Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 17. sjednici, održanoj 16. studenoga 2017. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.
Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.
Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju od 2018 – 2020. godine temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir učinke sveobuhvatne porezne reforme koja je stupila na snagu početkom 2017. godine, te učinke daljnjeg poreznog rasterećenja koje se planira provesti do kraja 2017., s primjenom u 2018. godini.
Prijedlog proračuna u 2018. godini temelji se na projekciji gospodarskog rasta BDP-a od 2,9 %. Ukupni prihodi Državnog proračuna u 2018. godini planirani su u iznosu od 129 milijardi kuna, dok su za 2019. godinu projicirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna. Daljnjim rastom gospodarske aktivnosti prema kraju razdoblja ukupni prihodi proračuna za 2020. godinu projiciraju se u iznosu od 137,3 milijarde kuna.
U 2018. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 3,9 % ili 5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 129 milijardi kuna te planiranih rashoda u iznosu od 133,3 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2018. godinu iznosi 4,3 milijarde kuna ili 1,1% bruto domaćeg proizvoda.
Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2018. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 16.124.573.259 kuna što predstavlja 399.706.461 kuna više u odnosu na prošlu godinu, dok su na poziciji Ministarstva kulture predviđena sredstva u iznosu od 1.209.592.084 kuna što je za 73.576.270 kuna više naspram 2017. godine. Isto tako, Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđeno je povećanje sredstava, te ona prema Prijedlogu proračuna za 2018. godinu iznose 72.521.916 kuna i u odnosu na 2017. godinu povećana su za 5.269.066 kuna.
Obrazlažući Prijedlog Državnog proračuna za 2018. godinu sa pozicija Ministarstva znanosti i obrazovanja, istaknuto je da proračun Ministarstva prati četiri glavna cilja sukladno Nacionalnom programu Vlade Republike Hrvatske i to:
1. reforma općeg obrazovanja;
2. reforma strukovnog obrazovanja;
3. poticanje izvrsnosti u znanosti i obrazovanju, kao i osiguravanje jednakih mogućnosti u tome području;
4. relevantno i konkurentno visoko obrazovanje.
Također, vezano za provedbu reforme obrazovanja naglašeno je da Ministarstvo planira povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 150 milijuna kuna kako bi se aktivnosti vezane za edukaciju nastavnika, izrade materijala te opremanje škola u cijelosti osigurale.
Vezano za proračun Ministarstva kulture, istaknuto je povećanje sredstava u svim djelatnostima kulture, posebno u onom dijelu kulturnog stvaralaštva koja su prethodnih godina bila umanjena. Također, naglašena je važnost realizacije programa Nacionalne strategije poticanja čitanja, a u koji su uključeni svi projekti za djecu i mlade. U tom kontekstu naglašena je i važnost pojedinih programa, primjerice poput programa Ruksak (pun) kulture kojemu je cilj poticanje djece i mladih na razumijevanje i usvajanje umjetnosti i kulture.
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su prijedlog Proračuna za 2018. godinu, posebno u dijelu kojim se povećavaju sredstva na poziciji Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja te povećanje sredstava na poziciji HAZU-a.
Kada je riječ o provedbi kurikularne reforme, kao jednog od ciljeva Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, istaknuta je važnost usavršavanja, odnosno obrazovanja učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjih školama te povećanje sredstava kako bi se reforma obrazovanja mogla provesti u cijelosti. S tim u svezi, naglašena je važnost sustava obrazovanja odraslih te razvoj kurikula za strukovno obrazovanje. Nadalje, u raspravi je ukazano na žurnost provedbe postupka licenciranja ravnatelja školskih ustanova budući da licenciranje predstavlja značajan iskorak u osposobljavanju i jačanju uloge ravnatelja.
Isto tako, u raspravi je iskazano zadovoljstvo za povećanje sredstava programa izrade udžbenika za slijepe i slabovidne učenike i studente, programe prevencije nasilja u školama te programe državne nagrade za izuzetne rezultate u obrazovanju i tehničkoj kulturi. Također, budući da su znanost i obrazovanje bitni čimbenici za razvoj društvene zajednice, istaknuta je važnost ulaganja u znanstveno-istraživačku djelatnost pri čemu su pozitivnim ocjenjena nastojanja Ministarstva znanosti i obrazovanja kojima je predviđeno povećanje sredstava Hrvatske zaklade za znanost, odnosno programa doktoranada i poslijedoktoranada Zaklade. U tom kontekstu, a uvažavajući činjenicu da objavljivanje radova u znanstvenim časopisima predstavlja temeljni korak za napredovanje u karijeri znanstvenika istaknuta je nužnost povećanja sredstava u dijelu koji se odnosi na poticanje znanstvene publikacije.
Također, u raspravi je istaknuta važnost regionalnih Sveučilišta za razvoj jedinica lokalne uprave i regionalne samouprave, te potreba povećavanja proračunskih sredstava za obavljanje redovne djelatnosti koja se odnosi na bruto plaće zaposlenika, u ovome slučaju Sveučilišta u Puli, a koje je prema mišljenju pojedinih članova Odbora smanjeno u odnosu na rashode za zaposlene drugih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Isto tako, u raspravi je ukazano na problematiku napredovanja u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja te davanje suglasnosti za isto. Nadalje, u raspravi o redovnoj djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu istaknuta je važnost ugovaranja materijalnih prava zaposlenika, odnosno isplate regresa i božićnica. Također, tema rasprave bila je i poboljšanje financiranja znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja kroz jačanje instituta programskih ugovora.
Nastavno na raspravu, pojedini članovi Odbora izrazili su mišljenje da bi Republika Hrvatska poput drugih europskih zemalja, a s ciljem gospodarskog razvitka, trebala povećati ulaganja u znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.
U dijelu rasprave o proračunskim pozicijama Ministarstva kulture naglašena je važnost realizacije programa Europske prijestolnice kulture 2020.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 ”ZA” i 2 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU
S PROJEKCIJAMA ZA 2019. I 2020. GODINU
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković