Zagreb - U Hrvatskom saboru u ponedjeljak održana je 8. simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola koju je videokonferencijskim putem otvorio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Uvodno je predsjednik Sabora Jandroković izrazio zadovoljstvo već tradicionalnim održavanjem simuliranih sjednica Hrvatskoga sabora i velikim brojem škola i učenika koji su se uključili. - Drago mi je da među mladima postoji interes za politiku, rekao je predsjednik Sabora te dodao: To je važno, s obzirom na to da se politika bavi upravljanjem društvenim procesima, državom, institucijama, stoga je iznimno bitno da su na čelu tih procesa, institucija i političkih stranaka dobro educirani ljudi koji razumiju političke i društvene procese. Hrvatski sabor središte je političkog života u Republici Hrvatskoj te mjesto gdje se prema zastupnicima treba odnositi s poštovanjem, budući da svatko od njih predstavlja određenu grupu hrvatskih građana koja ih je birala. Isto tako, oni kao predstavnici naroda također moraju voditi računa o interesima toga naroda, prenoseći ih u kvalitetne zakone.
Predsjednik Sabora Jandroković pozvao je učenike da u raspravi vježbaju argumentirano iznošenje stavova, uvažavajući stavove političkih protivnika, kako bi se na kraju došlo do najkvalitetnijih rješenja korisnih građankama i građanima zbog kojih se zakoni i donose. - Zagovornik sam toga da rasprave budu oštre, no i da uvažavamo međusobni dignitet, pazeći pritom da komunikacija bude primjerena i argumentirana, kazao je predsjednik Sabora.
S obzirom na to da je na dnevnom redu simulirane sjednice bio Prijedlog zakona o zaštiti životinja, predsjednik Sabora Jandroković podsjetio je kako je Hrvatski sabor prošle godine jednoglasno donio zakon kojim se zabranjuje upotreba pirotehničkih sredstava, poput petardi, čime su zastupnici pokazali jedinstvo kad je u pitanju zaštita životinja. - Zakoni su iznimno bitni, moramo ih poštivati i truditi se da ono što donese Hrvatski sabor, bude u korist građana koji su nas birali, zaključio je predsjednik Sabora i prepustio predsjedanje simuliranom sjednicom predsjednici simuliranog Sabora Loreni Banić, uz tajnika Tomislava Brodarića.
Na ovogodišnjoj simuliranoj sjednici sudjelovao je 151 učenik-zastupnik i jedan učenik-tajnik iz 57 škola iz svih krajeva Hrvatske, a sjednicu je u ulozi novinara, tj. izvjestitelja škola pratilo 13 učenika. Osim predsjednice simuliranoga Sabora Lorene Banić, učenice Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti iz Zagreba te tajnika simulirane sjednice Tomislava Brodarića, učenika XI. gimnazije iz Zagreba, koji su sjednicu vodili iz saborske dvorane Stjepana Radića, ostali učenici-zastupnici raspoređeni u dvočlane i tročlane školske timove, u rad sjednice uključili su se videokonferencijskim putem te su se i na ovaj način o tekstu Prijedloga zakona o zaštiti životinja mogli izjašnjavati iznošenjem stajališta radnih tijela, raspravama u ime klubova zastupnika i pojedinačnim raspravama, raspravom i glasovanjem o amandmanima, sve do odlučivanja o tekstu konačnog prijedloga zakona, odnosno donošenja zakona.
Nakon očitovanja triju nadležnih odbora, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za poljoprivredu i Odbora za obrazovanje o tekstu konačnog prijedloga zakona, svoje je prijedloge i primjedbe izložilo je 33 klubova zastupnika, koji su za ovu prigodu, nazvani po izvornim i zaštićenim pasminama domaćih životinja te divljih životinja koje obitavaju na prostoru Hrvatske, poput Kluba Tornjak, Kluba Jelen lopatar, Kluba Sredozemna medvjedica, Kluba Međimurski konj, Kluba Dalmatinska pramenka itd. Nakon klubova zastupnika, uslijedile su pojedinačne rasprave u kojima je sudjelovalo 20 učenika i učenica.
Mladi su zastupnici bili vrlo aktivni, kako kroz raspravu u kojoj su iznosili vrlo konstruktivne i argumentirane prijedloge za izmjenu i poboljšanje postojećeg Zakona o zaštiti životinja, ali i putem replika kojima su izražavali oprečna stajališta. Tako se među prijedlozima mogao čuti i onaj o potrebi uvrštavanja odredbe o zabrani nehumanog postupanja sa životinjama u konačni tekst zakona, uključivši i zabranu korištenja životinja za ukrašavanje ugostiteljskih ili trgovačkih objekata, njihovo korištenje za zabavu ili za borbe životinja, a tražilo se i bolje zakonsko reguliranje odgovornosti i sankcioniranja vlasnika kućnih ljubimaca, bilo u slučaju napuštanja životinje ili njezinog iskorištavanja.
Tijekom rasprave učenici–zastupnici su se osvrnuli i na zaštitu divljih životinja koje predstavljaju važan faktor održavanja prirodne ravnoteže, a upozoreno je i na problem nedostatne obuke lovačkih pasa goniča koji, ukoliko nisu dresirani, tijekom lova ugrožavaju i muče lovne životinje. Brojni su se klubovi složili kako veliku odgovornost u zaštiti životinja imaju jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, među kojima ima mnogo onih koje nisu poduzele skoro ništa u cilju zaštite životinja, iako ih se dosadašnjim zakonima i propisima na to obvezuje, poput mikročipiranja pasa, trajna sterilizacija mačaka i pasa, edukacija stanovništva o zaštiti životinja i osnivanja skloništa za životinje. Konačno, većina zastupnika simulirane sjednice suglasna je da se velik dio odredbi Zakona o zaštiti životinja općenito ne provodi i ne primjenjuje u praksi, te da je to potrebno promijeniti.
Nakon završene rasprave učenici-zastupnici su se izjasnili o podnesenim amandmanima koje je organizator sve prihvatio, uz posebno glasovanje o dva amandmana Kluba zastupnika Dalmatinska pramenka koji su također prihvaćeni većinom glasova. Na samom kraju sjednice, većinom glasova usvojen je Konačni prijedlog zakona o zaštiti životinja te Deklaracija o zaštiti i očuvanju međimurskog konja kao dijela originalne i specifične baštine Međimurja čiji je tekst predložio Klub zastupnika Međimurski konj iz Čakovca, kako bi se zaštitilo ovu autohtonu hrvatsku pasminu konja kojemu danas prijeti izumiranje.
Osma simulirana sjednica predstavlja dvogodišnji projekt dviju generacija učenika i njihovih mentora u kojem je sudjelovalo ukupno 262 učenika i 69 mentora iz 57 škola koji su pripremali sjednicu tijekom prošle i ove školske godine. Kako je zbog pandemije simulirana sjednica iz ožujka 2020. prolongirana na nastavnu godinu 2021., učenike koji su trebali sudjelovati na sjednici prošle godine, a bili su maturanti, na ovogodišnjoj sjednici zamijenili su zamjenski zastupnici, tj. novi učenici koji su ušli u timove škola.
Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskom saboru učenici na neposredan način usvajaju znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona, što predstavlja dragocjeno iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana. Simulirana sjednica se odvija prema vlastitom Poslovniku i doprinosi razvoju demokratske političke kulture među mladima.