Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici, održanoj 6. srpnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine.
Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica znanosti i obrazovanja.
Predstavljajući Konačni prijedlog zakona ministrica je istaknula kako se ovim izmjenama i dopunama Zakona definira svrha, ciljevi i struktura, kao i način donošenja kurikularnih dokumenata vezanih uz kurikularnu reformu sustava odgoja i obrazovanja. Isto tako, preciznim propisivanjem postupka ispisivanja učenika iz jedne školske ustanove i upisivanja u drugu školsku ustanovu, olakšava se provedba navedenog postupka učenicima, njihovim roditeljima i radnicima školskih ustanova.
Također, propisuje se mogućnost da uz školske ustanove i institucije iz sustava odgoja i obrazovanja, eksperimentalni program predlaže Ministarstvo. Nadalje, definira se zakonski temelj za donošenje pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi kako bi se donijeli minimalni standardi za njegovu provedbu. Precizira se postupak izricanja pedagoških mjera učenicima i uvodi se mogućnost ukidanja pedagoških mjera učenicima koji su poboljšali ponašanje. Jasno se definira kako učitelji i nastavnici koji izvode dopunski nastavni rad s učenicima, navedeni posao obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna. Regulira se način zapošljavanja radnika u školskim ustanovama koje sudjeluju u projektima Europske unije u kojima su osigurana sredstva za plaće radnika.
Ministrica je također istaknula kako se zakonskim prijedlogom omogućava odgojno-obrazovnim radnicima koji su obvezni steći pedagoške kompetencije i/ili položiti stručni ispit u zakonskom roku, produživanje roka za ispunjenje obveza, u slučaju da iste nisu uspjeli ispuniti radi privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta. Nadalje, stvara se zakonski temelj za propisivanje odgovarajućih kvalifikacija nastavnika strukovnih škola, kurikulumom nastavnog predmeta. Isto tako, ne oduzimajući pravo na otpremninu osobama kojima se otkazuju ugovori o radu poslovno uvjetovanim otkazom iz gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga, a koje to pravo ostvaruju sukladno propisima koji uređuju radne odnose, osobama koje su bez prekida radnog kontinuiteta nastavile rad u drugoj školskoj ustanovi zapošljavanjem bez prethodnog objavljivanja natječaja - posredstvom ureda državne uprave i ostvarivanjem prednosti pri zapošljavanju, propisuje se obveza vraćanja otpremnine školskoj ustanovi koja joj je otpremninu isplatila, ako od trenutka otkaza do trenutka novog zapošljavanja nije prošlo tri mjeseca. Također, pojednostavljuje se postupak imenovanja ravnatelja školskih ustanova, a ujedno se otvara mogućnost da se u natječajnom postupku odabere što kvalitetniji kandidat.
Zaključno, ministrica je istaknula koje su razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
U raspravi članovi Odbora podržali su navedeni Prijedlog pri čemu su pozitivnim ocijenjena nastojanja kojima će se ovim zakonskim prijedlogom, između ostalog, omogućiti donošenje kurikularnih dokumenta vezanih za provedbu kurikularne reforme odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Suprotno tome, kada se govori o dokumentima na temelju kojih se ostvaruje sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, mišljenje je pojedinih članova Odbora da je pojmovnik kurikularnih dokumenata potrebno preciznije kvalificirati kako implementacija kurikularnih dokumenata ne bi izazvala određene dvojbe. Isto tako, u dijelu rasprave o postupku imenovanja ravnatelja školskih ustanova (članak 40. Prijedloga zakona) istaknuto je mišljenje kako bi uvjete za izbor ravnatelja koji se vrednuju u natječajnom postupku trebalo preciznije definirati, odnosno, pojednostaviti, posebno u dijelu koji se odnosi na dodatne kompetencije ravnatelja.
U tom kontekstu, a s ciljem postizanja kvalitete pri izboru ravnatelja školskih ustanova, sugerirano je predlagatelju da pro futuro razmotri mogućnost donošenja pravilnika koji bi na detaljniji način uredio postupak izbora ravnatelja u smislu dodatnih kompetencija. Također, u raspravi postavljeno je pitanje da li se odredba članka 43. Prijedloga koja se odnosi na projekte javno-privatnog partnerstva odnosi na sve buduće projekte ili ima i retroaktivni učinak na ranije sklopljene projekte javno-privatnog partnerstva.
Isto tako, članovi Odbora raspravljali su o članku 29. Prijedloga kojim se mijenja članak 105. važećeg zakona, a kojim se učitelji razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom/ modulom, prilikom javljanja na natječaj za posao u predmetnoj nastavi osnovne škole, rangiraju kao treći na listi za zapošljavanje iza nastavničkih, ali i nenastavničkih smjerova drugih fakulteta sa stečenim pedagoško-psihološkim kompetencijama. U prigovoru učitelja razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom/modulom izražava se nezadovoljstvo izmjenama Zakona, budući da su na taj način stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na kandidate drugih fakulteta.
U tom kontekstu, raspravljalo se i o Odluci o donošenju kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije kojom su učitelji predmeta informatike u osnovnoj školi koji su završili s pojačanim predmetom informatike ili modulom informatike stavljeni u ravnopravan položaj s nastavnicima i profesorima informatike i onima koji su završili nenastavničke smjerove drugih fakulteta sa stečenim pedagoško-psihološkim kompetencijama. Usporedi li se Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet informatike i prijedlog zakonskog rješenja članka 29. mogu se primijetiti dvostruka mjerila. Naime, u navedenoj Odluci, učitelji s pojačanim predmetom informatike / modulom informatike stavljaju se u ravnopravan položaj s nastavnicima, profesorima i onima koji su završili nenastavničke smjerove i stekli pedagoško-psihološke kompetencije, dok se Prijedlogom zakona člankom 29. učitelji s pojačanim predmetima i modulima stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na nastavnike, profesore i sve ostale koji su završili nenastavničke smjerove na drugim fakultetima i stekli pedagoško-psihološke kompetencije. Navedeno u konačnici upućuje na mogućnost oduzimanja stečenih prava učiteljima razredne nastave s pojačanim nastavnim predmetom i modulom.
Nakon rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (8 glasova “ZA” i 2 “SUZDRŽANA”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković