.png)
Zagreb - Učenici 49 srednjih škola iz svih dijelova Hrvatske sudjelovali su u ponedjeljak videokonferencijskim putem u radu 9. simulirane sjednice koju je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Učenicima je u obraćanju videokonferencijskim putem zaželio uspješan rad istaknuvši važnost argumentiranog iznošenja stavova u raspravi i uvažavanja stajališta političkih protivnika te pohvalio njihov radi i interes za politiku i upravljanje društvenim procesima, državom i institucijama.
Na dnevnome redu 9. simulirane sjednice Hrvatskoga sabora bila je rasprava o Zakonu o suzbijanju diskriminacije, a o njemu je raspravljao 151 učenik-zastupnik, dok je sjednicu pratilo 44 učenika-izvjestitelja škole. Simuliranu sjednicu je iz saborske dvorane Stjepana Radića vodio predsjednik, učenik 4. razreda XI. gimnazije iz Zagreba Ivan Novosel uz pomoć tajnika sjednice Mate Bakovića također učenika 4. razreda iste gimnazije. Učeniku-predsjedniku i učeniku-tajniku su u radu pomagale i zamjenica predsjednika Ana Lucija Abramović i zamjenica tajnika Karla Kalaminac, obje učenice 4. razreda Ženske opće gimnazije Družbe sestara milosrdnica s pravom javnosti Zagreb.
Srednjoškolci su vjerno simulirali rad stvarnoga Sabora tako što se svaka škola predstavila jednim izlaganjem učenice ili učenika koji su kao i pravi zastupnici govorili ili uime saborskog odbora ili uime kluba zastupnika ili u pojedinačnoj raspravi. Kao i svih dosadašnjih godina srednjoškolci su ozbiljno, stručno i predano odradili simuliranu sjednicu te su kroz aktivnu, sveobuhvatnu, konstruktivnu i vrlo sadržajnu raspravu iznijeli niz argumentiranih prijedloga za donošenje novoga Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nakon očitovanja izvjestitelja nadležnih saborskih odbora, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbora za ravnopravnost spolova i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te Odbora za obitelj, mlade i sport i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu o Prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije, s Konačnim prijedlogom zakona svoja stajališta su izložili učenici-predstavci 24 kluba zastupnika nakon čega su uslijedile pojedinačne rasprave 20 učenika-zastupnika uz mogućnosti do dvije replike po pojedinačnoj raspravi.
Tijekom rasprave je posebno istaknuta važnost zakonskoga definiranja onih oblika diskriminacije koji nisu obuhvaćeni postojećim zakonom, a to su prije svega virtualno nasilje, odnosno nasilje na internetu i putem društvenih mreža. Također je uočena potreba stvaranja društvenih pretpostavki za uvođenje preventivnih obrazovnih programa i savjetovanja o svim oblicima diskriminacije. Posebnu pozornost u raspravi učenici-zastupnici posvetili su sve učestalijem vršnjačkome nasilju u školama i načinima njegovog sankcioniranja složivši se kako se samo informiranjem i edukacijom učenika i učitelja mogu spriječiti takvi oblici neprihvatljivog i diskriminatornog ponašanja. Mnogi klubovi, ali i zastupnici u pojedinačnim raspravama istaknuli su problem neprijavljivanja diskriminacije navodeći kako se upravo brojem prijava može utjecati na suzbijanje takvih oblika ponašanja. Naglašeno je kako se posebna skrb mora voditi o najranjivijim skupinama u društvu, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, beskućnici, pripadnici manjina te osigurati da se javnim politikama podiže svijest o nejednakostima i potrebi suzbijanja diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Rečeno je također kako sve veći problem predstavlja ne samo diskriminacija žena kad je riječ o njihovoj zastupljenosti u politici, rukovodećim pozicijama već je iznesen i sve veći problem femicida, kako je rečeno, diskriminacije sa smrtnom posljedicom. Učenici-zastupnici su se složili kako se u ovom slučaju mora donijeti i represivniji zakonodavni okvir te kako kažnjavanje mržnje nad ženama kao najekstremniji oblik rodno uvjetovanog nasilja mora postati kazneno djelo. Kao jedan od sve većih problema koji je povezan s digitalnom diskriminacijom navedena je i takozvana osvetnička pornografija kao poticanje na mržnju bivših partnera, a velika pozornost je posvećena i raspravi o problemu stigmatizacije osoba temeljem zdravstvenoga statusa što je posebno došlo do izražaja u vrijeme suzbijanja pandemije uzrokovane koronavirusom. Upozoreno je i na činjenicu kako mali broj građana shvaća negativne učinke diskriminacije na život, ali i na činjenicu da mnogi ne znaj prepoznati elemente diskriminacije što je prema riječima učenika-zastupnika pokazalo i istraživanje javnoga mnijenja o stavovima o diskriminaciji.
Nakon višesatne rasprave učenici-zastupnici izjasnili su se glasovanjem o podnesenim amandmanima Kluba zastupnika Prve gimnazije Varaždin, Kluba zastupnika Upravne škole Zagreb te nezavisnog zastupnik Lovro Grdinić iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk koji su zatražili izjašnjavanje o svojim amandmanima koji su prihvaćeni većinom glasova, a podnositelj Prijedloga zakona–organizator prihvatio je sve podnesene amandmane čime su oni postali sastavnim dijelom teksta Konačnog prijedloga zakona. Učenik-predsjednik je nakon glasovanja o amandmanima pozvao učenike da glasuju o Konačnom prijedlogu zakona koji je usvojen s 92 glasa za te 17 suzdržanih i 17 glasova protiv.
Nakon prihvaćanja teksta Konačnog prijedloga zakona o suzbijanju diskriminacije učenici-zastupnici pristupili su glasovanju o Prijedlogu zaključka Kluba zastupnika Prve gimnazije Varaždin u kojem Hrvatski sabor zadužuje hrvatsku Vladu da u saborsku proceduru u roku od šest mjeseci uputi Prijedlog zakona o suzbijanju virtualnog nasilja i o Prijedlogu zaključka Kluba zastupnika Upravne škole Zagreb kojim Hrvatski sabor zadužuje Vladu da u roku od šest mjeseci u hitnu saborsku proceduru uputi Prijedlog zakona o pravobranitelju za osobe starije životne dobi, s Konačnim prijedlogom zakona
koji su također prihvaćeni većinom glasova.
Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru učenici na neposredan način usvajaju znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona, što predstavlja dragocjeno iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana. Simulirana sjednica doprinosi i razvoju demokratske političke kulture među mladima.