Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici, održanoj 12. prosinca 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017. godine.
Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim zakonskim prijedlogom omogućava razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje, a čija će izrada omogućit veću fleksibilnost i autonomiju obrazovnih ustanova u izboru sadržaja i metoda rada, dok će učenicima omogućiti stjecanje kompetencija prilagođenih njihovom profesionalnom i osobnom razvoju, kao i gospodarstvu i lokalnim zajednicama. Isto tako, omogućava se uspostava regionalnih centara kompetentnosti s ciljem da se učenicima omogući kvalitetnije strukovno obrazovanje, jača se učenje temeljeno na radu. Nadalje, omogućava se uspostava boljeg sustava osiguravanja kvalitete, kao i izgradnja sustava koji će omogućiti cjeloživotno učenje i mobilnost.
U raspravi je zauzeto stajalište da bi se s ciljem donošenja što kvalitetnijeg zakonskog prijedloga, tekst Prijedloga zakona trebao jezično, nomotehnički i sadržajno doraditi. U tom smislu, prema mišljenju članova Odbora u članku 1. potrebno je pojmovnik navesti abecedenim redom te ga uskladiti sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Također, u članku 2. Prijedloga, formulaciju „Učenje temeljeno na radu„ u kontekstu same primjene odgojno-obrazovnih djelatnika, potrebno je sadržajno dodatno precizirati. Isto tako, istaknuta je primjedba na članak 3. Prijedloga zakona kojim se brišu odredbe koje se odnose na donošenje standarda zanimanja i standarda strukovne kvalifikacije koji su definirani člankom 6. važećeg zakona.
U članku 5. istaknut je prijedlog da bi se kod izrade metodologije sektorskog kurikuluma kao i smjernica za izradu kurikuluma za strukovno obrazovanje trebala ojačati uloga sektorskih vijeća.
Također, istaknuta je primjedba na članak 7. Prijedloga kojim se briše odredba članka 10. važećeg zakona, a odnosi se na mrežu kurikuluma i ustanova za strukovno obrazovanje. Isto tako, istaknuta je primjedba da Prijedlogom zakona nije određen pojam dualnog obrazovanja.
Kada se govori o strukovnom obrazovanju kao procesu stjecanja kompetencija, znanja i vještina, istaknuto je mišljenje da kategorije neformalnog i informalnog obrazovanja (na dobrobit svih dionika odgojno-obrazovnog procesa) ne bi smjele biti izostavljene zakonskim prijedlogom.
Također, kada se govori o sastavu i važnosti Vijeća za strukovno obrazovanje na članak 9. istaknuti su sljedeći prijedlozi:
- člana predstavnika nacionalnog saveza osoba s invaliditetom koji predstavlja polaznika s teškoćama u razvoju treba imenovati Pravobranitelj osoba sa invaliditetom;
- u sastav Vijeća potrebno je imenovati predstavnike osnivača (županija i gradova);
- sastav Vijeća iz reda određenih predstavnika ministarstava preformulirati i obuhvatiti predstavnike i drugih ministarstava.
Nadalje, sugerirano je predlagatelju da razmotri odredbu članka 14., a koja se odnosi na provedbu praktične nastave i maloljetnih redovnih polaznika, a radi usklađivanja s odredbama Zakona o radu. Isto tako, s financijskog aspekta istaknuta je bojazan da Centri kompetencija kojima su osnivači županije kao takvi, ne mogu biti jedini izvor financiranja ustanova za strukovno obrazovanje, već bi isti trebali biti jednim dijelom financirani iz sredstava državnog proračuna. Također, potrebno je precizirati odredbe koje se odnose na međunarodnu dimenziju/mobilnost učenika kao sastavnog dijela učenikova procesa obrazovanja, a kojim bi se poslodavcima olakšalo razumijevanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu.
Nadalje, sugerirano je predlagatelju da se u članku 16. zakonskog prijedloga pojednostavi postupak stjecanja pedagoških kompetencija strukovnih učitelja i suradnika.
Mišljenje je pojedinih članova Odbora da navedeni Prijedlog zakona u cijelosti ne rješava problematiku strukovnog obrazovanja te ga je potrebno sustavno urediti. Također, zauzeto je stajalište, da s ciljem modernizacije strukovnog obrazovanja, centri kompetentnosti ne bi trebale biti samo strukovne škole već i tvrtke relevantne u gospodarskom sektoru za koje se učenik osposobljava. U tom kontekstu, a budući da centri predstavljaju mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, istaknuta je problematika smještaja učeničkog i nastavnog kadra. S tim u svezi, naglašeno je da bi županije kao osnivači uz centre kompetentnosti trebale imati i smještajne kapacitete, primjerice poput đačkih domova. Također, kada se govori o vremenskom roku na koji se imenuje centar, a uvažavajući složenost poslova koje isti obavlja u okviru svoje nadležnosti, istaknuto je da je vremenski rok predviđen odredbama zakonskog prijedloga u trajanju od 5 godina prekratak te da bi ga trebalo produžiti.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu većinom glasova (6 “ZA”, 1 “PROTIV” I 2 “SUZDRŽANA”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k lj u č k a
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o strukovnom obrazovanju.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković