne mogu služiti tiskom, budući da će ovlašteni subjekti, pod određenim jasno propisanim uvjetima, moći prilagođavati i učiniti pristupačnim navedenim kategorijama korisnika ovakva djela bez potrebe prethodnog ishođenja dopuštenja nositelja autorskog i srodnih prava. Predloženim zakonom zakonodavstvo Republike Hrvatske u potpunosti će se uskladiti s odredbama Direktive 2017/1564.  

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova ( 9 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg za ključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici, održanoj 13. lipnja 2018. godine, Prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja je istaknula kako se ovim zakonskim prijedlogom izjednačuje pravo na obavljanje studentskih poslova redovitih studenata i izvanrednih studenata koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. Nadalje, uređuje se obveza vođenja evidencija o obavljanju studentskih poslova, obveza posrednika za vođenjem evidencije o izvođačima, naručiteljima posla, izdanim ugovorima i računima, te vođenje evidencije o visini naknade izvođaču.

Također, Prijedlogom zakona propisuju se uvjeti za obavljanje djelatnosti posredovanja i postupak za izdavanje odobrenja djelatnosti posredovanja, obveze posrednika, uvjeti za obavljanje studentskih poslova, kao i uvjeti i načini zaključivanja ugovora o obavljanju studentskih poslova.  Isto tako, zakonskim prijedlogom uređuju se obveze naručitelja posla i način korištenja naknade za posredovanje te se propisuje da inspekcijski nadzor nad provedbom zakona i propisa donesenih na temelju njega provode tijela državne uprave nadležna za nadzor propisa o radu u skladu s posebnim propisima.        

Članovi Odbora u raspravi većinom glasova podržali su donošenje navedenoga Prijedloga ocijenivši da će donošenje istoga omogućiti zaštitu studenata i njihovih prava kroz mehanizam kontrole obavljanja inspekcije koji će biti usmjeren na sprječavanje zlouporabe studentskoga rada.

Isto tako, pozitivnim su ocijenjena nastojanja predlagatelja kojima se izjednačavaju prava redovnih i izvanrednih studenata vezano za obavljanje studentskih poslova, pri čemu je u tom kontekstu, istaknut prijedlog da predlagatelj s ciljem poboljšanja statusa izvanrednih studenata pro futuro razmotri mogućnost rješavanja pitanja zdravstvenog osiguranja izvanrednih studenata.  

Suprotno tome, mišljenje je pojedinih članova Odbora da prijedlog zakona ne definira na jasan način položaj studenata, te da bi se zakonskim prijedlogom rad studenata trebao definirati kao povremen/privremen rad sukladno važećim propisima. U tom smislu, radi zaštite zlouporabe rada studenata istaknut je prijedlog da bi se prilikom obavljanja studentskih poslova broj radnih sati kod poslodavca trebao ograničiti na tjednoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini. Isto tako, istaknut je prijedlog usklađivanja predloženog zakona sa Zakonom o minimalnoj plaći.

Također, u raspravi je sudjelovao predstavnik studenata koji je istaknuo važnost donošenja zakona koji će na cjelovit i sustavan način urediti pitanja koja se odnose na obavljanje studentskih poslova.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova je (8 glasova “ZA”, 1 “SUZDRŽAN” i 1 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 32. sjednici, održanoj 23. svibnja 2018. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za 2016. godinu i Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za 2017. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 13. stavka 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 i 60/15)  dostavilo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, aktima od 19. ožujka 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. O navedenim točkama provedena je objedinjena rasprava.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjima Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/17-12/25, Urbroj: 50301-27/12-18-6, Klasa: 022-03/18-15/26, Urbroj: 50301-27/12-18-6) upućenih Hrvatskom saboru aktima od 16. svibnja 2018. godine.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja izvješća.

Podnositelj je istaknuo kako Izvješća o radu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj za 2016. i 2017. godinu donose pregled provedbe zadaća Nacionalnog vijeća u 2016. i 2017. godini određenih Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Također, u izvješćima su prikazani i svi organizacijski oblici koje je proteklih godina Nacionalno vijeće razvilo kako bi mogli ispunjavati svoje zadaće, poput Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, područnih vijeća za pojedina znanstvena i umjetnička područja, matičnih odbora i stručnih povjerenstava za rješavanje pojedinih zadaća. 

Nacionalno vijeće je tijekom 2016. godine održalo pet sjednica na kojima se raspravljalo o pitanjima koja su od važnosti za znanstvenu djelatnost te se predlagalo i poticalo donošenje mjera za njezino unapređenje. S ciljem učinkovite organizacije rada članovi Nacionalnog vijeća podijelili su se u tri radne skupine koje detaljnije prate, analiziraju i pripremaju rasprave i aktivnosti u pojedinim područjima. Članovi Nacionalnog vijeća bili su angažirani i izvan sjednica na poslovima vezanim uz pripremu pojedinih materijala za sjednice ili veću efikasnost sjednica, uz rad matičnih odbora, područnih znanstvenih vijeća, prisustvovali su raznim predavanjima, savjetovanjima i drugim događanjima vezanim uz hrvatsku i svjetsku znanost. 

Podnositelj Izvješća o radu za 2017. godinu istaknuo je kako je Nacionalno vijeće obnašajući svoju visoku odgovornost kao stručno tijelo koje brine za kvalitetu i razvitak cjelokupnog hrvatskog sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u 2017. godini ostvarilo intenzivnu aktivnost realizacija koja je tražila povezivanje sa zadaćama iz odgovarajućih strategija kojima je Republika Hrvatska definirala razvoj znanosti, visokog obrazovanja te tehnologije i inovacija. To se posebno odnosi na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja, Strategiju pametne specijalizacije i Strategiju poticanja inovacija, u kojima je nominirana i konkretna nadležnost i savjetodavna uloga Nacionalnog vijeća. U 2017. godini Nacionalno vijeće održalo je osam sjednica. Također, podnositelj je ukazao na problematiku financiranja sustava znanosti u Republici Hrvatskoj.

Članovi Odbora ocijenili su kako je Nacionalno vijeće u svojstvu stručnog tijela koje se brine za razvoj i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava visokog obrazovanja, izvršavalo svoju zakonom određenu zadaću tijela zaduženog za strateško promišljanje sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U tom smislu, ocjenjeno je kako je Nacionalno vijeće u proteklom razdoblju napravilo iskorak u radu, o čemu svjedoče brojne aktivnosti Vijeća primjerice poput donošenja Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja te izrada prijedloga novog Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, što između ostalog potvrđuje kako je Vijeće sudjelovalo, predlagalo zakone i na taj način aktivno pridonosilo podizanju kvalitete u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.

Također, s ciljem unaprjeđenja sustava  znanosti i visokog obrazovanja, a s obzirom na sve manji broj maturanata koji upisuje studije u raspravi je istaknuta potreba pojednostavljivanja pokretanja i izvođenja združenih studijskih programa sa stranim visokim učilištima. Isto tako, tema rasprave bila je i problematika financiranja znanstveno-istraživačkog rada, kao i policentričan razvoj sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je (8 “ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

I. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ ZA 2016. GODINU

II. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ ZA 2017. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je  doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici održanoj 16. svibnja 2018. godine, Izvješće o prikupljenim popisima arhivskog gradiva iz članka 21. a stavka 1. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da su prema članku 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“ broj 46/17) stvaratelji i imatelji javnog arhivskog gradiva iz članka 21.a stavka 1. obvezni izraditi popis tog gradiva i dostaviti ga nadležnom državnom arhivu u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu toga Zakona“. U tom kontekstu istaknuli su kako je Ministarstvo kulture uputilo dopis državnim arhivima s uputom da stvaratelje i imatelje arhivskog gradiva u okviru teritorijalne nadležnosti upute na obvezu izrade popisa gradiva.

Sukladno navedenome arhivi su dostavili preliminarna izvješća i popise s traženim podacima koje je bilo moguće prikupiti, dok će puni sadržaj arhivskog gradiva koje je obuhvaćeno prikupljenim popisima, odnosno njegovo cjelovito definiranje biti moguće tek nakon što ga stručno obrade arhivski stručnjaci i drugi korisnici. Nadležni državni arhivi zaprimljene popise učinili su dostupnima javnosti i korisnicima arhiva te su isti objavljeni na mrežnim stranicama arhiva. 

U raspravi članovi Odbora naglasili su da se radi o opsežno prikupljenom arhivskom gradivu koje je nastalo do 22. prosinca 1990. godine, kao i da je Ministarstvo kulture sukladno članku 21.a stavku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima izvršilo svoju obvezu u zadanim rokovima.Također, pohvaljena je objava popisa gradiva na mrežnim stranicama arhiva čime je omogućena dostupnost zainteresiranoj javnosti i korisnicima arhiva.

Nakon održane rasprave Odbor je većinom glasova (9 “ZA” i 1 SUZDRŽAN) donio sljedeći zaključak

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O PRIKUPLJENIM POPISIMA ARHIVSKOG GRADIVA IZ ČLANKA 21.a STAVKA 1. ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici, održanoj 16. svibnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica znanosti i obrazovanja.

Predstavljajući Prijedlog zakona ministrica je istaknula kako će se ovim izmjenama i dopunama definirat svrha, ciljevi i struktura, kao i način donošenja kurikularnih dokumenata vezanih uz kurikularnu reformu sustava odgoja i obrazovanja. Isto tako, preciznim propisivanjem postupka ispisivanja učenika iz jedne školske ustanove i upisivanja u drugu školsku ustanovu, olakšat će se provedba navedenog postupka učenicima, njihovim roditeljima i radnicima školskih ustanova. Predloženim zakonom propisuje se mogućnost da uz školske ustanove i institucije iz sustava odgoja i obrazovanja, eksperimentalni program predlaže Ministarstvo. Isto tako, definira se zakonski temelj za donošenje pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi kako bi se donijeli minimalni standardi za njegovu provedbu. U postupak određivanja broja razrednih odjela u osnovnoj školi koji provode uredi državne uprave uključuju se i osnivači školskih ustanova. Precizira se postupak izricanja pedagoških mjera učenicima i uvodi se mogućnost ukidanja pedagoških mjera učenicima koji su poboljšali svoje ponašanje. Predloženim izmjenama i dopunama jasnije će se definirat kako učitelji i nastavnici koji izvode dopunski nastavni rad s učenicima, navedeni posao obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna. Zatim, regulirat će se način zapošljavanja radnika u školskim ustanovama koje sudjeluju u projektima Europske unije te druga pitanja kojima će se unaprijediti sustav odgoja i obrazovanje.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni prijedlog s obzirom da će donošenje istoga pridonijeti jasnijem i kvalitetnijem uređenju osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja usklađenog s potrebama hrvatskog društva. Pozitivnim su ocijenjena nastojanja predlagatelja kojima se proširuje definicija mreže školskih ustanova kojom se uz redovite programe i posebne programe za djecu s teškoćama u razvoju normira i izvođenje posebnog programa za darovite učenike. U tom kontekstu podržan je prijedlog kojim se omogućava ponovni upis učenika koji želi nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, a prekinuo ga je prije više od dvije školske godine. Također, pozitivnim su ocjenjena nastojanja kojima se definira dopunski nastavni rad s učenicima, kao i obveza vraćanja otpremnine školskoj ustanovi koja je otpremninu isplatila.

S ciljem unapređenja teksta prijedloga zakona istaknut je prijedlog da se u članku 1. Prijedloga kojim se mijenja članak 4. stavak 10. Zakona riječ „neutralan“ jasnije definira kako bi školska ustanova zadržala univerzalni karakter s obzirom na njenu ulogu u odgoju i obrazovanju djece u široj društvenoj zajednici, a sukladno važećim propisima Republike Hrvatske.

Također, u raspravi je postavljeno pitanje mogućeg povećanja opterećenja učenika što prema mišljenju članova Odbora nije u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, a vezano za članak 15. u kojem se utvrđuje dnevni broj sati nastave obveznih predmeta učenika, u razrednoj nastavi ne više od četiri sata, a u predmetnoj nastavi ne više od 6 sati. Isto tako, sugerirano je predlagatelju da se u članku 39. Prijedloga razmotri mogućnost da kandidat za ravnatelja školske ustanove svoj program za mandatno razdoblje osim školskom odboru treba predstaviti i na sjednicama nastavničkog/učiteljskog vijeća i vijeća roditelja.

Također, tema rasprave bio je prijedlog Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja na tekst izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji je Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu upućen u pisanom obliku.    

         Nakon rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je većinom glasova (8 glasova “ZA”, 2 “PROTIV” i 1 “SUZDRŽAN”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 18. travnja 2018. godine, održao je objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o patentu, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o žigu,  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o industrijskom dizajnu, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako će se donošenjem ovih zakona postavit pravni okvir za učinkovitiju provedbu postupka provjere prvostupanjskih odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u upravnim predmetima za priznavanje patenta, priznanje prava žiga, priznanje industrijskog dizajna, priznanje prava oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i usluga te priznanje zaštite topografija poluvodičkih proizvoda, čime će se pravni okvir uskladiti s nastalim promjenama u upravnom sudovanju. Učinkovitost postupanja i pravna sigurnost stranaka dodatno će se unaprijediti propisivanjem hitnosti rješavanja ovih upravnih predmeta pred Upravnim sudom u Zagrebu, a smanjit će se i troškovi stranaka u postupku.

Također, predstavnici predlagatelja istaknuli su da će se navedenim izmjenama osigurati viši stupanj pravne sigurnosti u području zaštite prava industrijskog vlasništva, što će doprinijeti jačanju konkurentnosti tržišta Republike Hrvatske za ulaganja u inovacijske i kreativne aktivnosti koje značajno doprinose gospodarskom i društvenom razvoju, a za koje učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva predstavlja značajan čimbenik.   

U kraćoj raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje navedenih Prijedloga zakona. S tim u svezi, zauzet je stav da će njihovo donošenje osigurati pravovremenost, neovisnost pa i hitnost rješavanja upravnih postupaka pred Upravnim sudom u Zagrebu.

Nakon rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PATENTU
ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ŽIGU
ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O INDUSTRIJSKOM DIZAJNU
ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OZNAKAMA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA I OZNAKAMA IZVORNOSTI PROIZVODA I USLUGA
ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI TOPOGRAFIJA POLUVODIČKIH PROIZVODA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 28. sjednici, održanoj 18. travnja 2018. godine, Prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom propisuju definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela, uvode se mehanizmi samoregulacije i koregulacije, preciziraju se rokovi i postupak donošenja Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva, uvodi se mogućnost financiranja mjera poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela iz drugih izvora, uređuje se način osiguranja sredstava za rad Hrvatskog audiovizualnog centra te provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva i poticanje ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela. Nadalje, na jasniji i transparentniji način uređuje se izbor članova Hrvatskog audiovizualnog centra te opis njihovih ovlasti. Također, kako bi se osigurao nesmetan rad Centra, propisuje se postupak imenovanja članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća, kao i uređenje pitanja sukoba interesa na način da se jasnije definiraju slučajevi u kojima se ravnatelj Centra, članovi Upravnog odbora te članovi Vijeća i umjetnički savjetnici mogu naći u sukobu interesa.

Članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje navedenog Prijedloga kojim se uređuje i naglašava značaj razvoja audiovizualnih djelatnosti u Republici Hrvatskoj te se promiče audiovizualno stvaralaštvo kao jedno od temeljnih sastavnica hrvatske kulturne baštine. Isto tako, pozitivnim su ocijenjena nastojanja u svezi podizanja kriterija za izbor članova upravnog vijeća Audiovizualnog centra, a čiji sastav prema ovome prijedlogu, između ostalog, čine predstavnici ekonomsko-financijskih i pravnih stručnjaka.

Također, na tekst Prijedloga zakona istaknuti su sljedeći prijedlozi, primjedbe i mišljenja:
- članak 2. stavak 3. ispred riječi: “kulturnog identiteta“ dodati riječ „hrvatskog“;  
- u članku 25. stavku 1. podstavku 6. povećati izdavanja kinoprikazivača u iznosu od 0,2%;
- u članku 35. stavku 10. precizirati „većinu“ - apsolutna/relativna koja je potrebna za konstituiranje Vijeća.

U raspravi članovi Odbora raspolagali su pisanim mišljenjem Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatskog društva filmskih djelatnika na Prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima, točnije na članak 35. stavak 4. Prijedloga, a koje se odnosi na sastav Hrvatskog audiovizualnog vijeća. Naime, predstavnici navedenih udruga smatraju da je u sastav Hrvatskog audiovizualnog vijeća potrebno imenovati i predstavnika HDDU-a s obzirom na izniman doprinos koji glumci daju razvoju hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva, a time i kulture u cijelosti. U tom kontekstu, članovi Odbora zauzeli su stav da predstavnik predlagatelja do izrade konačnog prijedloga zakona iznađe odgovarajuće rješenje i dodatno razmotri prijedlog HDDU-a s ciljem rješavanja ove problematike, a na zadovoljstvo svih dionika audiovizualnog stvaralaštva.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova  (7 “ZA”, I 2 SUZDRŽANA) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici, održanoj 20. ožujka 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da će se donošenjem predloženog Zakona uskladiti zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Također, istaknuto je da u hrvatskom zakonodavstvu ne postoji sustavno uređenje pitanja zaštite poslovnih tajni od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja već je kroz niz propisa obuhvaćeno parcijalno uređenje zaštite poslovnih tajni. Radi unaprjeđenja nacionalnog zakonodavstva u ovom području te usklađivanja propisa Republike Hrvatske s Direktivom 2016/943 predlaže se donijeti ovaj zakon kao novi propis.

Nadalje, predloženim zakonom detaljno se uređuju mjere protiv nezakonitog pribavljanja, uporabe i odavanja poslovnih tajni koje imaju tržišnu vrijednost, kao specifičnog oblika intelektualnog vlasništva. Isto tako, predviđa se uvođenje mjera, postupaka i pravnih sredstava u okviru građanskog prava kako bi se zaštitili legitimni interesi nositelja poslovne tajne kao oblika intelektualnog vlasništva, pri čemu se i dalje pruža zaštita zviždačima koji s dobrim namjerama otkrivaju poslovne tajne u svrhu zaštite općeg javnog interesa. Isto tako, uređuju se mjere kojima se tijekom i nakon sudskog postupka osigurava povjerljivost poslovnih tajni i osigurava se odgovarajuća primjena Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o provedbi prava intelektualnog vlasništva.
Predstavnici predlagatelja istaknuli su da su u tekstu Konačnog prijedloga zakona uvažena stajališta iznesena u raspravi u Hrvatskome saboru i njegovim radnim tijelima tijekom prvog čitanja, te su učinjene određene izmjene.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova (6 “ZA” 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e

ZAKONA O ZAŠTITI NEOBJAVLJENIH INFORMACIJA S TRŽIŠNOM VRIJEDNOSTI
        

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici, održanoj 20. ožujka 2018. godine, Prijedlog zakona o muzejima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli se kako se ovim zakonskim prijedlogom uređuje djelatnost muzeja te njegova uloga kao subjekta u središtu obavljanja muzejske djelatnosti prema međunarodno priznatim smjernicama svjetskih organizacija muzealaca, po kojima je muzej institucija u službi suvremenoga društva i njegova razvoja, a s ciljem djelovanja od javnoga interesa.Isto tako, uređuje se muzejska djelatnost s naglaskom na javni i kulturni interes, te način i uvjeti osnivanja muzeja u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, propisuje se obavljanje drugih djelatnosti muzeja pod uvjetom kompatibilnosti, onih djelatnosti koje će podržati ulogu i misiju muzeja u svrhu predstavljanja, promoviranja i zaštite nacionalne baštine, ali istodobno osigurava obavljanje komercijalne djelatnosti. Prijedlogom zakona uređuje se organizacija upravljanja i djelatnost muzeja, koordinacija i organizacija stručnoga djelovanja muzeja kroz Sustav muzeja Republike Hrvatske, djelokrug rada Muzejskoga dokumentacijskog centra kao središnjega matičnog tijela unutar Sustava muzeja i djelokrug rada Hrvatskog muzejskog vijeća kao najvišega savjetodavnog tijela Ministarstva kulture. Također, uređuje se rok za okončanje inventarizacije cjelokupne muzejske građe u Republici Hrvatskoj. 

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog čijim  bi se donošenjem, prema mišljenju članova, poboljšala kvaliteta rada muzejske djelatnosti te bi se na taj način omogućilo da muzej bude mjestom podizanja svijesti i senzibilizacije javnosti za odgovorno i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine kao kulturnog dobra Republike Hrvatske.

U tom smislu, pozitivnim su ocijenjena nastojanja predlagatelja kojima je ovim zakonskim prijedlogom podignuta razina kriterija za članove upravnih vijeća muzeja, čiji sastav prema ovome prijedlogu, između ostalog, čine predstavnici ekonomskih i pravnih stručnjaka. Isto tako, s ciljem poboljšanja teksta zakona istaknuto je mišljenje kako je potrebno preispitati članak 3. Prijedloga kojim je u pojmovniku muzeja izostavljena formulacija muzeja kao neprofitne pravne osobe.

Naime, prema mišljenju članova Odbora, definicija muzeja prema Međunarodnom savjetu za muzeje (The International Council of Museums) definira muzej kao neprofitnu ustanovu, a izostavljanje navedene formulacije onemogućit će povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Isto tako, kada se govori o muzejima kao pravnim ustanovama sugerirano je predlagatelju da u članku 3. Prijedloga definira i one ustanove koje obavljaju muzejsku djelatnost, a u svome nazivu nisu osnovane/definirane kao muzeji, poput Gliptoteke, određenih spomen područja itd.

Također, na tekst Prijedloga zakona istaknuti su sljedeći prijedlozi, primjedbe i mišljenja:

- u članku 2. stavku 3. predlaže se brisanje riječi „znanja“ budući da kompetencije po definiciji predstavljaju skup znanja, vještina i stavova;

- u članku 13. potrebno je precizirati obuhvat muzeja povezanih u Sustav muzeja Republike Hrvatske (muzeji čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave);

- u članku 26. potrebno je definirati mogući ukupan broj mandata osobe koja vrši dužnost  ravnatelja muzeja;

- u članku 36. propisati uvjete za sastav Hrvatskog muzejskog vijeća budući da se formulacija: „istaknuti stručnjaci u području od značenja za muzejsku djelatnost“  može ekstenzivno tumačiti;

- u članku 40. preispitati opravdanost vremenskog roka - 31. prosinca 2020. godine, a do kojeg su ravnatelji, uz obavljanje redovne djelatnosti muzeja, dužni donijeti program inventarizacije te upisa muzejske građe i dokumentacije u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (6 “ZA” i 1 “SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o muzejima.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 25. sjednici, održanoj 14. ožujka 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio prof. dr. sc. Robert Podolnjak, zastupnik u Hrvatskom saboru aktom od 14. prosinca 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/17-12/92, Urbroj: 503-01-27/12-18-6) upućeno Hrvatskom saboru aktom od 24. siječnja 2018. godine.

Uvodno obrazloženje podnio je predlagatelj.

Predlagatelj je istaknuo da sva javna sveučilišta u svom nazivu sadrže ime grada u kojem je sjedište sveučilišta osim Sveučilišta Sjever. Sveučilište Sjever dobilo je specifičan naziv zbog činjenice da se studijski programi izvode u dva studijska centra u Varaždinu i Koprivnici. Također, predstavnik predlagatelja istaknuo je da sam naziv Sveučilišta ni na koji način ne određuje gdje se to Sveučilište nalazi, prijedlog je predlagatelja da se izmijeni naziv Sveučilište Sjever i da mu se naziv u skladu s nazivljem svih ostalih sveučilišta u Republici Hrvatskoj  prema sjedištu sveučilišta. S obzirom da znatno veći broj studenata Sveučilišta Sjever studira neki od studijskih programa koji se izvoda u Studijskom centru u Varaždinu, predlagatelj predlaže da naziv Sveučilišta bude Sveučilište u Varaždinu.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske dodatno je pojasnila razloge ne prihvaćanja navedenog zakonskog prijedloga, s tim u svezi, između ostalog, istaknula je da sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ne postoji zakonska obveza da sveučilišta svoje nazive vežu uz njihovo sjedište.

Članovi Odbora mišljenja su kako ne postoji opravdan razlog za promjenom naziva sjedišta Sveučilišta Sjever, budući da se Sveučilište Sjever kao najmlađe hrvatsko javno Sveučilište razvija postupno i na dobrobit svih dionika akademske zajednice pa tako i društva u cjelini. U tom kontekstu, istaknuto je mišljenje članova Odbora da Sveučilište Sjever zaslužuje priliku da dobije svoje mjesto u prostoru visokog obrazovanja na nacionalnoj razini.

Isto tako, mišljenje je članova Odbora da pojedine odredbe zakonskog prijedloga narušavaju autonomiju Sveučilišta, što u određenom smislu dovodi do kršenja odredbi Ustava Republike Hrvatske. Naime, kada se govori o autonomiji Sveučilišta Sjever, istaknuta je potreba involviranja samog Sveučilišta i njegovih tijela u postupak pokretanja procedure za promjenu njegovog naziva, pa tako i sjedišta, a što je prema mišljenju članova Odbora u ovome prijedlogu izostalo. Osim toga, prema međunarodnoj praksi, istaknuto je da inozemna javna sveučilišta naziv sveučilišta ili drugih visokih učilišta ne vežu isključivo uz mjesto njihovog sjedišta.

Također, kao jedan od razloga neprihvaćanja zakonskog prijedloga članovi Odbora vide u činjenici što izmjena naziva Sveučilišta Sjever iziskuje dodatna  financijska sredstva koja bi se pro futuro trebala osigurati u državnom proračunu. Isto tako, tema rasprave bila je osiguranje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u smislu propisivanja jednakih kriterija prilikom osnivanja javnih i privatnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.  
          
Nakon rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 glasova “ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku, P. Z. br. 254.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 24. sjednici održanoj 27. veljače 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je  predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja naveo je razloge izmjena i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju do kojih je došlo stupanjem na snagu Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a kojim su neke odredbe Zakona o strukovnom obrazovanju prestale važiti, neke su ostale neizmijenjene što je dovelo do preklapanja koje uzrokuje znatne probleme u primjeni. Također, istaknuto je da se ovim zakonskim prijedlogom uspostavlja bolji sustav osiguranja kvalitete, propisuje se način uspostavljanja centara kompetentnosti, daje se definicija i oblici učenja temeljenog na radu, određuje se područje praktične nastave.

Isto tako, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonskim prijedlogom omogućava razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje, a čija će izrada  omogućit veću fleksibilnost i autonomiju obrazovnih ustanova u izboru sadržaja i metoda rada, dok će učenicima omogućiti stjecanje kompetencija prilagođenih njihovom profesionalnom i osobnom razvoju, kao i gospodarstvu i lokalnim zajednicama.

Isto tako, omogućava se uspostava regionalnih centara kompetentnosti s ciljem da se učenicima omogući kvalitetnije strukovno obrazovanje, jača se učenje temeljeno na radu. Nadalje, omogućava se uspostava boljeg sustava osiguravanja kvalitete, kao i izgradnja sustava koji će omogućiti cjeloživotno učenje i mobilnost.    

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje navedenoga Prijedloga. Članovi Odbora suglasni su da će izmjene i dopuna ovog zakonskog prijedloga osnažiti sustav strukovnog obrazovanja na način da će donošenje istoga vratiti interes za strukovna zanimanja i koji će učenicima omogućiti profesionalni razvoj kao i neposredan ulazak na tržište rada. Također, s ciljem unaprjeđenja sustava strukovnog obrazovanja, istaknuta je važnost uvođenja dualnog sustava obrazovanja kao jednog od modela učenja temeljenog na radu. U tom kontekstu, prema mišljenju članova Odbora uvođenje modela dualnog obrazovanja u sustav strukovnih škola sagledava se u činjenici da se poslodavci povezuju s obrazovnim sustavom i postaju partneri obrazovnim ustanovama pri čemu se učenici osposobljavaju upravo za ona znanja i vještine koja su im neophodna za kompetentno obavljanje poslova na budućim radnim mjestima.

K tome, tema rasprave bila je i jačanje uloge Vijeća za strukovno obrazovanje kao mjerodavnog tijela koje pokreće inicijative za nove kurikulume te predlaže mjere i strategije za strukovno obrazovanje, pri čemu je istaknuta važnost uključivanja u njegov rad predstavnika osnivača odnosno županija kao relevantnog dionika sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nastavno na raspravu o sastavu i broju članova Vijeća istaknuto je mišljenje da bi Vijeće u svom sastavu trebalo imati neparan broj članova, kako bi isto moglo pravovaljano donositi odluke iz domene svoje nadležnosti. Isto tako, budući da sredstva za obavljanje djelatnosti centara osigurava osnivač u raspravi je postavljeno pitanje  njihove dugoročne održivosti kao mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja.

Nadalje, tema rasprave bilo je i pitanje mentorstva u strukovnom obrazovanju koje je ovim zakonskim prijedlogom izostavljeno te njegova implementacija u Zakonu o obrtu. Jednako tako, u raspravi članovi Odbora razmotrili su primjedbe i prijedloge na tekst Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju dostavljene Odboru od strane Pravobraniteljice za djecu i Hrvatske gospodarske komore.

Također, u raspravi je istaknuta problematika mogućeg nedostatka smještaja učenika i nastavnog kadra koje bi županije implementacijom ovog zakonskog prijedloga kao osnivači trebale osigurati.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova  (6 “ZA”i 1 “SUZDRŽAN”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O STRUKOVNOM OBRAZOVANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici, održanoj 7. veljače 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. siječnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonskim izmjenama i dopunama uvodi jasno i nedvosmisleno razlikovanje kvalifikacija prema vrsti, uz već postojeće razlikovanje kvalifikacija prema razini. Isto podrazumijeva mogućnost da određene kvalifikacije budu različite prema vrsti, a pridružene istoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Nadalje, smještanje kvalifikacija koje se stječu završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija, sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija na istu razinu 7.1 u skladu je s obvezujućim pravom Europske unije. Također, predstavnica predlagatelja istaknula je da  rješavanje ovoga pitanja uključuje i snažnije povezivanje uvjeta i kriterija u svim postupcima vrednovanja, od inicijalne akreditacije, tematskog vrednovanja do reakreditacije, s pridruživanjem kvalifikacija razinama HKO-a, odnosno normativno oblikovanje binarnog sustava i sustava osiguravanja kvalitete visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Prijedlogom zakona na razinu 6 smještaju se dvije vrste kvalifikacija i to kvalifikacije stečene završetkom: a) preddiplomskih stručnih studija i b) preddiplomskih sveučilišnih studija. Na razinu 7.1 smještaju se kvalifikacije stečene završetkom: a) specijalističkih diplomskih stručnih studija i b) sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija. Na razinu 7.2 smještaju se kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija. Također, navedeno razlikovanje uvest će jasno razlikovanje različitih studija i olakšati prepoznatljivost kvalifikacija koje se stječu u Republici Hrvatskoj.

Sukladno Odluci Ustavnog suda, napravljene su izmjene i dopune Zakona vezano uz uvjete pristupanja studiju kojim se stječe kvalifikacija na razini 8.2 HKO-a koje udovoljavaju stavovima iz obrazloženja Odluke Ustavnog suda.

Također, zakonskim prijedlogom izmijenjene su i odredbe Zakona kojim se propisuje imenovanje i razrješenje članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala čime će se omogućiti i institucijama zastupljenim u Nacionalnom vijeću da predlažu razrješenje svojih predstavnika prije isteka vremena na koje su imenovani. Nadalje, izmijenjena je odredba Zakona koja se odnosi na bodove Hrvatskog sustava bodova općeg obrazovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i odredbe koje se odnose na priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja. Isto tako, zakonski prijedlog omogućava da se dodjela kvalifikacija temeljem postupka vrednovanja propiše Pravilnikom o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja budući da postoji potreba da se u sustavu obrazovanja odraslih omogući stjecanje cjelovitih i djelomičnih kvalifikacija na temelju postupka vrednovanja prethodnog učenja. 

U raspravi članovi Odbora istaknuli su da će implementacija ovog zakonskog prijedloga poduprijeti binarni sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu, istaknuto je da visoko obrazovanje predstavlja nacionalni interes za jednu zemlju u čijem fokusu trebaju biti studenti kao relevantni dionici sustava visokog obrazovanja. Također, članovi Odbora suglasni su u stavu da će se pridruživanjem određenih kvalifikacija istoj razini HKO-a, odnosno specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija, osnažiti postizanje primjerene kvalitete u sustavu stručnih studija. Isto tako, s ciljem poboljšanja teksta prijedloga zakona istaknuto je kako je isti potrebno terminološki urediti te uskladiti s drugim propisima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Nadalje, prilikom rasprave o kvalifikacijama koje se stječu formalnim obrazovanjem u članku 4. Prijedloga sugerirano je na važnost normiranja stavova kao bitnog čimbenika kompetentnosti dionika u sustavu visokog obrazovanja.

Tema rasprave bili su kriteriji/uvjeti upisa na doktorske studije, kao i praksa drugih europskih zemalja, poput Austrije i Slovenije, koje u svom sustavu visokog obrazovanja omogućuju nakon završetka stručnih studija upis doktorskih studija. Također, kada se govori o ishodima učenja kvalifikacija stečenih završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija na razini 7.2., istaknut je prijedlog da se navedena kvalifikacija smjesti na razinu 8.1.

Uvažavajući činjenicu da HKO predstavlja reformski instrument kojim se uređuje sustav kvalifikacija u Republici Hrvatskoj, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj sa razinama kvalifikacija Europskog kvalifikacijskog okvira i Europskog prostora visokog obrazovanja, postavljeno je pitanje hoće li ovim zakonskim prijedlogom diplomanti biti jasno kvalificirani i prepoznati na europskom tržištu rada.

Također, kada se govori o ulozi sektorskih vijeća HKO-a koju ista imaju u reformi obrazovnoga sustava, u raspravi članovi Odbora zatražili su pojašnjenja vezana za rad sektorskih vijeća HKO-a. Predstavnica predlagatelja istaknula je da su do sada imenovana 24 sektorska vijeća od kojih 22 rade kontinuirano dok je potrebno formirati još jedno sektorsko vijeće za filologiju. S tim u svezi, istaknula je kako su za provedbu HKO-a dobivena velika sredstva Europske unije kojima se velikim dijelom financira rad sektorskih vijeća. Kada se govori o registru standarda zanimanja, odnosno vrednovanju standarda zanimanja, za sada, prema navodima predlagatelja broj će se povećavati budući da je trenutno zaprimljeno 40-tak zahtjeva za upise u registar.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno ( 8 “ZA” ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23. sjednici, održanoj 7. veljače 2018. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravljao o predmetnom Izvješću u dijelu koji se odnosi na Uredbu o dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja. Obrazlažući razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, predstavnik predlagatelja istaknuo je da se dopunom članka 42. stavka 6. Zakona uvodi mogućnost sklapanja više uzastopnih ugovora o radu s osobama koje rade na projektima ograničenog trajanja, a zbog potrebe samog opsega, ispunjavanja ciljeva, postizanja rezultata i pokazatelja uspješnosti projekta. Povećanje broja osoba zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja pozitivno utječe na gospodarski razvoj zemlje, stoga predložena izmjena ima pozitivan utjecaj i na gospodarske trendove.

Nakon kratke rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (8 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg                      

z a k lj u č k a

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
                                                                                            

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o patentu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju odredbe Zakona o patentu s ciljem osiguranja pravne sigurnosti na način da se uspostavlja primjereni postupak provjere prvostupanjskih odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u upravnim predmetima za priznanje prava, kako patenta tako i ostalih prava industrijskog vlasništva, usklađen sa zakonodavnim okvirom Republike Hrvatske.

U raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje navedenog Prijedloga zakona. S tim u svezi, podržana su zakonska rješenja kojima se implementira učinkovito rješavanje predmeta iz domene industrijskog vlasništva, kao i osiguranje pravne sigurnosti u predmetima za priznanje prava patenata te ostalih prava industrijskog vlasništva, odnosno -žig, industrijski dizajn, zemljopisne oznake podrijetla, topografije poluvodičkih proizvoda. U tom smislu, zauzet je stav da će donošenje ovog zakonskog prijedloga osigurati pravovremenost, neovisnost pa i hitnost rješavanja upravnih postupaka pred Upravnim sudom. Također, tema rasprave bila je zakonodavni okvir Žalbenih vijeća, kao i zaštita stranaka u postupcima plaćanja sudskih troškova.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (12 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

                            
z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o patentu. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o žigu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju odredbe Zakona o žigu s ciljem osiguranja pravne sigurnosti na način da se uspostavlja primjereni postupak provjere prvostupanjskih odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u upravnim predmetima za priznanje prava industrijskog vlasništva, te time i priznanje prava na žig.

 U raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje navedenog Prijedloga zakona. S tim u svezi, podržana su zakonska rješenja kojima se implementira učinkovito rješavanje predmeta iz domene industrijskog vlasništva, kao i osiguranje pravne sigurnosti u predmetima za priznanje prava patenata te ostalih prava industrijskog vlasništva, odnosno - žig, industrijski dizajn, zemljopisne oznake podrijetla, topografije poluvodičkih proizvoda. U tom smislu, zauzet je stav da će donošenje ovog zakonskog prijedloga osigurati pravovremenost, neovisnost pa i hitnost rješavanja upravnih postupaka pred Upravnim sudom. Također, tema rasprave bila je zakonodavni okvir Žalbenih vijeća, kao i zaštita stranaka u postupcima plaćanja sudskih troškova.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (12 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

                           
z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o žigu. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
 doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o industrijskom dizajnu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju odredbe Zakona o industrijskom dizajnu s ciljem osiguranja pravne sigurnosti na način da se uspostavlja primjereni postupak provjere prvostupanjskih odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u upravnim predmetima za priznanje prava industrijskog vlasništva, te time i priznanje prava industrijskog dizajna.

U raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje navedenog Prijedloga zakona. S tim u svezi, podržana su zakonska rješenja kojima se implementira učinkovito rješavanje predmeta iz domene industrijskog vlasništva, kao i osiguranje pravne sigurnosti u predmetima za priznanje prava patenata te ostalih prava industrijskog vlasništva, odnosno - žig, industrijski dizajn, zemljopisne oznake podrijetla, topografije poluvodičkih proizvoda. U tom smislu, zauzet je stav da će donošenje ovog zakonskog prijedloga osigurati pravovremenost, neovisnost pa i hitnost rješavanja upravnih postupaka pred Upravnim sudom. Također, tema rasprave bila je zakonodavni okvir Žalbenih vijeća, kao i zaštita stranaka u postupcima plaćanja sudskih troškova.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (12 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg                            

z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o industrijskom dizajnu. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 31. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju odredbe Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga s ciljem osiguranja pravne sigurnosti na način da se uspostavlja primjereni postupak provjere prvostupanjskih odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u upravnim predmetima za priznanje prava industrijskog vlasništva, te time i priznanje prava oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti proizvoda i usluga.

U raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje navedenog Prijedloga zakona. S tim u svezi, podržana su zakonska rješenja kojima se implementira učinkovito rješavanje predmeta iz domene industrijskog vlasništva, kao i osiguranje pravne sigurnosti u predmetima za priznanje prava patenata te ostalih prava industrijskog vlasništva, odnosno - žig, industrijski dizajn, zemljopisne oznake podrijetla, topografije poluvodičkih proizvoda. U tom smislu, zauzet je stav da će donošenje ovog zakonskog prijedloga osigurati pravovremenost, neovisnost pa i hitnost rješavanja upravnih postupaka pred Upravnim sudom. Također, tema rasprave bila je zakonodavni okvir Žalbenih vijeća, kao i zaštita stranaka u postupcima plaćanja sudskih troškova.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (12 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg                            

z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 22. sjednici održanoj 31. siječnja 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju odredbe Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda s ciljem osiguranja pravne sigurnosti na način da se uspostavlja primjereni postupak provjere prvostupanjskih odluka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo u upravnim predmetima za priznanje prava industrijskog vlasništva, te time i priznanje prava zaštite topografija poluvodičkih proizvoda.

U raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje navedenog Prijedloga zakona. S tim u svezi, podržana su zakonska rješenja kojima se implementira učinkovito rješavanje predmeta iz domene industrijskog vlasništva, kao i osiguranje pravne sigurnosti u predmetima za priznanje prava patenata te ostalih prava industrijskog vlasništva, odnosno - žig, industrijski dizajn, zemljopisne oznake podrijetla, topografije poluvodičkih proizvoda. U tom smislu, zauzet je stav da će donošenje ovog zakonskog prijedloga osigurati pravovremenost, neovisnost pa i hitnost rješavanja upravnih postupaka pred Upravnim sudom. Također, tema rasprave bila je zakonodavni okvir Žalbenih vijeća, kao i zaštita stranaka u postupcima plaćanja sudskih troškova.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (12 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg                            

z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici, održanoj 12. prosinca 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim zakonskim prijedlogom omogućava razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje, a čija će izrada  omogućit veću fleksibilnost i autonomiju obrazovnih ustanova u izboru sadržaja i metoda rada, dok će učenicima omogućiti stjecanje kompetencija prilagođenih njihovom profesionalnom i osobnom razvoju, kao i gospodarstvu i lokalnim zajednicama. Isto tako, omogućava se uspostava regionalnih centara kompetentnosti s ciljem da se učenicima omogući kvalitetnije strukovno obrazovanje, jača se učenje temeljeno na radu. Nadalje, omogućava se uspostava boljeg sustava osiguravanja kvalitete, kao i izgradnja sustava koji će omogućiti cjeloživotno učenje i mobilnost.    

U raspravi je zauzeto stajalište da bi se s ciljem donošenja što kvalitetnijeg zakonskog prijedloga, tekst Prijedloga zakona trebao jezično, nomotehnički i sadržajno doraditi. U tom smislu,  prema mišljenju članova Odbora u članku 1. potrebno je  pojmovnik navesti abecedenim redom te ga uskladiti sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Također, u članku 2. Prijedloga, formulaciju „Učenje temeljeno na radu„ u kontekstu same primjene odgojno-obrazovnih djelatnika, potrebno je sadržajno dodatno precizirati. Isto tako, istaknuta je primjedba na članak 3. Prijedloga zakona kojim se brišu odredbe koje se odnose na donošenje standarda zanimanja i standarda strukovne kvalifikacije koji su definirani člankom 6. važećeg zakona.

U članku 5. istaknut je prijedlog da bi se kod izrade metodologije sektorskog kurikuluma kao i smjernica za izradu kurikuluma za strukovno obrazovanje trebala ojačati uloga sektorskih vijeća.

Također, istaknuta je primjedba na članak 7. Prijedloga kojim se briše odredba članka 10. važećeg zakona, a odnosi se na mrežu kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje. Isto tako, istaknuta je primjedba da Prijedlogom zakona nije određen pojam dualnog obrazovanja.

Kada se govori o strukovnom obrazovanju kao procesu stjecanja kompetencija, znanja i vještina, istaknuto je mišljenje da kategorije neformalnog i informalnog obrazovanja (na dobrobit svih dionika odgojno-obrazovnog procesa) ne bi smjele biti izostavljene zakonskim prijedlogom.   

Također, kada se govori o sastavu i važnosti Vijeća za strukovno obrazovanje  na članak 9. istaknuti su  sljedeći prijedlozi:
- člana predstavnika nacionalnog saveza osoba s invaliditetom koji predstavlja polaznika s teškoćama u razvoju treba imenovati Pravobranitelj osoba sa invaliditetom;
- u sastav Vijeća potrebno je imenovati  predstavnike osnivača (županija i gradova);
- sastav Vijeća iz reda određenih predstavnika ministarstava preformulirati i obuhvatiti predstavnike i drugih ministarstava. 

Nadalje, sugerirano je predlagatelju da razmotri odredbu članka 14., a koja se odnosi na provedbu praktične nastave i maloljetnih redovnih polaznika, a radi usklađivanja s odredbama Zakona o radu. Isto tako, s financijskog aspekta istaknuta je bojazan da Centri kompetencija kojima su osnivači županije kao takvi, ne mogu biti jedini izvor financiranja ustanova za strukovno obrazovanje, već bi isti trebali biti jednim dijelom financirani iz sredstava državnog proračuna. Također, potrebno je precizirati odredbe koje se odnose na međunarodnu dimenziju/mobilnost učenika kao sastavnog dijela učenikova procesa obrazovanja, a kojim bi se poslodavcima olakšalo razumijevanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu.

Nadalje, sugerirano je predlagatelju da se u članku 16. zakonskog prijedloga pojednostavi postupak stjecanja pedagoških kompetencija strukovnih učitelja i suradnika.
 
Mišljenje je pojedinih članova Odbora da navedeni Prijedlog zakona u cijelosti ne rješava problematiku strukovnog obrazovanja te ga je potrebno sustavno urediti. Također, zauzeto je stajalište, da s ciljem modernizacije strukovnog obrazovanja, centri kompetentnosti ne bi trebale biti samo strukovne škole već i tvrtke relevantne u gospodarskom sektoru za koje se učenik osposobljava. U tom kontekstu, a budući da centri predstavljaju mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, istaknuta je problematika smještaja učeničkog i nastavnog kadra. S tim u svezi, naglašeno je da bi županije kao osnivači uz centre kompetentnosti trebale imati i smještajne kapacitete, primjerice poput đačkih domova. Također, kada se govori o vremenskom roku na koji se imenuje centar, a uvažavajući složenost poslova koje isti obavlja u okviru svoje nadležnosti, istaknuto je da je vremenski rok predviđen odredbama zakonskog prijedloga u trajanju od 5 godina prekratak te da bi ga trebalo produžiti. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova  (6 “ZA”, 1 “PROTIV” I 2 “SUZDRŽANA”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici održanoj 7. prosinca 2017. godine; a) Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2017. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je odredbom članka 10. stavka 6. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru propisano da Hrvatski sabor može razriješiti predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala prije isteka vremena na koje je imenovan, na njegov osobni zahtjev.

Budući da su pojedini dosadašnji članovi Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala podnijeli osobne zahtjeve za razrješenje sa dužnosti člana Nacionalnog vijeća, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala te Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su podržali donošenje navedenih Odluka. Isto tako, u svjetlu izrade novih zakonodavnih propisa, primjerice Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, a s ciljem unaprjeđenja sustava znanosti i visokog obrazovanja istaknuto je da Republika Hrvatska ima tradicionalno dobro uređen sustav obrazovanja koji je, međutim, nužno uskladiti s potrebama suvremenog doba u kojem živimo.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 ZA) odlučio predložiti  Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

I
                                                                     
ODLUKE O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
                                                          

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici održanoj 7. prosinca 2017. godine; a) Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2017. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je odredbom članka 10. stavka 6. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru propisano da Hrvatski sabor može razriješiti predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala prije isteka vremena na koje je imenovan, na njegov osobni zahtjev.

Budući da su pojedini dosadašnji članovi Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala podnijeli osobne zahtjeve za razrješenje sa dužnosti člana Nacionalnog vijeća, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala te Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su podržali donošenje navedenih Odluka. Isto tako, u svjetlu izrade novih zakonodavnih propisa, primjerice Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, a s ciljem unaprjeđenja sustava znanosti i visokog obrazovanja istaknuto je da Republika Hrvatska ima tradicionalno dobro uređen sustav obrazovanja koji je, međutim, nužno uskladiti s potrebama suvremenog doba u kojem živimo.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je (7 ZA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

 
ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

I
                                                                     
ODLUKE O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
                                                          

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 19. sjednici, održanoj 28. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da će se donošenjem novog Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije uskladiti zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. U tom smislu, a sukladno širenju djelatnosti Agencije potrebno je redefinirati ustroj i tijela Agencije u cilju osiguranja prikladne organizacijske strukture i sastava upravnog vijeća Agencije. 

Također, s obzirom da je Agencija zadužena za provedbu ili potporu provedbi najvećih programa financiranih sredstvima Europske unije te provedbu strukturnih instrumenata Europske unije, strukturu Agencije potrebno je uskladiti sa zahtjevima nove generacije programa i strukturnih instrumenata Europske unije za razdoblje 2014.-2020.: programa Erasmus+ i programa Obzor 2020. 

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje navedenoga Prijedloga budući da će donošenje istog unaprijediti rad Agencije, posebno u dijelu koji se odnosi na provedbu projekata za obrazovanje, mlade i znanost te provođenje projekata financiranih iz sredstava Europske unije. Nastavno na raspravu odnosno na članak 12. stavak 2. Prijedloga izraženo je stajalište da bi se određivanje broja pomoćnika, kao i sam postupak imenovanja pomoćnika ravnatelja trebao urediti podzakonskim aktima, primjerice statutom Agencije.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova (8 ZA I 2 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e nj e  

ZAKONA O AGENCIJI ZA MOBILNOST I PROGRAME EUROPSKE UNIJE

Uz sljedeće amandmane

Amandman I.

U članku 5. stavku 1. dodaje se novi podstavak 10. koji glasi: „i drugi programi i projekti koji se odnose na znanost, obrazovanje i osposobljavanje, mlade i sport“.

  Amandman II.

U članku 5. stavak 2.  mijenja se  podstavak  1. koji glasi: „surađuje s ustanovama, organizacijama i tijelima aktivnim u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih, sporta i znanosti, tijelima državne uprave, javnim ustanovama te pravnim i fizičkim osobama, a sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske te poštujući programska pravila koja su regulirana aktima Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije kojima se uređuju programi Europske unije.“

Obrazloženje amandmana I. i II.

Predloženim amandmanima I. i II. obuhvaćaju se svi dionici, programi i projekti  u sustavu znanosti i obrazovanja, osposobljavanja i mladih.

Amandman III.

U članku 8. u stavku 4. podstavak 1. mijenja se i glasi: „završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij“.

Amandman IV.

U članku 10. u stavku 2. podstavak 1. mijenja se i glasi: „završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij“.

Amandman V.

U članku 12. u stavku 2. podstavak 1. mijenja se i glasi: „završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij“.

Obrazloženje amandmana III. IV. i V.
Predloženim amandmanima nomotehnički se uređuje izričaj.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković  

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 19. sjednici, održanoj 28. studenoga 2017. godine, Prijedlog zakona o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustava te poslovnih informacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da će se donošenjem predloženog Zakona uskladiti zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Također, istaknuta je važnost donošenja zakona iz razloga što u Republici Hrvatskoj ne postoji sustavno uređenje pitanja zaštite poslovnih tajni od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja već je kroz niz drugih propisa obuhvaćeno parcijalno uređenje zaštite poslovnih tajni, te postojeći pravni sustav poslovne tajne definira široko i obuhvaća povjerljive poslovne informacije u širem smislu.

Isto tako, predloženim zakonom predviđa se usvajanje mjera, postupaka i pravnih sredstava u okviru građanskog prava kako bi se zaštitili legitimni interesi nositelja poslovne tajne kao oblika intelektualnog vlasništva, ali se i dalje pruža zaštita istraživačkom novinarstvu, omogućava mobilnost radnika te pruža odgovarajuća zaštita zviždačima koji s dobrim namjerama otkrivaju poslovne tajne u svrhu zaštite općeg javnog interesa.

Prijedlogom zakona smanjuju se rizici od neovlaštenog pribavljanja rezultata istraživanja i razvoja, znanja i iskustva te ostalih vrijednih podataka s kojima se suočavaju posebice inovacijska poduzeća i istraživačke organizacije budući da se predviđaju odgovarajući pravni mehanizmi zaštite. Donošenjem zakona u širem smislu pridonijet će jačanju konkurentnosti gospodarstva i jačanju nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva.

U raspravi je zauzeto stajalište da bi se, s ciljem donošenja što kvalitetnijeg zakonskog prijedloga, tekst zakona trebao jezično, nomotehnički i sadržajno doraditi. S tim u svezi članovi Odbora osvrnuli su se na sam naziv Zakona. Prema njihovom mišljenju Prijedlog zakona je nedorečen i izaziva određene dvojbe te bi ga stoga trebalo prilagoditi duhu hrvatskoga jezika. U tom smislu istaknuto je da riječi „neotkrivena znanja“ nisu razvidne te da bi se u pravnom sustavu mogle tumačiti preširoko.

Navedena konstatacija odnosi se na nezakonito pribavljanje poslovnih tajnih koje imaju gospodarsku vrijednost kao specifičnog oblika intelektualnog vlasništva. Isto tako, iako Prijedlog zakona precizira pravnu zaštitu u okviru građanskog prava zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, predlagatelju je sugerirano da preispita odredbu članka 18. Prijedloga koja se odnosi na oduzimanje nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja
.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustava te poslovnih informacija. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

                                                                                                 
 PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. sjednici, održanoj 24. studenoga 2017. godine, Prijedlog zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da će se donošenjem predloženog Zakona urediti, unaprijediti i osuvremeniti cjelovit sustav zaštite, obrade i korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva, obveze stvaratelja i vlasnika dokumentarnog i arhivskog gradiva, Sustav arhiva Republike Hrvatske, javna arhivska služba te nadležnost i djelatnost arhiva te osigurati primjeren pravni okvir za dugoročnu zaštitu gradiva u digitalnom obliku, uz trajno očuvanje pouzdanosti svih njegovih bitnih svojstava.

Sustavom zaštite potrebno je obuhvatiti sve javno dokumentarno i arhivsko gradivo te ono privatno gradivo koje može imati određen kulturni, znanstveni ili povijesni značaj za Republiku Hrvatsku. Također, potrebno je propisati obvezu tijela javne vlasti da u oblikovanju i upravljanju svojim informacijskim sustavima vode računa o zahtjevima trajnog očuvanja gradiva i njegove uporabivosti. Nadalje, potrebno je urediti postupak vrednovanja kojim se utvrđuje koje dokumentarno gradivo ima svojstvo arhivskog gradiva i koje se dokumentarno gradivo, kada i na koji način može izlučiti i uništiti  te urediti rokove u kojima tijela javne vlasti svoje gradivo trebaju predati nadležnom arhivu, kao i sam postupak predaje gradiva.  

Također, prijedlogom zakona odredbe propisa koje uređuju dostupnost i korištenje javnog dokumentarnog i arhivskog gradiva bit će usklađene s odgovarajućim odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o tajnosti podataka.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima iz razloga što će implementacija istoga pridonijeti unaprjeđenju arhivske djelatnosti i sustava arhivskog gradiva u Republici Hrvatskoj. S tim u svezi, a u cilju unaprjeđenja arhivske djelatnosti i arhiva u cijelosti, iznijeta su određena mišljenja, prijedlozi i primjedbe. U tom smislu, istaknut je prijedlog za preciznijim uređenjem odredbi članka 7. stavka 2. Prijedloga koje se odnose na pretvorbu arhivskog gradiva u digitalni oblik, kao i potrebu nomotehničkog uređenja članka 15. stavka 3. Prijedloga.

Također, istaknuta je potreba preciznije dorade članka 17. Prijedloga u dijelu koji se odnosi na rokove dostupnosti arhivskog gradiva koje sadrži klasificirane i druge tajne podatke, te potreba preciznijeg definiranja podataka od nacionalnog interesa za Republiku Hrvatsku. Isto tako, pojedini članovi Odbora zatražili su pojašnjenje članka 19. stavka 2. koje se odnosi na dostupnost arhivskog gradiva nastalog do 30. svibnja 1990. godine.

Obrazlažući intenciju članaka 19. stavka 2. Prijedloga predstavnik predlagatelja pojasnio je važnost 30. svibnja 1990. g. u suvremenoj hrvatskoj povijesti, pri čemu je  istaknuo da 30. svibnja 1990. g. predstavlja datum u hrvatskoj povijesti kada je konstituiran Hrvatski sabor (pa toga datuma obilježavamo Dan Hrvatskoga sabora) koji ujedno i predstavlja prekretnicu u povijesti Republike Hrvatske, te prekid s dotadašnjim društveno- političkim uređenjem.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova ( 7 “ZA” i 3 “SUZDRŽANA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Prihvaća se Prijedlog zakona o arhivskom gradivu i arhivima. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici, održanoj 16. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim prijedlogom zakona uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava u svezi njihova namjenskog korištenja, ovlasti Vlade za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i ovlasti Vlade za davanje jamstva.

Također, Zakonom se uređuje i korištenje proračunske zalihe, upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka te korištenje vlastitih prihoda. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 “ZA” i 2 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e nj e  

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici, održanoj 16. studenoga 2017. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju od 2018 – 2020. godine temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir učinke sveobuhvatne porezne reforme koja je stupila na snagu početkom 2017. godine, te učinke daljnjeg poreznog rasterećenja koje se planira provesti do kraja 2017., s primjenom u 2018. godini. 

Prijedlog proračuna u 2018. godini  temelji se na projekciji gospodarskog rasta BDP-a od 2,9 %.  Ukupni prihodi Državnog proračuna u 2018. godini planirani su u iznosu od 129 milijardi kuna, dok su za 2019. godinu projicirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2020. godinu projiciraju se u iznosu od 137,3 milijarde kuna.

U 2018. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 3,9 % ili 5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 129 milijardi kuna te planiranih rashoda u iznosu od 133,3 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2018. godinu iznosi 4,3 milijarde kuna ili 1,1% bruto domaćeg proizvoda.

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2018. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 16.124.573.259 kuna što predstavlja 399.706.461 kuna više u odnosu na prošlu godinu, dok su na poziciji Ministarstva kulture predviđena sredstva u iznosu od 1.209.592.084 kuna što je za 73.576.270 kuna više naspram 2017. godine. Isto tako, Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđeno je povećanje sredstava, te ona prema Prijedlogu proračuna za 2018. godinu iznose 72.521.916 kuna i u odnosu na 2017. godinu povećana su za 5.269.066 kuna.

Obrazlažući Prijedlog Državnog proračuna za 2018. godinu sa pozicija Ministarstva znanosti i obrazovanja, istaknuto je da proračun Ministarstva prati četiri glavna cilja sukladno Nacionalnom programu Vlade Republike Hrvatske i to:

1. reforma općeg obrazovanja;
2. reforma strukovnog obrazovanja;
3. poticanje izvrsnosti u znanosti i obrazovanju, kao i osiguravanje jednakih mogućnosti u tome području;
4. relevantno i konkurentno visoko obrazovanje.

Također, vezano za provedbu reforme obrazovanja naglašeno je da Ministarstvo planira povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 150 milijuna kuna kako bi se aktivnosti vezane za edukaciju nastavnika, izrade materijala te opremanje škola u cijelosti osigurale.

Vezano za proračun Ministarstva kulture, istaknuto je povećanje sredstava u svim djelatnostima kulture, posebno u onom dijelu kulturnog stvaralaštva koja su prethodnih godina bila umanjena. Također, naglašena je važnost realizacije programa Nacionalne strategije poticanja čitanja, a u koji su uključeni svi projekti za djecu i mlade. U tom kontekstu naglašena je i važnost pojedinih programa, primjerice poput programa Ruksak (pun) kulture kojemu je cilj poticanje djece i mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su prijedlog Proračuna za 2018. godinu, posebno u dijelu kojim se povećavaju sredstva na poziciji Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja te povećanje sredstava na poziciji HAZU-a.

Kada je riječ o provedbi kurikularne reforme, kao jednog od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, istaknuta je važnost usavršavanja, odnosno obrazovanja učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjih školama te povećanje sredstava kako bi se reforma obrazovanja mogla provesti u cijelosti. S tim u svezi, naglašena je važnost sustava obrazovanja odraslih te razvoj kurikula za strukovno obrazovanje. Nadalje, u raspravi je ukazano na žurnost provedbe postupka licenciranja ravnatelja školskih ustanova budući da licenciranje predstavlja značajan iskorak u osposobljavanju i jačanju uloge ravnatelja.

Isto tako, u raspravi je iskazano zadovoljstvo za povećanje sredstava programa izrade udžbenika za slijepe i slabovidne učenike i studente, programe prevencije nasilja u školama te programe državne nagrade za izuzetne rezultate u obrazovanju i tehničkoj kulturi. Također, budući da su znanost i obrazovanje bitni čimbenici za razvoj društvene zajednice, istaknuta je važnost ulaganja u znanstveno-istraživačku djelatnost pri čemu su pozitivnim ocjenjena nastojanja Ministarstva znanosti i obrazovanja kojima je predviđeno povećanje sredstava Hrvatske zaklade za znanost, odnosno programa doktoranada i poslijedoktoranada Zaklade. U tom kontekstu, a uvažavajući činjenicu da objavljivanje radova u znanstvenim časopisima predstavlja temeljni korak za napredovanje u karijeri znanstvenika istaknuta je nužnost povećanja sredstava u dijelu koji se odnosi na  poticanje znanstvene publikacije. 

Također, u raspravi je istaknuta važnost regionalnih Sveučilišta za razvoj jedinica  lokalne uprave i regionalne  samouprave, te potreba povećavanja proračunskih sredstava za obavljanje redovne djelatnosti koja se odnosi na bruto plaće zaposlenika, u ovome slučaju Sveučilišta u Puli,  a koje je prema mišljenju pojedinih članova Odbora smanjeno u odnosu na rashode za zaposlene drugih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Isto tako, u raspravi je ukazano na problematiku napredovanja u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja te davanje suglasnosti za isto. Nadalje, u raspravi o redovnoj djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu istaknuta je važnost ugovaranja materijalnih prava zaposlenika, odnosno isplate regresa i božićnica. Također, tema rasprave bila je i poboljšanje financiranja znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja kroz jačanje instituta programskih ugovora. 

Nastavno na raspravu, pojedini članovi Odbora izrazili su mišljenje da bi Republika Hrvatska poput drugih europskih zemalja, a s ciljem gospodarskog razvitka, trebala povećati ulaganja u znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

U dijelu rasprave o proračunskim pozicijama Ministarstva kulture naglašena je važnost realizacije programa Europske prijestolnice kulture 2020.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 ”ZA” i 2 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU
S PROJEKCIJAMA ZA 2019. I 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici, održanoj 9. studenoga 2017. godine, Prijedlog  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2017. godinu, proračunski prihodi povećavaju se za 875,8 milijuna kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,4 milijarde kuna. Najznačajnije smanjenje prihoda bilježi kategorija pomoći i to za 1,9 milijardi kuna uslijed dinamike provođenja projekata financiranih iz EU fondova s kraja 2017. na početak 2018. godine. Ukupni rashodi smanjuju se sa 128,4 milijarde kuna na 126,8 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 122,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 126,8 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2017. godinu planiran je u iznosu od 4,3 milijarde kuna ili 1,2% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 2,5 milijardi kuna ili 0,7 postotnih bodova BDP-a.

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja planirano je smanjenje sredstava u iznosu od 173.540.929 kuna, na poziciji Ministarstva kulture planirano je smanjenje sredstava u iznosu od 47.390.951 kuna, dok je na poziciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti planirano povećanje sredstava za 5.569.377 kuna.
  
U raspravi, članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog, izražavajući mišljenje da znanost i obrazovanje moraju imati svoj položaj u društvu, te da se stoga, s obzirom na njihovu stratešku ulogu proračunska sredstva pro futuro moraju povećavati.

U tom kontekstu, istaknuta je važnost stvaranja mehanizama kojima bi se pitanje raspodjele proračunskih sredstava uredilo zakonskim propisima, primjerice poput Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakona o znanstvenoj djelatnosti  i visokom obrazovanju.

Također, u raspravi je istaknuta važnost regionalnih Sveučilišta za razvoj jedinica  lokalne uprave i samouprave, poput Sveučilišta u Puli i Dubrovniku, te potreba povećavanja proračunskih sredstava za obavljanje redovne djelatnosti koja se odnosi na bruto plaće zaposlenika Sveučilišta u Puli. Isto tako, članovi Odbora ukazali su na potrebu povećavanja proračunskih sredstava za sufinanciranje udžbenika, poboljšanje studentskog standarda i informatizacije visokih učilišta.

U dijelu rasprave o proračunskim sredstvima na pozicijama Ministarstva kulture pozitivnim je ocijenjeno povećanje sredstava za programe HAVC-a, te povećanja sredstava poduzetništva u kulturi. Također, naglašena je važnost programa Europske prijestolnice kulture 2020.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i 2 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru

d o n o š e n j e  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici, održanoj 9. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.
          
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 “ZA” i 2 “SUZDRŽANA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 15. sjednici održanoj 27. listopada 2017. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 9. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 18. srpnja 2017. godine.

Odbor je temeljem članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora navedeno Izvješće raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
        
Uvodno obrazloženje podnio je izv. prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Predstavljajući aktivnosti i izdavačku djelatnost Centra u 2016. godini, podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Centar tijekom 2016. godine, preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: 5 d/m konvencionalnog gradiva, 400 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD), 100 pozitiva fotografija, 1200 digitalnih fotografija, 8 digitalnih zemljovida, 50 sati memoarskog gradiva, 700 kartica teksta memoarskog gradiva, periodiku Službeni listovi SFRJ 1956.-1991. (22 registratora) te 280 izvornih karikatura iz vremena Domovinskog rata. 

Tijekom 2016. godine Centar je radi zaštitnog digitaliziranja preuzeo od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave Vukovarsko-srijemske, Vinkovci, gradivo tzv. RSK (1991.-1998.) te je izvršeno njihovo digitaliziranje. Ukupna brojka digitaliziranog gradiva iznosi 1 540 500 stranica gradiva. Također, Centar je tijekom 2016. godine, zaprimio 84 zahtjeva od strane fizičkih i pravnih osoba. 

Isto tako, u 2016. godini nadopunjeni su postojeći i izdvojeni novi fondovi civilne i vojne provenijencije pohranjeni u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata. Za pojedine fondove i zbirke napravljeni su sumarni inventar, analitički inventari ili inventarni popisi prema zahtjevima struke.

Nadalje, nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, te su u bazu podataka Centra o poginulima u Domovinskom ratu na okupiranom području Republike Hrvatske uneseni podatci iz skeniranog gradiva Sekretarijata unutarnjih poslova Vukovar o 618 novih osoba.  Istaknuto je da navedeno gradivo još uvijek nije u potpunosti pregledano, te da će nakon završetka pregleda istog, konačno biti sređeniji podatci o stradavanju ljudi na području istočne Slavonije, zapadnog Srijema i Baranje.

Također, nastavljeno je ažuriranje popisa poginulih branitelja i civila na slobodnom području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. Isti je nadopunjen te su istodobno iz popisa uklonjene osobe koje su pod sličnim imenima navedene dva puta. Konačni podatci za potrebe rada na ažuriranju očekuju se tijekom 2017. i 2018. godine, nakon što Ministarstvo uprave provjeri i nadopuni podatke iz baze podataka s civilnim žrtvama.

U 2016. godini Centar je sam i u suizdavaštvu objavio ukupno osam izdanja, dok je jedan naslov u fazi pripreme za tisak. Također, u znanstvenim ili stručnim časopisima, monografijama i zbornicima objavljeno je ukupno 24 znanstvenih i stručnih radova zaposlenika Centra s temama iz Domovinskog rata, a u pripremi za tisak je još 7 radova.

Tijekom 2016. godine Centar i njegovi zaposlenici sudjelovali su u pripremi 5 izložbi, te kao aktivni sudionici na približno 117 znanstvenih i stručnih skupova, javnih tribina i predavanja. Isto tako, u medijima su više stotina puta objavljivane vijesti o aktivnostima Centra, kao i intervjui djelatnika Centra.

Iako je sa znanstveno-istraživačkog aspekta pozitivno ocijenjen rad Centra, u raspravi je također istaknuta važnost podizanja znanja o ulozi i značenju Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj na međunarodnoj razini. S tim u svezi, istaknuta je važnost involviranja Centra u održavanju međunarodnih skupova, kao i izdavanja publikacija na engleskom jeziku. U tom kontekstu, istaknuta je važnost uključivanja u rad Centra i drugih stručnjaka iz područja filozofije, književnosti i sociologije. Također, tema rasprave bila je i ažuriranje popisa poginulih civila na području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

 PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2016. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici, održanoj 19. rujna 2017. godine, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Zaklade.

Predstavljajući aktivnosti Zaklade u 2016. godini, podnositelj Izvješća je istaknuo da je Zaklada vrednovala 402 projektna prijedloga, kontaktirano je 3.034 međunarodnih recenzenata, 170 projekata prihvaćeno je za financiranje, praćen je znanstveni rad na 449 projekata, obrađeno je 321 periodično izvješće, a 14 projekata je završeno. Vrednovano je 18 projektnih prijedloga i praćeno 27 projekata Fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja“ (UKF).

Zaposlena su 64 poslijedoktoranda, u okviru programa razvoja karijera mladih istraživača, odobreno je zapošljavanje 157 novih doktoranada, ukupno je financirano 309 doktoranada i obrađena su 162 periodična izvješća doktoranada. Objavljena su 1525 znanstvena rada, a doktorandi su objavili 198 radova i održali 564 izlaganja na znanstvenim skupovima.  

Tijekom 2016. godine Zaklada je financirala gotovo 450 znanstvenih istraživačkih projekata te 309 doktoranada u sklopu programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. Također, tijekom 2016. godine Zaklada je nastavila i s programom „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja“ s ciljem izrade baze podataka usustavljanih terminoloških zbirki. Krajem 2016. godine započelo je i financiranje projekata temeljem natječaja „Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena“.

Upravni odbor Zaklade održao je 21 sjednicu i dodijelio sredstva u iznosu višem od 95 milijuna kuna za znanstveno-istraživački rad na projektima.

Također, podnositelj izvješća je istaknuo da je Zaklada u 2016. godini postigla najbolje rezultate od svog osnutka, ali da i dalje djeluje u iznimno teškim uvjetima, posebice iz razloga što Republika Hrvatska nedovoljno ulaže u obrazovanje i znanost.

U 2016. godini Upravni odbor Zaklade osnovao je ukupno 23 panela za vrednovanje projektnih prijedloga prijavljenih na natječaje Hrvatske zaklade za znanost,  temeljem javnog poziva upućenog javnim znanstvenim ustanovama. Paneli su osnovani prema znanstvenim područjima, a osnovne zadaće panela su procjena o upućivanju projektnih prijedloga u daljnji postupak vrednovanja, utvrđivanje recenzenata te osiguravanje provedbe postupka vrednovanja u skladu s Priručnikom za vrednovanje projektnih prijedloga i ostalim općim aktima Zaklade. Paneli ukupno broje 146 članova iz reda istaknutih znanstvenika s međunarodno priznatim dostignućima, mandat im traje  tri godine, s mogućnošću jednog reizbora, a za svoj rad ne primaju naknadu.  

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su Godišnje izvješće o radu Zaklade za 2016. godinu, ocijenivši kako je Zaklada u navedenom razdoblju kvalitetno i transparentno obavljala svoju zakonsku zadaću, a što je vidljivo u svim segmentima Izvješća.  Članovi Odbora suglasni su u stavu, da unatoč prošlogodišnjem povećanju proračunskih sredstava u odnosu na izdavanja proteklih godina, Republika Hrvatska mora povećati ulaganja u znanost i visoko obrazovanje, budući da ulaganja u znanost predstavljaju važan čimbenik gospodarskog razvoja zemlje. U tom kontekstu, istaknuta je važnost poticanja financiranja projekata iz STEM područja u sinergiji s gospodarskim strukturama, a s ciljem postizanja konkurentnosti i razvoja Republike Hrvatske.

 Kada se govori o razvoju gospodarstva Republike Hrvatske mišljenje je članova Odbora da bi Zaklada trebala biti glavni pokretač ekonomije i razvoja ekonomije jedne zemlje odnosno ista bi trebala osigurati globalnu konkurentnost na tržištu rada Europske unije i šire. Tema rasprave bila je i problematika financiranja znanstveno-istraživačkog rada, te korištenje sredstava iz fondova Europske unije, pri čemu je naglašeno da su sredstva fondova Europske unije za znanost značajna, ali ona ne mogu biti kompenzacija nacionalnim izdvajanjima.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ZA i 1 SUZDRŽAN) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

z  a k  lj  u č  k a

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2016. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora  određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

   PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković 

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici održanoj 19. rujna 2017. godine Prijedlog odluke o imenovanju članice Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. srpnja 2017. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog raspravio kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da je Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 6. travnja 2017. godine, razriješio dužnosti člana Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, radi stupanja na dužnost koja priječi rad u Nacionalnom vijeću sukladno stavku 1. i 2. članka 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. S tim u svezi, Vlada Republike Hrvatske na temelju provedenog postupa, po objavljenom javnom pozivu, utvrdila je Prijedlog odluke o imenovanju članice Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje.
 
Bez rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (6 ZA I 2 SUZDRŽANA) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

ODLUKE O IMENOVANJU ČLANICE NACIONALNOG VIJEĆA ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici Odbora, održanoj 19. rujna 2017. godine Prijedlog odluke o razrješenju potpredsjednika i dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Prijedlog odluke o imenovanju potpredsjednika i dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2017. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora prijedlog raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
 
Predstavnica predlagatelja istaknula je da dosadašnjem potpredsjedniku i dijelu članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata ističe mandat od četiri godine. S tim u svezi, Vlada Republike Hrvatske je sukladno Zakonu o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, na sjednici održanoj 24. kolovoza 2017. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju potpredsjednika i dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Prijedlog odluke o imenovanju potpredsjednika i dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (6 ZA i 2 SUZDRŽANA) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

ODLUKE O RAZRJEŠENJU POTPREDSJEDNIKA I DIJELA ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

I

ODLUKE O IMENOVANJU POTPREDSJEDNIKA I DIJELA ČLANOVA UPRAVNOG VIJEĆA HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njene odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici, održanoj 19. rujna 2017. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 10. stavka 8. Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ broj 22/13) dostavilo Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala, aktom od 11. travnja 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

Predstavljajući aktivnosti Nacionalnog vijeća podnositeljica Izvješća istaknula je kako je Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala tijekom 2016. godine održalo šest sjednica, te četiri sastanka tematskih radnih skupina uspostavljenih 2015. godine koje se fokusirano bave određenim temama i aktivnostima iz programa rada Vijeća.

Također, u organizaciji Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i Ministarstva znanosti i obrazovanja održan je okrugli stol „Vještine budućnosti za razvoj hrvatskoga gospodarstva“. Središnja tema okruglog stola bilo je predstavljanje studije „Projekcije o budućim kretanjima na tržištu rada“ koju je na inicijativu Nacionalnog vijeća izradio Ekonomski institut, Zagreb, u sklopu projekta MZOS-a „Potpora radu HKO sektorskih vijeća i ostalih dionika u procesu provedbe HKO-a“, a koji je sufinancirao Europski socijalni fond. Isto tako, u organizaciji Nacionalnog vijeća i Ministarstva znanosti i obrazovanja, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, održana je konferencija „HKO kvalifikacije – za tržište, društvo ili pojedinca?“ na kojoj je održano niz rasprava i radionica.

Na konferenciji su sudjelovali relevantni predstavnici iz gospodarskog područja, eminentni stručnjaci iz područja visokog obrazovanja i predstavnici studenata. U sklopu konferencije, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala pružilo je priliku mladim istraživačima da predstave svoje radove koji su tematski vezani uz razvoj kvalifikacija primjenom HKO-a, modele ranog razvoja karijera mladih stručnjaka, zapošljivost i druge teme vezane uz razvoj ljudskih potencijala, te su tom prigodom odabrani i nagrađeni novčanim nagradama autori najboljih radova.

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala donijelo je Smjernice za usklađivanje studijskih programa sa standardima kvalifikacija i izradu novih studijskih programa usklađenih s HKO-om koje objašnjavaju cijeli postupak usklađivanja studijskih programa sa standardom kvalifikacije, odnosno razvojni ciklus kurikuluma u kojemu je ključna ulazna komponenta potreba tržišta rada koja dolazi iz standarda zanimanja, preko standarda kvalifikacije do novih ili inoviranih studijskih programa. Istodobno su donesene i Preporuke o primjeni Smjernica za usklađivanje studijskih programa sa standardima kvalifikacija i izradu novih studijskih programa usklađenih s HKO-om.

U raspravi članovi Odbora podržali su Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za 2016. godinu, posebno u dijelu koji se odnosi na vrednovanja politika obrazovanja te njihov doprinos u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske od osnutka Nacionalnog vijeća do danas. Također, u raspravi je zauzeto stajalište da je Izvješće o radu za 2016. godinu trebalo biti sadržajno potpunije, posebice u dijelu koji se odnosi na upisivanje standarda zanimanja u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Isto tako, istaknuta je važnost izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacija radi prepoznavanja kvalifikacija na tržištu rada Europske unije.  U tom kontekstu, a s ciljem unaprjeđenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj, te postizanja konkurentnosti i razvoja društva, sugerirano je predlagatelju da pro futuro poduzme potrebne mjere kako bi se u što kraćem roku standardi zanimanja evidentirali u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg               

z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA 2016. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici, održanoj 27. lipnja 2017. godine, Prijedlog zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, prvo čitanje, P.Z.E. br. 131,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. travnja 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici  predlagatelja.

Kako navodi predlagatelj predloženi Zakon o Agenciji treba stvoriti okvir za razvojne potrebe vezane uz jačanje i nadgradnju djelatnosti Agencije projektima financiranim iz fondova Europske unije. Također, predloženim zakonom stvorit će se prijeko potreban pravni okvir za omogućavanje ostvarenja funkcija Agencije primjerice poput učinkovitog integriranja postojećih i budućih programa u područjima obrazovanja, osposobljavanja, mladih, sporta i znanosti, u cilju otvorenosti prema građanima radi osiguravanja pravodobne, točne i provjerene informacije te stručne potpore u procesu prijave na natječaje, kao i uspješno korištenje sredstava Europske unije.

U raspravi članovi Odbora podržali su navedeni Prijedlog ocijenivši ga kvalitetnim rješenjem činjenicom što predložena zakonska rješenja omogućuju proširenje djelokruga rada  Agencije za provedbu projekata koji se odnose na obrazovanje, mlade, znanost, te prijavljivanje i provođenje projekata financiranih iz sredstava strukturnih fondova Europske unije. Također, pozitivnim su ocjenjena rješenja kojima su pooštreni uvjeti za izbor ravnatelja Agencije, te odredbe kojima je smanjen broj članova Upravnog vijeća Agencije.U tom kontekstu, članovi Odbora suglasni su u konstataciji kako će se donošenjem ovoga Zakona stvoriti podloga za restrukturiranje i unaprijeđenje  rada Agencije u cjelosti.

S ciljem poboljšanja transparentnosti zakonskog Prijedloga istaknuta je primjedba na mogućnost dorade članaka 10. stavaka 8. Prijedloga koja se odnosi na osiguravanje ugovora o radu, osobi koja je po isteku mandata obnašala dužnost ravnatelja Agencije. Isto tako u raspravi je izraženo mišljenje kojim je potrebno postrožiti uvjete odnosno godine radnog iskustva osobama (zamjeniku ravnatelja i pomoćnicima) koje pomažu ravnatelju Agencije u obavljanju djelatnosti Agencije, te je na taj način istaknuta primjedba na članak 12. stavak 2. Prijedloga.

Nastavno na raspravu odnosno na članak 12. stavak 2. Prijedloga izraženo je stajalište da bi se određivanje broja pomoćnika kao i sam postupak imenovanja pomoćnika ravnatelja trebao urediti podzakonskim aktima primjerice statutom Agencije.U djelu rasprave koja se odnosi na članak 19. Prijedloga kojim se uređuje usklađenje statuta i drugih općih akata u određenom vremenskom roku postavilo se pitanje njegove provedbe u predloženome roku te  mogućnost prolongacije. Isto tako, u raspravi istaknut je prijedlog da se web stranice upotpune Godišnjim izvješćima o radu  Agencije, te  Planom rada za tekuću godinu  kako bi isti bili dostupni javnosti u cjelosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je   odlučio predložiti Hrvatskom saboru   donošenje slijedećeg  z a k l j u č k a

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputiti će se  
           predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc.dr.sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc.dr.sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici, održanoj 27. lipnja 2017. godine, Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2016. godini koje je Hrvatskom saboru dostavila Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti, aktom od  26. travnja 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je Glavni tajnik Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti akademik Pavao Rudan.

Na temelju članka 7. Zakona o  Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), HAZU je Hrvatskome saboru uputila Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na trideset pet stranica, te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 120.

Tijekom 2016. održano je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 429 događanja. Od toga je održano: 88 sjednica Akademijinih razreda, 12 skupštinskih zasjedanja, 26 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata, 42 sjednica znanstvenih vijeća, 107 znanstvenih skupova, simpozija i okruglih stolova, 28 predavanja, 34 posjeta delegacija i događanja iz područja među institucijske i međunarodne suradnje, 54 predstavljanja knjiga, prezentacija programa, konferencija za novinare i projekcije filmova, 31 izložba u Akademijinim muzejsko-galerijskim jedinicama.

U 2016. godini svih  je devet Akademijinih razreda (Razred za društvene znanosti; Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; Razred za prirodne znanosti; Razred za medicinske znanosti; Razred za filološke znanosti; Razred za književnost; Razred za likovne umjetnosti; Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju; Razred za tehničke znanosti) tijekom 2016. godine održalo intenzitet svojih aktivnosti uključujući kako onu znanstvenoistraživačku, tako i nakladničku.

Tijekom 2016. godine Akademija je aktivno sudjelovala u svim oblicima međunarodne suradnje, a posebice u radu krovnih međunarodnih 7 znanstvenih organizacija kao što su All European Academies (ALLEA), European Academies Science Advisory Council (EASAC), Euro Mediterranean Academic Network (EMAN), Inter-Academy Panel (IAP) i International Union of Academies (IUA).

Muzejsko-galerijske jedinice Akademije (Gliptoteka, Kabinet grafike,Hrvatski muzej arhitekture, Strossmayerova galerija starih majstora) održale su tijekom 2016. godine brojne izložbe. Tijekom godine aktivno je djelovao Kabinet za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti, radom je otpočeo i Hrvatski muzej medicine i farmacije.

Tijekom 2016., osim redovitih knjižničnih aktivnosti vezanih uz korisnike te čuvanje, obnovu i analizu knjižne građe, katalogizirana su sveukupno 102 naslova novih Akademijinih izdanja i 139 naslova (417 svezaka) izdanja objavljenih uz potporu Akademijine Zaklade.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su podržali Izvješće o radu Akademije za 2016. godinu. Ususret 100.-toj obljetnici dana kada je Međimurje pripojeno matici zemlji ra istaknut je prijedlog za involviranost Akademije kroz brojne aktivnosti kako bi se jedan od najvažnijih datuma međimurske povijest proslavio na prigodan način.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati 

                                              IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I
                                                            UMJETNOSTI U 2016. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc.dr.sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
                                                                                                 
PREDSJEDNICA
doc.dr.sc. Vesna Bedeković

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 12. sjednici, održanoj 9. lipnja 2017. godine, Prijedlog za iskazivanje povjerenja prof. dr. sc. Blaženki Divjak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 119. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „ZA“ I 6 „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja prof. dr. sc. Blaženki Divjak za obavljanje dužnosti ministrice znanosti i obrazovanja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici, održanoj 7. lipnja 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da se ovim zakonskim prijedlogom postiže usklađenost s odredbama Direktive 2014/25/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava, a čime se podiže razina obvezujućih standarda u upravljanju organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava, razina transparentnosti i načini izvještavanja o njihovom radu te osiguravanje uvjeta prekograničnog internetskog korištenja glazbenih djela. Također, obrazložene su razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  

donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK
Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici, održanoj 2. svibnja 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 11. travnja 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 612-06/17-01/01, Urbroj: 50-17-14) od 27. travnja 2017. godine.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako su na temelju usvojenih primjedaba, prijedloga i mišljenja u Konačni prijedlog zakona obuhvaćena određena poboljšanja koja se odnose na nomotehničko uređenje teksta, te dodatno preciziranje pojedinih odredaba, primjerice poput onih koje definiraju rokove dostupnosti javnog arhivskog gradiva, kao i  uređenje pitanja koja se odnose na način korištenja arhivskog gradiva, cijena arhivskih usluga, prekršajnih odredbi  i dr.

U raspravi članovi Odbora podržali su navedeni Prijedlog. U tom kontekstu  pozitivnim su ocjenjena nastojanja kojim je predlagatelj uvažio određene primjedbe iznesene na Nacrt prijedloga kojim je tekst Konačnog prijedloga zakona u određenoj mjeri poboljšan. Isto tako članovi Odbora podržali su mišljenje Vlade Republike Hrvatske od 27. travnja 2017. zajedno sa predloženim amandmanima na Konačni prijedlog zakona. U dijelu rasprave koja se odnosi na izvore potrebnih sredstava za provođenje ovoga Zakona, mišljenje je članova Odbora da navedene odredbe nisu u  potpunosti precizirane budući da arhivi nemaju dovoljno slobodnog spremišnog prostora za preuzimanje novog gradiva, a što u njegovoj provedbi  zahtjeva osiguravanje dodatnih financijskih sredstava. Isto tako, tema rasprave bila je i izrada novog Zakona koja će na sveobuhvatan način normirati područje arhivskog gradiva i arhiva.

 Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA
        

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK
Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici, održanoj 19. travnja 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju  raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te se daje i popis pravnih akata Europske unije čija se provedba osigurava odnosno koji se prenose u pravni poredak Republike Hrvatske. Isto tako, Prijedlogom zakona propisuje se rok na koji se može odrediti preventivna zaštita dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra, te kojim se isključuje mogućnost produljenja trajanja preventivne zaštite istekom spomenutog roka. Također, donošenjem predmetnog zakona dodatno će se precizirati odredba o osiguranju naplate troškova privremenog skrbnika kulturnog dobra zasnivanjem zakonskog založnog prava u korist Grada Zagreba, grada ili općine koji su podmirili troškove skrbništva. Isto tako, donošenjem predmetnog zakona smanjit će se visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi na nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Nadalje, precizira se obveza stjecanja stručnih zvanja za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i pitanje plaćanja neizravne spomeničke rente i dr.

U raspravi članovi Odbora podržali su navedeni Prijedlog zakona. Pozitivnim su ocjenjena nastojanja kojim se ograničava mogućnost produljenja preventivne zaštite dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra.

  
Također, u dijelu rasprave koja se odnosi na članak 9. kojim se mijenja članak 114.a Zakona, izraženo je mišljenje članova Odbora da bi se među fizičkim i pravnim osobama - obveznicima plaćanja spomeničke rente, pro futuro trebale naći i pravne osobe iz područja energetike i ostale visokoprofitne djelatnosti, a što bi pridonijelo unaprjeđenju  financiranja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici održanoj 5. travnja 2017. godine Prijedlog odluke o razrješenju člana Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. ožujka 2017. godine.

Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je odredbom članka 12. stavka 1. točke 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 i 60/15), propisano da predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i prije isteka vremena na koje je imenovan, ako stupi na dužnost koja prijeći rad u Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Budući da je član Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj iz reda predstavnika visokih škola imenovan na dužnost koja priječi rad u Nacionalnom vijeću Vlada Republike Hrvatske sukladno odredbi članka 12. stavka 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju utvrdila je Prijedlog odluke o razrješenju člana Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.
  
Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je odlučio predložiti  Hrvatskome saboru 

d o n o š e nj e

   ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA NACIONALNOG VIJEĆA ZA    
ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ

u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK
Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici, održanoj 24. ožujka 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 3. ožujka 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U raspravi Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 23. ožujka 2017. (Klasa: 022-03/17-12/11, Urbroj: 50301-25/14-17-7) o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da će se predloženim izmjenama i dopunama osuvremeniti Zakon o arhivskom gradivu i arhivima kako bi se osigurao jednostavniji, učinkovitiji i izravniji uvid u arhivsko gradivo, a što bi dovelo do afirmacije i oživljavanja interesa za daljnje proučavanje i istraživanje hrvatske povijesti, te samim time i izbjegavanja relativizacije i onemogućavanja iskrivljavanja povijesnih činjenica. 

Također, prijedlogom zakona uredila bi se i neka opća pitanja dostupnosti korištenja arhivskog gradiva poput jasnih obveza i rokova za predaju gradiva arhivima, uklanjanje postupovnih zapreka dostupnosti arhivskog gradiva i uređenje pravne zaštite protiv neopravdanog odbijanja davanja odobrenja za korištenje arhivskog gradiva.
 
Članovi Odbora složili su se s ocjenom da je važeći Zakon o arhivskom gradivu i arhivima zastario i u pojedinim dijelovima manjkav, no mišljenja su da je s ciljem rješavanja navedene problematike potrebna izrada cjelovitog novog zakona koji će na sustavan i cjelovit način normirati navedeno područje arhivske građe i arhiva kao institucije, a što je u okviru planiranih normativnih aktivnosti predvidjela Vlada Republike Hrvatske.
 
Isto tako, budući da predloženim izmjenama nije dovoljno jasno normirana odredba koja se odnosi na dostupnost arhivskog gradiva s klasificiranim podatcima, istaknut je prijedlog  odnosno potreba njegovog usklađenja sa Zakonom o tajnosti podataka, te drugih propisa iz domene informacijske sigurnosti. S ciljem implementacije navedenog prijedloga  posebno je naglašeno da se u projekcijama Državnog proračuna za 2018. godinu osiguraju  dostatna sredstva za provedbu ovoga Zakona.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećih  

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

3. Predlagatelj zakona je, prije podnošenja Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, o istome obvezan pribaviti mišljenje Hrvatskog državnog arhiva, Agencije za zaštitu osobnih podataka, Pučke pravobraniteljice i Povjerenika za informiranje o pitanjima na koja se odnosi Konačni prijedlog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

                                                                                                  PREDSJEDNIK

        Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici, održanoj 1. veljače 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. siječnja 2017. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako će se predloženim Zakonom podići razina obvezujućih standarda u upravljanju, osobito financijskom, organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava, kao i razina transparentnosti i izvješćivanja o njihovom radu, te osigurati potrebni preduvjeti za odobravanje prekograničnog internetskog korištenja glazbenih djela. Također, predloženim Zakonom uspostavit će se pravni okvir kojim će se detaljno urediti način rada svih vrsta organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava, njihov odnos s članovima, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava na unutarnjem tržištu Europske unije, te s korisnicima autorskih djela i predmeta srodnih prava. 

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA

2.   Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK
Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 17. siječnja 2017. godine, održao je objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 74   koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. siječnja 2017. godine i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 66.,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 9. prosinca 2016. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenim pitanjima   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

- Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona. P.Z. br.74.,

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže stvoriti pravni temelj za donošenje pravilnika kojim će se urediti provođenje postupka u kojem se utvrđuje da li učenik ostvaruje pravo na potporu pomoćnika u nastavi odnosno stručnih komunikacijskih posrednika, kao i propisivanje načina i sadržaja osposobljavanja pomoćnika u nastavi odnosno stručnih komunikacijskih posrednika. Donošenjem navedenog pravilnika učenicima s teškoćama u razvoju omogućit će se bolja dostupnost odgoju i obrazovanju te bolje ostvarivanje ishoda.

Isto tako,  budući da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje licencije ravnatelja školskih ustanova predstavnik predlagatelja pojasnio je potrebu brisanja odredbe članka 126.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a koja je na snazi od 1. siječnja 2017. godine.

- Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 66.,

O predloženoj točci dnevnog reda predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Prijedlogom zakona, zbog ne ispunjavanja preduvjeta za stjecanje licencije za ravnatelje, predlaže odgoda stupanja na snagu odredbe članka 126.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi sa 1. siječnja 2017. godine na 1. siječnja 2019. godine.

Nakon uvodnih obrazloženja održana je rasprava o predloženim zakonima.

U raspravi je zauzeto stajalište kako je u postupku profesionalizacije, odnosno  licenciranja ravnatelja u školskim ustanovama, potrebno posvetiti posebnu pozornost, budući da isto predstavlja značajan iskorak u osposobljavanju i jačanju  uloge ravnatelja školskih ustanova na području Republike Hrvatske. Isto tako, mišljenja su kako propisivanju licencije za ravnatelja kao jednog od uvjeta Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, mora prethoditi postupak donošenja provedbenog propisa odnosno pravilnika kojim će se urediti program uspostavljanja sustava licenciranja. U tom kontekstu istaknuta je potreba utvrđivanja Standarda kvalitete u odgojno-obrazovnim ustanovama kroz  uspostavljanje kriterija samovrednovanja i vanjskog vrednovanja kvalitete rada školskih ustanova.

Nakon provedene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 74.
Odbor je većinom glasova (5 glasova “ZA”, 3 glasa “PROTIV” I 1 “SUZDRŽAN” glas) odlučio predložiti Hrvatskom saboru   d o n o š e n j e  

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Nakon provedene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 66, 
Odbor je većinom glasova (4 glasova “ZA”, 3 glasa “PROTIV” I 2 “SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka:

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI   ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNIK
Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici, održanoj 9. prosinca 2016. godine, Prijedlog  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine. Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Prijedlog proračuna u 2017. godini  temelji se na projekciji gospodarskog rasta BDP-a od 3,2 %.  Ukupni prihodi Državnog proračuna u 2017. godini planirani su u iznosu od 121,6 milijardi kuna, dok su za 2018. projicirani u iznosu od 127,3 milijarde kuna. U 2017. godini ukupni rashodi Državnog proračuna planirani su u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2016. godinu. U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, očekuje se planirani manjak od 1,6% BDP-a u 2017. pa njegovo smanjenje na 1,1% u 2018. odnosno 0,8% BDP-a u 2019. godini. Pritom će najveći doprinos ukupnom manjku konsolidirane opće države dati državni proračun koji će u 2017. zabilježiti manjak od 1,9% BDP-a, u 2018. od 1,5% BDP-a, a u 2019. godini od 1% BDP-a. Izvanproračunski korisnici i u promatranom srednjoročnom razdoblju bilježit će višak na prosječnoj razini od 0,3% BDP-a dok će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imat višak od 0,1% BDP-a.
    
Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđena su sredstva u iznosu od 15.616.066.298 milijardi kuna za 2017. godinu što predstavlja 1.831.244.909 milijardi kuna više u odnosu na prošlu godinu, dok su na poziciji Ministarstva kulture predviđena sredstva u iznosu od 1.131.630.814 milijardi kuna što je za 207.685.144 milijuna kuna više naspram 2016. godine. Isto tako, Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđeno je povećanje sredstava, te ona prema Prijedlogu proračuna za 2017. godinu iznose 67.252.850 milijuna kuna i u odnosu na 2016. godinu povećana su za 1.079.146 milijuna kuna.
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su prijedlog Proračuna za 2017. godinu, posebno u dijelu kojim se povećavaju sredstva na poziciji Ministarstva kulture, te Ministarstva znanosti i obrazovanja. U dijelu rasprave o ulozi i značaju predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj zaključeno je da predviđena financijska sredstva za programe odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi treba u budućnosti povećavati. U tom kontekstu istaknuta je problematika Dječjeg centra Voštarnica, s kojom se Centar susreće u obavljanju svoje djelatnosti.

Također, u dijelu rasprave o provedbi kurikularne reforme kao jedne od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ukazana je potreba za što žurnijim donošenjem Akcijskog plana kako bi se ista mogla provesti u cijelosti. Isto tako, raspravljajući o ulozi Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, kao instrumenta kojim se uređuje sustav kvalifikacija, mišljenja je pojedinih članova Odbora da predložena financijska sredstva ne predstavljaju iskorak u odnosu na prethodnu godinu. Također, tema rasprave bila je i jasnije definiranje stavki koje se odnose na licenciranje ravnatelja školskih ustanova, te stavki i podstavki koje definiraju programe obrazovanja romske nacionalne manjine.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU
S PROJEKCIJAMA ZA 2018. I 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 

 
                                                                                                PREDSJEDNIK

                                                                                     Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici, održanoj 9. prosinca 2016. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim zakonom uređuju prihodi i primitci rashodi i izdaci Državnog proračuna za 2017. godinu, te njegovo izvršavanje. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu sa makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2017. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru   d o n o š e n j e  

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE
HRVATSKE ZA 2017. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 

                                                                                                 PREDSJEDNIK

                                                                                   Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici održanoj 10. studenoga 2016. godine, Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2015. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 10. svibnja 2016. godine. Odbor je sukladno odredbi članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je akademik Pavao Rudan, glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na temelju članka 7. Zakona o  Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti(Narodne novine br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), Akademija je Hrvatskome saboru uputila Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na sedamnaest  stranica, te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 119.

Tijekom 2015. Akademija je ostvarila iznimnu aktivnost s ukupno 471 događanjem: 89 sjednica Akademijinih razreda, 32 sjednice znanstvenih vijeća, 34 sjednice odbora, povjerenstava i uredništava, 123 znanstvena skupa, simpozija, savjetovanja i okrugla stola, 3 skupštinska zasjedanja (2 Redovite skupštine i Dan Akademije), 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i izvedbe koncerata, 42 posjeta delegacija i događanja iz područja međuinstitucijske i međunarodne suradnje, 38 radnih predavanja, 50 predstavljanja knjiga, konferencija za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 30 izložbi i 7 komemoracija.

Akademija je sudjelovala u manifestacijama Noć knjige i Noć muzeja (Strossmayerova galerija starih majstora, Kabinet grafike, Gliptoteka, Hrvatski muzej arhitekture i Knjižnica), koje je posjetilo više od 10.000 posjetitelja. S više manifestacija Hrvatska akademija sudjelovala je na Festivalu Francuske u Hrvatskoj "Rendes-vous".

Pod okriljem Hrvatske akademije započele su pripreme za obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog, uz djelovanje Povjerenstva za obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke čiji je predsjednik akademik Zvonko Kusić. Tijekom 2015. godine Hrvatska je akademija aktivno sudjelovala u svim oblicima međunarodne suradnje, a posebice u radu krovnih međunarodnih znanstvenih organizacija kao što su All European Academies (ALLEA), European Academies Science Advisory Council (EASAC), Euro Mediterranean Academic Network (EMAN), Inter-Academy Panel (IAP) i International Union of Academies (IUA). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nacionalni je koordinator programa HERA (Humanities in the European Research Area). Tijekom 2015. godine zahvaljujući djelovanju Hrvatske akademije i njezinih članova, te Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je ukupno 266 publikacija.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Akademije za proteklu godinu, pri čemu su pozitivnim ocijenjena nastojanja Akademije kojima se kontinuirano promiče znanstveni, gospodarski i kulturni napredak Republike Hrvatske. Također, pohvaljen je angažman Akademije u održavanju prvog znanstvenog skupa o položaju romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Kao preporuka u daljnjem radu, istaknuta je potreba za involviranost Akademije u rješavanju aktualnih društvenih pitanja, primjerice poput pitanja demografske obnove i slično. Isto tako, tema rasprave bila je i financijsko poslovanje Akademije odnosno  prijenosi sredstava od pravnih osoba izvan proračuna tzv. kapitalne donacije.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno  je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a

               PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI   I UMJETNOSTI U 2015. GODINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

                                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                              Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici, održanoj 10. studenoga 2016. godine, Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 10. stavka 8. Zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ broj 22/13) dostavilo Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala, aktom od 6. lipnja 2016. godine. Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je prof.dr.sc. Ružica Beljo Lučić, predsjednica Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala. Podnositeljica je istaknula da je sukladno odredbi članka 10. stavka 1. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala središnje strateško tijelo Republike Hrvatske za razvoj Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Predstavljajući aktivnosti Nacionalnog vijeća podnositeljica Izvješća istaknula je kako je  Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala od svog osnutka do kraja prosinca 2015. godine održalo 12. sjednica.

Također, Nacionalno vijeće uspostavilo je pet tematskih radnih skupina koje se bave određenim temama i aktivnostima iz programa rada Vijeća: 1. Obrazovni programi, 2. Analize, 3. Uklanjanje prepreka, 4. Vidljivost i 5. Praćenje, vrednovanje i preporuke.  Radne skupine održale su ukupno 22 sastanka. Tematska radna skupina 2. Analize utvrdila je da su analitičke podloge koje su korištene za izradu razvojnih dokumenata poput Industrijske strategije RH 2014.-2020. i Strategije pametne specijalizacije RH, dobra osnova za određivanje djelatnosti s potencijalom razvoja u Republici Hrvatskoj u 2016. godini. Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske primarno je usmjerena na poticanje razvoja inovativnih i visokih tehnologija velike dodane vrijednosti koje trebaju postati generator budućeg gospodarskog razvoja. Kao rezultat rada tematskih radnih skupina, 22. i 23. listopada 2015. održana je konferencija „Hrvatski kvalifikacijski okvir; znanje i kreativnost“ koja je okupila domaće i europske stručnjake iz područja obrazovanja, znanosti, tehnologije, umjetnosti i gospodarstva, mlade istraživače i nositelje projekata vezanih uz razvoj i primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

U raspravi članovi Odbora pozitivnim su ocijenili rad Nacionalnog vijeća u proteklom razdoblju, budući da je isto izvršavalo svoju zakonsku zadaću, posebno u dijelu koji se odnosi na procjenu i vrednovanje politike obrazovanja, zapošljavanja te cjeloživotnoga profesionalnog usmjeravanja. Na tragu toga, a s ciljem jačanja uloge Nacionalnog vijeća zauzeto je stajalište da se akti/preporuke istoga trebaju uvažiti, posebno u dijelu koji se odnosi na uključenje romske djece u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg   z a k lj u č k a

           PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA 2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici održanoj 10. studenoga 2016. godine, Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 9. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (Narodne novine br. 178/04), dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 27. lipnja 2016. godine. Odbor je temeljem članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora navedeno Izvješće raspravio u svojstvu  matičnog radnog tijela.
        
Uvodno obrazloženje podnio je izv.prof.dr.sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Predstavljajući aktivnosti i izdavačku djelatnost Centra za 2015. godinu podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Centar u 2015. godini, preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio: 31 d/m konvencionalnog gradiva, 60 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD), 1 vanjski disk od 100 GB, 14 digitalnih panoa, 300 pozitiva fotografija, 700 digitalnih fotografija, 16 digitalnih zemljovida, 86 sati memoarskog gradiva, 1300 kratica teksta memoarskog gradiva, periodiku Službeni listovi SFRJ 1956.-1991. – ukupno 33 knjige.

Tijekom 2015. godine Centar je radi zaštitnog digitaliziranja preuzeo od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske gradivo tzv. RSK (1991.-1998.) te je izvršeno njihovo digitaliziranje. Preuzeto je i 8 d/m arhivskog gradiva tzv. RSK koje je u postupku digitalizacije. Isto tako, nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubici Republike Hrvatske u Domovinskom ratu te ažuriranje popisa poginulih branitelja i civila na slobodnom području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata. U 2015. godini Centar je kupio 13 knjiga, darovanjem i razmjenom s pojedincima i ustanovama Centar je dobio 65 knjige, tako je na kraju godine knjižnica Centra imala ukupno 1247 pojedinačnih naslova, odnosno 1903 knjige uz još 381 naslov u digitalnoj knjižnici.Također u 2015. godini Centar je objavio 8 knjiga, a 1 knjiga je pripremljena za tisak. Nadalje, tijekom 2015. objavljeno je ukupno 24 znanstvenih ili stručnih radova zaposlenika Centra s temama iz Domovinskog rata. Centar je sudjelovao u pripremi 5 izložbi kao organizator i suorganizator.

Tijekom 2015. godine Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i njegovi zaposlenici sudjelovali su kao organizatori ili suorganizatori, te kao aktivni sudionici na više od stotinu znanstvenih i stručnih skupova, javnih tribina i predavanja, te promocija i izložbi. Centar je krajem 2015. imao 7 doktora znanosti, 4 zaposlenica i zaposlenika bilo je na doktorskom studiju iz nacionalne povijesti 20. stoljeća – Domovinski rat. Sve troškove stjecanja doktorata, kao i troškove raznih stručnih usavršavanja za svoje djelatnike Centar je platio vlastitim sredstvima.

Ukupni prihodi Centra u 2015. godini iznosili su 2.849.939,00 kuna i veći su od prihoda iz 2014. godine. Razlika se pripisuje ostvarenim većim vlastitim prihodima u odnosu na prethodnu godinu. Iako su odobrena veća novčana sredstva za redovnu djelatnost ista su posljedica materijalnih prava zaposlenika. Rashodi za 2015. godinu iznose 3.061.990,00 kn i veći su za 263.454,00 kuna u odnosu na rashode iz 2014. godine.  Razlika se pripisuje znatno većim troškovima tiskovnih izdanja Centra, te većim ulaganjima u nabavu nefinancijske imovine. Ukupan rezultat poslovanja Centra u 2015. godini je pozitivan i iznosi 453.280,00 kuna.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Centra za 2015. godinu, ocijenivši kako je Centar kroz proteklu godinu kvalitetno obavljao svoju zadaću, što navedeno Izvješće čini cjelovitim u svim njegovim dijelovima. Isto tako, s ciljem poboljšanja djelatnosti Centra, tema rasprave bila su i raspoloživa financijska sredstva s kojima Centar raspolaže,  u tom kontekstu zauzeto je stajalište da se ista pro futuro trebaju povećavati kako bi Centar još kvalitetnije mogao obavljati svoju zakonom određenu zadaću. Također, u raspravi je ukazano na problematiku s kojom se susreće Centar u ažuriranju popisa poginulih branitelja i civila na području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje z a k l j u č k a

 PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKOG MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOG CENTRA DOMOVINSKOG RATA ZA 2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara,  predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora. 
 

PREDSJEDNIK

Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici, održanoj 2. studenoga 2016. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju dostavio glavni državni revizor, aktom od 9. lipnja 2016. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Sukladno odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“ br. 80/11), Državni ured za reviziju podnio je 9. lipnja 2016. godine Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2014. godinu.

 U uvodnom dijelu istaknuto je kako je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 68 visokih učilišta, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2014. godinu. Tako je revizijom obuhvaćeno 7 sveučilišta, 55 fakulteta i akademija te 6 veleučilišta.

Ciljevi revizije bili su utvrditi istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, analizirati ostvarenje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u skladu s planom, provjeriti usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, provjeriti i ocijeniti učinkovitost korištenja sredstava, te provjeriti druge aktivnosti u vezi s poslovanjem visokih učilišta.

U skladu s utvrđenim ciljevima revizijom su obuhvaćeni djelokrug i unutarnje ustrojstvo, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihodi i primici, rashodi i izdaci, imovina, obveze te postupci javne nabave.

Prihodi i primici revizijom obuhvaćenih visokih učilišta iznosili su 3.992.749.642,00 kn, a rashodi i izdaci 3.971.360.113,00 kn. Višak prihoda i primitaka iskazalo je 38 visokih učilišta u ukupnom iznosu od 70.879.142,00 kn, manjak prihoda 28 visokih učilišta u ukupnom iznosu od 49.489.613,00 kn, a dva su visoka učilišta ukupne rashode iskazale u visini ukupnih prihoda. Iz ranijih razdoblja prenesen je višak prihoda u iznosu od 506.077.165,00 kn kojim je dijelom pokriven manjak prihoda tekuće godine. Manjak prihoda u naredno razdoblje prenijelo je jedanaest visokih učilišta u ukupnom iznosu od 40.173.268,00 kn, a višak prihoda je prenijelo 55 visokih učilišta u iznosu od 527.466.694,00 kn.

O financijskim izvještajima i poslovanju visokih učilišta za 2014. godinu izražena su 34 bezuvjetna i 34 uvjetna mišljenja. Visoka učilišta, za koja su izražena uvjetna mišljenja, nisu u dovoljnoj mjeri uspostavila unutarnje kontrole kojima bi se osiguralo zakonito i namjensko korištenje sredstava, što je utjecalo i na pojavu nepravilnosti u području planiranja, računovodstvenog poslovanja, prihoda, rashoda, imovine te javne nabave. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke čija bi provedba pridonijela povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te učinkovitosti korištenja sredstava.

Članovi Odbora smatraju da je Izvješće izrađeno na vrlo koncizan i kvalitetan način, budući da isto prikazuje stvarno stanje u kojima se sveučilišta i visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj trenutno nalaze. Također, mišljenje je članova Odbora da navedeno Izvješće predstavlja kvalitativni iskorak u odnosu na Izvješće iz 2009. godine.

Također, s ciljem otklanjanja određenih nepravilnosti utvrđenih nalazima državne revizije, istaknuta je potreba normativnog uređenja pojedinih područja financijskog poslovanja, te donošenje jedinstvenih pravila koja bi omogućila transparentnost u poslovanju visokoškolskih ustanova na području Republike Hrvatske. Na tragu toga, mišljenje je pojedinih članova Odbora da je pitanje isplate naknada autorskih honorara i ugovora o djelu potrebno preciznije dodatno urediti. Također, naglašena je važnost donošenja Pravilnika o korištenju vlastitih prihoda, te mogućnost osnivanja internih revizija unutar Sveučilišta koje bi omogućile provođenje preporuka Državnog ureda za reviziju i na taj način doprinijeli usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 10 ZA I 1 SUZDRŽAN) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg   z a k lj u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ FINANCIJSKOJ REVIZIJI VISOKIH UČILIŠTA ZA 2014. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

                                                                                                PREDSJEDNIK

           Andro Krstulović Opara

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici, održanoj 2. studenoga 2016. godine, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 23. svibnja 2016. godine.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Zaklade.

Predstavljajući aktivnosti Zaklade za  2015. godinu  podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Zaklada financirala i pratila ukupno 449 projekata u ukupnoj vrijednosti od oko 320 milijuna kuna. Od toga se 332 projekta provode u programu „Istraživački projekti“, 97 projekata u programu „Uspostavni istraživački projekti“, 6 projekata u programu „Partnerstvo u istraživanjima“, 3 u programu „Suradni istraživački programi“, 3 u programu „Uspostavne potpore“, 3 u programu „Istraživački projekti-temeljna istraživanja“ te 5 projekata u programu „RNP-Programi istraživačkog umrežavanja“. Istovremeno, putem „Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ financirana je bruto plaća 176 doktoranada.

U okviru Fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja“ financirano je i praćeno 27 projekata u ukupnoj vrijednosti od oko 32 milijuna kuna.

Tijekom 2015. godine dodatno su unaprijeđeni postupci zaprimanja i vrednovanja prijava na natječaje za istraživačke projekte i izobrazbu doktoranada, a pojednostavljen je i način izvješćivanja, čime je Zaklada odgovorila na primjedbe znanstvene zajednice. Pritom je zadržana transparentnost evaluacije i odlučivanja o financiranju najbolje vrednovanih projekata te praćenje odgovornog korištenja novca koji je Zakladi povjeren za ostvarivanje njezine svrhe.

Također, u 2015. godini novi izazov bilo je praćenje projekata budući su na vrednovanje počela pristizati prva periodična izvješća prethodno odobrenih i financiranih projekata. Unatoč nedostatku financijskih sredstava Zaklada je nastojala ispuniti svoju ulogu središnjeg tijela koje osigurava financijsku potporu te jačati kadrovski i proceduralno, a time pomoći pozicioniranju znanosti kao pokretača pozitivnih gospodarskih i društvenih promjena.

U raspravi članovi Odbora  pohvalili su  Godišnje izvješće Zaklade  ocijenivši kako je Zaklada kroz proteklu godinu kvalitetno obavljala svoju zakonsku zadaću, što navedeno Izvješće čini transparentnim u svim njegovim dijelovima. Također, pohvaljeni su napori Zaklade u rješavanju problematike financiranja istraživanja mladih znanstvenih istraživača, kojim je osigurano financiranje znanstvenih istraživanja te razvoja karijera mladih istraživača. Isto tako, svjesni  činjenice da Hrvatska zaklada za znanost zauzima središnje mjesto u financiranju znanstvenih istraživanja, zauzeto je stajalište da Republika Hrvatska mora u narednom razdoblju povećati ulaganja u znanost i visoko obrazovanje, budući da ista predstavljaju važan čimbenik gospodarskog razvoja zemlje.

Također, raspravljalo se i o problematici financiranja znanstveno-istraživačkog rada, te korištenje sredstava iz fondova Europske unije kao i osiguranje nacionalnih inicijalnih sredstava koja su nužna za prijavu europskih projekata, pri čemu je naglašeno da su sredstva fondova Europske unije za znanost su značajna, ali ona ne mogu biti kompenzacija smanjenim nacionalnim izdvajanjima. 

Isto tako, tema rasprave bila je kriterij odabira recenzenata za znanstvene projekte, te nelogičnost obveze prijavljivanja pojedinih humanističkih projekata primjerice iz kroatistike  na engleskom jeziku.
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (10 ZA i 1 PROTIV)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

                                      z  a k  lj  u č  k a

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je Andro Krstulović Opara, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
 
 

PREDSJEDNIK

        Andro Krstulović Opara