9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 102. sjednici Odbora održanoj 12. svibnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 947, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se Predloženim zakonom namjerava uspostaviti sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba, kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti i povećala kvaliteta života. Novi institut u okviru socijalne zaštite obuhvatit će kategorije osoba starijih od 65 godina koje nisu osigurale prihod za starost i nisu u mogućnosti isti ostvariti na drugi način. Također, ovim institutom se, u skladu s gospodarskim mogućnostima, osigurava prihod u starosti kao doprinos materijalnoj dobrobiti, odnosno socijalnoj sigurnosti građana s dugotrajnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Broj osoba starijih od 65 godina u Republici Hrvatskoj je 861.333, od čega procijenjeni broj osoba starijih od 65 godina koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu korisnici mirovine, niti su zaposleni  iznosi 59.738. Ovim Prijedlogom zakona osiguravaju se preduvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju nedovoljan prihod u starosti. Zakonskim prijedlogom predviđeno je da nacionalna naknada za starije osobe od 1. siječnja 2021. godine, kada Zakon stupa na snagu, iznosi 800,00 kuna mjesečno. Usklađivanje počevši od 1. siječnja 2022. godine veže se uz stopu porasta indeksa potrošačkih cijena prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Odluku o usklađivanju nacionalne naknade za starije osobe donosi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Također, utvrđuje se postupak za ostvarivanje prava, kao i tijelo nadležno za provedbu postupka ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, a to je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je zadužen za provedbu postupka u prvom i drugom stupnju. Propisana je i nadležnost za provedbu upravnog nadzora.

S obzirom na predložene kriterije za ostvarivanje nacionalne naknade za starije osobe, procijenjeno je da će nacionalnu naknadu za starije osobe ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini te 21.550 osoba u 2022. godini. 

Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona procijenjena su u iznosu od 134.000.000 kuna u 2021. godini i 184.000.000 kuna u 2022. godini. S obzirom da će istovremeno provedba Zakona rezultirati smanjenjem rashoda potrebnih za zajamčenu minimalnu naknadu u socijalnoj skrbi u procijenjenom iznosu od 1.700.000 kuna u 2021. godini i 2.500.000 kuna u 2022. godini,  ukupna sredstva procjenjuju se u iznosu od 132.300.000 kuna u 2021. godini i 181.500.000 kuna u 2022. godini.                                     U raspravi, svi članovi Odbora podržali su uvođenje nacionalne naknade za starije osobe, smatrajući da će na odgovarajući način pridonijeti smanjenju stigmatizacije starijih osoba, koje najčešće iz istih razloga ne koriste pojedine naknada iz sustava socijalne skrbi.    

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 102. sjednici  održanoj  12. svibnja 2020. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br.946, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. svibnja 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu. 
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula kako pandemija koronavirusa i mjere za obuzdavanje njenog širenja predstavljaju značajan teret za hrvatsko gospodarstvo i stanje javnih financija. Usporavanje gospodarskih aktivnosti uslijed provedbe mjera za obuzdavanje njenog širenja dovest će, s jedne strane, do snažnog pada javnih prihoda, a s druge strane potrebna su znatna dodatna sredstva za provedbu mjera i aktivnosti za borbu protiv epidemije koronavirusa, za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije, kao i za podršku gospodarskom oporavku nakon epidemije. Sve će to dovesti do velikog porasta proračunskog manjka i javnog duga.

Kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, ovim se Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe. Mijenja se iznos zaduživanja na  inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2020. godinu te iznos sredstava koji se osigurava za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2020. 

Zakonom se također predlažu mjere kojima se ograničava korištenje sredstava  osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a kako bi se optimalno iskoristio ograničeni fiskalni potencijal. U tom smislu, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna te javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu i iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zabranjuje se novo zapošljavanje te prijem službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme, ako im se sredstva za rashode za zaposlene osiguravaju iz općih prihoda i primitaka, odnosno iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Iznimno, novo zapošljavanje i prijem službenika i namještenika je dopušteno ako za to postoji opravdani i obrazloženi razlog, u kojem je slučaju za to potrebno dobiti prethodnu suglasnost nadležnog ministra, odnosno ministra uprave i ministra financija

Nakon objedinjene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora većinom je glasova  (6 ”za” i 2 ”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za  izvjestiteljicu  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora  Odbor  je  odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 102. sjednici  Odbora,  održanoj  12. svibnja 2020., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je istaknula kako se, zbog pandemije koronavirusa COVID-19 koja vrlo negativno utječe na gospodarsku aktivnost i želje za  očuvanjem dohotka najranjivijih skupina stanovništva te potrebe brzog gospodarskog oporavka, ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani na razini od 122 milijarde kuna, smanjuju za 23,2 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan, pri čemu je smanjenje poreznih prihoda za 18,1 milijardu kuna te smanjenje doprinosa za 3,8 milijardi kuna. Ukupni rashodi izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. zadržavaju se na istoj razini od 147,3 milijarde kuna, međutim izvršene su nužne preraspodjele unutar proračunskih stavki. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini planirani su na razini od 122 milijarde kuna i smanjuju se za 23,2 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan, pri čemu je smanjenje poreznih prihoda za 18,1 milijardu kuna te smanjenje doprinosa za 3,8 milijardi kuna.

Uzimajući u obzir nepovoljna gospodarska kretanja te provedbu gospodarskih mjera, kako s prihodne, tako i s rashodne strane proračuna, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna ili 7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,8% BDP-a.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (u daljnjem tekstu: MDOMSP), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici.

Ministarstvo zdravstva je na razini razdjela po svim izvorima financiranja povećalo financijski plan za 93.676.660 kn, koji sada iznosi 12.515.327.816 kn, prvenstveno zbog povećanja limita zdravstvenim ustanovama od strane HZZO-a te povećanog priljeva sredstava od donacija zdravstvenim ustanovama za borbu protiv COVID-a 19. Istovremeno, na limitiranim izvorima financiranja (financiranje iz državnog proračuna), Ministarstvo zdravstva je iskazalo uštede u ukupnom iznosu od  22.795.965 kuna. Unutarnjom preraspodjelom sredstva ministarstvo je osiguralo sredstva za isplatu plaća, podmirenje obveza vezano za redovnu djelatnost, provedbu EU projekata, a u skladu plana i izvršenja financijskog plana sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu te za značajnije nabave: nabavu uređaja za digitalnu subtrakcijsku angiografiju te magnetnu rezonancu za KB Merkur u ukupnom iznosu od 9.750.000 kuna, izvođenje radova na uređenju prostora za smještaj linearnog akceleratora i sustava za planiranje radioterapije (LINAC) za KBC Zagreb u ukupnom iznosu od 2.500.000 kuna i za radove na obnovi strukturnih oštećenja od potresa na zgradi „Fisher“ Klinike za dječje bolesti u Zagrebu u ukupnom iznosu od 2.100.745 kuna.

Zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije koronavirusa COVID-19 i poduzetih mjera sukladno preporukama epidemiologa, došlo je do značajnog smanjenja gospodarskih aktivnosti te se ukazala potreba za izmjenama i dopunama financijskog plana HZZO-a za 2020. Sukladno tome, zbog oslobođenja ili odgode plaćanja doprinosa za pravne subjekte pogođenih CORONA-19 i ukupnog smanjenja gospodarskih aktivnosti kao posljedica trenutne epidemiološke situacije, procijenjeni pad prihoda  iznosi 2.000.000.000 kuna te su za taj iznos smanjeni prihodi od doprinosa što je smanjenje za 8,79%  u odnosu na izvorni plan koji će se pokriti primicima od zaduživanja u istom iznosu. Temeljem smanjenja prihoda od doprinosa, ukupni prihodi smanjeni su u odnosu  na izvorni plan za 7,28% i iznose 25.486.102.000 kuna.

Na rashodovnoj strani, smanjene su aktivnosti: Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 42.675.000 kuna, Administracija i upravljanje obveznim zdravstvenim osiguranjem za 30.661.303 kuna, Administracija i upravljanje dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem za 1.770.000 kuna i Rashodi za nabavu nefinancijske imovine dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za 400.000 kuna. Za iznos ukupnog smanjenja spomenutih aktivnosti (75.506.303 kn) povećana je aktivnost Specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita zbog povećanih troškova testiranja na COVID-19, koji nisu planirani za zavode za javno zdravstvo i zbog preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se trebaju provoditi testiranja na COVID-19 prije prijema u bolnice, što je dodatni trošak koji se ne može točno predvidjeti. Naime, budući da je HZZO u novonastaloj situaciji uslijed proglašenja pandemije koronavirusa COVID-19 opterećeno dodatnim troškovima te se niti jedna aktivnost zdravstvene zaštite i naknada za bolovanja i rodiljni dopust nije smanjila, ukupni rashodi ostaju nepromijenjeni i iznose 27.486.102.000 kuna.

Sva prava iz sustava socijalne skrbi (socijalne naknade i socijalne usluge) nisu upitna i neće doći do njihovog smanjivanja, istaknuo je predstavnik MDOMSP-a. Ukupni iznos Financijskog plana MDOMSP za sve izvore financiranja prije izmjena i dopuna iznosio je 6,441 milijarda kuna, a nakon provedenih povećanje i smanjenja iznosi 6,331 milijarda kuna. Preraspodjelom unutar financijskog plana Ministarstva osigurana su dodatna sredstva za dio socijalnih naknada na kojima nedostaju sredstva (povećanje socijalnih naknada za ukupno 70.510.000 kuna, doplatak za pomoć i njegu - povećanje za 37.800.000 kuna, jednokratna naknada - povećanje za 2.000.000 kuna, osobna invalidnina - povećanje za 23.510.000 kuna, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja povećanje za 7.200.000 kuna), a preraspodjelom temeljem izvršenja u prva četiri mjeseca 2020. smanjena su sredstva na stavkama: naknada za smještaj u udomiteljsku obitelj - smanjenje za 4.500.000 kuna, naknada udomitelju - smanjenje za 2.000.000 kuna, zajamčena minimalna naknada - smanjenje za 55.000.000 kuna (zbog odgode donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi)  i naknada do zaposlenja - smanjenje za 700.000 kuna.

U raspravi, članovi Odbora izrazili su bojazan zbog smanjenja na pojedinim stavkama, međutim predstavnik ministarstva pojasnio je da će se smanjenja odnositi na rashode za zaposlene i smanjenje kapitalnih ulaganja, što je rezultat usporavanja procesa provedbe kapitalnih ulaganja u socijalnu infrastrukturu, ali ne i potpunog odustajanja od planiranih projekata, istaknuo je u svom izlaganju.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 2 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, 
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
-    Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
-    Financijskog plana Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
doc.dr.sc. Ines Strenja, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 101. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 6. svibnja 2020. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, drugo čitanje, P.Z.E. br. 839, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2020.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Zakonskim prijedlogom propisuju se uvjeti za stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu biocidnih proizvoda u Republici Hrvatskoj koji sadrže aktivnu tvar iz članka 89. stavka 2. Uredbe (EU) br. 528/2012, propisuje se nacionalni prijelazni postupak, nadležno tijelo, sadržaj i podnositelj zahtjeva te rokovi podnošenja zahtjeva i odlučivanje o istome. Propisuje se i obveza vođenje očevidnika u skladu s posebnim propisima kojima su uređene kemikalije.

Radi propisivanja odredbi o nacionalnom postupku odobravanja biocidnih proizvoda, potrebno je dopuniti Zakon u dijelu koji se odnosi na ovlasti nadležne sanitarne inspekcije Državnog inspektorata u odnosu na postupanje kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da se ne poštuju ograničenja utvrđena odobrenjem izdanim u nacionalnom postupku odobravanja, kao i u slučaju uvoza biocidnih proizvoda iz trećih zemalja, u odnosu na biocidne proizvode koji nisu odobreni sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012, ili u skladu s nacionalnim postupkom odobravanja biocidnih proizvoda.

Zakonskim prijedlogom se mijenjaju odredbe o obavijesti o biocidnom proizvodu te se uvodi novina navođenja broja odobrenja iz Registra biocidnih proizvoda Europske unije, kao i navođenje klasifikacijske oznake odobrenja na samoj obavijesti o proizvodu, za biocidne proizvode odobrene u nacionalnom postupku odobravanja. Mijenjaju se i odredbe o popisu biocidnih proizvoda, koji će se umjesto u Narodnim novinama, objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva, uz obvezu stalnog ažuriranja popisa (brisanje pojedinih proizvoda i uvođenje novih proizvoda).

U predloženom zakonu usklađene su i prekršajne odredbe važećeg Zakona, u odnosu na uvođenje odredbi o nacionalnom postupku odobravanja biocidnih proizvoda, kao i novine u odnosu na obavijest o proizvodu (deklaraciju).

Konačni prijedlog zakona u odnosu na rješenja u Prijedlogu zakona osim izmjena u pravnom i nomotehničkom smislu ne sadrži izmjene od bitnog značenja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 528/2012 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA U VEZI SA STAVLJANJEM NA RASPOLAGANJE NA TRŽIŠTU I UPORABI BIOCIDNIH PROIZVODA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., v. r.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 101. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj  6. svibnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 643, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 9. svibnja 2019.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa:022-03/19729, Urbroj:50301-27/12-19-9) od 10. listopada 2019., na navedeni akt, u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

Potrebu donošenja Zakona po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlagatelj obrazlaže potrebom utvrđivanja što bržeg i primjerenijeg prihodovnog cenzusa za one osigurane osobe za koje na načelima društvene solidarnosti postoji potreba da im se premija dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća iz sredstava državnog proračuna. Za pokriće sredstava premije za dopunsko zdravstveno osiguranje, koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, za osobe određene predloženim zakonom potrebno je osigurati u državnom proračunu Republike Hrvatske 100 milijuna kuna u 2020. godini.

Predlagatelj predlaže da se prihodovni cenzus temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna poveća na 1.830,00 kuna mjesečno (za 20,6% u odnosu na dosadašnji cenzus, odnosno za polovicu povećanja prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2004. -2018.), dok za osiguranika samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa na 2.340,00 kuna mjesečno (također za 20,6% u odnosu na dosadašnji cenzus, odnosno za polovicu povećanja prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2004. -2018.).

Predlaže se da se tako utvrđeni prihodovni cenzusi usklađuju 1. siječnja svake godine za polovicu postotka povećanja prosječne bruto mjesečne plaće ostvarene u Republici Hrvatskoj za prvih osam mjeseci prethodne kalendarske godine (razdoblje siječanj – kolovoz).

Prema mišljenju predlagatelja na taj način bi se daleko pravednije i primjerenije sadašnjoj visini bruto plaća, odnosno mirovina u Republici Hrvatskoj, definirao krug osoba za koje se premija dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća iz sredstava državnog proračuna, a uz to ne bi ubuduće došlo do sadašnje situacije u kojoj su davno utvrđeni cenzusi u potpunoj disproporciji sa sadašnjom razinom plaća i mirovina.

Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora (2 „za“ i 6 „protiv“).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 100. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj  28. travnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 934 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. travnja 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Donošenje ovog Zakona po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proizlazi iz potrebe što bržeg određivanja primjerenijeg prihodovnog cenzusa osiguranih osoba, kao mjerila za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske te zbog osiguravanja zakonskih preduvjeta za jačanje održivosti sustava socijalne sigurnosti i zaštite života i zdravlja ljudi, a s obzirom na proglašenu pandemiju/epidemiju bolesti COVID-19.
 Kako iznos prihodovnog cenzusa nije mijenjan od 2008., ovim se zakonskim prijedlogom uređuje da osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna na način da se svake godine vrši "indeksacija", odnosno da se prihodovni cenzus usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće. Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa prema predloženom zakonu donosi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu. 

Analize i procjene pokazuju da će ove zakonske promjene obuhvatiti oko 200.000 dodatnih osiguranika, koji će ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske na osnovi prihodovnog cenzusa te da je za njegovo provođenje potrebno osigurati oko 160 milijuna kuna dodatnih sredstava.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med., v. r. 
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 99. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj  22. travnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 859, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 13. ožujka 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor nije raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Donošenje Zakona po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, obrazložen je samom  svrhom  prijedloga  zakona,  a s obzirom na to  da opasnost koja Hrvatskoj prijeti od  potencijalne epidemije COVID-19 virusa zahtijeva brzu i hitnu reakciju. 
Kako je predlagatelj obrazložio, osobama  koje se nalaze  u samoizolaciji, a koje su zaposlene, isplaćuje se novčana naknada Hrvatskog  zavoda za zdravstveno osiguranje.  Dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze  u njegovoj  okolini,  najviši mjesečni  iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28 posto. Kako mjesečni iznos naknade ne može biti viši od najvišeg iznosa naknade plaće utvrđenog Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno od 4.257,28 kuna,  u slučaju  dvotjedne  izolacije  ta naknada  iznosi  oko  2.125  kuna.  Predlagatelj smatra da tako nisko postavljena naknada za osobe koje nisu bolesne i kojima je država odredila mjeru samoizolacije donosi nepotreban rizik od širenja novog koronavirusa. Stoga predlaže naknadu plaće za osobe kojima je određena mjera samoizolacije 100 posto od osnovice za naknadu plaće kao što je, primjerice, slučaj zbog privremene nesposobnosti zbog ozljede na radu.

Također, predlagatelj je u sadašnjem tekstu Zakona primijetio i nelogičnost zbog koje osobe koje doniraju organe i živo tkivo u korist druge osobe, isto tako nemaju pravo na 100 posto od osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog transplantacije organa i tkiva, pa ovom dopunom predlažu da se ispravi i ta nelogičnost te da osobe koje drugima doniraju svoje organe ili tkivo također imaju pravo na 100 posto naknade plaće.

Prijedlog zakona nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora (4 „za“ i 6 „protiv“).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.                                     
                    
PREDSJEDNICA  ODBORA 

doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 99. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj  22. travnja 2020. raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 913, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Božo Petrov, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 3. travnja 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor nije raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Donošenje Zakona po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlagatelj predlaže radi osobito opravdanih državnih razloga te kao dio mjera kojima se nastoji olakšati  poslovanje  poduzetnicima  koji  mogu doći u poteškoće koje su posljedica  nastupa posebnih okolnosti, a koje zahtijevaju brzu reakciju kako bi se smanjila nastala šteta u gospodarskom  poslovanju.  

Kako je predlagatelj istaknuo, uslijed činjenice da epidemija  koronavirusa  utječe na gospodarsku  aktivnost  u Republici Hrvatskoj, potrebno je odlučnim i snažnim ekonomskim  mjerama dati poticaj za zadržavanje radnih mjesta, ali i rješavanje problema nelikvidnosti  gospodarskih subjekata čija je poslovna aktivnost onemogućena ili smanjena uslijed epidemije koronavirusa COVID-19 (SARS-CoV-2). 

Svrha  rodiljnih  i  roditeljskih  potpora  općenito  je  omogućavanje  njege  i  brige  o  djetetu, podizanje djeteta, zaštita materinstva i usklađenje obiteljskog  i poslovnog života. Za vrijeme korištenja roditeljskih potpora (roditeljskog dopusta, roditeljske poštede od rada te roditeljske brige o djetetu) roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade place ili novčane naknade. 

Kako  bi  se  olakšao  povratak  korisnica  rodiljnih  i  roditeljskih  potpora  na  tržište  rada,  a istovremeno dala veća fleksibilnost  gospodarskim subjektima  uslijed posebnih okolnosti koje negativno utječu na njihovu poslovnu aktivnost, smatraju da je produljenje perioda u kojem se ostvaruju materijalna prava vezana uz rodiljne i roditeljske potpore, primjeren oblik pomoći kako  korisnicima  navedenih  potpora  tako  i  poduzetnicima   u  nastojanju  očuvanje  radnih mjesta. Zbog toga predlažu produljenje prava  na rodiljni  dopust  s prijašnjeg  razdoblja  do šest  rnjeseci  života djeteta   na  razdoblje   do  deset   rnjeseci  života  djeteta. 

Prijedlog zakona nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora (4 „za“ i 6 „protiv“).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.                                     
                    

PREDSJEDNICA  ODBORA 

doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 98. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 14. travnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 921 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2020. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Donošenje Zakona po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proizlazi iz osobito opravdanih razloga i općeg interesa da predloženi institucionalni model upravljanja krizom što prije zaživi u praksi u svim svojim elementima. 
Cilj ovoga Prijedloga zakona je da se odgovarajuće zakonske odredbe u kojima se taksativno navode pojedine zarazne bolesti dopune novom zaraznom bolešću COVID-19, koja je uzrokovana virusom SARS-CoV-2.  Prijedlogom zakona predlaže se i izmijeniti trenutno važeće zakonsko rješenje na način da bi odluku o proglašenju epidemije zarazne bolesti, na prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo, donosila Vlada Republike Hrvatske, koja bi istom odredila zaraženo područje, dok bi ministar nadležan za zdravstvo bio ovlašten za donošenje odluke o proglašenju opasnosti od epidemije zarazne bolesti, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kojom odukom bi bilo određeno zaraženo i /ili ugroženo područje. Također, potrebna je i izmjena koja se odnosi na mjeru "izolacije u stanu", propisanu u članku 21. stavku 2. Zakona, čije je uređenje potrebno poboljšati. 
Naime, pojavom zarazne bolesti COVID-19 Republika Hrvatska prvi put se susreće s novom pravnom situacijom koja u Zakonu nije izrijekom predviđena. Ona se očituje u tome da je u odnosu na bolest COVID-19 kumulativno proglašena i globalna pandemija od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a istodobno i epidemija zbog koje se cjelokupni teritorij Republike Hrvatske smatra "ugroženim" i/ili "zaraženim" područjem u smislu članka 2. Zakona. Stoga je Zakon potrebno dopuniti odredbama o odgovarajućem modelu upravljanja krizom u slučaju takve globalne pandemije/nacionalne epidemije. 
Ovo zakonsko rješenje, kojim je predviđeno da Stožer civilne zaštite RH djeluje i odlučuje  u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade RH, omogućuje brzu provedbu i ostvarenje načela učinkovitosti i razmjernosti. S tim u vezi, pojedini članovi Odbora složili su se s primjedbama upućenim od strane pučke pravobraniteljice,  koja je mišljenja da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve zaštite života i zdravlja ljudi, ali da one, kao i njihov intenzitet, moraju biti takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom RH zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 5 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med., v. r. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 98. elektroničkoj sjednici Odbora održanoj  14. travnja 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, prvo čitanje P.Z.E. br. 923, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2020.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Postojeći Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine, br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16 i 114/18) noveliran je četiri puta radi usklađivanja s propisima Europske unije u području zaštite od buke te radi provedbe reformske mjere iz Nacionalnog programa reformi za 2018., s ciljem osiguravanja preduvjeta za početak rada Državnog inspektorata, odnosno preuzimanje inspekcijskih nadzora iz nadležnosti sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva u Državni inspektorat. 
Predloženim zakonom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2019/1010 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. te je izvršeno pojmovno usklađivanje važećih pojmova s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje izdavanje okolišne dozvole. Uveden je novi pojam "repozitorij podataka", koji je definiran kao informacijski sustav kojim upravlja Europska agencija za okoliš i koji sadržava informacije i podatke o buci iz okoliša, koji su stavljeni na raspolaganje putem nacionalnog tijela za izvješćivanje i razmjenu podataka.
Također, zakonskim prijedlogom definira se da se strateške karte buke i akcijski planovi usklađuju s izmjenama u prostoru, odnosno da se preispituju i, prema potrebi, revidiraju u slučaju veće promjene, koja utječe na postojeće stanje buke te moraju biti dostupni javnosti sukladno posebnim propisima. Ujedno, definirani su i rokovi izrade i dostave strateških karata buke i akcijskih planova.
Izmijenjene su i odredbe o obavljanju sanitarnog nadzora nad gradnjom na način da u postupku izdavanja građevinske dozvole ili uporabne dozvole, prema posebnom zakonu, sanitarni inspektor Državnog inspektorata sudjeluje radi utvrđivanja uvjeta, odnosno potvrđivanja ispunjenosti uvjeta zaštite od buke, s obzirom na to da je u navedenim slučajevima riječ o postupcima sanitarnog nadzora nad gradnjom za koji je nadležan Državni inspektorat sukladno odredbama Zakona o Državnom inspektoratu.
Nadalje, predloženim zakonom dopunjuju se odredbe važećeg Zakona tako da upravne poslove u prvom stupnju, obavlja upravno tijelo županije nadležno za poslove gospodarstva koje ne može izdati rješenje o ispunjavanju minimalno-tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti dok Ministarstvo zdravstva ne utvrdi da li su u objektu provedene mjere zaštite od buke.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1.    prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med., v. r. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 97. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 2. travnja 2020. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, drugo čitanje, P.Z.E. br. 822, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Konačnim prijedlogom zakona prenosi se u hrvatsko zakonodavstvo Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća koja utvrđuje obvezu država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji. Rok za usklađivanje s Direktivom (EU) 2018/958 je do 30. srpnja 2020. 
Cilj Konačnog prijedloga zakona je povećati mobilnost stručnjaka i osigurati slobodu pružanja usluga, dok se ograničenja pristupu reguliranim profesijama mogu opravdati ciljevima od javnog interesa. U tom smislu, zdravstvenim profesijama dodijeljen je poseban status, jer se osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi mora uzeti u obzir kod ocjenjivanja proporcionalnosti uvjeta za zdravstvene profesije.

Konačni prijedlog zakona u odnosu na rješenja u Prijedlogu zakona ne sadrži izmjene od bitnog značenja. Jedino, u cilju administrativnog rasterećenja gospodarstva, člankom 6. Konačnog prijedloga zakona brisana je obveza kandidata iz članka 20. stavka 6. važećeg Zakona koja se odnosi na plaćanje upravne pristojbe sukladno posebnom propisu,  na što je   upozorio i imenovani član Odbora, ujedno i predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine, ukazavši na činjenicu da postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija uzrokuju odgovarajuće značajne troškove, koje su do sada snosili podnositelji zahtjeva.

Ujedno je skrenuo pažnju i na, prema njegovu mišljenju izuzetno veliki problem, koji  se odnosi na gotovo sve zemlje Europske unije gdje se kao vlasnici zdravstvenih ustanova i drugih pravnih osoba (lanaca) registriranih za zdravstvo, pojavljuju osobe koje nisu zdravstvene profesije, a nad čijim radom zdravstvene komore nemaju nikakvih nadležnosti niti ovlasti. 

Dostavljenje primjedbe Hrvatske komore dentalne medicine također se odnose i na uvođenje načela proporcionalnosti, kao obveze nadležnih tijela kod utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje. Na taj način, prema njihovom mišljenju, postupak donošenja ili izmjene postojećih uvjeta od strane nadležnih tijela postaje složeniji i dugotrajniji jer je također potrebno i  ocjenjivati njihov kumulativni učinak, odnosno učinak mjera u kombinaciji s drugim postojećim uvjetima kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji, što također dovodi do dodatnih opterećenja i složenosti u postupanju. 

Njihove primjedbe odnose se također i na članak 17. stavak 12. koji se odnosi na podnošenje zahtjeva za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Problem vide u teškom praćenju točnosti i vjerodostojnosti obimne dokumentacije koja se dostavlja od strane kandidata, a do sada je većinom bila dostavljana u izvorniku ili u ovjerenoj kopiji. 

Ostali članovi Odbora nisu imali primjedbi na Konačni prijedlog Zakona.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA                 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

                             
                                        
                                                                                                 PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med., v. r. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 96. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 24. ožujka 2020. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o centru za posebno skrbništvo, drugo čitanje, P.Z. br. 804, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2020.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Izradi posebnog zakonskog rješenja kojim se regulira ustrojstvo i djelokrug Centra za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu:Centar),  pristupilo se zbog potrebe jasnijeg i preciznijeg uređenja određenih područja i propisivanja do sada neuređenih područja. S ciljem poboljšanja djelotvornosti obavljanja djelatnosti izravno se utječe na zaštitu prava djece i osoba s invaliditetom, čije zastupanje čini srž djelatnosti Centra, osobito u pogledu ostvarivanja pravne zaštite i pristupa sudu te kvalitetnijeg izražavanja njihovih mišljenja.

U Konačnom prijedlogu zakona, u odnosu na Prijedlog zakona, uključeni su i socijalni pedagozi (članak 18., članak 19. i članak 22.), kao stručni radnici zaposleni u Centru, što su pohvalili članovi Odbora, a što je bila i jedna od glavnih zamjerki  u prvom čitanju. Nadalje, pohvalili su i što se novim normativnim rješenjem pravnicima, kao uvjet, propisuje da moraju imati stručna znanja i vještine potrebne za komunikaciju s djetetom ili odraslom osobom. Također i to što su dodatno uređene odredbe u pogledu obveze predsjednika upravnog vijeća o obavještavanju o isteku mandata upravnog vijeća, odnosno člana upravnog vijeća, te i to što je radi jasnoće i jednoobraznosti u tumačenju dorađena odredba koja se odnosi na zasnivanje radnog odnosa s drugom osobom na radno mjesto osobe koje je imenovana za ravnatelja. Također, propisan je postupak imenovanja predsjednika stručnog vijeća Centra za posebno skrbništvo. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O CENTRU ZA POSEBNO SKRBNIŠTVO

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.                                     

PREDSJEDNICA  ODBORA
 
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med., v. r.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 95. sjednici Odbora održanoj 18. ožujka 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 866 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2020. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula razloge za donošenje Zakona po hitnom postupku, koji proizlaze iz posebnih okolnosti slijedom Odluke ministra zdravstva o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 od 11. ožujka 2020. kako bi se umanjili negativni efekti izvanredne situacije i održala stabilnost poslovanja gospodarskih subjekata.

Cilj ovoga Zakona je uspostaviti mjere koje će dovesti do stabilnosti poslovanja poslodavaca koji djeluju u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i to kroz oslobađanje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i administrativno i financijski rasteretiti ostale poslodavce, obveznike kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz smanjenje visine novčane naknade. Navedene intervencije osobito su opravdane i u slučaju posebnih i nepredvidivih okolnosti koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti te mogu izazvati poremećaje u gospodarstvu, poput bolesti COVID-19. 

Osim toga, nužno je omogućiti proširenje namjene sredstava novčane naknade u ovakvim i drugim slučajevima posebnih i nepredvidivih okolnosti te ujedno omogućiti odgodu plaćanja novčane naknade poslodavcima obveznicima kvotnog sustava. 

Nakon kraće rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM, P. Z. br. 866

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Demencija je brzorastući javnozdravstveni globalni problem koji pogađa u svijetu oko 50 milijuna ljudi. Svake godine  dijagnosticira se 10 milijuna novih slučajeva s perspektivom da će se broj oboljelih do 2050. godine utrostručiti. Prema dostupnim podacima u Republici Hrvatskoj od demencije boluje više od 90 000 osoba. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još 2012. godine proglasila je demenciju  javnozdravstvenim prioritetom te predložila svim svojim članicama, pa tako i Hrvatskoj, da djeluju tako da što prije izrade nacionalne strategije/akcijske planove za borbu protiv nje.  

U povodu donošenja zajedničkog Akcijskog plana za borbu protiv demencije Svjetska zdravstvena organizacija (Regionalni ured za Europu) organizirala je u rujnu 2019. (9.09.2019.) na Malti, europsku i istočnomediteransku regionalnu konferenciju. Cilj konferencije bio je osigurati  provedbu globalnog akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije i osigurati ispunjavanje ciljeva Sedamdesete svjetske zdravstvene skupštine iz svibnja 2017., o odgovoru javnog zdravstva na problem demencije za razdoblje 2017.-2025. te potaknuti članice da do kraja 2025., 75 posto država donese nacionalne akcijske planove za borbu protiv demencije. 

S tim u vezi, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora je na svojoj 95. sjednici usvojio Zaključke koje je predložila Hrvatska Alzheimer Alijansa (HAA), a koji iniciraju donošenje Nacionalne strategije  borbe protiv demencije u Republici Hrvatskoj. 

Z a k lj u č c i

1. Temeljem sve veće pojavnosti demencija u Republici Hrvatskoj, kao i potreba osoba s demencijom, sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nužno je izraditi Nacionalnu strategiju borbe protiv demencije. 

2. Za izradu Nacionalne strategije borbe protiv demencije potrebno je čim prije osnovati Povjerenstvo, u koje treba uključiti sve relevantne dionike, predstavnike Ministarstva zdravstva i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, stručnjake s ovog područja  te predstavnike nevladinih udruga.

Donošenje ove važne Strategije približilo bi nas međunarodnoj praksi, uključujući promicanje svijesti javnosti o demenciji, ali bi i ujedno poboljšalo kvalitetu zdravstvene i socijalne skrbi za sve ljude koji žive s demencijom i članove njihove obitelji. Time bismo ujedno na adekvatan način zakoračili i u „razdoblje od 2020. do 2030.“ koje je proglašeno dekadom zdravog starenja, a pogotovo stoga što je zdravlje starijih osoba jedan i od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 92. sjednici održanoj 4. ožujka 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Ivan Pernar, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 8. srpnja 2019. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/19-12/53, Urbroj: 50301-27/12-19-8, od 3. listopada 2019. na navedeni akt. 

Odbor je prema članku 56., stavku 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora Prijedlog zakona raspravio bez nazočnosti predlagatelja.

Obrazlažući mišljenje Vlade RH državni tajnik Ministarstva zdravstva istaknuo je kako Vlada RH predlaže da se ne prihvati Prijedlog zakona jer smatra da je predmetni Prijedlog zakona istovjetan zakonskim prijedlozima predlagatelja Kluba zastupnika Živoga zida i SNAGA-e u Hrvatskome saboru, na koje je Vlada Republike Hrvatske već dala  mišljenje, 7. prosinca 2017. Također je skrenuo  pažnju da je 25. travnja 2019. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (Narodne novine, broj 39/19), koji predlagatelj nije uzeo u obzir prilikom podnošenja svojeg zakonskog prijedloga.

U raspravi je istaknuto kako se ovim Prijedlogom zakona zagovara nov pristup u zakonskom tretmanu konoplje, odnosno proizvodnji konoplje u medicinske svrhe, što je također već regulirano Zakonom o lijekovima (Narodne novine, br. 76/13, 90/14 i 100/18). 

Tijekom rasprave postavljeno je i pitanje kada će, radi detaljnijeg uređenja načina i mjerila za davanje odobrenja radi uzgoja i proizvodnje konoplje u medicinske svrhe, s obzirom na to da je već prošao rok od šest mjeseci, ministar nadležan za zdravstvo donijeti pravilnik koji će uređivati navedenu materiju. Predstavnica Ministarstva zdravstva obrazložila je razloge kašnjenja njegova donošenja, koji se ogledaju u kompleksnosti područja koje on regulira. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k 

Ne prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.    

POTPREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Ćelić

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 92. sjednici Odbora održanoj 4. ožujka 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kemikalijama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2020. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se ovim Zakonskim prijedlogom u svrhu rasterećenja gospodarskih subjekata, u konkretnom slučaju  pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost s opasnim kemikalijama, predlaže brisanje odredbi o obvezi  ishođenja odobrenja za obavljanje djelatnosti s opasnim kemikalijama, ali bez izmjene uvjeta za obavljanje djelatnosti s opasnim kemikalijama. Ukidanjem obveze ishođenja navedenog odobrenja gospodarskim subjektima, u konkretnom slučaju pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost s opasnim kemikalijama, smanjilo bi se financijsko opterećenje vezano uz početak obavljanja djelatnosti te ubrzao početak obavljanja djelatnosti. Uvjeti za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija u pogledu prostora, opreme, zaposlenika ostaju nepromijenjeni. Nadzor nad pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost s opasnim kemikalijama i dalje obavljaju sanitarni inspektori Državnog inspektorata.

Izmjenom odredbi o organizaciji stjecanja znanja o zaštiti od opasnih kemikalija, provedbi i provjeri znanja o zaštiti od opasnih kemikalija omogućit će se da stjecanja znanja o zaštiti od opasnih kemikalija provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Također, mijenjaju se i odredbe o ovlastima  nadležnih sanitarnih inspektora, posebno u dijelu zabrane obavljanja djelatnosti bez ispunjavanja propisanih uvjeta, a sve u svrhu zaštite zdravlja ljudi i okoliša. 

U odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, Konačni prijedlog zakona dorađen je samo u nomotehničkom smislu.

Bez rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O KEMIKALIJAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Ćelić

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 92. sjednici Odbora održanoj 4. ožujka 2020. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, drugo čitanje, P.Z. br. 815, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. veljače 2020. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će predložena normativna rješenja proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak na poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora, koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama). Predloženim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće, koja se  isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje.
 
Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja  roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) na 170% proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam  mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. 

U skladu s povećanjem iznosa navedenog prava potrebno, na istovjetan način se obuhvaća i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. važećeg Zakona. U raspravi izraženo je i mišljenje da se sredstva vezana za ostvarivanje prava na novčanu naknadu zaposlenom ili samozaposlenom roditelju o okviru korištenja rodiljnog dopusta ne bi trebala osiguravati u Financijskom planu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nego samo u Državnom proračunu RH, s pozicije Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Tijekom rasprave članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo predloženim izmjenama Zakona kojima se doprinosi boljoj financijskoj potpori za vrijeme rodiljinog odnosno roditeljskog dopusta, čime se podupiru mjere populacijske politike, koje će ujedno utjecati i na porast nataliteta. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.    

POTPREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Ćelić

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 91. sjednici Odbora održanoj 26. veljače 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 597, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 6. ožujka 2019. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor nije raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, što je predstavnik predlagatelja uvodno i naveo.
Predlagatelj predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku zbog osobito opravdanih razloga, s obzirom na to da se predloženim Zakonom regulira vrlo osjetljiva materija, koja je važećim propisom nedorečena. Važeći propis nije u potpunosti primjenjiv u praksi budući jer propisuje institute i pojmove koji su izvan ustavnog pravnog poretka već duži niz godina (zdravstvene organizacije udruženog rada, kazne u dinarima) polazeći od utvrđenja da isti nije usklađen s Ustavom te je potreban suvremeni zakonodavni okvir. S tim u vezi naveo je rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske od 21. veljače 2017., u kojemu se navodi da se nalaže Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon.

Predloženi Zakon, prema njegovu mišljenju, na suvremeniji i kvalitetniji način štiti pravo žene na privatnost i samoodređenje, medicinska usluga prekida trudnoće postaje besplatna i samim time dostupna svim kategorijama žena, uvodi se savjetovanje s ginekologom, daje se izbor između pružatelja usluga, izbor između medikamentoznog i kirurškog pobačaja, pruža se veća mogućnost prevencije neželjene trudnoće edukacijom i besplatnom kontracepcijom. Intencija Zakona je da pobačaj bude legalan, dostupan i besplatan, istaknuo je u svom izlaganju.

U raspravi je istaknuto mišljenje kako je, unatoč pojedinim nedostacima u zakonskim rješenjima u vezi s medicinskim postupkom prekida trudnoće u Republici Hrvatskoj te u odnosu  na neke druge zemlje u okruženju, ali i u odnosu na zahtjeve pojedinih udruga za potpunom zabranom pobačaja, ovo područje  ipak regulirano na prihvatljiv način. Upućena je kritika nadležnom ministarstvu što, sukladno navedenom rješenju Ustavnog suda RH, nije  izradilo novi Zakon. Također je istaknuto mišljenje kako je predloženi Zakon trebao proći širu raspravu. S tim u vezi, mišljenja su da je trebalo drukčije definirati i regulirati problem priziva savjesti, odnosno onemogućavanja pristupa pobačaju u nekim bolnicama. Priziv savjesti reguliran je Ustavom RH, Zakonom o liječništvu i UN-ovom Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Zdravstvene ustanove dužne su osigurati dostupnost medicinskog prekida trudnoće te ukoliko nemaju ginekologa u svojoj ustanovi, uslugu trebaju osigurati sklapanjem ugovora s vanjskim djelatnicima.

Pojedini članovi Odbora nisu se složili s tvrdnjama o nedostupnosti kontracepcije,  međutim smatraju da treba više ulagati u savjetovanje i educiranje, pogotovo mladih, jer je svaki prekid trudnoće za ženu traumatično iskustvo.

Predstavnik predlagatelja na kraju rasprave upozorio je na potrebu uvođenja, kao obveznog predmeta u svim školama, zdravstvenog odgoja te ukazivanja na odgovorno spolno ponašanje.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (2 „za“, 5 „protiv“ i 2 „suzdržana) nije podržao ZAKON O MEDICINSKOM POSTUPKU PREKIDA TRUDNOĆE,  P. Z. br. 597

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                    
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 91. sjednici Odbora održanoj 26. veljače 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, prvo čitanje, P.Z. br. 678, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Snježana Sabolek i Damjan Vucelić, zastupnici u Hrvatskom saboru, aktom od 11. srpnja 2019. godine.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/19-12/60, Urbroj: 50301-27/12-20-12, od 30. siječnja 2020. na navedeni akt.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako je cilj predloženih izmjena Zakona urediti ovo područje implementirajući najnovije preporuke Europskog parlamenta i Vijeća Europe, s pozitivnim primjerima praksa drugih zemalja Europske unije te time postići bolju prevenciju i veće povjerenje javnosti u sustav zaštite od neionizirajućeg zračenja. 
Nedostatak važećeg Zakona očituje se i u odsustvu edukacije stanovništva o štetnosti i zdravstvenim rizicima uslijed prekomjerne izloženosti elektromagnetskim poljima koje emitiraju izvori u svakodnevnoj uporabi. Ovim izmjenama Zakona uvodi se nova mjera redovnog provođenja edukacije i informiranja stanovništva, posebice djece i mladih, o mogućim i dokazanim štetnim učincima neionizirajućeg zračenja na zdravlje, mjera označavanja izvora neionizirajućeg zračenja znakovima upozorenja, sukladno klasifikaciji potencijalne opasnosti te obveza davanja uputa za ispravno korištenje prilikom stavljanja izvora u promet. 
Obrazlažući mišljenje Vlade RH predstavnica resornog ministarstva istaknula je kako Prijedlog zakona nije u skladu sa stručnim podlogama koje za područje neionizirajućeg zračenja predlaže Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodna komisija za zaštitu od neionizirajućeg zračenja (ICNIRP) koje je preuzeo Zakon o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama, odredbama Zakona o prostornom uređenju te stavkama u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu.
U raspravi članovi Odbora bili su mišljenja kako područje u vezi štetnosti i zdravstvenim rizicima uslijed prekomjerne izloženosti elektromagnetskim poljima koje emitiraju izvori u svakodnevnoj uporabi još u dovoljnoj mjeri nije istraženo te da će ih se, kad budu završene i potvrđene studije o njihovoj uzročno-posljedičnoj vezi na zdravlje ljudi, svakako trebati uzeti u obzir.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (3 „za“, 5 „protiv“ i 1 „suzdržan“) nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NEIONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA, P. Z. br. 678

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                
                                                                                                 

PREDSJEDNICA  ODBORA
                                    
                               doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 90. sjednici Odbora održanoj 19. veljače 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, prvo čitanje, P.Z.E. br. 839, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2020. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom propisuju uvjeti za stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu biocidnih proizvoda u Republici Hrvatskoj koji sadrže aktivnu tvar iz članka 89. stavka 2. Uredbe (EU) br. 528/2012 i obveza vođenja očevidnika u skladu s posebnim propisima kojima su uređene kemikalije. 

Također, dopunjuju se odredbe vezane uz ovlasti nadležne sanitarne inspekcije Državnog inspektorata u odnosu na postupanje kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da se ne poštuju ograničenja utvrđena odobrenjem izdanim u nacionalnom postupku odobravanja, kao i u slučaju uvoza biocidnih proizvoda iz trećih zemalja u odnosu na biocidne proizvode koji nisu odobreni, odredbe o prikupljanju podataka o trovanjima i profesionalnim bolestima koje uključuju biocidne proizvode te prekršajne odredbe važećeg Zakona.

Nadalje, izmjenjuju se odredbe o obavijesti o biocidnom proizvodu, odredbe o popisu biocidnih proizvoda, koji će se umjesto u „Narodnim novinama“, objavljivati na mrežnim stranicama Ministarstva zdravstva, uz obvezu stalnog ažuriranja popisa (brisanje pojedinih proizvoda i uvođenje novih proizvoda) te odredbe o prikupljanju podataka o trovanjima i profesionalnim bolestima koje uključuju biocidne proizvode.

Nakon kraće rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

zaključka

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Ivan Ćelić

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 88. sjednici Odbora, održanoj 12. veljače 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku, drugo čitanje, P.Z. br. 809, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2020. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom uređuje da danom stupanja na snagu predloženoga zakona dosadašnji osnivač Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana Vukovarsko-srijemska županija prestaje biti njezin osnivač te osnivač postaje Republika Hrvatska.  Prava i dužnosti osnivača u ime Republike Hrvatske obavljat će Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo zdravstva.

Utvrđuje se da Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana, danom stupanja na snagu predloženoga zakona nastavlja s radom kao Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar. Međusobna prava i obveze između Vlade Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara i Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar uredit će se posebnim sporazumom. 

Nakon kraće rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O PRIJENOSU OSNIVAČKIH PRAVA NAD OPĆOM ŽUPANIJSKOM BOLNICOM VUKOVAR I BOLNICOM HRVATSKIH VETERANA NA REPUBLIKU HRVATSKU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                

PREDSJEDNICA  ODBORA
 
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 86. sjednici održanoj 30. siječnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja izv. prof. dr. sc. Viliju Berošu za obavljanje dužnosti ministra zdravstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2020.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 119. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (9 „za“, 2 „protiv“ i 1 „suzdržan“) podupro je Prijedlog za iskazivanje povjerenja izv. prof. dr. sc. Viliju Berošu, za obavljanje dužnosti ministra zdravstva.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu doc. dr. sc. Ines Strenju, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 85. sjednici Odbora održanoj 29. siječnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 822, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. siječnja 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se ovim Prijedlogom zakona vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije na način da se prenosi Direktiva (EU) 2018/958 o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije. Direktiva utvrđuje obvezu država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, a rok za usklađivanje s Direktivom je do 30. srpnja 2020. godine. 

Kako je predlagateljica istaknula, zdravstvenim profesijama dodijeljen je poseban status, jer se osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi mora uzeti u obzir kod ocjenjivanja proporcionalnosti uvjeta za zdravstvene profesije. Nadalje, izričito se propisuje da je nadležno tijelo dužno priznati dokaze o stručnoj kvalifikaciji za doktora dentalne medicine izdane u Talijanskoj Republici, Kraljevini Španjolskoj, Saveznoj Republici Austriji, Češkoj Republici, Slovačkoj Republici i Rumunjskoj doktorima dentalne medicine koji su započeli studij na ili prije datuma navedenog u Prilogu V. Direktive. Također, propisuje se da potvrda koja se prilaže dokazu o stručnoj kvalifikaciji treba potvrditi i da je osoba stvarno, zakonito i kao glavnu djelatnost obavljala dentalnu djelatnost.

U raspravi, članovi Odbora složili su se da će Prijedlog zakona svakako povećati mobilnost stručnjaka i osigurati slobodu pružanja usluga, dok se ograničenja pristupu reguliranim profesijama mogu opravdati ciljevima od javnog interesa. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                

PREDSJEDNICA  ODBORA
 
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 84. sjednici Odbora održanoj 22. siječnja 2020. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 754, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. prosinca 2019. 
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s Direktivom Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998.)  te s tim u vezi službene obavijesti Europske komisije od 8. ožujka 2019., o povredi br. 2019/2019., zbog neusklađenosti Republike Hrvatske s člankom 3. stavkom 3., člankom 4. stavkom 1. točkom (a), člankom 6. stavkom 1. točkom (a), člankom 6. stavcima 2. i 3. Direktive Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
Tako se u zakonskom prijedlogu radi usklađivanja s gore navedenim člancima Direktive Vijeća 98/83/EZ jezično dorađuje pojam "zdravstveno ispravna voda za ljudsku potrošnju" i pojam "mjesto potrošnje" te se dopunjuju odredbe u vezi s odgovornosti vlasnika unutarnje mreže u slučaju utvrđivanja odstupanja od parametara sukladnosti na mjestu potrošnje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, a koje su posljedica neprikladne unutarnje mreže ili njezinog lošeg održavanja, na način da je pored vlasnika odgovoran i korisnik unutarnje mreže. 
U raspravi članovi Odbora pohvalili su ovaj zakonski prijedlog u kojemu su u odnosu na tekst Prijedloga zakona, uz navedeno usklađenje s Direktivom, izvršene samo manje nomotehničke izmjene, sukladno prijedlozima Odbora za zakonodavstvo. Također je uočeno da je potrebno prema naputku Europske komisije, u cijelom tekstu Zakona ujednačiti pojmove „na mjestu izlaska vode iz slavine“, s obzirom na to da ponegdje u tekstu Zakona još uvijek piše „na mjestu potrošnje vode za piće“.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                
                                                                                    

PREDSJEDNICA  ODBORA
 
         doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 84. sjednici Odbora održanoj 22. siječnja 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kemikalijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 814, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. prosinca 2019. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se u odnosu na važeći Zakon o kemikalijama, ovim Prijedlogom zakona predlažu izmjene, odnosno dopune pojedinih odredbi zbog usklađivanja s novim propisima iz područja kemikalija, koji su usvojeni na razini Europske unije. To su odredbe o izdavanju odobrenja za obavljanje djelatnosti s opasnim kemikalijama, odredbe o organizaciji stjecanja znanja o zaštiti od opasnih kemikalija, provedbi i provjeri znanja o zaštiti od opasnih kemikalija, odredbe o stavljanju na tržište pojedinih kategorija opasnih kemikalija te odredbe o pojedinim inspekcijskim ovlastima sanitarnih inspektora u vezi sa zabranom obavljanja djelatnosti s opasnim kemikalijama.

Tijekom rasprave članovi Odbora pohvalili su zakonski prijedlog kojim se u odnosu na važeći zakon predlažu izmjene i dopune pojedinih odredbi, međutim, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da predloženo brisanje odredbi o obvezi ishođenja odobrenja gospodarskim subjektima koji obavljaju djelatnost s opasnim kemikalijama, nije dobro. S tim u vezi, nisu se složili s objašnjenjem predlagatelja da je predloženo rješenje u svrhu rasterećenja gospodarskih subjekata i ubrzanja početka obavljanja djelatnosti te da se uvjeti za njihovo obavljanje ne mijenjaju već ostaju nepromijenjeni. Bili su mišljenja da iako se radi o određenim pogodnostima za gospodarske subjekte, radi važnosti zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja kemikalija, ovi uvjeti ne bi smjeli biti izuzeti. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kemikalijama

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 84. sjednici Odbora održanoj 22. siječnja 2020. raspravljao je o Izvješću o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. siječnja 2020. godine.

Odbor je raspravio o Uredbi o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti temeljem zakonske ovlasti. Naime, navedenom uredbom se radi osiguranja kontinuiteta pružanja zdravstvene zaštite produljuje rok za nastavak rada zdravstvenih radnika - zakupaca u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te omogućuje da ti zdravstveni radnici nastave rad u privatnoj praksi zakupom najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

U kraćoj raspravi članovi Odbora prihvatili su obrazloženje razloga zbog kojih se produljuje rok za obavljanje rada, odnosno status zdravstvenih radnika u privatnoj praksi zakupom na 31. prosinca 2020., postavljajući također pitanje sankcioniranja za jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, koje nisu okončale postupak donošenja odluka predstavničkih tijela o kriterijima za određivanje zakupnine, kao i za zdravstvene ustanove koje nisu donijele odluku Upravnog vijeća o iznosu zakupnine prema tim kriterijima te time nisu ostvarile pretpostavke za nastavak rada zdravstvenih radnika u privatnoj praksi u ordinaciji.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                                                           

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 83. sjednici Odbora održanoj 16. siječnja 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o Centru za posebno skrbništvo, prvo čitanje, P.Z. br. 804, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. 
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se izradi ovog Prijedloga zakona pristupilo uvažavajući sve prisutniju specifičnost postupaka u kojima se imenuje poseban skrbnik, posebno u odnosu na djecu, ali i odrasle koje Centar za posebno skrbništvo (u daljnjem tekstu: Centar) zastupa. Za kvalitetnu zaštitu njih i njihovih prava izrazito je važno spriječiti njihovu sekundarnu traumatizaciju u postupanjima prilikom pribavljanja mišljenja. Sada u Centrima djecu i odrasle osobe u posebno propisanim slučajevima zastupaju pravnici s pravosudnim ispitom i dodatnim kompetencijama za komunikaciju, posebno s djecom. S tim u vezi, nameće se potreba zapošljavanja drugih stručnih radnika s posebnim iskustvom, znanjem, kompetencijama i vještinama u pogledu komunikacije i pribavljanja mišljenja. Sukladno navedenom, Prijedlogom zakona uređuje se da stručne radnike, osim pravnika s položenim pravosudnim ispitom, čine i socijalni radnik i psiholog s položenim stručnim ispitom.

Radi kvalitetnije zaštite prava djece i odraslih koje Centar zastupa propisani su uvjeti glede stručnih radnika u pogledu potrebnih godina radnog staža, dodatnih edukacija za pravnike te radnog iskustva u području rada s djecom i/ili odraslim osobama i stručnih znanja, vještina i kompetencija potrebnih za komunikaciju i pribavljanje mišljenja djeteta i odrasle osobe za socijalne radnike i psihologe.

Tijekom rasprave članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo Prijedlogom zakona, prvenstveno u pogledu zapošljavanja stručnih radnika  jer je trenutno najveći problem Centara za posebno skrbništvo potkapacitiranost, a broj predmeta se povećava. Pohvaljena je i najava otvaranja nove četiri podružnice u Virovitici, Zadru, Puli i Varaždinu. Smatraju da je ovaj institut dobro zamišljen te predstavlja pomak nabolje.  Pravobraniteljica za djecu izrazila je bojazan kako ovakav način predstavlja samo formalni institut zaštite djece te smatra kako uloga posebnog skrbnika nije shvaćena jer njegova uloga nije samo prisustvovanje ročištima nego i neposredni kontakt s djetetom i procjena najboljeg interesa djeteta. Iz Hrvatske udruge socijalnih pedagoga izraženo je nezadovoljstvo jer  struka socijalnih pedagoga nije uključena Prijedlogom zakona u stručne radnike koji bi se zapošljavali u Centrima za posebno skrbništvo s obzirom na to da je srž njihove izobrazbe upravo komunikacija s djecom.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Centru za posebno skrbništvo

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                
                                                                         

 PREDSJEDNICA  ODBORA
 
                                                                 doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 83. sjednici Odbora održanoj 16. siječnja 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prvo čitanje, P.Z. br. 815, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. prosinca 2019. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonskim prijedlogom poduzimaju dodatni napori u smjeru Nacionalnog programa reformi Vlade RH koji predviđa povećanje iznosa limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Programom je definirana potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, s dugoročnim ciljem uravnoteženja dobne strukture i održanja prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja udjela mlađeg stanovništva. Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120 % proračunske osnovice mjesečno (dosadašnji limit od 3.991,20 kuna) na 170 % proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. U skladu s povećanjem iznosa navedenog prava potrebno je na istovjetan način obuhvatiti i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. važećeg Zakona te se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 5.) isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100 % osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120 % proračunske osnovice (3.991,20 kuna).
Ovim izmjenama i dopunama Hrvatska se svrstava u red zemalja koje su u ovom dijelu potpora natprosječne te zbog punog iznosa naknade za prvih šest mjeseci spada u sam europski vrh. Ova mjera je važan demografski iskorak koji bi trebao doprinijeti ostvarivanju pozitivnog demografskog okruženja. Također, ove izmjene i dopune će pridonijet i tomu da će više od 60 posto rodilja ostvariti punu plaću. 
Tijekom rasprave članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo predloženim izmjenama Zakona jer će se njima poboljšati uvjeti za majke rodilje koje će imati bolju financijsku potporu za vrijeme rodiljinog odnosno roditeljskog dopusta.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                
                                                                   

PREDSJEDNICA  ODBORA
 
                                                                                         doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 82. sjednici Odbora, održanoj 11. prosinca 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku, prvo čitanje, P.Z. br. 809, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2019. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Ministar zdravstva uvodno je istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom utvrđuje da Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana danom stupanja na snagu predloženoga zakona nastavlja s radom kao Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar. Danom stupanja na snagu predloženoga zakona dosadašnji osnivač Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana Vukovarsko-srijemska županija prestaje biti njezin osnivač te osnivač postaje Republika Hrvatska. Prava i dužnosti osnivača u ime Republike Hrvatske obavljat će Vlada Republike Hrvatske, preko Ministarstva zdravstva.

Međusobna prava i obveze između Vlade Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara i Nacionalne memorijalne bolnice Vukovar uredit će se posebnim sporazumom. S obzirom na memorijalno-edukativnu važnost bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i financijsku održivost. Kako je bolnica trenutačno suočena s problemom velikih nepodmirenih obveza, preuzimanjem osnivačkih prava, Republika Hrvatska preuzet će i financiranje ove bolnice, što bi ubuduće trebalo pridonijeti stabilnom poslovanju bolnice, a provođenjem postupaka zajedničke javne nabave radi postizanja učinkovitosti i standardizacije nabave lijekova i medicinskog i drugog materijala, dugoročno se očekuju znatne uštede i racionalizacija financijskog poslovanja.

Tijekom rasprave članovi Odbora izrazili su zahvalnost nazočnim zdravstvenim, kao i svim djelatnicima Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana na svemu što su učinili tijekom opsade bolnice i bitke za Vukovar i svemu što su činili nakon  Domovinskog rata na očuvanju ljudskih vrijednosti i požrtvovnosti, ali i bolnice kao simbola patnje i hrabrosti, posebno kod mladih naraštaja. Stoga podupiru Prijedlog zakona kojim se bolnica proglašava nacionalnom, memorijalnom bolnicom jer predstavlja simbol hrabrosti i dostojanstva.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prijenosu osnivačkih prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana na Republiku Hrvatsku

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 81. sjednici Odbora, održanoj 4. prosinca 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, drugo čitanje P.Z.E. br. 685, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga  2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja istaknuo je da je na razini Europske unije 2017. donesena Uredba Komisije (EU) 2017/542 od 22. ožujka 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa dodavanjem Priloga o usklađenim informacijama povezanima s hitnim zdravstvenim intervencijama, koja će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2020.

U cilju usklađivanja s Uredbom Komisije (EU) 2017/542, ovim zakonskim prijedlogom propisuju se obveze u vezi s usklađenim informacijama povezanima s hitnim zdravstvenim intervencijama i preventivnim mjerama za uvoznike i daljnje korisnike koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne na temelju njihovih učinaka na zdravlje ljudi ili fizikalnih učinaka. Imenuje se Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao tijelo za zaprimanje tih informacija, propisuje se obveza Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za stavljanje na raspolaganje informacije o smjesama Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, propisuje se da troškove podnošenja informacija o smjesama snose uvoznici i daljnji korisnici te se dorađuje prekršajna odredba vezano uz postupanja po članku 45. stavku 3. Uredbe 1272/2008/EZ.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 81. sjednici Odbora održanoj 4. prosinca 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o genetski modificiranim organizmima, drugo čitanje P.Z.E. br. 666, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom osigurava provedba Direktive (EU) 2018/350 o izmijeni Direktive 2001/18 Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni rizika genetski modificiranih organizama (GMO) za okoliš te se stvara pravni temelj za implementaciju predmetne Direktive u zakonodavstvo RH u cijelosti.

Utvrđuju se nadležna tijela, zadaće nadležnih tijela, uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima i proizvodima koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a. Također se razrađuje odobravanje primjene lijekova (medicinskih proizvoda) koji se sastoje od GMO-a i/ili sadrže GMO-e ili kombinaciju GMO-a, namjerno uvođenje GMO-a u okoliš u svrhu različitu od stavljanja na tržište, ograničavanje ili zabrana uzgoja GMO-a, stavljanje GMO i proizvoda koji sadrži i/ili se sastoji ili potječe od GMO-a na tržište, rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO-a, gospodarenje s otpadom nastalim uporabom GMO-a, odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO-a, utvrđuju se nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela za provedbu ovoga Zakona, službene kontrole te propisuju upravne mjere i prekršajne odredbe za provedbu ovog Zakona. Nadalje, pojačavaju se odredbe vezane uz obvezu informiranja javnosti putem mrežnih stranica tijela državne uprave u području ograničene uporabe GMO-a, uvođenja GMO u okoliš i stavljanja istog na tržište.

U raspravi je pohvaljeno zakonsko rješenje prema kojem se odredbom propisuje  uključivanje predstavnika civilnog društva u Vijeće za GMO. Pojedini članovi Odbora izrazili su žaljenje što se u njihov rad ne mogu uključiti i zastupnici Hrvatskoga sabora, međutim predlagatelj je bio mišljenja kako je navedeno Vijeće samostalno neovisno tijelo izuzeto od utjecaja politike.

Vezano uz pitanje postojanja tj. ovlašćivanja laboratorija za GMO izražena je dvojba da li se radi o jednom ili više nacionalnih referentnih laboratorija. Predlagatelj je u raspravi objasnio da se ovim zakonskim prijedlogom omogućava državama članicama da za pojedinu tematiku imenuju više nacionalnih referentnih laboratorija. U ovom slučaju to znači da se svi hrvatski referenti laboratoriji za GMO moraju učlaniti u Europsku mrežu laboratorija za GMO (European Network GMO Laboratory - ENGL) čime stječu pravo sudjelovanja na europskim sastancima nacionalnih referentnih laboratorija za GMO koji uključuju dodatne edukacije, međulaboratorijska ispitivanja te nadzor od strane Europskog laboratorija Joint Research Centra.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O GENETSKI MODIFICIRANIM ORGANIZMIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 79. sjednici, održanoj 6. studenoga 2019., raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020.godinu. 

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna, pri čemu porezni prihodi i doprinosi rastu 5,8% u odnosu na prvotni plan, odnosno 2,7% u odnosu na rebalans za 2019. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2020. planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna što je za 5% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na prvotni plan za 2019. (povećanje od 8,3 milijarde kuna u odnosu na rebalans za 2019. godinu). U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2020. godini projicira se na razini od 0,5% BDP-a. U 2021. projicira se njegov blagi višak od 0,1% BDP-a, dok se u 2022. projicira višak od 0,6% BDP-a. Pritom se za Državni proračun u 2020. očekuje manjak od 0,5% BDP-a, u 2021. uravnotežen proračun, dok se u 2022. očekuje višak državnog proračuna od 0,4% BDP-a.

 U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na Prijedlog Državnog proračuna s pozicija Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji su uvodno obrazložili njihovi predstavnici. 

Prijedlogom Državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2020., 2021. i 2022. godinu planirana su najznačajnija sredstva za transfer HZZO–u iz Državnog proračuna (2020. godine 2.600.000.000 kuna; 2021. godine 2.700.000.000 kuna i 2022. godine 2.900.000.000 kuna), koja su namijenjena za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja se financiraju iz državnog proračuna. Osim financiranja redovite djelatnosti ministarstva, zdravstvenih ustanova u vlasništvu države, državnih zavoda i Doma zdravlja MUP-a, planirana su značajna sredstva za izgradnju Nove bolnice KBC Rijeka u ukupnom iznosu 562.236.804 kuna i dovršetak gradnje OB Pula. Dovršen je i projekt Centralnog upravljačkog sustava za upravljanje organizacijskom strukturom zdravstvenog sustava, centralnog sustava komunikacije s bolnicama, sustava za automatsko dnevno prikupljanje svih zdravstvenih indikatora, rudarenja podataka, strukturirane objave na webu iz svih bolnica u Republici Hrvatskoj te nadogradnje sustava fakturiranja iz bolnica. Također, Ministarstvo je u razdoblju od 2020. do 2022. planiralo i troškove korektivnog održavanja i nadogradnje aplikacija e-Liste čekanja, e-Naručivanja, registra medicinski potpomognute oplodnje te e-Novorođenče.

Za sve navedeno Ministarstvo je planiralo sredstva u ukupnom iznosu od 152 milijuna kuna, a u iznosu od 206 milijuna kuna planirana su sredstva u ukupnom iznosu za hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova, 111 milijuna kuna za obnavljanje stare opreme i 137 milijuna kuna za poticaj za zdravstvo u BiH (u 2020. godini 42 mln kuna, u 2021. 45 mln kuna i u 2022. 50 mln kuna).

Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obrazložila je ukupni Financijski plan Ministarstva za 2020. koji iznosi 6.464.722.093 kuna, od čega se iznos od 5.541.568.299 kuna odnosi na limitirane izvore financiranja, a iznos od 923.153.794 na ostale izvore financiranja. Ukupni financijski plan Ministarstva za 2020. (svi izvori financiranja) veći je od rebalansirane 2019. godine za 315.018.442 kune, odnosno za 5,1 %, od čega se iznos od 128.740.077 odnosi na limitirane izvore, a iznos od 186.278.365 odnosi se na ostale izvore financiranja.

Ravnatelj HZZO-a obrazložio je prijedlog financijskog plana HZZO-a za 2020. i projekcije za 2021. i 2022. Kako je istaknuo, ukupni prihodi i rashodi za 2020. planirani su u iznosu od 27.486.102.000 kuna, za 2021. 28.361.742.000 kuna, a za 2022.  28.951.863.000 kuna. Ukupni prihodi Zavoda za 2020. planirani su u iznosu od 27.486.102.000 kuna,  projekcije plana za 2021. u iznosu od 28.361.742.000 kuna i 2022. u iznosu od 28.951.863.000 kuna. Ukupni rashodi za 2020. planirani su u iznosu od  27.486.102.000 kuna ili za 6,39% više od tekućeg financijskog plana za 2019., u projekciji za 2021. ukupni rashodi planirani su u iznosu od 28.361.742.000 kuna ili za 3,19% više nego u 2020., a u projekciji za 2022. 28.951.863.000 ili za 2,08% više nego u 2021.

U Posebnom dijelu plana najviše se osvrnuo na rashodovnu stranu u području: Primarne zdravstvene zaštite, lijekova na recept, posebno skupih lijekova (koji imaju drastično velik porast), ortopedskih uređaja i pomagala, bolničke zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne zaštite, naknada, dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i projekata EU.

U vezi bolničke zdravstvene zaštite, članovi Odbora najviše su raspravljali oko podmirivanja dugova bolnica te s tim u vezi iznosa limita i cijena usluga, za koje smatraju da nisu adekvatni te da su zbog toga bolnice u dugovima. Smatraju da se isti teško izračunavaju (pogotovo zbog nejasnoće članka 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju) već 20-tak godina, te da je potreban kvalitetniji izračun potrebnih sredstava. S tim u vezi predlažu izmjene članka 72. i 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju kako bi se jasnije definirao obuhvat  prava.

Predsjednica Odbora postavila je pitanje u vezi izgradnje Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i povredama kralježnične moždine u Varaždinskim toplicama, odnosno osiguranja dodatnih sredstava iz državnog proračuna, potrebnih za cjelokupnu realizaciju projekta. Do sada je pripremljena kompletna projektna dokumentacija (koju je financirala sama bolnica), međutim, nedostaje 18.413.538.99 kuna  koje je Vlada Republike Hrvatske  obećala osigurati, a nisu predviđena u proračunu. Postavila je i pitanje smanjenja sredstava za veteranske bolnice kao i dosadašnjeg financiranja preventivnih pregleda za veterane.

Na kraju rasprave svi su se složili da su problemi u zdravstvu iznad stranačke politike te da je svima u interesu održiv i kvalitetan zdravstveni sustav. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“,3 “protiv“ i 2 „suzdržana“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

-    te sljedećih odluka:
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. Godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu 
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu  i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu.
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka - Zagreb za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu
-    Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture  za 2020.godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku svojoj na 79. sjednici  održanoj 6. studenoga 2019. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z.  br. 791,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019.
    Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja objasnila je da se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci DPRH za 2020. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna. 
Proračunska osnovica nije se mijenjala u odnosu na prethodne godine te i nadalje iznosi 3.326,00 kuna, a koristi se za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima primjerice dječjeg doplatka, rodiljnih potpora za dio dodatnog rodiljnog dopusta, isplata trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 26,8 milijardi kuna (u 2019. godini 30,1 milijardu kuna, rebalans  35,6 milijardi kuna). Zakonom su za 2020. godinu predviđena sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100,0 milijuna kuna (u 2019. godini 200,0 milijuna kuna;  rebalans 2019.  191,3 milijuna kuna).
Nakon obrazloženja predstavnice predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“,3 “protiv“ i 2 „suzdržana“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 79. sjednici Odbora, održanoj 6. studenoga 2019., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. 

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je istaknula da se ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna ne povećava razina rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka. Međutim, zbog dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna, kao i zbog događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna, na pojedinim stavkama bilo je potrebno izvršiti određene preraspodjele.

Novim planom za 2019. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 140,3 milijarde kuna na 139,0 milijardi kuna, odnosno za 1,3 milijarde kuna, s tim da se rashodi koji se financiraju iz izvora i koji utječu na rezultat proračuna opće države, zadržavaju na istoj razini od 111,5 milijardi kuna. Povećana su izdvajanja za mirovine u iznosu od 849,6 milijuna kuna, a dodatna su sredstva osigurana za rashode za zaposlene u iznosu od 494,2 milijuna kuna. Uz to, osigurana su i sredstva za financiranje prve faze projekta terminala za UPP (izgradnja prihvatnog terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku) u iznosu od 350,0 milijuna kuna. Uz navedeno povećani su rashodi za prava iz sustava socijalne skrbi (osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) i to u iznosu od 175,5 milijuna kuna te za dodatni porodiljni dopust u iznosu od 41,0 milijuna kuna. 

Osigurana su dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 122 milijuna kuna, iznijela je predstavnica Ministarstva financija te je istaknula da se osiguralo, pronalazeći uštede u državnom proračunu unazad tri godine, dodatnih 1,87 milijardi kuna za podmirenje dospjelih obveza u zdravstvenom sektoru. S tim u vezi, u raspravi je postavljeno pitanje koliki je ukupan trošak, tj. financiranje javnog zdravstva, na što nije dobiven odgovor te će, kako je odgovorila predstavnica Ministarstva, o tome uputiti  pismeni odgovor. 

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP) koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici. 

Predstavnik Ministarstva zdravstva naglasio je da su unutarnjom preraspodjelom sredstava osigurana sredstva za podmirenja svih stvorenih obveza Ministarstva zdravstva, kao i za dugovanja zdravstvenih ustanova dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala u ukupnom iznosu od 122.000.000 kuna, kao i za provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske vezano za pomoć županijama u borbi protiv najezde komaraca u ukupnom iznosu od 5.000.000 kuna. Kako je napomenuo, Prijedlogom izmjena i dopuna povećan je plan na ostalim izvorima financiranja, najznačajnije na izvoru financiranja 43 - Ostali prihodi za posebne namjene, u koje su u najznačajnijem dijelu uključeni prihodi od HZZO-a, i to sa 11.824.501.774 kune, na 12.325.761.728 kuna, što je povećanje za 501.259.954 kune, na što je u značajnom dijelu utjecalo povećanje troškova za lijekove, pomoćni, sanitetski i ostali materijal u kliničkim bolničkim centrima, kliničkim bolnicama i klinikama u iznosu od 462,6 milijuna kuna.
          
Financijskim planom HZZO-a za 2019. godinu prihodi i rashodi planirani su u iznosu od 25.835.000.000 kn. Procjenjuje se da će HZZO do kraja tekuće godine ostvariti veće prihode od planiranih za 650.000.000 kuna na stavci prihodi od doprinosa. Isto tako, kako je iznio ravnatelj HZZO-a, s obzirom na to da se neće utrošiti predviđena sredstva za EU projekte (e-HZZO, e-lijekovi i DRG) u 2019.godini, za dio sredstava koji se pokriva iz EU fondova, smanjena je stavka Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU za 38.780.000 kn.  Slijedom navedenog, ukupno povećanje prihoda iznosi 611.220.000 kuna koji će se rasporediti najvećim dijelom na aktivnosti  koje pokrivaju troškove zdravstvene zaštite, naknade plaća zbog privremene nesposobnosti za rad uz istodobnu preraspodjelu između drugih aktivnosti rashodovne strane financijskog plana. 

U raspravi, postavljeno je pitanje o razlozima zbog kojih je došlo do zastoja u provedbi nekih programa i projekta EU, na što je odgovoreno kako postoje određeni problemi vezani za dokumentaciju, međutim oni su više prisutni u nekim drugim resorima, dok je pri HZZO-u i Ministarstvu zdravstva  njihovo rješavanje u toku.

Imenovana članica Odbora skrenula je tijekom rasprave pažnju na problem gubitka prava na besplatno dopunsko osiguranje, koje je usklađivanjem mirovina izgubilo čak deset tisuća umirovljenika, a za koje nisu osigurana sredstva u Izmjenama i dopunama proračuna. Za isto smatra da bi se trebalo pronaći što skorije rješenje.

Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obrazložila je ukupni Financijski plan MDOMSP-a za 2019. godinu, koji nakon rebalansa iznosi 6.149.703.651 kuna (od čega se 5.412.828.222 kuna odnosi na limitirane izvore financiranja, a 736.875.429 kuna na ostale izvore financiranja). Financijski plan ukupno je povećan za 210.853.950 kuna (povećanje od 200.570.000 odnosi se na limitirane izvore financiranja, a povećanje od 10.283.950 odnosi se na ostale izvore financiranja). 

Tijekom rasprave razmotreno je povećanje trenda rasta broja korisnika prava na osobnu invalidninu te rast sredstava potrebnih za isplatu navedenog prava što je uzrokovano povećanjem visine naknade koja je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN 130/2017 od 30. prosinca 2017. godine) povećana s 200% osnovice na 300% osnovice.

Također, pojedini članovi Odbora postavili su pitanje dječjeg doplatka, za koji smatraju da je nedostatan te da sredstva vezana za njegovo osiguranje nisu dobro isplanirana jer su ostala neutrošena. Za isto su bili mišljenja i prilikom rasprave o Zajamčenoj minimalnoj naknadi, pri čemu su istaknuli problem imovinskog cenzusa. Vezano za dječji doplatak predstavnica resornog ministarstva složila se s činjenicom da je planirani broj dodatnog uključivanja djece koja će imati pravo na doplatak bio precijenjen, ali je također naglasila da se trenutačno radi na izmjenama i dopunama Zakona o dječjem doplatku gdje će se u idućoj godini povećati cenzus i proširiti će se obuhvat ljudi koji bi imali pravo na dječji doplatak. Također je, vezano uz minimalnu naknadu, istaknula da se radi na novom Zakonu o socijalnoj skrbi gdje se preispituje model i najniži cenzus, dobivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, a mijenjaju se i koeficijenti. Istaknula je kako je cilj novog zakona da u sustavu socijalne skrbi i zajamčenoj minimalnoj naknadi ostanu samo radno nesposobne osobe i njihovi članovi obitelji.
    
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“,3 “protiv“ i 2 „suzdržana“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2020. I 2021. GODINU

te sljedećih odluka:
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, 
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, 
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-   Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 79. sjednici Odbora, održanoj 6. studenoga 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, drugo čitanje P.Z. br. 790, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom smanjuje iznos proračunske zalihe. Mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se iznos jamstvene zalihe te godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2019. godinu. Dodatno, utvrđuje se dodjela sredstava županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. Utvrđuje se kako će se organizatorima humanitarnih akcija, odobrenih u skladu sa Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, broj 102/15) isplaćivati sredstva u visini uplaćenog poreza na dodanu vrijednost ako je prikupljanje humanitarne pomoći organizirano putem humanitarnog telefonskog broja u razdoblju od mjeseca lipnja 2018. do lipnja 2019. godine.

Nakon obrazloženja predlagateljice članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“,3 “protiv“ i 2 „suzdržana“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.  
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 78. sjednici održanoj  31. listopada 2019. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 od 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 596, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019.  

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula kako se ovim Konačnim prijedlogom zakona osigurava provedba Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2016/161, kojom se propisuju mjere za sprečavanje unosa krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe, tako što se zahtijeva da se na pakiranja određenih lijekova za primjenu kod ljudi stave sigurnosne oznake koje se sastoje od jedinstvenog identifikatora i zaštite od otvaranja kako bi se omogućila identifikacija i provjera autentičnosti tih lijekova. 

U odnosu na Prijedlog zakona, u tekstu Konačnog prijedloga zakona izvršene su manje nomotehničke dorade, a pojedine odredbe usklađene su s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18). Tako su izvršene izmjene članka 8., na način da je sada propisano da veleprodaja provjerava sigurnosne oznake i povlači iz uporabe jedinstveni identifikator nekog lijeka prije nego što tim lijekom opskrbi, među ostalim i privatne zdravstvene radnike, sukladno zakonu kojim se uređuje zdravstvena zaštita, a kojima su prodali lijek. Također, dodan je stavak 3. koji propisuje da zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, ako u svom sastavu nemaju organiziranu ljekarničku djelatnost, odnosno zaposlenu osobu ovlaštenu za izdavanje lijekova, osiguravaju provjeru sigurnosnih oznaka i povlačenje iz uporabe jedinstvenog identifikatora putem veleprodaje koja isporučuje taj lijek.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“)  odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI DELEGIRANE UREDBE KOMISIJE (EU) 2016/161 ?D 2. LISTOPADA 2015. O DOPUNI DIREKTIVE 2001/83/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA UTVRĐIVANJEM DETALJNIH PRAVILA ZA SIGURNOSNE OZNAKE NA PAKIRANJIMA LIJEKOVA ZA HUMANU PRIMJENU

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  doc. dr. sc. Ines  Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 78. sjednici Odbora održanoj 31. listopada 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prvo čitanje P.Z. br. 777, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom zakona predlažu prve izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 70/17 - u daljnjem tekstu ZZNO/17). Razlog za to je potreba revidiranja važećih zakonskih rješenja u pogledu pojavnih oblika nasilja u obitelji u cilju određivanja jasnijeg kriterija razgraničenja između prekršaja prema ZZNO/17 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11 - u daljnjem tekstu KZ/11). Krug osoba na koji se ZZNO/17 primjenjuje dodatno se usklađuje sa značenjem izraza i definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. KZ/11. Osim toga, prepoznata je potreba provođenja zakonskog pooštravanja prekršajnih kazni u odnosu na pojavne oblike nasilja u obitelji kažnjive sukladno ZZNO/17. Izmjenom članka 8. stavka 1. ZZNO/17, kojim se predlaže propisivanje srodnika po tazbini do zaključno drugog stupnja, krug osoba na koje se ZZNO/17 primjenjuje biti će istovjetan krugu osoba kojima, kao članovima obitelji ili bliskim osobama, KZ/11 pruža dodatnu zaštitu u slučaju počinjenja kaznenih djela vezanih uz nasilje u obitelji (kazneno djelo nasilja u obitelji, tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i osobito teške tjelesne ozljede).

U raspravi, predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao resornog ministarstva koje ponajprije štititi prava i interese djeteta,  upoznala je prisutne s namjerom Ministarstva da zatraže od predlagatelja ovog zakonskog Prijedloga - Ministarstva pravosuđa, da se odredba koja se odnosi na  onemogućavanje kontakata roditelja osigurava u skladu sa sudskom odlukom te da se to uvede u Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Tim više, jer  kada se radi o situaciji kada postoje elementi za kaznenu prijavu,  postoji i vremenski protek da bi se to uopće moglo procesuirati  i dokazati. Većina prijava od strane policije i Centara za socijalnu skrb završava odbačajem, istaknula je predstavnica Ministarstva, a ako ne završi odbačajem onda se postupci vode godinama. Iznijela je podatke prema kojima Centri za socijalnu skrb imaju oko 5 000 takvih slučajeva i tijekom protekle godine su intervenirali u 5000 takvih situacija kada su roditelji onemogućavali kontakte i manipulirali s djecom. 

Članovi Odbora pozdravili su ovakvo zakonsko rješenje kojim bi se prije svega u mnogim slučajevima kod djece prevenirale teške povrede njihovih prava, a roditeljima odaslala poruka da se, ako imaju sudsku presudu kojom su određeni kontakti s drugim roditeljem, u skladu s njome moraju i ponašati.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 76. sjednici Odbora održanoj  9. listopada 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju,  prvo čitanje P.Z.E. br. 754, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su odredbe Zakona o vodi za ljudsku potrošnju tri puta usklađivane s propisima Europske unije u području vode za ljudsku potrošnju.  Europska komisija upozorila je u ožujku 2019. Republiku Hrvatsku  zbog neusklađenosti s Direktivom Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju ( članak 3. stavak 3., članak 4. stavak 1. točka (a), članak 6. stavak 1. točka (a), članak 6. stavci 2. i 3.) te je Republika Hrvatska preuzela obvezu usklađivanja. U odnosu na individualnu vodoopskrbu koja se odnosi na korištenje privatnih zdenaca, cisterni i slično, a koristeći pravo na izuzeće iz članka 3. stavka 2. točke (b) Direktive Vijeća 98/83/EZ, zakonskim prijedlogom uvodi se pojam "individualne vodoopskrbe", dopunjuju se odredbe o obavještavanju stanovnika na individualnim sustavima vodoopskrbe, kao i odredbe koje se odnose na savjetovanje zahvaćenog stanovništva iz lokalne i individualne vodoopskrbe te obavještavanje putem mrežnih stranica zavoda za javno zdravstvo u jedinicama područne (regionalne) samouprave, a s ciljem zaštite potrošača kroz obavještavanje stanovništva i davanja odgovarajućih savjeta.

Zakonskim prijedlogom jezično se dorađuje pojam "zdravstveno ispravna voda za ljudsku potrošnju" te pojam "mjesto potrošnje".  Dopunjuju se i odredbe u vezi s odgovornosti vlasnika unutarnje mreže u slučaju utvrđivanja odstupanja od parametara sukladnosti na mjestu potrošnje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, a koje su posljedica neprikladne unutarnje mreže ili njezinog lošeg održavanja, na način da je pored vlasnika odgovoran i korisnik unutarnje mreže. Istaknuto je da je upravo u tijeku trijalog o donošenju nove Direktive s novim mikrobiološkim parametrima, a kao jedan od važnijih koji će se morati usuglasiti biti će parametar mutnoće.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su sa ( 9 glasova „za“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.        

                                        
PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 75. sjednici Odbora održanoj 25. rujna 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 713, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o dadiljama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o humanitarnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Obiteljskog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako će se donošenjem ovog Zakona uskladiti Zakon o socijalnoj skrbi sa Zakonom o sustavu državne uprave, u dijelu u kojem je propisano da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne dostavljati izvješća o ostvarivanju prava u sustavu socijalne skrbi propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi i drugih prava iz socijalne skrbi utvrđenih općim aktima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uredu državne uprave u županiji te da je ured državne uprave u županiji dužan dostaviti objedinjeno izvješće Ministarstvu i jedinici područne (regionalne) samouprave. Poslovi ureda državne uprave u županijama u navedenom dijelu, ovim Zakonom prelaze u nadležnost županije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA 
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 75. sjednici Odbora, održanoj 25. rujna 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 741, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o dadiljama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o humanitarnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Obiteljskog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19), koji je stupio na snagu 18. srpnja 2019. godine. Radi usklađivanja s novim Zakonom o sustavu državne uprave, potrebno je izmijeniti zakone kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave. Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku kako bi se osiguralo konzistentno provođenje Nacionalnog programa reformi za 2019. godinu, reformske mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija. 

S obzirom da se ukidaju uredi državne uprave u županijama te će se županijama (upravnim tijelima županije, odnosno Grada Zagreba) povjeriti dio poslova državne uprave koje su do sada obavljali uredi državne uprave, potrebno je na odgovarajući način izmijeniti i odredbu članka 15. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
 
Naime, u članku 15. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji regulira ostvarivanje prava na obvezno zdravstveno osiguranje osoba s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za samostalan život i rad i koje nemaju sredstava za uzdržavanje, utvrđena je stvarna nadležnost ureda državne uprave u županiji za donošenje rješenja o navedenom pravu. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                

PREDSJEDNICA  ODBORA 
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 75. sjednici Odbora održanoj 25. rujna 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Obiteljskog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 714, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o dadiljama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o humanitarnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona.

Uvodno, predstavnici predlagatelja istaknuli su kako će se  donošenjem ovog Zakona uskladiti Obiteljski zakon sa Zakonom o sustavu državne uprave u dijelu u kojem je propisano da se zahtjev za utvrđivanje ispunjavanja pretpostavki za sklapanje braka može podnijeti uredu za poslove opće uprave te odredbe da popisu imovine štićenika, kao član povjerenstva prisustvuje predstavnik nadležnog ureda državne uprave. Poslovi ureda državne uprave u navedenom dijelu, ovim Zakonom prelaze u nadležnost upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba.
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA OBITELJSKOG ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.    

PREDSJEDNICA  ODBORA 
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 75. sjednici Odbora održanoj 25. rujna 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o dadiljama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 711, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o humanitarnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Obiteljskog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnici predlagatelja uvodno su istaknuli kako će se donošenjem ovog Zakona uskladiti Zakon o dadiljama sa Zakonom o sustavu državne uprave, u dijelu u kojem je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama kojima će se odnosni poslovi državne uprave povjeriti županijama, izuzev poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata. Prema predloženom normativnom rješenju ispunjavanje prostornih uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilje u stambenom ili poslovnom prostoru umjesto ureda državne uprave u županiji utvrđivat će županije odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno prema mjestu gdje se stambeni ili poslovni prostor nalazi, na temelju zahtjeva obrtnika koji namjerava obavljati djelatnost dadilje, a rješenje kojim se utvrđuje jesu li ispunjeni prostorni uvjeti za obavljanje djelatnosti dadilje umjesto ureda državne uprave u županiji, donosit će županije odnosno upravno tijelo Grada Zagreba.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“)odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DADILJAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.        

PREDSJEDNICA  ODBORA 
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 75. sjednici Odbora održanoj 25. rujna 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o humanitarnoj pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 712, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona; o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o dadiljama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Obiteljskog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako Nacionalni program reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta „Unaprjeđenje javne uprave“, uključuje mjeru „Decentralizacija i racionalizacija“, radi čega je donesen novi Zakon o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19), temeljem kojega se poslovi ureda državne uprave u županijama povjeravaju županijama. Slijedom navedenog, potrebno je izmijeniti Zakon u dijelu u kojem je propisana nadležnost ureda državne uprave u županijama u obavljanju postupaka vezanih uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Kako bi se osiguralo pravilno, učinkovito i djelotvorno funkcioniranje u postupcima vezanim za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći potrebno je donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora

PREDSJEDNICA  ODBORA 
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 74. sjednici Odbora, održanoj 19. rujna 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, prvo čitanje P.Z.E. br. 685, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. rujna  2019. godine.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja objasnila je da je na razini Europske unije 2017. donesena Uredba Komisije (EU) 2017/542 od 22. ožujka 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa dodavanjem Priloga o usklađenim informacijama povezanima s hitnim zdravstvenim intervencijama (Tekst značajan za EGP) (SL L 78, 23.3.2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EU) 2017/542) koja će se početi primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine.

U cilju usklađivanja s Uredbom Komisije (EU) 2017/542, ovim zakonskim prijedlogom propisuju se obveze u vezi s usklađenim informacijama povezanima s hitnim zdravstvenim intervencijama i preventivnim mjerama za uvoznike i daljnje korisnike koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne na temelju njihovih učinaka na zdravlje ljudi ili fizikalnih učinaka, imenuje se Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao tijelo za zaprimanje tih informacija, propisuje se obveza Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za stavljanje na raspolaganje informacije o smjesama Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, propisuje se da troškove podnošenja informacija o smjesama snose uvoznici i daljnji korisnici te se dorađuje prekršajna odredba vezano uz postupanja po članku 45. stavku 3. Uredbe 1272/2008/EZ.

Nakon obrazloženja predlagateljice članovi Odbora jednoglasno su (9„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju        da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA      
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 74. sjednici Odbora održanoj 19. rujna 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o genetski modificiranim organizmima, prvo čitanje P.Z.E. br. 666, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2019. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je da se izradi novog zakonskog prijedloga pristupilo nakon analize odredbi važećeg Zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO), jer je utvrđeno kako isti ne predstavlja odgovarajući normativni okvir za provedbu europskog zakonodavstva u području uvođenja genetski modificiranih organizama u okoliš ili za stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a.
Ovim zakonskim prijedlogom osigurava se provedba Direktive (EU) 2018/350 o izmijeni Direktive 2001/18 Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni rizika genetski modificiranih organizama za okoliš (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/350) kojom se usavršavaju i razrađuju načela za procjenu rizika GMO-a za okoliš, osobito procjena dugoročnih učinaka GMO-a na okoliš, te definiraju vrste podataka koje podnositelj prijave za uvođenje GMO-a u okoliš ili za stavljanje na tržište GMO-a treba dostaviti nadležnim tijelima u postupku ishođenja odobrenja za uvođenje GMO-a ili stavljanje GMO-a na tržište Europske unije, s posebnim naglaskom na vrstu podataka u prijavama za uvođenje / stavljanje na tržište GM biljnih kultura namijenjenih za uzgoj (kultivaciju).

Kako je naglasila predstavnica predlagatelja, najvažnije razlike u odnosu na važeći zakonodavni okvir odnose se na uvođenje primjene lijekova (medicinskih proizvoda) koji se sastoje od ili sadrže GMO ili kombinaciju GMO-a u svrhu provođenja kliničkih ispitivanja, genskih terapija, prevencija i liječenja, na ukidanje obveze ovlašćivanja svih laboratorija za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a te na dodatnu razradu metodologije procjene rizika GMO-a, obveza službenih i nacionalnih referentnih laboratorija za GMO te prava i obveza osoba ovlaštenih za provedbu inspekcijskog nadzora i službenih kontrola u području GMO-a.

Tijekom rasprave većina članova složila se da se radi o složenom zakonu i složenoj materiji koju on obuhvaća te da je važno da rješava pitanje ovlašćivanja i obveza  službenih i nacionalnih referentnih laboratorija za GMO. Pozitivnim su ocijenili rješenje kojim se omogućava Ministarstvu zdravstva da vrši reviziju  rada navedenih ovlaštenih  laboratorija. Naime, neumanjujući vrijednost privatnih laboratorija, smatraju da neki privatni takmaci ulaze s dampinškim cijenama i na taj način ponekad smanjuju kvalitetu. Stoga važnim nalaze postojanje nacionalnih referentnih laboratorija za GMO, osobito ako se radi o poslovima državne inspekcije. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 74. sjednici Odbora, održanoj 19. rujna 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o psihološkoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 551, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. kolovoza 2019.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula razlike u odnosu na Prijedlog zakona koji je proveden u prvom čitanju. Tako su prihvaćene i primjedbe Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, a koje se odnose na potrebu jednake ingerencije Komore nad svim psiholozima (pogotovo onima u predškolskom i školskom odgojno-obrazovnom sustavu), brisanje iznimke da se nadzor nad radom psihologa zaposlenih u sustavu predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja provodi u skladu s propisima o stručno-pedagoškom nadzoru u sustavu odgoja i obrazovanja, razlučenje pojmova „naručitelj“ i „korisnik“, mogućnost upisivanja psihologa koji obavljaju djelatnost i u civilnom sektoru u upisnike i evidencije, mogućnost privremenog prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

U raspravi, članovi Odbora pohvalili su što je predlagatelj prihvatio primjedbe Odbora u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, smatrajući da je time zakonsko rješenje bolje, bolje odgovara potrebama struke u praksi, što onda znači i kvalitetnije usluge za  krajnje korisnike. Pojedini članovi Odbora iznijeli su svoje primjedbe u vezi s člankom 31. i potrebe da se u Upravni odbor Komore predvidi i zamjenik, koji u Konačnom prijedlogu zakona nije predviđen. U daljnjoj raspravi mišljenja su bila podijeljena: dok su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da bi članstvo u Komori, ne umanjujući njezinu važnost i smisao, trebalo biti neobavezno, uz pojačan nadzor nadležnog ministarstva nad njezinim radom, drugi su bili mišljenja da Komori, kao strukovnom tijelu, treba dati veću samostalnost i mogućnost da Statutom rješava pojedina pitanja, kao i da, među ostalim, odlučuje i o visini članarine bez suglasnosti nadležnog ministarstva.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8„za“ i 1“suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.      

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 74. sjednici Odbora, održanoj 19. rujna 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 552, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. kolovoza 2019.
 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je da je u  odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju tekst Zakona usuglašen s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima i na sjednici Hrvatskoga sabora. Tako je, u odnosu na navođenje što sve obuhvaća socijalnopedagošku djelatnost, dodano i „psihoterapijsko savjetovanje“, čime se je zakonski prijedlog usuglasio sa Zakonom o djelatnosti socijalnog rada i Zakonom o psihološkoj djelatnosti. Radi jačeg administrativnog rasterećenja članova Komore i nadzora nad radom Komore dodatno je uređen rad i ovlasti Komore tako da se visina članarine utvrđuje odlukom Skupštine Komore jednom godišnje uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, detaljnije su uređeni akti koje donosi Skupština, predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti izabrani najviše dva mandata uzastopno.

Skupština također može razriješiti predsjednika Komore i u slučaju neprihvaćanja financijskog izvješća, a godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje. Komora je dužna izraditi i Program stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa te ga provoditi u suradnji s tijelima državne uprave i javnim ustanovama nadležnim za stručno usavršavanje, koje ovlaštenim psiholozima u okviru svoga djelokruga organiziraju stručno usavršavanje. 
U raspravi je pohvaljeno zakonsko uređenje ovog područja koje do sada nije bilo regulirano te činjenica da će se ovakvim zakonskim rješenjem jamčiti i kvalitetna razina usluge ove profesije, što će ujedno poboljšati i kvalitetu života pojedinaca i skupina, odnosno korisnika.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA      
doc. dr. sc.  Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 73. sjednici održanoj 19. srpnja 2019. raspravljao je o Prijedlogu  za  iskazivanje  povjerenja dr. sc. Vesni Bedeković za obavljanje dužnosti ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2019.  

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 119. stavka 6. i stavka 7.  Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo, na zajedničkoj sjednici s Odborom za obitelj, mlade i sport.
    
Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku  većinom  glasova  (8 „za“, 2 „protiv“)  podupire Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Vesni Bedeković, za obavljanje dužnosti ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu doc. dr. sc. Ines Strenju, dr.med.,  predsjednicu Odbora.

      
                            PREDSJEDNICA  ODBORA

                                    doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 71. sjednici, održanoj 27. lipnja 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a, aktom od  9. svibnja 2019.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa:022-03/19-12/30, urbroj:50301-25/14-19-6 od 13. lipnja 2019. na navedeni akt.
Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula razloge za podnošenje Prijedloga zakona koji idu u smjeru potrebne ravnoteže odgovornosti između očeva i majki u brizi za novorođeno dijete, bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, osobito majki, smanjenja stereotipnih obiteljskih uloga te povećanja sudjelovanja žena na tržištu rada.
U drugom dijelu izmjene i dopune odnose se na jednak pravni tretman i jednaku pravnu zaštitu svim posvojiteljima i svoj posvojenoj djeci,  prije svega:  jednakost svih pred zakonom,  zaštitu osobnog i obiteljskog života te  pravo na dostojan život. 
U raspravi pojedini članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune, smatrajući da postojeći Zakon ne uvažava u dovoljnoj mjeri specifične potrebe posvojenika i posvojitelja, tim više jer je poznato da su starija djeca teže posvojiva te da je proces prilagodbe i razvijanja privrženosti i bliskosti složeniji i često dugotrajniji. S tim u vezi, istaknuli su potrebu adekvatnog vremena prilagodbe i prava na posvojiteljski, odnosno roditeljski dopust za posvojenu djecu stariju od osam godina. 
Tijekom rasprave postavljeno je i pitanje izvora financiranja, odnosno osiguranja potrebnih dodatnih sredstava za provedbu Zakona u iznosu od 76.036.480,00 kuna koja nisu, kako je istaknuo predstavnik Vlade RH, obrazlažući Mišljenje Vlade RH, planirana za 2019. godinu.
     
Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (5 glasa „za“ i 7 glasa „protiv“) nije podržao

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, P. Z. br. 644 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 71. sjednici, održanoj 27. lipnja 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. veljače 2019.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 550-01/!9-03, Urbroj: 50301-25/14-19-5, od 15. ožujka 2019. na navedeni akt.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula razloge za podnošenje prijedloga zakona koji se, prema njihovu mišljenju, očituju u izostanku jedinstvene nacionalne politike u području formalne skrbi o djeci, odnosno izostanku najavljivane demografske revitalizacije. Prema njihovu mišljenju sustavnijim financijskim izdacima pružila bi se bolja podrška mladim obitelji, što je značajan čimbenik i kod odluke o širenju obitelji. Stoga, uz druge demografske mjere, smatraju potrebnim osigurati minimalni standard te predlažu osigurati svim majkama minimalan iznos od 3.991,00 kn novčane potpore za prvu godinu života djeteta. Također smatraju da je najveći teret roditeljske brige većinom na ženama te predlažu da vremenske potpore i pripadajuću naknadu plaće ili druge novčane naknade mogu umjesto majke odnosno oca djeteta ostvarivati baka ili djed djeteta. To je predloženo u svrhu osiguravanja i organiziranja obiteljskog i poslovnog života obitelji s obzirom na to da je razvidno da očevi nedovoljno koriste pravo na roditeljski dopust ili druge vremenske potpore te teret podizanja i brige oko obitelji pada na žene. Za provedbu predloženih mjera iz državnog proračuna trebalo bi izdvojiti 350 milijuna kuna, s tendencijom rasta u idućim godinama, ako se mjera pokaže učinkovita u demografskom smislu.

S tim u vezi, obrazlažući Mišljenje Vlade RH, predstavnik resornog ministarstva ukazao je na normativni dio Prijedloga zakona istaknuvši da temeljna prava na potpore, rodiljne i roditeljske naknade proizlaze iz činjenice roditeljstva te da je prenošenje ovakvih potpora i naknada na treće osobe, u suprotnosti sa samom njihovom svrhom, koje se priznaju roditeljima djece. 

U raspravi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da predlagatelj nije razradio u dovoljnoj mjeri sredstva koja je potrebno osigurati u državnom proračunu, odnosno da ne daje prijedloge za pokrivanje povećanih rashoda i izdataka proračuna, dok su ostali članovi bili mišljenja da država treba odlučiti u kojem smjeru želi razvijati demografsku obnovu te s tim u vezi i osigurati i dostatna sredstva. 

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (5 glasova „za“ i 7 glasova „protiv“) nije podržao

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, P. Z. br. 570.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 71. sjednici održanoj 27. lipnja 2019. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. lipnja 2019.  
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu naglasio kako danom izlaska Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (u daljnjem tekstu: Ujedinjena Kraljevina) iz Europske unije bez Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, ista postaje treća zemlja. Prema tome, cjelokupno zakonodavstvo Europske unije od tog datuma prestaje se primjenjivati na državljane Ujedinjene Kraljevine, kao i na državljane Republike Hrvatske koji obvezno zdravstveno osiguranje ostvaruju sukladno pravnim propisima Europske unije iz područja koordinacije sustava socijalne sigurnosti, a koji privremeno ili stalno borave ili prebivaju u Republici Hrvatskoj. Obvezno zdravstveno osiguranje na teret nositelja zdravstvenog osiguranja iz Ujedinjene Kraljevine, prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje sada ostvaruje 135 osoba. 
Zakonskim prijedlogom propisano je da će navedene osobe s privremenim/stalnim boravkom, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj u trenutku izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bez Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, nastaviti ostvarivati prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na isti način kao i do sada. 
Donošenjem predloženog zakona utvrđuje se da će Republika Hrvatska najduže do isteka godine dana nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije bez Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, pod uvjetom reciprociteta, nastaviti primjenjivati pravila sadržana u pravnim propisima Europske unije iz područja koordinacije sustava socijalne sigurnosti.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru

ZAKON O PRIVREMENOJ MJERI U PODRUČJU OBVEZNOG
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.     
                                                                                

PREDSJEDNICA ODBORA    
 doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 71. sjednici, održanoj 27. lipnja 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  19. studenoga 2018.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/18-12/105, urbroj: 50301-27/12-19-7, od 23. siječnja 2019. na navedeni akt.

Predlagatelj je u uvodnom dijelu istaknuo razloge za podnošenje izmjena i dopuna Zakona koji su pokrenuti inicijativom Crvenog križa Brač i udruge ''Brački pupoljci''.
Kako je istaknuo, odredbom članka 47. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu navedene su skupine građana s pravom na povlašteni prijevoz s popustom u javnom prijevozu te skupine građana koje ostvaruju pravo na besplatni prijevoz u javnom prijevozu. Zakonsko rješenje nije prilagođeno osobama s invaliditetom s prebivalištem na otoku, koji su zbog svojih posebnih potreba (terapija, kontrola i sl.) prisiljeni putovati na kopno te djeci s teškoćama u razvoju, a kojima je uz jednog ili dvoje pratitelja potrebna i pratnja vozilom. Također predlaže da se dobrovoljni darivatelji krvi izjednače s onim dobrovoljnim darivateljima krvi koji ostvaruju pravo na povlašteni gradski prijevoz u mnogim gradovima u Republici Hrvatskoj zato što je stanovnicima otoka pomorski prijevoz u pravilu jedini „gradski“ prijevoz.
U raspravi svi članovi Odbora složili su se s činjenicom da je osobama s invaliditetom, prije svega djeci s teškoćama u razvoju, nužno omogućiti mobilnost i pristupačnost u zadovoljavanju svakodnevnih potreba te im je stoga potrebno omogućiti,  kao i osobama koje su u njihovoj pratnji, pravo na besplatan prijevoz.
Međutim, u daljnjoj raspravi mišljenja su bila podijeljena: dok su  jedni bili skloni prikloniti se prijedlogu predstavnika Vlade RH da se pričeka do kraja listopada ove godine, kada Vlada RH planira problem besplatnog ili povlaštenog prijevoza posebnih skupina građana, s naglaskom na prava osoba s invaliditetom, riješiti na cjelovit i konzistentan način te uputiti u prvo čitanje Prijedlog zakona  o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (drugo čitanje predviđeno je do kraja ove godine), a do tada da jedinice lokalne samouprave trebaju preuzeti dio svoje odgovornosti za svoje stanovnike i preuzmu trošak plaćanja za osobe s invaliditetom, njihove pratitelje i vozila kako je to riješeno u većini hrvatskih gradova i općina, drugi članovi Odbora bili su mišljenja da se ne smije čekati te da, ako se nema vremena za brža rješenja, Vlada RH predmetnu problematiku regulira donošenjem uredbe sa zakonskom snagom. 
    
Nakon provedene rasprave

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU, P. Z. 528

nije dobio potrebnu većinu jer su glasovi bili podijeljeni (6 glasova „za“ i 6 glasova „protiv“).  

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA

doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 71. sjednici održanoj 27. lipnja 2019. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o krivotvorenju farmaceutskih proizvoda i sličnim kažnjivim djelima koja uključuju prijetnje javnom zdravlju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. lipnja 2019.  
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se Konvencijom osigurava jasan zakonski temelj za međunarodnu suradnju između zdravstvenih i zakonodavnih institucija u borbi protiv krivotvorenja lijekova i medicinskih proizvoda. 
Konvencija je prvi međunarodni instrument kaznenog prava koji obvezuje države članice Vijeća Europe da inkriminiraju proizvodnju krivotvorenih lijekova i medicinskih proizvoda, opskrbu, ponudu i promet krivotvorenim lijekovima i medicinskim proizvodima, krivotvorenje dokumenata, proizvodnju, opskrbu i stavljanje u promet lijekova i medicinskih proizvoda bez potrebnih odobrenja ili usklađenosti sa zahtjevima. 
Člankom 10. Konvencije uređena su pravila o nadležnosti za progon kažnjivih djela utvrđenih Konvencijom. Budući da su pravila o nadležnosti u dijelu koji se tiče progona vlastitih državljana i osoba koje imaju prebivalište na njenom državnom području u pravnom poretku Republike Hrvatske različita od onih koja se propisuju samom Konvencijom, ukazuje se potreba na te odredbe izjaviti rezervu. Izjavom rezerve na stavak 1. podstavak d. i stavak 2. članka 10. Konvencije postići će se jednoobraznost u postupanju tijela kaznenog progona Republike Hrvatske, neovisno o kažnjivim djelima koja se progone budući će se u postupanju primjenjivati kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske i u njemu propisana rješenja o nadležnosti. 
    Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru
ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE VIJEĆA EUROPE O KRIVOTVORENJU FARMACEUTSKIH PROIZVODA I SLIČNIM KAŽNJIVIM DJELIMA KOJA UKLJUČUJU PRIJETNJE JAVNOM ZDRAVLJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                                                  

   PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                    doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.  
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 70. sjednici održanoj 7. svibnja 2019. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 29. ožujka 2019.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobraniteljica) navodeći podatke za 2018. godinu kada se pravobraniteljici obratio 1 951 građanin, što je za 124 obraćanja više u odnosu na 2017. te predstavlja  porast od 10 %.  Najviše obraćanja građana bilo je u području socijalne skrbi i to 377, zapošljavanja i rada 283, mirovinskog osiguranja 263, pristupačnosti i mobilnosti 156, odgoja i obrazovanja 141, zdravstva 136 te slijede područja pravosuđa, skrbništva, suzbijanje nasilja i dr.

Ured je imao ukupno 3.200 postupanja od kojih ističu 394 pojedinačne i općenite preporuke upućene nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugim pravnim osobama. Također, u 24 e-Savjetovanja Ured je uputio  100 prijedloga zakonskih i podzakonskih odredbi, a 61 mišljenje dostavljeno je izravno nadležnim tijelima, od čega ih je oko 30 % prihvaćeno. Većina prijedloga i preporuka pravobraniteljice uglavnom su primani na znanje ili odbijeni, što je i jedan od osnovnih prigovora pravobraniteljice. Kako je naglasila, ovakvim ignorirajućim stavom negira se zakonska uloga pravobranitelja kao tijela čija je obveza davanje prijedloga za izmjene zakona tamo gdje se na temelju postupanja po pritužbama primijeti da su upravo zakonska rješenja dovela do kršenja prava osoba s invaliditetom. Međutim, i onda kada su prijedlozi i prihvaćeni, neki od njih nisu primijenjeni, što je vidljivo u izostanku konkretnih pokazatelja, istaknula je pravobraniteljica. 

Također ističe postojanje minimalnih pomaka do kojih je došlo u ostvarivanju prava u prioritetnim područjima za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju. Pojedinačni pomaci, koji su rezultat upornog zagovaranja roditelja i pojedinih udruga ili zakonskih izmjena, nisu uklonili sustavni nedostatak zbog kojeg veliki broj osoba s invaliditetom kojima je za inkluzivni život u zajednici potrebna usluga osobne asistencije ili neki drugi oblik podrške, tu podršku ne mogu dobiti ili je ne mogu dobiti u obujmu u kojem im je potrebna. Uspostavljanje sustavnog rješavanja socijalnih usluga kao i nužnost nastavka procesa deinstitucionalizacije koji je tijekom 2018. godine, kao i zadnjih nekoliko godina, prema njezinu navođenju, u  zastoju, vidi kao prioritete potrebnih promjena. 

U području zdravstva pravobraniteljica se referirala na dostupnost zdravstvenih usluga, neprepoznatljivost osoba oboljelih od bolesti kralježnice, problem Spinalnog centra u Varaždinskim Toplicama, liječenja oboljelih od multiple skleroze i rijetkih bolesti, problem s odobravanjem ortopedskih i drugih pomagala, pravom na fizikalnu terapiju i medicinsku rehabilitaciju izvan bolnice, kao i problem smještaja bez pristanka na temelju članka 26. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Također je upozorila na nužnost rane intervencije kod djece s teškoćama u razvoju kao i potrebu bolje međuresorne suradnje. 

U raspravi, pojedini članovi Odbora načelno su se složili s preporukama koje je navela pravobraniteljica, a koje su se odnosile na intenziviranje razvoja usluge podrške neovisnom življenju u zajednici i transformaciji centra za pružanje usluga u zajednici. Ono  s čim se nisu  u potpunosti složili odnosilo se na zatvaranje institucija za smještaj. S tim u vezi, smatraju da je potrebno razlikovati mjere prisile kod npr. dementnih osoba i osoba koje boluju od shizofrenije. U području pružanja usluga za djecu smatraju da su napravljeni određeni pomaci te s tim u vezi ističu najavljeno osnivanje Klinike za dječju i adolescentnu psihijatriju pri KBC-u Rebro, Zagreb, u skorije vrijeme. Također, slažu se s nedostatkom stručnog i zdravstvenog osoblja u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu, kao i nedostatku smještajnog kapaciteta. Problem nedovoljnog  broja dječjih i adolescentnih psihijatara je problem koji se u skoroj budućnosti svakako treba riješiti, istaknuli su u raspravi. 

Iako su predstavnici Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva zdravstva, obrazlažući mišljenje Vlade RH u odnosu na Izvješće, upozorili na pogrešne navode iskazane u Izvješću te istaknuli načelnu primjedbu na dostavljeno Izvješće smatrajući ga preopširnim, članovi Odbora su jednoglasno pohvalili i podržali predmetno Izvješće pravobraniteljice.

Kako su u raspravi istaknuli, osnovna uloga pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je zaštita, praćenje i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom te s tim u vezi i ukazivanje na određene nedostatke i nepravilnosti, a sve u svrhu promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom. 
    
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                        
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 70. sjednici održanoj 7. svibnja 2019. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja djecu za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu aktom od 29. ožujka 2019.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za djecu (u daljnjem tekstu: pravobraniteljica) navodeći podatke i analizu stanja prava djece u našoj zemlji te dajući preporuke i smjer daljnjeg unaprjeđenja položaja i prava oko 800 000 djece u Republici Hrvatskoj. 

U izvješću za 2018. prikazane su aktivnosti institucije pravobranitelja za djecu: praćenje pojedinačnih povreda prava djece, djelovanje Mreže mladih savjetnika, prijedlozi za izgradnju cjelovitog sustava zaštite prava djece prema izdvojenim područjima zaštite prava djece, preporuke pravobraniteljice za djecu, sudjelovanje Ureda u izradi propisa, pokretanje istraživanja o djeci, obilasci ustanova za djecu i drugih mjesta, susreti razgovori i suradnja s djecom te ostale aktivnosti u zaštiti i promicanju prava djece, uključujući međunarodnu suradnju te aktivnosti regionalnih i središnjeg ureda.

Tijekom 2018. Ured je zaprimio 1588 novih prijava, pritužbi, upita i zahtjeva vezano uz povredu pojedinačnih prava djece, a uz to se postupalo i u 748 predmeta koji su, kao aktivni predmeti, preneseni iz prethodnih godina, uglavnom zbog složenosti i specifičnosti problematike koja zahtjeva višegodišnji aktivitet i praćenje. U odnosu na prethodnu godinu bilježi se blagi porast pojedinačnih prijava te ujedno veći porast općih inicijativa pravobranitelja za djecu. Svaka druga prijava ili upit dolazio je od roditelja, a svaki peti upit  ili obraćanje dolazio je iz institucija. Prijave smo dobivali od baki i djedova te drugih srodnika, a primili smo i 20 upita djece. Takva raspodjela upita i prijava potvrđuje ulogu roditelja i odraslih u zaštiti prava djece, ali i ukazuje na nespornu potrebu da djecu upoznamo s mehanizmima zaštite njihovih prava i potaknemo ih da potraže svoju zaštitu.
Pravobraniteljicu posebno zabrinjava činjenica da gotovo 50% preporuka Ureda nije prihvaćeno, što može negativno utjecati na kvalitetu života djece. U 2018. Ured pravobranitelja za djecu izradio je 125 pojedinačnih prijedloga u postupcima donošenja ili izmjena 35 propisa od čega je prihvaćeno ili djelomično prihvaćeno svega 22%. 

U zaprimljenim prijavama i dalje prvo mjesto zauzimaju osobna prava djece koja u najvećoj mjeri uključuju povredu prava djece tijekom visokokonfliktnih razvoda. Drugo mjesto u protekloj godini ponovo zauzimaju povrede prava djece u sustavu odgoja i obrazovanja dok je nasilje nad djecom treće po rangu narušavanje dječjih prava.

Ostvarivanje prava na odgovarajuću zdravstvenu skrb postaje sve zahtjevnije za roditelje i skrbnike, osobito za roditelje koji žive na rubu siromaštva, ali i udaljeni od kvalitetnih zdravstvenih usluga. U odnosu na zdravstvena prava djece, prijave i obavijesti koje su dobivali odnosile su se na nezadovoljstvo roditelja načinom komunikacije i odnosom zdravstvenih radnika prema njima i djeci, na zaštitu mentalnog zdravlja djece i zaštitu zdravlja djece s TUR, zaštitu prava djece koja boluju od kroničnih bolesti te djece stranaca s privremenim boravkom u Hrvatskoj. Dostupnost zdravstvenih usluga djeci je također otežana zbog nepostojanja određenih stručnjaka u mjestu stanovanja djeteta, udaljenosti zdravstvene ustanove od mjesta stanovanja te dugog čekanja na ostvarivanje određene zdravstvene usluge. Neravnomjerna dostupnost usluga za djecu i obitelji po županijama, gradovima i općinama stvara velike razlike među djecom, već od početka života. Tu su osobito zakinuta djeca s neurorazvojnim rizicima i teškoćama u razvoju kojima najčešće nisu dostupne usluge koje podržavaju njihove potrebe i razvoj u najkritičnijim trenutcima života. I nadalje, u ovom području zaštite dječjih prava prevladavaju prijave koje se odnose na odbijanje roditelja da cijepe dijete. 

U raspravi, članovi Odbora ponovno su ukazali na stav Odbora o nužnosti cijepljenja, što je i u skladu s pravom djeteta na zdravstvenu zaštitu prema najvišim zdravstvenim standardima, sukladno članku 24. Konvencije o pravima djeteta. Govoreći o zdravstvenoj zaštiti djece, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je nužno intenzivirati osvješćivanje javnosti o potrebi cijepljenja protiv infekcije humanim papiloma virusom (HPV) kao mjere prevencije raka vrata maternice. 
Također, posebno su se osvrnuli na probleme i stanje u udomiteljstvu, ukazujući na pitanje skrbništva, koje je prema njihovu mišljenju potrebno ponovno aktualizirati. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja,    dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                        
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 68. sjednici održanoj 27. ožujka 2019. raspravljao je Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, drugo čitanje, P.Z. br. 605, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike  Hrvatske aktom od 21. ožujka  2019. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknuo kako se ovim Zakonom potvrđuje Protokol kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Protokol omogućuje uspostavu i primjenu učinkovitih mjera za nadzor i reguliranje lanca opskrbe duhana, duhanskih proizvoda i opreme za proizvodnju s ciljem sprečavanja, ometanja otkrivanja, istraživanja i progona njihove nezakonite trgovine te osigurava unaprjeđenje međunarodne suradnje radi poboljšanja učinkovitosti aktivnosti provedbe Protokola u borbi protiv nezakonitog ponašanja.    
Nezakonita trgovina duhanskim proizvodima predstavlja kontinuiranu  opasnost koja utječe na gospodarstvo, zdravlje i javnu sigurnost te donosi gubitke prihoda proračunu zbog nenaplaćenih poreznih davanja. Također, potkopava cjenovne i porezne mjere stvorene za pojačanje kontrole duhana, a time povećava dostupnost i pristupačnost duhanskih proizvoda te pridonosi pojačanoj uporabi istih.
Unatoč mjerama za suzbijanje krijumčarenja koje se kontinuirano poduzimaju te radu nadležnih tijela, poglavito carine i policije,  posljednji trendovi i nadalje pokazuju da postojeće aktivnosti nisu dostatne za rješavanje ovoga problema. 
Zakonom o potvrđivanju Protokola o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima stvara se mogućnost za uklanjanje svih oblika nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, u skladu s člankom 15. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom, čija je potpisnica i Republika Hrvatska  od 2004. 

     Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 2 „suzdržana“)  odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O UKLANJANJU NEZAKONITE TRGOVINE DUHANSKIM PROIZVODIMA

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 68. sjednici održanoj 27. ožujka 2019. raspravljao je o Prijedlogu zakona o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja, prvo čitanje, P.Z. br. 609, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike  Hrvatske aktom od 21. ožujka  2019. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu naglasio kako danom izlaska Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije bez Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije, ista postaje treća zemlja. 
Cjelokupno zakonodavstvo Europske unije od tog datuma prestaje se primjenjivati na državljane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, kao i na državljane Republike Hrvatske koji obvezno zdravstveno osiguranje ostvaruju sukladno pravnim propisima Europske unije iz područja koordinacije sustava socijalne sigurnosti na teret nositelja osiguranja Ujedinjenog Kraljevstva, a u tom trenutku privremeno ili stalno borave ili prebivaju u Republici Hrvatskoj odnosno imaju utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju u Republici Hrvatskoj.
Donošenjem ovoga zakonskog prijedloga Republika Hrvatska će najduže do isteka godine dana nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije bez Sporazuma o povlačenju, pod uvjetom reciprociteta nastaviti primjenjivati pravila sadržana u propisima Europske unije iz područja o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti odnosno navedenim osobama omogućiti će se nesmetano korištenje obveznoga zdravstvenog osiguranja.
U slučaju nepostojanja reciprociteta od strane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske nastali troškovi ostvarenih prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja teretiti će državni proračun Republike Hrvatske s pozicije ministarstva nadležnog za zdravstvo. 

     Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8„za“)  odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o privremenoj mjeri u području obveznoga zdravstvenog osiguranja
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

        
                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 68. sjednici održanoj 27. ožujka 2019. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove, COM (2018) 317, D.E.U. br. 19/005, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 15. ožujka 2019. 

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove, COM (2018) 317, D.E.U. br. 19/005, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, Klasa: 022-03/18-07/503, Urbroj: 50301-23/22-18-1 na sjednici održanoj 6. studenoga 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Vezano uz Prijedlog predmetne uredbe, članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske, budući da su u konačni kompromisni tekst u znatnoj mjeri uključene izmjene za koje se zalagala RH. Tako kompromisni tekst sadrži sljedeće bitne elemente: 1. Opseg izvorno predloženog izuzeća samo za izvoz u treće zemlje proširuje se i na skladištenje (stockpiling) tijekom ograničenog vremenskog perioda od najviše šest mjeseci prije isteka svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za lijekove (SDZ-a) kako bi se omogućio izlazak generičkih i biološki sličnih (G/Bs) lijekova na tržište EU-a već prvog dana po isteku SDZ-a. 2. Zaštitna mjera obavještavanja o namjeri korištenja izuzeća pojednostavljena je i predviđa da obavijest sadrži samo one informacije koje nisu povjerljive niti poslovno osjetljive. 3. Početak primjene izuzeća veže se za datum podnošenja zahtjeva za izdavanje SDZ-a te se primjenjuje u dvije faze: 1) do 1. srpnja 2022. samo na SDZ-ove koji su podneseni na datum stupanja ili nakon stupanja ove Uredbe na snagu, i 2) od 1. srpnja 2022. i na SDZ-ove koji su podneseni prije stupanja na snagu ove Uredbe, ako isti proizvode učinke nakon što Uredba stupi na snagu.

U raspravi, podržali su opći cilj prijedloga koji se ogleda u jačanju proizvodnje lijekova na teritoriju EU-a i njezine globalne konkurentnosti, odnosno uspostavi ravnopravnog tržišnog natjecanja na globalnoj razini, posebice dopuštajući tvrtkama izvoznicama iz EU-a da se natječu pod jednakim uvjetima s tvrtkama izvan EU-a na tržištima trećih zemalja na kojima je zaštita SDZ-om (ili slična) istekla ili nikada nije postojala. Koristi koje se očekuju od uvođenja izuzeća su porast konkurentnosti farmaceutskih proizvođača iz EU-a na brzorastućim tržištima trećih zemalja, ostvarenje punog potencijala jedinstvenog tržišta, povećanje broja visokokvalificiranih radnih mjesta u sektoru proizvođača G/Bs lijekova u EU, sprječavanje preseljenja G/Bs proizvodnje izvan EU-a, smanjenje ovisnosti o uvozu lijekova, uštede u nacionalnim sustavima zdravstvenog osiguranja, brža dostupnost kvalitetnih G/Bs lijekova u EU-u, sprječavanje ulaska krivotvorenih lijekova na jedinstveno tržište EU-a te poboljšanje u sveukupnom farmaceutskom eko-sustavu EU-a. 

Nakon provedene rasprave, sukladno članku 152. Stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je utvrdio sljedeće 

M I Š LJ E NJ E

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove, COM (2018) 317, D.E.U. br. 19/005

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 68. sjednici održanoj 27. ožujka 2019. raspravljao je o Konačnom prijedlog zakona o korištenju psa pomagača, drugo čitanje, P.Z. br. 496, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike  Hrvatske aktom od 15. ožujka  2019. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavljajući Konačni prijedlog zakona ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istaknula je da je cilj donošenja Zakona postaviti pravni okvir kojim će se urediti obavljanje djelatnosti pružanja pomoći i podrške korištenjem psa pomagača ili terapijskog psa, radi stjecanja samostalnosti korisnika psa pomagača ili terapijskog psa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti kao i povećanja kvalitete življenja te provođenja terapijskog i/ili rehabilitacijskog postupka. Na taj način definirali bi se pružatelji usluga koje obuhvaća djelatnost korištenja psa pomagača, propisala prava i obveze korisnika psa pomagača, definirao način osposobljavanja korisnika i drugih osoba za korištenje psa pomagača,  proces socijalizacije i školovanje psa za psa pomagača i terapijskog psa te edukacije drugih osoba koje sudjeluju u školovanju psa za psa pomagača (trener, radni instruktor).

U odnosu na razlike između prvog i drugog čitanja Zakona, predsjednica Odbora pohvalila je da su uvažena rješenja koja je i sama predložila: naime Konačnim prijedlogom zakona prihvaćen je prijedlog kojim je dodano da i pas na socijalizaciji mora imati odgovarajuću oznaku te je dodan i novi stavak 4. u kojem je navedeno da se, iznimno od odredbe stavka 2., pristup i boravak u zdravstvenoj ustanovi može ograničiti radi potrebe primjene posebnih zdravstvenih uvjeta liječenja korisnika.

U raspravi svi članovi Odbora pohvalili su donošenje zakonskog okvira koji će urediti ovo područje.

     Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7„za“)  odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KORIŠTENJU PSA POMAGAČA

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.
             

               PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 67. sjednici održanoj  20. ožujka 2019. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, drugo čitanje, P.Z.E. br. 495, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike  Hrvatske aktom od 8. ožujka  2019. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se razlike između rješenja koja se predlažu konačnim prijedlogom Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona odnose na razgraničavanje nadležnosti u obavljanju inspekcijskih nadzora nad provedbom Zakona. Također, dodana je prijelazna odredba prema kojoj će se droge, dijelovi biljki ili tvari koje su oduzete prije stupanja na snagu ovoga Zakona uništiti sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno u znatno kraćem roku.  

Nisu prihvaćeni prijedlozi izneseni tijekom saborske rasprave o Prijedlogu zakona koji su se odnosili na legalizaciju konoplje u rekreativne svrhe te prijedlozi da se regulira uzgoj konoplje u medicinske svrhe, čime bi se po mišljenju nekih omogućila proizvodnja pripravaka na bazi kanabisa za medicinske svrhe što bi pacijentima bilo financijski povoljnije i dostupnije.

Tijekom rasprave naglašena je potreba distinkcije između legalizacije konoplje u rekreativne svrhe i uzgoja konoplje u medicinske svrhe. Također je iznijeto mišljenje članova Odbora (većinom medicinske struke), kako je neupitna  činjenica da kanabis ne liječi određene bolesti (npr. multiplu sklerozu), nego umanjuje i olakšava tegobe i bolove. Upravo iz tih razloga, prema njihovom mišljenju, trebalo bi ići u tom pravcu i napraviti određene što hitnije izmjene. S tim u vezi nisu se složili s mišljenjem predlagatelja da je po pitanju uzgoja konoplje sa visokim sadržajem tetrahidokanabinola (THC-a) u medicinske svrhe, skupo osnivanje posebne državne agencije koja bi bila odgovorna za uzgoj, otkup, nadzor i stavljanje na tržište pripravaka na bazi kanabisa (sukladno Konvencijama Ujedinjenih naroda o drogama i psihotropnim tvarima kojih je Republika Hrvatska potpisnica). 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 11„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUZBIJANJU ZLOUPORABE DROGA

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

                
PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 67. sjednici održanoj 20. ožujka 2019. raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 оd 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 596, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike  Hrvatske aktom od 28. veljače  2019. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom osigurava provedba Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2016/161 od 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu kojom se propisuju mjere za sprečavanje unosa krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe tako što se zahtijeva da se na pakiranja određenih lijekova za primjenu kod ljudi stave sigurnosne oznake koje se sastoje od jedinstvenog identifikatora i zaštite od otvaranja kako bi se omogućila identifikacija i provjera autentičnosti tih lijekova. 
Zakonskim prijedlogom utvrđuju se nadležna tijela, zadaće nadležnih tijela, odredbe o osnivanju, upravljanju i dostupnosti repozitorijskog sustava koji će sadržavati informacije o sigurnosnim oznakama i omogućavati provjeru autentičnosti i identifikaciju lijekova kao i prekršajne odredbe za provedbu Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2016/161.
     Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“)  odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 оd 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu,
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 
        
 

PREDSJEDNICA ODBORA
                                              dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 67. sjednici održanoj  20. ožujka 2019. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 598, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka  2019. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je kako se izradi ovog Prijedloga zakona pristupilo zbog usklađivanja s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ("Uredba IMI"), (u daljnjem tekstu: Direktiva). Izmjene će pridonijeti kvalitetnijem sustavu reguliranih profesija te jasnijim i jednostavnijim postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, posebice izdavanja Europske profesionalne kartice koja je elektronički postupak priznavanja inozemnih kvalifikacija u pet odabranih profesija na razini EU. Kako je predlagateljica istaknula, najvažniji rezultat izmjena zakona je olakšan pristup tržištu rada kroz jednostavnije procedure registracije inozemnih pružatelja usluga u državi domaćinu te olakšana procedura priznavanja djelomičnog pristupa profesiji kad osoba ispunjava propisane uvjete. Sve izmjene Zakona odnose se na usklađivanje s Direktivom, kojoj je cilj inozemnom nositelju stručne kvalifikacije omogućiti obavljanje profesije i pružanje usluga pod jednakim uvjetima kao i domaćim stručnjacima.
Članovi Odbora u raspravi su podržali donošenje ovih izmjena, pogotovo u dijelu kojima se olakšava pristup tržištu rada na način da su provjere poznavanja hrvatskog jezika dopuštene u profesijama koje rade s pacijentima te utječu na njihovo zdravlje i sigurnost. Istaknuta je nužnost razumijevanja i znanja stručne terminologije koja je neophodna u radu profesionalnih djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Također je istaknut problem priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama te s tim u vezi dugotrajnost u rješavanju istih od strane nadležnih tijela (komora) i Ministarstva zdravstva, što bi se svakako trebalo ubrzati. U raspravi, članovi Odbora istaknuli su nicanje upitnih tzv. instant vikend studija, veleučilišta i visokih škola kao problem koji će se u budućnosti sve više produbljivati. Izrazili su bojazan da će se njihovi „copy & paste“ programi automatski priznavati jer više neće biti razlike u satnicama. 
Kao izuzetno značajan a do sada neriješen problem izdvojili su potrebu izrade potpuno nove sistematizacije poslova u zdravstvu, jer kao što su naglasili, sada u sustavu zdravstva nema kvalitetne raspodjele, već imamo medicinske sestre sa srednjom školom, stručne prvostupnice, sveučilišne prvostupnice, diplomirane medicinske sestre, magistre sestrinstva te doktorice sestrinstva, a sve oni rade isti posao za koji ne postoji razlika u plaći. Zbog svega navedenog postoji i manjak od 12 tisuća  sestara i tehničara u zdravstvu, istaknuto je na kraju rasprave. 
 Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje
zaključka
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

        
        
                            PREDSJEDNICA ODBORA
                                                dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 64. sjednici Odbora održanoj 31. siječnja 2019. raspravljao je o Prijedlogu odluke o imenovanju i prestanku mandata članova Nacionalnoga zdravstvenog vijeća koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ministar zdravstva, aktom od 3. prosinca 2019.

Odbor je o Prijedlogu odluke raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je odredbom članka 115. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/12., 82/13., 22/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 131/17) propisano da Nacionalno zdravstveno vijeće ima devet članova, od čega najmanje 40% osoba podzastupljenog spola, koje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra zdravstva, iz redova istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine, radi praćenja svih područja zdravstvene zaštite, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja, razvoja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od važnosti za Republiku Hrvatsku. Nacionalno zdravstveno vijeće daje mišljenje vezano uz promjenu spola. 

Slijedom isteka mandata članovima Nacionalnog vijeća koje je 3. listopada 2014. svojom Odlukom imenovao Hrvatski sabor, ministar zdravstva predložio je Hrvatskome saboru imenovanje članova novog Nacionalnog zdravstvenog vijeća.

U raspravi pojedini članovi Odbora istaknuli su kako smatraju da, unatoč tome što nemaju zamjerki niti za jednog predloženog kandidata, neupitnim smatrajući njihov stručan doprinos, predlagatelj nije predložio kvalitetnu strukturu jer nisu pokrivena sva područja sustava zdravstvene zaštite, primjerice iz primarne zdravstvene zaštite, odnosno obiteljske medicine te da je devet predloženih članova ravnomjerno trebalo odabrati iz cijele Hrvatske.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese 

        ODLUKU O IMENOVANJU I PRESTANKU MANDATA  ČLANOVA  NACIONALNOGA ZDRAVSTVENOG VIJEĆA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 64. sjednici  Odbora,  održanoj  31. siječnja 2019. raspravljao je o Izvješću o provedbi Nacionalne strategije  i  Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2019. 

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja istaknuvši da se politika suzbijanja zlouporabe droga temelji na strateškim ciljevima smanjenja ponude i potražnje droga i multidisciplinarnom pristupu u provedbi programa kojima je cilj prevencija ovisnosti i suzbijanje zlouporabe droga. Temelj za provedbu predstavljaju Nacionalna strategija i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga te Zakon o suzbijanju zlouporabe droga koji su polazna točka za djelovanje svih relevantnih dionika u nacionalnom sustavu. Sukladno navedenim aktima kreiraju se i provode pojedinačni programi iz različitih segmenata politike suzbijanja zlouporabe droga.

U 2017. u zdravstvenom sustavu ukupno je bilo u tretmanu 7.157 osoba što je u odnosu na 2016. neznatno povećanje za 0,7 posto (2016., 7.106 osoba), ali se još uvijek radi o smanjenju u odnosu na 2015. godinu za 5 posto. Od ukupno liječenih u 2017., 80,7 posto je uzimalo opijate ili 5.773 osobe. Zbog uzimanja i/ili ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima liječeno je 19,3 % (1.384 osobe) te se može reći da je došlo do povećanja broja osoba liječenih zbog neopijatske ovisnosti za 20%. Broj novih osoba u sustavu liječenja povećao se u odnosu na 2016. godinu. U 2017. godini prvi put je zbog ovisnosti liječeno 957 osoba što je u odnosu na 2016. kada je liječena 771 osoba povećanje za 24,2 posto. Prema glavnom sredstvu, od svih novopridošlih osoba njih su 204 (23,0 %) opijatski ovisnici, a 754 ili 77,0 % konzumenti ili ovisnici o drugim drogama.

Članovi Odbora podržali su Izvješće, koje sadržava objedinjene podatke za 2017. godinu te na sveobuhvatan i detaljan način daje prikaz stanja i poduzetih mjera na suzbijanju zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj. Opći je zaključak da je većina planiranih aktivnosti u Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe droga i Akcijskim planovima realizirana te da su tijekom postojećeg razdoblja učinjeni značajni koraci. Nacionalni odgovor na problematiku droga razvio se u potpunosti u skladu s preporučenim standardima, smjernicama i iskustvima EU-a te se na mnoge načine može smatrati primjerom dobre prakse, što je i zaključak evaluacije nizozemskog instituta za mentalno zdravlje i ovisnosti instituta (Trimbos).

Unatoč ovakvim dobrim ocjenama Trimbos instituta, u raspravi je izražena  zabrinutost zbog činjenice da je Hrvatska iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih i novih droga među mladima. To je nadalje otvorilo pitanje mogućnosti proizvodnje medicinskog kanabisa u Republici Hrvatskoj, ali i pitanje mogućnosti njegove zlouporabe, pogotovo stoga jer istraživanja pokazuju da je upravo kanabis najčešće korištena ilegalna droga u Hrvatskoj. S tim u vezi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da veća dostupnost otvara i pitanje veće zlouporabe. 

Također, neupitnom i obveznom smatraju i najavu predlagatelja da će u novi strateški dokument za iduće razdoblje obuhvatiti sve vrste ovisnosti kao što je alkohol, duhan, kocka, klađenje i ovisnost o društvenim mrežama, odnosno da je predviđen novi strateški okvir s novim oblicima tretmana usmjerenim i ovim ovisnicima, pogotovo stoga jer zabrinjava porast svih navedenih ovisnosti, a pogotovo porast konzumacije alkohola, i to među mladima.

U raspravi, voditeljica Službe za suzbijanje zlouporabe droga složila se s činjenicom da će u tretmanu novih ovisnosti u početku postojati problemi s obzirom na to da postojeći sustav službe  za prevenciju ovisnosti i izvanbolničkog liječenja funkcionira po smjernicama koje su većinom usmjerene na liječenje opijatskih ovisnosti, također i stoga što je problem konzumenata novih droga u sasvim drugačijem profilu ličnosti od konzumenata  opijata ili kanabisa,  što također zahtijeva drugačije tretmanske intervencije, međutim, mišljenja je da će se novim strateškim dokumentom ovo područje još dodatno ojačati. 

U nastavku rasprave istaknuto je žaljenje zbog zanemarivanja funkcije klubova liječenih alkoholičara te potrebe za njihovom ponovnom uspostavom. S tim u vezi, istaknuto je da je u okviru novog strateškog dokumenta predviđeno jačanje njihovih kadrovskih kapaciteta, kao i kontinuiranog financiranja te jače povezivanje sa službama za prevenciju i liječenje ovisnosti na terenu, zaključeno je na kraju rasprave. 

Nakon opširne rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

      PREDSJEDNICA  ODBORA 

             dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 63. sjednici Odbora, održanoj 24. siječnja 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, prvo čitanje P.Z. br. 552, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula da se donošenjem Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti prvi put u Republici Hrvatskoj zakonski regulira socijalnopedagoška djelatnost definiranjem poslova iz djelatnosti socijalne pedagogije u skladu sa suvremenim znanstvenim postavkama, uređuju se uvjeti za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveze stručnog usavršavanja i organizacija obavljanja djelatnosti, kao i osnivanje i definiranje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Donošenjem Zakona osigurat će se potrebna razina stručnih kompetencija osoba koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost i stvoriti preduvjeti za poboljšanje njezine kvalitete.

U raspravi, prisutni su pohvalili zakonsko uređenje ovog područja, pogotovo stoga jer se jasno definiraju pojmovi koji čine sadržaj socijalnopedagoške djelatnosti, kao i postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, što će svakako utjecati na zapošljavanje osoba koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost.

Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća široko društveno djelovanje primarno u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, unutarnjih poslova, pravosuđa i znanosti, a korisnici ove djelatnosti osjetljiva su i delikatna populacija koja zahtijeva poseban rad i posebne socijalnopedagoške intervencije u području procjene, prevencije, rane intervencije, tretmana, savjetovanja, socijalnog uključivanja i drugih postupaka. Stoga je činjenica da u Hrvatskoj ima oko 1800 socijalnih pedagoga kojima do sada nije bila regulirana djelatnost, na neki način pridonosila njihovu osjećaju diskriminiranosti, istaknuto je u raspravi. 

Zakonskim Prijedlogom jamči se kvalitetna razina usluge ove profesije unaprjeđivanjem psihosocijalnog funkcioniranja što će ujedno poboljšati i kvalitetu života pojedinaca i skupina, odnosno korisnika, a eventualno uočeni nedostatci u zakonskom okviru otklonit će se do drugog čitanja, zaključeno je na kraju rasprave.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 
zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.       

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 63. sjednici Odbora, održanoj 24. siječnja 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o djelatnosti socijalnog rada, drugo čitanje, P.Z. br. 405, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula cilj donošenja novog Zakona koji se ogleda u poboljšanju kvalitete djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kroz usklađivanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnije uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, kao i proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika. Opseg, složenost i važnost djelatnosti socijalnog rada, za sustav socijalne skrbi i društvo u cjelini, nametnuli su potrebu donošenja novog Zakona čime će se stvoriti uvjeti za uspješnije djelovanje profesije socijalnog rada. 

U raspravi članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo što su u tekstu Konačnog prijedloga zakona prihvaćena mnoga rješenja u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, a  koja su većinom predložena i na ovom Odboru. Tako je prihvaćena  primjedba Odbora te je  članak 33. (prije članak 60.) izmijenjen tako da je napušten prijedlog da se u Upravni odbor Komore uvode predstavnici ministarstva nadležnog za socijalnu skrb i Hrvatske udruge socijalnih radnika. Prihvaćena je i primjedba dana u odnosu na stručno usavršavanje te se propisuje pravo i obveza stručnog usavršavanja ovlaštenih socijalnih radnika, kao i pravo stjecanja specijaliziranih stručnih kompetencija s ciljem promicanja cjeloživotnog učenja i zaštite standarda i kvalitete. Članovi Odbora pohvalili su što je, u odnosu na prvo čitanje, prihvaćena i primjedba vezano uz distinkciju između prvostupnika i magistara te je isto dodano u članku 18. 

Dalje u raspravi pojedini članovi Odbora iznijeli su prijedlog prema kojemu bi se, po uzoru na zakonsko rješenje u Prijedlogu zakona o  psihološkoj djelatnosti, trebalo uvesti posebno poglavlje i članci vezani za vježbenički staž. Također su bili mišljenja da bi trebalo izostaviti, u prvim poglavljima obiju zakonskih akata (o Stjecanju i gubitku prava na obavljanje djelatnosti), taksativno navođenje kaznenih djela pod glavom i brojem, međutim, predlagateljica je objasnila da je takvo izričito navođenje glava usuglašeno s Ministarstvom pravosuđa. 

Nadalje, pohvaljena je mogućnost specijalizacije u pojedinom području (članak 20.),  što svakako predstavlja korak naprijed u vidu obavljanja djelatnosti socijalnog rada, međutim, predstavnici struke bili su mišljenja da bi ovdje trebalo izostaviti riječ „znanost“, koja je prema njihovu mišljenju upotrijebljena u pogrešnom kontekstu te bi bilo dobro zamijeniti je nekom drugom riječi koja ne otvara pitanje koja su to područja, pošto su sva područja definirana zakonom. 

Svi članovi Odbora složili su se da će se predloženim Zakonom osigurati ne samo dosadašnja razina stručnih kompetencija osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada, nego i unaprijediti cjelokupna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.  

                PREDSJEDNICA  ODBORA
    dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 63. sjednici Odbora, održanoj 24. siječnja 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, drugo čitanje,  P.Z. br. 406, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula razlike u odnosu na tekst u Prijedlogu zakona, što su svi prisutni posebno pohvalili s obzirom na to da su prihvaćena mnoga rješenja koja su većinom predložena i na ovom Odboru. Tako su prihvaćene primjedbe koje su se odnosile na status edukacijskih rehabilitatora i ujednačavanje stručnosti,  profesionalnosti i nadzora te se u Konačnom prijedlogu zakona ujednačava položaja svih stručnjaka koji obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, bez obzira na resor i područje djelovanja i osiguravaju se isti standardi kvalitete rada i praćenja struke. 

U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se ponovno na potrebu jače međuresorne suradnje te pohvalili usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, posebno u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacije djelatnosti kao regulirane profesije, i dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koja bi trebala, kao nadležno tijelo provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. 

Tijekom rasprave iznesena je, od strane prisutnih stručnjaka, primjedba o potrebi boljeg uređenje kompetencija u području djelatnosti za slabovidne osobe. Termin procjena i rehabilitacija vizualnog funkcioniranja bi, prema njihovu mišljenju, pokrio cjelokupni rad sa slabovidnim osobama.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                            

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 63. sjednici Odbora, održanoj 24. siječnja 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o psihološkoj djelatnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 551, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je da je psihološka djelatnost prvi puta uređena Zakonom o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine, broj 47/03) te da je od tada nastala potreba da se Zakon osuvremeni i uredi. Također, potrebno ga je uskladiti i s odredbama Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji potrebno je jasnije uređenje rada osoba koje obavljaju psihološku djelatnost stranaca i državljana članica Europske unije.

Kako je istaknula, u svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama i s ciljem administrativnog rasterećenja, briše se obveza pribavljanja i obnove općih i posebnih dopusnica za obavljanje psihološke djelatnosti svakih šest godina te mogućnost oduzimanja opće i posebne dopusnice psihologu koji u propisanom roku ne obnovi dopusnicu. 

U raspravi je pohvaljeno što se prišlo izradi novog Zakona koji bi trebao jasno i precizno propisati što se smatra psihološkom djelatnošću te urediti prava i obveze mentora i vježbenika u vezi obavljanja vježbeničkog staža i regulirati provođenje psihološkog stručnog ispita (ranije: stručni ispit) kao i djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Hrvatske psihološke komore.

Najčešće primjedbe iznesene u raspravi odnosile su se na potrebu jednake ingerencije Komore nad svim psiholozima, pogotovo onima u predškolskom i školskom odgojno -obrazovnom sustavu, upravo iz razloga jer bi na ovom području, prema njihovu mišljenju, trebali raditi najkompetentniji i najodgovorniji stručnjaci s obvezom stalnog stručnog usavršavanja. Primjedbe su se odnosile i na stručno usavršavanje te s tim u vezi obvezu poslodavca, zatim potrebu razlučenja pojma „naručitelj“ i „korisnik“ te na uređenje područja primijenjene psihologije u kojima se ovlaštenom psihologu može priznati specijalnost (članak 15. stavak 2.), za što smatraju da bi trebalo urediti Pravilnikom a ne Statutom Komore. Također predlažu nadopunu članka 23. s „i drugim upisnicima i evidencijama“ jer, kako navode, treba postojati mogućnost upisivanja psihologa koji obavljaju djelatnost i u civilnom sektoru. U dijelu disciplinske odgovornosti potrebnim nalaze i dopunu članka 42. s mogućnošću  privremenog oduzimanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti, što u Prijedlogu zakona nije predviđeno.

Na kraju rasprave prisutni su se složili s Prijedlogom zakona koji je svakako u cilju poboljšanja standarda obavljanja psihološke djelatnosti, ali koji i prvenstveno štiti interese korisnika.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o psihološkoj djelatnosti

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora,    

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 62. sjednici Odbora, održanoj 12. prosinca 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 549, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja u uvodu je istaknuo razloge za donošenje zakona po hitnom postupku  koji se odnose na izbjegavanje pojave pravnih praznina, s obzirom na to da se od 1. siječnja 2019. djelokrug poslova Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi (u daljnjem tekstu: Agencija) prenosi na Ministarstvo zdravstva, a sve u svrhu osiguravanja nastavka aktivnosti i kontinuiteta poslova koje sada obavlja Agencija na području sustava kvalitete zdravstvene zaštite.

Naime, Zaključkom o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 2. kolovoza 2018., utvrđeno je da od 1. siječnja 2019. Ministarstvo zdravstva preuzima poslove koje obavlja Agencija. Na području osiguranja kvalitete zdravstvene zaštite Ministarstvo će provoditi postupak akreditacije nositelja zdravstvene djelatnosti, provoditi postupak provjere uspostavljenosti standarda kvalitete, procjene zdravstvenih tehnologija i bazu podataka procijenjenih zdravstvenih tehnologija, kao i sustav za procjenu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija te će u vezi s time ostvarivati  međunarodnu suradnju. Vodit će registar danih akreditacija nositelja zdravstvene djelatnosti te osiguravati bazu podataka vezano uz akreditiranje, unaprjeđivanje kvalitete zdravstvene zaštite, edukaciju i procjenjivanje medicinskih tehnologija.

U raspravi članovi Odbora podržali su predloženi Zakon kojim se ukida Agencija i prebacuje djelokrug poslova na Ministarstvo zdravstva. Međutim, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da nije napravljen dovoljan reformski iskorak te se u nastavku sjednice vodila rasprava o hrvatskom akreditacijskom, odnosno međunarodnom akreditacijskom standardu.  S tim u vezi upitnim smatraju i status pojedinih bolnica odnosno kliničkih bolničkih centara. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenju, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc.  Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 482, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1829/2003 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 22. RUJNA 2003. GODINE O GENETSKI MODIFICIRANOJ HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE I UREDBE (EZ) BR. 1830/2003 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 22. RUJNA 2003. GODINE O SLJEDIVOSTI I OZNAČAVANJU GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA I SLJEDIVOSTI HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE PROIZVEDENIH OD GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA KOJOM SE IZMJENJUJE I DOPUNJUJE DIREKTIVA 2001/18/EZ

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora                

PREDSJEDNICA ODBORA 
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 473 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (ez) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (eu) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 648/2004 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 31. OŽUJKA 2004. GODINE O DETERDŽENTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 486, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da se ovime predlaže provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018., kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. 
Navedenim zakonskim prijedlozima predlaže se i provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, kojim je utvrđeno da od 1. siječnja 2019 godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a poslove koje obavlja Hrvatska agencija za hranu preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu i selo.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1907/2006 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA EZ O REGISTRACIJI, EVALUACIJI, AUTORIZACIJI I OGRANIČAVANJU KEMIKALIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA         

dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 479 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREHRAMBENIM ADITIVIMA, AROMAMA I PREHRAMBENIM ENZIMIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora                

PREDSJEDNICA ODBORA 
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 475, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (ez) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (eu) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.              

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 490, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da se ovime predlaže provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018., kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. 
Navedenim zakonskim prijedlozima predlaže se i provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, kojim je utvrđeno da od 1. siječnja 2019 godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a poslove koje obavlja Hrvatska agencija za hranu preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu i selo.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 528/2012 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA U VEZI SA STAVLJANJEM NA RASPOLAGANJE NA TRŽIŠTU I UPORABI BIOCIDNIH PROIZVODA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 483, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da se ovime predlaže provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018., kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. 

Navedenim zakonskim prijedlozima predlaže se i provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, kojim je utvrđeno da od 1. siječnja 2019 godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a poslove koje obavlja Hrvatska agencija za hranu preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu i selo.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1272/2008 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. PROSINCA 2008. O RAZVRSTAVANJU, OZNAČAVANJU I PAKIRANJU TVARI I SMJESA, KOJOM SE IZMJENJUJU, DOPUNJUJU I UKIDAJU DIREKTIVA 67/548/EEZ I DIREKTIVA 1999/45/EZ I IZMJENJUJE I DOPUNJUJE UREDBA (EZ) BR. 1907/2006

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora        

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 476 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KONTAMINANTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.                

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 487, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da se ovime predlaže provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018., kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. 

Navedenim zakonskim prijedlozima predlaže se i provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, kojim je utvrđeno da od 1. siječnja 2019 godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a poslove koje obavlja Hrvatska agencija za hranu preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu i selo.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 480, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2015/2283 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 25. STUDENOGA 2015. O NOVOJ HRANI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora                

PREDSJEDNICA ODBORA 
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 471 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (ez) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (eu) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREDMETIMA OPĆE UPORABE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.               

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 60. sjednici  Odbora,  održanoj  3. prosinca 2018., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o podacima i informacijama u zdravstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenog 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne ciljeve ovog Zakona te područje njegove primjene. Kako je istaknula, cilj donošenja Zakona očituje se u sveobuhvatnom i djelotvornom korištenju zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvenoj zaštiti radi unaprjeđenja i očuvanja zdravlja stanovništva u Republici Hrvatskoj. Zakonom se osigurava temelj za harmonizaciju pravnog okvira upravljanja zdravstvenim podacima i informacijama i njihovu kvalitetnu obradu na razini nacionalnog zdravstvenog sustava te na razini Europske unije i međunarodnoj razini. Zakonskim prijedlogom osigurava se provedba Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu.

Razlikama između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona (dopune članka 3. točke 9., članka 19. stavka 3. i članka 20)., a kojima se preciziranjem sadržaja zdravstvene dokumentacije i navođenjem mjesta gdje ona nastaje u zdravstvenoj djelatnosti bolje propisuju standardizirani obrasci vezani uz prikupljanje i obradu zdravstvenih podataka,  prihvaćene su primjedbe  članova Odbora  iznesene u prvom čitanju, istaknula je predlagateljica.

U daljnjoj raspravi član Odbora upozorio je na, prema njegovu mišljenju, diskrepanciju između članka 40. i  43. Zakona u kojima se  govori o rokovima, za koje smatra da bi ih trebalo uskladiti te da je rok od pet godina predugačak. Tijekom rasprave pohvaljeno je propisivanje standarda kojim će se unaprijediti kvaliteta zdravstvenih podataka i informacija uz istodobno smanjenje administrativnih poslova sveobuhvatnim i djelotvornim korištenjem informacijskih tehnologija u okviru e-Zdravstva. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9„za“i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.           

PREDSJEDNICA  ODBORA   
dr. sc.  Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 484, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da se ovime predlaže provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018., kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. 
Navedenim zakonskim prijedlozima predlaže se i provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, kojim je utvrđeno da od 1. siječnja 2019 godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a poslove koje obavlja Hrvatska agencija za hranu preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu i selo.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1223/2009 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 30. STUDENOGA 2009. GODINE O KOZMETIČKIM PROIZVODIMA (PREINAČENA VERZIJA)

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora                

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 477 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREHRAMBENIM I ZDRAVSTVENIM TVRDNJAMA TE HRANI OBOGAĆENOJ NUTRIJENTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.              

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 488, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da se ovime predlaže provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018., kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. 

Navedenim zakonskim prijedlozima predlaže se i provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, kojim je utvrđeno da od 1. siječnja 2019 godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a poslove koje obavlja Hrvatska agencija za hranu preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu i selo.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O GENETSKI MODIFICIRANIM ORGANIZMIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 481, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 609/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 12. LIPNJA 2013. O HRANI ZA DOJENČAD I MALU DJECU, HRANI ZA POSEBNE MEDICINSKE POTREBE I ZAMJENI ZA CJELODNEVNU PREHRANU PRI REDUKCIJSKOJ DIJETI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora                

PREDSJEDNICA ODBORA 
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 472 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (ez) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (eu) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O MATERIJALIMA I PREDMETIMA KOJI DOLAZE U NEPOSREDAN DODIR S HRANOM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.              

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 536/2014 europskog parlamenta i vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. Studenog 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula da ovaj Zakon osigurava provedbu Uredbe (EU) br. 536/2014 od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te stavljanje izvan snage Direktive 2001/20/EZ, kojom je usklađeni pristup uređivanju kliničkih ispitivanja na području Europske unije samo djelomično postignut. Uredbom (EU) 536/2014 pojednostavljeno je rješavanje zahtjeva za odobrenje kliničkog ispitivanja podnošenjem samo jednog dosjea s dokumentacijom u vezi sa zahtjevom svim državama članicama kojih se to tiče putem jedinstvenog portala (portal EU-a). 

Provedbom Uredbe (EU) br. 536/2014 povećat će se konkurentnost Europske unije na globalnoj razini u području provođenja kliničkih ispitivanja lijekova, osigurat će se brz pristup novim, inovativnim postupcima liječenja uz istovremeno donošenje niza pravila za sigurnost i zaštitu ispitanika te će se omogućiti dobivanje pouzdanih i konzistentnih podataka tijekom provođenja kliničkih ispitivanja lijekova. Novim pristupom razlike među državama članicama svedene su na minimum, a dotične države članice međusobno surađuju u ocjenjivanju zahtjeva za odobrenje kliničkog ispitivanja temeljem jedinstvene procedure procjene dokumentacije i jedinstvenih rokova, što će sveukupno doprinijeti brzini postupka. 

U raspravi pohvaljene su odredbe Zakona kojima se na području inspekcije kliničkih ispitivanja dodatno uvode kontrole Europske unije, pri čemu Europska komisija priprema u suradnji s državama članicama program kontrola kako bi se utvrdilo da li države članice nadziru usklađenost s odredbama Uredbe (EU) br. 536/2014.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (11„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 536/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. TRAVNJA 2014. O KLINIČKIM ISPITIVANJIMA LIJEKOVA ZA PRIMJENU KOD LJUDI TE O STAVLJANJU IZVAN SNAGE DIREKTIVE 2001/20/EZ

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora                

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja, dr. med
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 485, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da se ovime predlaže provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018., kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. 

Navedenim zakonskim prijedlozima predlaže se i provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, kojim je utvrđeno da od 1. siječnja 2019 godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a poslove koje obavlja Hrvatska agencija za hranu preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu i selo.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 649/2012 O IZVOZU I UVOZU OPASNIH KEMIKALIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA         

dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 478 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O UVOZU HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE IZ TREĆIH ZEMALJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora                

 PREDSJEDNICA ODBORA
 dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 470, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (ez) br. 1223/2009 europskoga parlamenta i vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (eu) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2018. kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH I SRODNIH PROIZVODA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.             

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 3. prosinca 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 489, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da se ovime predlaže provedba reforme određene Nacionalnim programom reformi za 2018., kojom su utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. 

Navedenim zakonskim prijedlozima predlaže se i provedba zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, kojim je utvrđeno da od 1. siječnja 2019 godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a poslove koje obavlja Hrvatska agencija za hranu preuzima Hrvatski centar za poljoprivredu i selo.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 5 „suzdržanih“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KEMIKALIJAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 

dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 59. sjednici, održanoj  28. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o korištenju psa pomagača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu objasnila kako je cilj predloženog Zakona proširenje mogućnosti pružanja definiranih usluga od strane drugih pravnih osoba, čime će se korisnicima omogućiti lakša dostupnost u ostvarivanju usluge korištenja psa pomagača kroz bolju regionalnu zastupljenost pružatelja usluga te proširenje kruga korisnika i na djecu s teškoćama u razvoju. Definiranjem procesa školovanja pasa i osposobljavanja korisnika, uz posebne edukacije osoba koje sudjeluju u procesu školovanja i njihovih prava za vrijeme školovanja pasa i osposobljavanja korisnika (posebice prava na posebne oznake kojima se dokazuje status), osigurati će se zaštita osoba kojima se uključivanjem psa pomagača i terapijskog psa olakšava svakodnevni život a terapijski i/ili rehabilitacijski postupci čine kvalitetnijima.

U raspravi je pohvaljeno donošenje novog zakonskog okvira za ovo područje, pogotovo iz razloga što su vremenom nastupile okolnosti koje su nadišle normativna rješenja  važećeg Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča iz 1998. („Narodne novine“, broj 131/98.) i Pravilnika („Narodne novine“, broj 48/99), radi čega se ukazala potreba uspostave suvremenijeg zakonskog okvira. Također su pohvaljena rješenja kojima se definira djelatnost korištenja psa pomagača, proširuje krug pravnih osoba koje obavljaju djelatnost kao i krug korisnika psa pomagača, redefiniraju vrste psa koji se koriste za pomoć, proširuju prava korisnika psa pomagača te definiraju prava drugih koji sudjeluju u postupku socijalizacije, školovanja psa ili edukacije osoba. 

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“)  odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka
 
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o korištenju psa pomagača
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 59. sjednici, održanoj 28. studenoga 2018., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o udomiteljstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istaknula je da je cilj donošenja Zakona postaviti pravni okvir kojim će se intenzivirati proces deinstitucionalizacije djece iz ustanova socijalne skrbi i povećati interes za obavljanje udomiteljstva. Na taj način otvorila bi se mogućnost obavljanja udomiteljstva kao zanimanja nezaposlenim udomiteljima te osiguralo specijalizirano udomiteljstvo kao zanimanje u svrhu zbrinjavanja djece s najtežim teškoćama i potrebom za najvećim stupnjem podrške. Također bi se poboljšali uvjeti za udomitelje i omogućilo da ovu uslugu pružaju i mlađe nezaposlene osobe od onih koji su to činili do sada (više od polovice evidentiranih udomitelja je u dobi iznad 55 godina). Obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva bi i dalje bilo omogućeno, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud i skrb za sve udomitelje.

U odnosu na razlike između prvog i drugog čitanja Zakona, predsjednica Odbora pohvalila je da su uvažena rješenja koja je i sama predložila: naime Konačnim prijedlogom zakona prihvaćen je prijedlog o smještaju mlađe punoljetne osobe kod udomitelja do završetka redovitog školovanja ili najduže godinu dana nakon završetka redovitog školovanja ako se ne može zaposliti, a najduže do 26. godine života iz članka 3. (novi članak 9.) kao i prijedlog o drugačijem načinu popisa kaznenih djela, kao zapreke za obavljanje udomiteljstva (članak 18.), za čije je počinjenje osoba koja želi biti udomitelj pravomoćno osuđena. Ujedno je izrazila žaljenje što nije prihvaćeno da se odvoji udomiteljstvo za djecu i udomiteljstvo za odrasle iako je predlagatelj ocijenio da je zadržavanjem postojećeg oblika uređenja udomiteljstva u jedinstvenom propisu, uz preciznija normativna rješenja, postignuto kvalitetno i sveobuhvatno zakonsko uređenje instituta udomiteljstva.

Prisutni predstavnici Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece, od kojih su neki bili uključeni i u radnu skupinu za izradu Zakona, pohvalili su donošenje zakonskog okvira koji će urediti ovo područje. U raspravi njihove primjedbe najčešće su se odnosile na: posebne uvjete za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva (članak 16.) i s tim u vezi potrebnu stručnu spremu, zatim registar udomitelja za koji smatraju da treba biti dostupniji i ažuriraniji te potrebu ujednačavanja naknada za udomiteljstvo (standardnog i tradicionalnog). Vezano za naknade predstavnica predlagatelja je objasnila da su razlike između tradicionalnog i standardnog udomiteljstva kao zanimanja ciljano napravljene i jasno definirane, jer se ne može dozvoliti da dijete koje ulazi u obitelj bude jedino koje donosi novac u obitelj. Prihodi se odnose, kada se govori o tradicionalnom udomiteljstvu, na sve članove kućanstva, ne samo na onog koji se prijavljuje kao udomitelj, dok je razlika kada se govori o zanimanju osobe koje će steći  status standardnog udomitelja kao zanimanja, koja samim time dobiva prihod i nije nužno da i ostali članovi kućanstva imaju prihod.

Daljnja rasprava odnosila se na primjedbe člana Odbora upućene na članak 9. stavak 3. iz razloga što su pod pojmom udomiteljske obitelji izostavljeni životni i neformalni životni partneri, iz čega proizlazi da se njima ograničava pristup postupku udomiteljstva na temelju spolne orijentacije. S obzirom na to da je ovdje prisutna, prema njihovu mišljenju, diskriminacija koja se ne smije dopustiti niti u jednom zakonskom prijedlogu, klubovi zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) i Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata uputili su amandmane, istaknuli su članovi Odbora iz redova ovih klubova zastupnika.

U vezi s definiranjem udomiteljske obitelji ministrica je istaknula kako niti Vlada RH, niti ministarstvo ne dovode u pitanje prava istospolnih parova, što je vidljivo u zakonima koji su se i u ovoj godini donosili, a bili su uvijek na tragu zaštite svih ljudskih prava, pogotovo svih oblika diskriminacije. Ovo su pitanja koja se odnose na djecu i njihovu dobrobit, na obitelj i roditeljstvo, što je sve jako uronjeno u sociokulturno okruženje. Tu treba biti vrlo oprezan jer Zakon prije svega treba biti usmjeren na dobrobit djece s ciljem  njihove potpune zaštite od bilo kakvih stresova ili neugodnih situacija iz okoline, koja je još uvelike tradicionalna i nespremna za drugačije pristupe.
 
Nakon opširne rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“, 2 „suzdržana“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru 

ZAKON O UDOMITELJSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 58. sjednici Odbora, održanoj 21. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknuo da je Nacionalnim programom reformi 2018. utvrđena reformska mjera objedinjavanja inspekcija u Državnom inspektoratu kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, između ostalih i inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva. Slijedom navedenoga, donošenje Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja  omogućit će provedbu reformske mjere utvrđene Nacionalnim programom reformi 2018.: objedinjavanje inspekcijskih službi.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NEIONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 58. sjednici održanoj 21. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu  Državnog  proračuna  Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2019. godini projicirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na plan 2018. (odnosno 5,3% u odnosu na novi plan 2018.) U 2020. godini projicirani su u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021. godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni prihodi u 2019. određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2019. godini planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna što je za 6,9 milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2018. godinu (povećanje od 8,5 milijardi kuna u odnosu na novi plan). Sveukupna fiskalna kretanja, kako na prihodovnoj, tako i na rashodovnoj strani proračuna, rezultirat će manjkom proračuna opće države od 0,7% BDP-a u 2019. godini, 0,4% BDP-a u 2020.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na Prijedlog državnog proračuna s pozicija Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici.

Ministarstvo zdravstva je u 2018. godini imalo planirana sredstva na svim izvorima financiranja u ukupnom iznosu od 11.559.018.307 kuna, a u 2019. godini je planiralo sredstva u ukupnom iznosu od 11.809.980.205 kuna što je za 250.961.898 kuna više, odnosno za 2,17 %. Na  limitiranim izvorima financiranja Ministarstvo zdravstva je planiralo u 2018. godini iznos od 3.952.745.075 kuna,  a u 2019. godini iznos od  3.558.703.902 kuna,  što je za 394.041.173 kuna, odnosno za 9,97 % manje, s obzirom na to da se najznačajnije smanjenje bilježi na transferu HZZO-u iz Državnog proračuna za 400 milijuna kuna i smanjenje vezano za osnivanje Državnog inspektorata u iznosu od 42 milijuna kuna. Smanjenje je s 3.000.000.000 kuna u 2018. godini na 2.600.000.000 kuna u 2019. godini. 

Predstavnik HZZO-a predstavio je prijedlog financijskog plana HZZO-a prema kojemu su ukupni prihodi planirani u iznosu od 25.835.000.000 kn. Najveći udio u ukupnim prihodima čine prihodi od doprinosa koji su planirani u skladu s predloženom izmjenom Zakona o doprinosima bazirani na stopi doprinosa od 16,5 % na bruto plaće te se za 2019. godinu prihodi od doprinosa procjenjuju u iznosu od 21.243.676.000 kn. Ukupni prihodi u projekciji za 2020. planirani su u iznosu od 26.299.875.000 kn ili za 1,80% više nego u 2019.godini, a u projekciji za 2021.g. ukupni prihodi iznose 26.605.375.000 ili za 1,16 % više nego u 2020.godini.
U raspravi članovi Odbora pohvalili su povećanje planiranih sredstava za „Bolničku zdravstvenu zaštitu“, koja je u 2019. planirana u iznosu od 9.484.900.000 kuna ili 7,40 % više u odnosu na plan 2018. S tim u vezi ponovno je otvoreno pitanje uspješnosti vođenja pojedinih zdravstvenih ustanova tj. upravljačkog menedžmenta i namjenskog korištenja sredstava.

Članovi Odbora također su pohvalili planirano povećanje sredstava za ortopedske uređaje i pomagala u 2019. godini, za što je  planirano 850.000.000 kuna ili 16,92 % više u odnosu na plan u 2018. U projekciji plana za 2020. planirana sredstva iznose 900.000.000 kuna ili za 5,88% više u odnosu na plan za 2019., a u 2021. planiran je isti iznos kao i u 2020.  Do sada je zabilježeno najveće povećanje za nabavku ortopedskih uređaja i pomagala, što se svakako ogleda u pojačanoj brizi za osobe s invaliditetom, ali i u povećanom broju posljedica od prometnih nezgoda i bolesti vezanih uz trend starenja populacije te obolijevanja od kroničnih i drugih bolesti, naglašeno je u raspravi. S tim u vezi, postavljeno je ponovno  pitanje projekta, odnosno predviđenih sredstava za realizaciju projekta „Spinalni centar“, koji se je trebao već realizirati u nadležnosti Ministarstva zdravstva.

Na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u 2019. povećavaju se sredstva u odnosu na 2018. godinu za 7,9% ili za 434.101.065 kuna, ukoliko se u obzir uzmu svi izvori financiranja, istaknuo je predstavnik ministarstva. Članovi Odbora pohvalili su značajno povećanje na planu socijalnih davanja; i to za Doplatak za pomoć i njegu koji se povećava za oko 49.000.000 kuna te za Osobnu invalidninu  koja se povećava za 58.150.000 kuna ( jer se za oba ova prava povećala osnovica za isplatu u 2018. za 20 %).
U raspravi članovi Odbora također su pohvalili planirano povećanje u iznosu od oko 104,6 milijuna za razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom (pod stavkom  „Operativni program učinkoviti ljudski potencijali prioritet 2014-2020“), kao i  povećanje od oko 8,8 milijuna kuna na području skrbi za djecu, mladež i odrasle osobe zbog nužnosti korekcije cijena usluga koje se nisu mijenjale dugi niz godina, što će ujedno doprinijeti i   procesu deinstitucionalizacije, istaknuo je predlagatelj. S time se nije složila članica Odbora zatraživši objašnjenje zbog čega nisu utrošena sredstva iz EU fondova namijenjena za pokretanje brojnih projekata iz područja socijalne uključenosti, kao podrška procesu deinstitucionalizacije u Republici Hrvatskoj.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2020. I  2021. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu  i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 58. sjednici održanoj 21. studenoga 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 498, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu.
Predstavnica predlagatelja objasnila je da se ovim Zakonom uređuje struktura prihoda i primitaka, rashodi i izdaci proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade RH i druga pitanja vezana uz izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.

Nakon objedinjene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora većinom je glasova  (7 ”za” i 3 ”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga  sabora  Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 58. sjednici, održanoj 21. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, prvo čitanje, P.Z.E. br. 495,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonskim prijedlogom usklađuje nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije prenošenjem Direktive (EU) 2017/2103 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP, kako bi se nove psihoaktivne tvari obuhvatile definicijom „droge” te ujedno stavile izvan snage Odluke Vijeća 2005/387/PUP.
Definiranje pojma „novih psihoaktivnih tvari“ neophodno je radi pojave i vrlo brzog porasta broja novih psihoaktivnih tvari u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, koje nisu pod zakonskom kontrolom i predstavljaju prijetnju javnom zdravlju do trenutka njihovog stavljanja na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. 

Članovi Odbora u raspravi su posebno pohvalili definiranje pojma "novih psihoaktivnih tvari" s obzirom na to da se uglavnom radi o sintetskim kanabinoidima čija konzumacija može uzrokovati ozbiljne posljedice po zdravlje, čak i sa smrtnim ishodom. Zakonske izmjene su u cilju zaštite života i zdravlja ljudi te omogućavaju ministru nadležnom za zdravstvo registrirati nove psihoaktivne tvari i pokrenuti postupak da se ne distribuiraju, odnosno donijeti naredbu o zabrani uporabe nove psihoaktivne tvari.

Pohvalili su također što se „industrijska konoplja“ definira kao konoplja koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije sa sadržajem THC-a 0,2% i manjim te se proširuje nadležnost Ministarstva poljoprivrede nad uzgojem ove konoplje i u industrijske svrhe. Time bi se omogućilo korištenje cijele biljke industrijske konoplje i u građevinskoj, tekstilnoj,  kozmetičkoj, autoindustriji i industriji papira, kao i proizvodnji goriva iz biomase, za razliku od dosadašnjeg gdje su se koristile sjemenke navedenih sorti isključivo u prehrambenoj industriji za proizvodnju hrane i hrane za životinje, a preostali dio biljke se uništavao. Ovim zakonskim prijedlogom to je izmijenjeno te su domaći poljoprivredni uzgajivači po pitanju iskoristivosti biljke industrijske konoplje u cijelosti stavljeni u ravnopravan položaj sa poljoprivrednim proizvođačima u Europskoj uniji.

U raspravi je postavljeno pitanje mogućnosti i isplativosti proizvodnje medicinskog kanabisa i u Republici Hrvatskoj pod strogo kontroliranim uvjetima, za što za sada ne postoji niti odgovarajući zakonski okvir niti ijedna studija učinkovitosti ili tehnička priprema. Također pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je u ljekarnama cijena lijeka na bazi medicinske konoplje dosta visoka te da bi u vezi istog trebalo iznaći rješenje za njezino smanjenje. Međutim, uz veću dostupnost otvara se i pitanje veće zlouporabe, zaključeno je na kraju rasprave. Članovi Odbora složili su se da je ovo dobro zakonsko rješenje, koje je u skladu s  preporukama Europskog monitoring centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama i sustava ranog upozoravanja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 56. sjednici, održanoj 19. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknuo da je Zaključkom o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 2. kolovoza 2018. godine, u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, utvrđeno da od 1. siječnja 2019. Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. S obzirom na navedeno preuzimanje poslova nužne su odgovarajuće izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu („Narodne novine“, broj 79/07 i 139/10) i to u odredbama koje se odnose na djelokrug Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
 
Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM NADZORU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Ivana Ćelića, dr. med., potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK  ODBORA

Ivan Ćelić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 56. sjednici  Odbora,  održanoj  19. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o živi i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1102/2008, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknuo da su u Nacionalnom programu reformi 2018. utvrđene reformske mjere „Objedinjavanje inspekcijskih službi“ u okviru Državnog inspektorata te izmjena normativnog okvira, zakona koji uređuju osnivanje i djelokrug agencija prema kojem od 1. siječnja 2019. Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, dok poslove koje obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, preuzima ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, zakonskim se prijedlogom osigurava i provedba navedenih reformskih mjera.
Kako je potpuna primjena Uredbe (EU) 2017/852 započela 1. siječnja 2018. u tom je smislu potrebno i u Republici Hrvatskoj osigurati uvjete za njezinu provedbu. Zakonskim se prijedlogom utvrđuju Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kao nadležna tijela za provedbu Uredbe (EU) 2017/852 i zakonskog prijedloga, zatim utvrđuju se zadaće tih nadležnih tijela kao i suradnja s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo u obavljanju stručnih poslova u vezi s provedbom Uredbe (EU) 2017/852 i zakonskog prijedloga. 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/852 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 17. SVIBNJA 2017. O ŽIVI I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 1102/2008

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Ivana Ćelića, dr. med., potpredsjednika Odbora.                 

      POTPREDSJEDNIK  ODBORA 
Ivan Ćelić, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 56. sjednici  Odbora,  održanoj  19. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je istaknula da se prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna temelji na ekonomskim kretanjima ostvarenim u prvih deset mjeseci tekuće godine te se ne razlikuju značajno od prognoza Europske komisije i drugih domaćih i inozemnih institucija. Tako se za 2018. predviđa gospodarski rast od 2,7%, što je nešto niže nego što se predviđalo u vrijeme donošenja Državnog proračuna za 2018. godinu (2,9%). Kako je istaknula, na razini ukupnih prihoda došlo je do neznatne revizije, sa 129,0 na 129,2 milijarde kuna. S druge strane, ukupni su rashodi smanjeni sa 133,3 na 131,7 milijarde kuna i to najvećim dijelom kao rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz sredstava Europske unije. Rashodi koji utječu na manjak su ostali isti (108,7 milijardi kuna), ali je došlo do određenih preraspodjela. Povećani su rashodi za zaposlene, materijalni rashodi te subvencije. Istovremeno, smanjeni su financijski rashodi (za 530 milijuna kuna), kao i pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna (za 643 milijuna kuna).

Predviđaju se značajno veći rashodi sustava zdravstva, poglavito za dospjele obveze državnih i županijskih bolnica i transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Jamstvena pričuva je povećana za 2,6 milijardi kuna i iznosi 2,86 milijardi kuna radi očekivanog aktiviranja državnih jamstava poduzećima u sastavu Uljanik Grupe.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici.

Kako su istaknuli rebalansom ovogodišnjeg proračuna najviše sredstava ide u zdravstveni sektor i to u iznosu od 405,3 milijuna kuna od čega za dospjele obveze bolnica (državnih i županijskih) iznos od 305,3 milijuna kuna (od  čega je 146,9 milijuna kuna osigurano unutarnjom preraspodjelom Ministarstva zdravstva) i transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za naknade za bolovanja iznad 42 dana u iznosu od 100,0 milijuna kuna. Predstavnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istaknuo je da su se rebalansom proračuna te preraspodjelom sredstava unutar razdjela 102 MDOMSP-u osigurala sredstva za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete u iznosu od 92, 9 milijuna kuna te za doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu u iznosu od 104,5 milijuna kuna.

Predstavnik Ministarstva zdravstva naglasio je da je Ministarstvo zdravstva Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2018. ostvarilo uštede od oko 146,9 milijuna  kuna i to: sredstva planirana za realizaciju kredita za izgradnju Nove bolnice u Rijeci umanjena su za 95,9 milijuna kuna iz razloga što Ugovor o kreditu nije sklopljen planiranom dinamikom u 2018., također sredstva planirana za decentralizirane funkcije umanjena su za 11,4 milijuna kuna, a sredstva za realizaciju EU projekata umanjena su za 39,6 milijuna kuna iz razloga što provedba EU projekata nije realizirana planiranom dinamikom.

Za smanjenje obveza zdravstvenih ustanova veledrogerijama osigurana su sredstva u iznosu od 305,26 milijuna kuna (uštede Ministarstva zdravstva oko147 milijuna kuna i oko 158 milijuna kuna uštede od strane Ministarstva financija), i to za opće bolnice oko 61 milijun kuna i za Kliničke bolničke centre, Kliničke bolnice i Klinike u iznosu od 244 milijuna kuna.

Financijskim planom HZZO-a za 2018. prihodi i rashodi planirani su u iznosu od 23.859.807.000 kn.  HZZO je ostvario veće prihode od planiranih za 500.000.000 kn na stavkama prihoda od doprinosa i prihoda po posebnim propisima. Rebalansom proračunskih sredstava u Državnom proračunu RH povećan je iznos proračunskih transfera HZZO-u za 100.000.000 kn za podmirenje obveza u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja (bolovanja iznad 42 dana za korisnike državnog proračuna). Ukupno povećanje prihoda iznosi 600.000.000 kuna čime će se dijelom pokriti veće izvršenje od planiranih sredstava na lijekovima na recepte, posebno skupe lijekove i naknade plaća zbog privremene nesposobnosti za rad uz istovremenu preraspodjelu između pojedinih aktivnosti rashodovne strane financijskog plana.
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“ i 3 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU

te sljedećih odluka:

- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Ivana Ćelića, dr. med., potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK  ODBORA

Ivan Ćelić, dr. med.  

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 56. sjednici, održanoj 19. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknuo da se u cilju izbjegavanja pojave pravnih praznina predlaže donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. Naime, Zaključkom o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 2. kolovoza 2018., u svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. godine, utvrđeno je da od 1. siječnja 2019. Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove koje obavlja Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. S obzirom na navedeno preuzimanje poslova nužne su odgovarajuće izmjene Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu i to u odredbama koje se odnose na djelokrug Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Zakonom o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu („Narodne novine“, broj 79/07 i 139/10) uređuje se priznavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od bolesti uzrokovanih azbestom, postupak i tijelo nadležno za rješavanje odštetnih zahtjeva i osiguranje sredstava za isplatu odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti uzrokovane azbestom.
Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O OBEŠTEĆENJU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Ivana Ćelića, dr. med., potpredsjednika Odbora.
        

POTPREDSJEDNIK  ODBORA
Ivan Ćelić, dr. med. 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 56. sjednici  Odbora,  održanoj  19. studenoga 2018., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.

Ovim Zakonom smanjuje se iznos proračunske zalihe. Mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Povećava se iznos jamstvene zalihe, dok se istovremeno smanjuje godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2018. godinu. Dodatno, utvrđuje se dodjela sredstava županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske.
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 7„za“ i 3“ protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Ivana Ćelića, dr. med., potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK  ODBORA

Ivan Ćelić, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 56. sjednici, održanoj  19. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od aktom od 31. listopada 2018. godine.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknuo kako su Nacionalnim programom reformi za 2018. utvrđene mjere za jačanje konkurentnosti gospodarstva i unaprjeđenje poslovnog okruženja (mjera 4.1. i 4.1.1.) te s njima u vezi mjera „Objedinjavanje gospodarskih inspekcija“, kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave, u konkretnom slučaju inspekcijskih poslova koje obavlja sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva.
S obzirom na to da poslove inspekcijskih nadzora iz nadležnosti sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva od 1. siječnja 2019. godine preuzima Državni inspektorat, potrebno je izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona o zaštiti od buke. Slijedom navedenog predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, u cilju izbjegavanja pojave pravnih praznina u postupanju inspekcijskih službi u sklopu Državnog inspektorata od 1. siječnja 2019. godine.
 
Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru 

ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Ivana Ćelića, dr. med., potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Ćelić, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 54. sjednici održanoj 18. listopada 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. listopada 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odboru su dostavili primjedbe na navedeni akt Hrvatska ljekarnička komora, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska zajednica županija.

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona ministar zdravstva naglasio je da će se uvođenjem načela supsidijarnosti i funkcionalne integracije, kojima se jasnije određuje način i oblik organizacije u djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija) te nastavkom funkcionalnog povezivanja i restrukturiranjem bolničkog sustava, povećati sigurnost za pacijente i  unaprijediti zdravstvena zaštita.

Kako je istaknuo, Konačnim prijedlogom Zakona osnažuje se preventivna zdravstvena zaštita, rješava se radno-pravni status zdravstvenih radnika – zakupaca u domu zdravlja koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, uređuje se pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti, predlaže se restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava na način da se uređuje veteranska bolnica, dodatno se definira specijalna bolnica koja može obavljati i pojedine djelatnosti specifične za opću bolnicu (osim hitne medicine), uvodi se nacionalna i sveučilišna bolnica te se uređuje područje zdravstvenog turizma. Također uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka koje bi se uredilo uredbom Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi, mišljenja o Zakonu bila su podijeljena. Pojedini članovi Odbora pohvalili su razlike između rješenja ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Tako su pohvalili, sukladno Zaključku Vlade RH, smanjenje broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima prema kojima Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preuzima poslove Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping te Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH, a Hrvatski zavod za hitnu medicinu poslove Hrvatskog zavoda za telemedicinu. Prema njihovu mišljenju to ne predstavlja samo racionalizaciju, nego i daje na značaju HZJZ-a koji je proteklih godina gubio na svom utjecaju, a sada će imati ulogu kreatora proaktivne zdravstvene politike i prevencije što će se ogledati u smanjenoj incidenciji određenih bolesti.

U tom smislu smatraju da su nužne izmjene članka 134. u odnosu na mentalno zdravlje i provođenje njegove zaštite i liječenja unutar Zavoda za javno zdravstvo te s tim u vezi potrebe razgraničenja liječenja ovisnosti i psihičkih poremećaja na razini primarne zdravstvene zaštite i bolničkog sustava liječenja. Također, u vezi članka 54., koji se odnosi na ograničenje u privatnoj praksi za zapošljavanje još jednog zdravstvenog radnika iste struke (a ne odnosi se na magistre farmacije i dentalne tehničare), smatraju da bi tu trebalo dodati i fizioterapeute što bi predstavljalo poticaj zapošljavanja nezaposlenih fizioterapeuta i razvoj poduzetništva u fizikalnoj terapiji. Pojedini članovi Odbora iznijeli su svoje primjedbe o potrebi definicije „Grupne privatne prakse“ (članak 60.), koja nije definirana.

Daljnja rasprava odnosila se na primjedbe upućene od strane Hrvatske zajednice županija u vezi upravljačkih ovlasti (članak 83.) u Upravnom vijeću zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb te jedinica lokalne samouprave. Hrvatska zajednica županija smatra da im je Konačnim prijedlogom Zakona oduzeta upravljačka ovlast, dok su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da neće doći do značajnijih promjena te da županijske bolnice ponekad iskorištavaju te mogućnosti, pogotovo kad se radi o gubitcima.

U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nezadovoljstvo u odnosu na primjedbe koje su bile dostavljene predlagatelju između dva čitanja, a nisu uzete u obzir.  Tako smatraju da i dalje nije riješen prekovremeni rad liječnika, odnosno mogućnosti za povećanje plaće i sistem nagrađivanja, što će i dalje, na žalost, rezultirati njihovim odlaskom  iz zemlje. Također su istaknuli pitanje specijalističkog usavršavanja i prema njihovu mišljenju penalizacijskom modelu zadržavanja mladih liječnika u matičnim ustanovama. Predlagatelj nije riješio niti pitanje provođenja pripravničkog staža, odnosno predloženog sekundarijata, istaknuto je u raspravi. Razmotrene su i primjedbe Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu za koje je većina bila mišljenja da bi ih trebalo uzeti u obzir, pogotovo u vezi zdravstvene zaštite studenata koji imaju prebivalište izvan mjesta studiranja te ujednačavanje isplate plaća svih osoba koje rade u kumulativnom odnosu u Republici Hrvatskoj (istodobno u zdravstvenoj ustanovi i visokom učilištu).

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 54. sjednici održanoj 30. listopada  2018. razmotrio je Stajalište  Republike  Hrvatske  o  Prijedlogu  direktive Europskog  parlamenta   i  Vijeća  o  izmjeni  Direktive  2004/37/EZ  o  zaštiti  radnika   od   rizika  zbog izloženosti karcinogenim ili  mutagenim tvarima  na radu,COM(2018)171;   D.E.U.br.18/023, koje je predsjednici Odbora, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom  od 1.listopada  2018.

 Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu za zaštitu radnika zbog rizika od izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu, usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku  i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom  Klasa: 022-03/18-07/2259, Urbroj: 50301-23/21-18-1 na sjednici 29. svibnja 2018.

 Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica nadležnog tijela za izradu prijedloga stajališta Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. U svom izlaganju posebno se osvrnula na treći Paket vrijednosti koje je objavila Europska komisija te vezano za uključivanje biomonitoringa, što je bio prijedlog FR. Kako je istaknula, Komisija je donijela zakonodavni prijedlog Direktive za izmjenu Direktive 2004/37EZ kako bi se uvele granične vrijednosti izloženosti za sljedećih pet tvari i njihovih spojeva:  kadmij i njegovi anorganski spojevi,  berilij i njegovi anorganski spojevi, arsenska kiselina i njezine soli, kao i anorganski spojevi arsena,  formaldehid, i 4,4'-metilen-bis-(2-kloroanilin) tzv. MOCA.

 Članovi Odbora u raspravi su se posebno osvrnuli na formaldehid, s obzirom na to da je o istome Odbor Europskoj komisiji poslao Zaključke sa svoje 14. sjednice, održane 6. travnja 2017. S tim u vezi bili su mišljenja da bi eventualno trenutačno uklanjanje formalina iz patohistoloških laboratorija diljem Europske unije, dovelo do potpunog sloma patohistološke dijagnostike i nesagledivo unazadilo zbrinjavanje najtežih bolesnika.

 Predstavnica nadležnog tijela za izradu stajališta navela je za formaldehid, budući  da je u prijedlogu EK-a vrijednost za formaldehid za 8-satnu izloženost radnika zaokružena s 0,369 na 0,37 mg/m3, zbog usklađenosti zaokružena je i vrijednost za kratkoročnu 15-minutnu izloženost radnika na dvije decimale, s 0,738 na 0,74 mg/m3.
U daljnjoj raspravi članovi Odbora podržali su stajalište Republike Hrvatske, odnosno donošenje trećeg prijedloga Direktive EP-a i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu, kao i vrijednosti predložene od strane Europske komisije. Vezano za formaldehid slažu se s predloženom  prijelaznom mjerom odgode u trajanju od tri godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je (8 glasova “za”)  donio sljedeće

MIŠLJENJE

Prihvaća se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive  Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu, COM(2018)171, D.E.U.br.18/023

uz sljedeći

ZAKLJUČAK

Poziva se Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava kao nadležno tijelo i nositelj izrade stajališta da obavijesti Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora o ishodu trijaloga Europske komisije, Parlamenta i Vijeća o prijedlogu ove Direktive

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja, dr. med

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 54. sjednici održanoj 18. listopada 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. listopada 2018.
 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Ministar zdravstva je u uvodnom dijelu istaknuo da se Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona planira osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept.
 
Njime bi se uspostavio novi sustav određivanja cijena lijekova na recept, na način da Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđuje najvišu dozvoljenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu te izračunate cijene redovito objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Istodobno bi se Zavodu omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, a zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.

Konačnim prijedlogom Zakona planira se osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIJEKOVIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 54. sjednici održanoj 18. listopada 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. listopada 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom dijelu ministar zdravstva naglasio je da se Konačnim prijedlogom Zakona utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće, provođenje nadzora te propisivanje odgovarajućih prekršajnih odredbi kojima se sankcionira nepoštivanje odredbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima i samoga Zakona.

Jedan od ključnih aspekata ostvarivanja ciljeva ovih Uredbi je stvaranje Europske baze podataka za medicinske proizvode (Eudamed) kojim će se povećati dostupnost informacija za javnost i zdravstvene djelatnike te povećanje koordinacije između država članica i Europske komisije.

Konačnim prijedlogom Zakona uspostavit će se stroža kontrola medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda, a samim time povećat će se razina zaštite javnog zdravlja i sigurnosti za hrvatske građane koji koriste medicinske proizvode i in vitro dijagnostičke medicinske proizvode.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/745 O MEDICINSKIM PROIZVODIMA I UREDBE (EU) 2017/746 O IN VITRO DIJAGNOSTIČKIM MEDICINSKIM PROIZVODIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 54. sjednici održanoj 30. listopada  2018. razmotrio je Stajalište  Republike  Hrvatske  o  Prijedlogu  direktive Europskog  parlamenta   i  Vijeća  o  ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ COM (2018) 639, D.E.U. br. 18/041, koje je predsjednici Odbora, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 4. listopada 2018. Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, usvojila ga je Zaključkom (Klasa: 022-03/18-07/427, Urbroj: 50301-23/22-18-1) na sjednici održanoj 2. listopada 2018.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kao nadležnog tijela državne uprave za njegovu izradu. U raspravi su osim članova Odbora sudjelovali i predstavnici sunadležnih tijela državne uprave za izradu Stajališta i to: Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Načelno svi podržavaju ukidanje sezonskog računanja vremena jer brojne studije nisu uspjele dokazati njegove pozitivne efekte. Predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da je tijekom posljednjih desetljeća objavljen veći broj znanstvenih istraživanja o utjecaju prijelaza na ljetno/zimsko računanje vremena na ljudsko zdravlje (uz brojne kontroverze i nedorečenosti vezane uz rezultate ovih istraživanja). Podaci uglavnom govore o blagom porastu pojavnosti kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih inzulta neposredno u tjednima nakon proljetnog pomicanja sata. Kako je istaknuo, postoje određeni dokazi, iako oskudni, da bi promjenu računanja vremena trebalo ukinuti, odnosno da je za zdravlje povoljnije jedno računanje vremena kroz cijelu godinu. Nešto više znanstvenih dokaza govori u prilog zimskom računanju vremena tijekom cijele godine stoga, uzimajući to u obzir, Ministarstvo zdravstva predlaže da se da prednost zimskom računanju vremena.
 Nazočni predstavnici ministarstava istaknuli su također da preferiraju zimsko računanje vremena, zato što je jednoobrazno računanje vremena najbolje za ljudsko zdravlje, ali su pri tome istaknuli potrebu usklađivanja sa susjednim državama radi ujednačenosti tržišta. Također je rečeno da još nije postignut konsenzus između svih ministarstava te su za primjer dali Ministarstvo turizma koje se već izjasnilo za ljetno računanje vremena.

 RH načelno podržava prijedlog za ukidanje sezonskog računanja vremena budući da vodi harmonizaciji sustava računanja vremena u EU. Spornim smatra mogućnost izbora država članica o trajnom ljetnom ili zimskom računanju vremena jer može dovesti do neujednačenog računanja vremena unutar EU. U najvećoj mjeri to se može pokazati problematičnim ukoliko se države koje graniče jedna s drugom odluče za različite režime računanja vremena, što bi moglo stvoriti velike poteškoće. Stoga, članovi Odbora podržavaju ukidanje sezonskog računanja vremena te smatraju da bi bilo dobro da se postigne dogovor na teritoriju cijele Europske unije,  osobito sa susjednim državama.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je (8 glasova “za”)  donio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske O Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja i stavljanju izvan snage Direktive 2000/84/EZ COM (2018) 639, D.E.U. BR. 18/041

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja, dr. med

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 52. sjednici, održanoj 3. listopada 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o podacima i informacijama u zdravstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  30. kolovoza 2018.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknuo cilj donošenja ovog zakonskog prijedloga, koji se očituje u sveobuhvatnom i djelotvornom korištenju zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvenoj zaštiti radi unaprjeđenja i očuvanja zdravlja stanovništva u Republici Hrvatskoj.

Prijedlogom Zakona osigurava se temelj za harmonizaciju pravnog okvira upravljanja zdravstvenim podacima i informacijama i njihovu kvalitetnu obradu na razini nacionalnog zdravstvenog sustava te na razini Europske unije i međunarodnoj razini. Zakonskim prijedlogom osigurava se provedba Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o statističkim podacima Zajednice o javnom zdravlju i zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu.

Propisuju se standardi unapređenja kvalitete informacijskih tehnologija u okviru e-Zdravstva sukladni državnoj informacijskoj infrastrukturi uz smanjenje administrativnih poslova zdravstvenih radnika, a Ministarstvo zdravstva postaje središnje tijelo za e-Zdravstvo Republike Hrvatske.
Također, Prijedlogom Zakona propisuju se prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba zdravstvenog sustava Republike Hrvatske u području upravljanja podacima i informacijama u zdravstvu, zajednička načela i standardi kvalitete obrade i korištenje zdravstvenih podataka i informacija, njihova zaštita i čuvanje, Katalog informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske, izrada kvalitetnih javnozdravstvenih pokazatelja za javnozdravstvene, upravljačke, statističke i znanstveno-istraživačke svrhe te inspekcijski i stručni nadzor.

U raspravi, članovi Odbora pohvalili su uvođenje sustava informacija u zdravstvenoj zaštiti, pogotovo zato jer je do sada bio na snazi Zakon o evidencijama iz oblasti zdravstva iz 1988. te nije postojao potpuni i harmonizirani pravni okvir o upravljanju zdravstvenim podacima i informacijama.

Pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nezadovoljstvo činjenicom što nisu prihvaćeni prijedlozi Hrvatske liječničke komore kao niti Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o podacima i informacijama u zdravstvu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 52. sjednici, održanoj 3. listopada 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  30. kolovoza 2018.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U svom uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da ovaj Prijedlog Zakona ima za cilj osigurati brz pristup novim, inovativnim postupcima liječenja uz istovremeno osiguravanje sigurnosti i zaštite ispitanika kroz detaljne procjene potencijalnih rizika i niz pravila koje Uredba donosi.

Zakonski prijedlog osigurava provedbu Uredbe (EU) br. 536/2014 od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te stavljanje izvan snage Direktive 2001/20/EZ, kojom je usklađeni pristup uređivanju kliničkih ispitivanja na području Europske unije samo djelomično postignut. Uredbom (EU) 536/2014 pojednostavljeno je rješavanje zahtjeva za odobrenje kliničkog ispitivanja podnošenjem samo jednog dosjea s dokumentacijom u vezi sa zahtjevom svim državama članicama kojih se to tiče putem jedinstvenog portala (portal EU-a).
Time su naručiteljima kliničkih ispitivanja olakšane administrativne procedure vezane uz odobravanja kliničkih ispitivanja lijekova, a države članice putem portala međusobno surađuju u ocjeni svakog pojedinog ispitivanja. Novi pristup doprinijet će također brzini postupka i stimulirati uključivanje najvećeg mogućeg broja država članica te time potaknuti konkurentnost i provođenje kliničkih ispitivanja lijekova u Europskoj uniji.
Na području inspekcije kliničkih ispitivanja, dodatno se uvode kontrole Unije, pri čemu Europska komisija priprema, u suradnji s državama članicama, program kontrola kako bi se utvrdilo da države članice nadziru usklađenost s odredbama Uredbe (EU) 536/2014.

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 glasova „za“)  odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 51. sjednici održanoj 26. rujna 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o djelatnosti socijalnog rada, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom želi poboljšati kvaliteta djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj usklađivanjem poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnijim uređenjem uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti te prava i obveza stručnog usavršavanja i organizacije obavljanja djelatnosti, kao i proširenjem javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

Uz do sada opisanu djelatnost propisuju se novi sadržaji kao nove djelatnosti (psihosocijalna podrška, rana intervencija, obiteljska medijacija i dr.), a u svrhu smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada odredbe vezane uz obvezu provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori socijalnih radnika svakih šest godina brišu se.

U raspravi većina članova Odbora složila se da se u odnosu na Zakon iz 2011. (NN 124/11, 120/12), u novom Prijedlogu zakona radi o evidentnom poboljšanju na području cjelokupne djelatnosti socijalnog rada, međutim, s čime se složila i predstavnica predlagatelja, uočeni su  nedostaci koji bi se trebali otkloniti do drugog čitanja. 

Tako je prema mišljenju članova Odbora upitno rješenje  prema kojem se u Upravni odbor Komore (UO) uvode predstavnici ministarstva nadležnog za socijalnu skrb i Hrvatske udruge socijalnih radnika, jer se time narušava neovisnost rada Komore, što inače nije uobičajeno u drugim stručnim komorama. To bi se također trebalo odnositi i na način provođenja, sadržaj  i rokove postupka stručnog usavršavanja u čemu bi se Komori trebale dati veće ovlasti, a ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi trebalo bi sudjelovati u odobravanju sadržaja stručnog usavršavanja. Komora bi trebala imati veću neovisnost, naglasili su u raspravi.

U raspravi, članica Odbora osvrnula se i na neadekvatnu terminologiju kojom se prema njezinu mišljenju struka stavlja na nižu razinu, pa je tako predložila da se termin koji se u zakonskom Prijedlogu upotrebljava a odnosi se na „osobu“ koja obavlja djelatnost socijalnog rada, izmijeni tako da se upotrebljava izraz „socijalni radnik“, a ne „osoba koja obavlja djelatnost socijalnog rada“.

Pojedini članovi Odbora istaknuli su Zakon o psihološkoj djelatnosti kao primjer dobrog zakonskog rješenja, smatrajući da bi se i ovaj zakonski prijedlog trebao sagledavati u tom kontekstu. S tim u vezi, istaknuli su potrebu boljeg izjednačavanja, tj. klasifikacije prvostupnika i magistara socijalnog rada. Također su postavili pitanje disciplinskih mjera pred  tijelima Komore, kojih u ovom Prijedlogu zakona nema te se očekuje da će ih predlagatelj uvrstiti u tekst Konačnog prijedloga Zakona. Istaknuli su članak 57. kojim se određuje da Skupština Komore odluke donosi većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova, smatrajući  da je isto nemoguće provesti.  To bi značilo da bi trebalo biti nazočno oko 1110 članova, što nije realno za očekivati. Postavili su i pitanje polaganja stručnih ispita pri Komori za one koji rade u nevladinom sektoru te potrebu određivanja vrijednosti rada u Komori, kao stručnom tijelu.

Nakon provedene opširne rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9 „za“ i 2 „suzdržana“)  odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o djelatnosti socijalnog rada
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 51. sjednici održanoj 26. rujna 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u svom izlaganju objasnila je da su izmjene i dopune Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti potrebne prije svega radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje edukacijsko-rehabilitacije djelatnosti kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koja bi trebala, kao nadležno tijelo provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost po prvi puta je uređena Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 124/11), a stupanjem na snagu Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, pokazala se potreba intervencije u odredbe Zakona. Također, radi smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, potrebno je brisati odredbe obveznog udruživanja u Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora i obveze provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, radi obnavljanja odobrenja magistru edukacijske rehabilitacije i sveučilišnom prvostupniku edukacijske rehabilitacije za samostalan rad na poslovima edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.

U raspravi članovi Odbora istaknuli su potrebu davanja veće ovlasti i neovisnosti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora osvrnuvši se na potrebu jače međuresorne suradnje. Također su naglasili problem provođenja  stručnog usavršavanja, za koje Komora nema ovlasti.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom glasova (9 „za“, i 2 „suzdržana“)  odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je objasnio da se ovim zakonskim prijedlogom osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/745 i Uredbe (EU) 2017/746 radi uspostave čvrstog, transparentnog, predvidljivog i održivog regulatornog okvira za medicinske proizvode i za in vitro dijagnostičke medicinske proizvode, kojim će se osigurati visok stupanj sigurnosti i zdravlja te istodobno poduprijeti inovacije.

Usklađuju se pravila za stavljanje na tržište Europske unije i stavljanje u uporabu medicinskih proizvoda i njihova pribora, a cilj im je osigurati i neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda, polazeći od visoke razine zaštite zdravlja pacijenata i korisnika te uzimajući u obzir mala i srednja poduzeća koja djeluju u tom sektoru.

Prijedlogom zakona utvrđuju se nadležna tijela i njihove zadaće, provođenje nadzora te propisivanje odgovarajućih prekršajnih odredbi kojima se sankcionira nepoštivanje odredbi Uredbe (EU) 2017/745, Uredbe (EU) 2017/746 i samoga Zakona.

Uredbama se istodobno postavljaju visoki standardi kvalitete i sigurnosti medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda kako bi se riješili zajednički sigurnosni problemu u vezi s tim proizvodima. Također se utvrđuju visoki standardi kvalitete i sigurnosti za medicinske proizvode i in vitro dijagnostičke medicinske proizvode osiguravajući, između ostaloga, pouzdanost i čvrstu utemeljenost podataka dobivenih kliničkim ispitivanjima te zaštitu sigurnosti ispitanika koji u njima sudjeluju.

Članovi Odbora u raspravi su pohvalili stvaranje Europske baze podataka za medicinske proizvode (Eudamed) koja bi trebala uključivati različite elektroničke sustave za prikupljanje i obradu informacija, a koje se odnose na proizvode na tržištu i relevantne gospodarske subjekte, određene aspekte ocjenjivanja sukladnosti, prijavljena tijela, potvrde, klinička ispitivanja, vigilanciju i nadzor tržišta. Kako je u raspravi istaknuto, ciljevi baze podataka trebali bi povećati transparentnost i dostupnost informacija za javnost i zdravstvene djelatnike, povećati koordinaciju između država članica te racionalizirati i olakšati protok informacija između gospodarskih subjekata, prijavljenih tijela ili naručitelja i država članica, kao i među pojedinim državama članicama i Europske komisije. Ujedno bi doprinijeli izbjegavanju višestrukih zahtjeva za izvješćivanjem.
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno (10 „za“) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje

zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

  
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018.
 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom je izlaganju objasnio da se Prijedlogom Zakona planira osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept.

Promjena važećeg normativnog uređenja predlaže se iz razloga što cijene novoregistriranih lijekova nisu definirane prilikom dolaska na hrvatsko tržište, već ih određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (Zavod) tek nakon što nositelj odobrenja podnese zahtjev za stavljanje lijeka na listu lijekova Zavoda. Prijedlogom Zakona uspostavio bi se novi sustav određivanja cijena lijekova na recept na način da Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđuje najvišu  dozvoljenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu te izračunate cijene redovito objavljuje na svojim mrežnim stranicama. Istodobno bi se Zavodu omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima.

Zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su Prijedlog zakona smatrajući ga dobrim. Ujedno smatraju da je rok od šest mjeseci za donošenje Pravilnika (članak 14.) predug te da bi ga trebalo skratiti na mjesec dana ili bar tri mjeseca.

Pojedini članovi Odbora izrazili su zabrinutost zbog promjene važećeg normativnog uređenja ovog područja, smatrajući da će se ove izmjene negativno odraziti na dobro strukturiran dio sustava vezan uz određivanje cijena lijekova u RH. Prema njihovom mišljenju, novi sustav određivanja cijena lijekova mogao bi imati negativne posljedice na domaću industriju lijekova, a bez jasnog doprinosa efikasnosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom glasova ( 8 „za“ i 2 „protiv“)  odlučili su predložiti Hrvatskome saboru donošenje

zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

  
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odboru su dostavili pisane primjedbe na navedeni akt: Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, Hrvatska liječnička komora, Udruga hrvatskih pacijenata i Hrvatska komora zdravstvenih radnika.

Ministar zdravstva u uvodnom je izlaganju istaknuo razloge za donošenje Prijedloga zakona koji proističu iz potrebe izrade adekvatnog normativnog okvira za provedbu programskih ciljeva na području reorganizacije sustava zdravstvene zaštite, kako bi se osigurao moderan i financijski održiv zdravstveni sustav koji bi građanima osigurao kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu. 

Kako je istaknuo, Prijedlogom zakona uvodi se načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije, unapređuje se primarna zdravstvena zaštita na način da se redefinira status i pozicija doma zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite, jasnije se zakonski određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija), uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, uvode se usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.

U raspravi pohvaljena su rješenja kojima se uređuje područje zdravstvenog turizma,  pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti, uvođenje mobilnih ordinacija, uvođenje nacionalne bolnice  te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka. Pohvaljeno je i uvođenje dežurstva u djelatnost obiteljske (opće) medicine te plan specijalizacija.

Najčešće primjedbe u raspravi odnosile su se na slobodu izbora obiteljskih i drugih liječnika u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), kojima  bi se trebala dati sloboda izbora žele li biti zaposlenici doma zdravlja ili voditi ordinaciju samostalno u ugovoru sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Time bi se, prema njihovom mišljenju, ukinula diskriminacije pri zapošljavanju liječnika. Također je zatražena mogućnost prijenosa ordinacija PZZ na mlade liječnike te omogućavanje dobivanja specijalizacije mladim liječnicima odmah nakon završavanja Medicinskog fakulteta. Ovim mjerama bi se, kako su istaknuli, zaustavilo iseljavanje zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske, omogućio kontinuitet zdravstvene zaštite pacijenata te zadržala radna mjesta. S tim u vezi iznesene su primjedbe na čl. 103. stavak 3. i 4.

Vezano uz specijalizacije,  smatraju da se ne bi trebalo u ugovorima o međusobnim pravima i obvezama propisivati nikakva obveza rada nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita te predlažu brisati dio stavka koji propisuje obvezu nadoknade dodatne naknade u iznosu jedne proračunske osnovice po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. Predlažu unijeti i novi članak koji će izričito propisivati obvezu zdravstvenih ustanova da specijalizantima i specijalistima ponude sklapanje izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama, sukladno novoutvrđenom sadržaju ugovora, propisanim ovim Zakonom.

Predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika iznijeli su primjedbe koje su se odnosile na uređenje bolničkog sustava u novom zakonskom prijedlogu, koji je prema njihovom mišljenju zanemaren te su istaknuli problem prekovremenog  rada koji bi se trebao konačno regulirati.

Na kraju rasprave svi su se složili da je Hrvatskoj potreban i javan i privatan sustav zdravstvene zaštite kojemu je na prvom mjestu dostupnost zdravstvene zaštite, posebno u ruralnim i otočkim područjima te ujedno i stimuliranje i zadržavanje mladih liječnika u zdravstvenom sustavu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom glasova (5 „za“, 3 „protiv“ i 1 „suzdržan“)  odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog   zakona   o   izmjenama i dopunama   Zakona   o   zdravstvenoj zaštiti
2.  Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 49. sjednici održanoj 2. srpnja 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. lipnja 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je rješenja koja se predlažu u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Tako je u predloženom tekstu Konačnog prijedloga zakona prihvaćena  primjedba Odbora te je u članku 32. izbrisana točka 6., kojom je bilo  propisano da o stručnom radu  stručnjaka, odnosno psihoterapeuta ili savjetodavnog  terapeuta odlučuje Izvršni odbor Hrvatske komore psihoterapeuta, smatrajući to nelogičnim zbog toga što izvršni odbor čine zaposlenici Komore (zamjenik, tajnik, blagajnik, referent) koji za to nisu stručno osposobljeni.

Prihvaćen je prijedlog Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora te su odredbe Zakona dopunjene dobnim skupinama na koje se odnosi i pojašnjeno je koje poslove obavlja psihoterapeut a koje savjetodavni terapeut. Radi praćenja trajnog usavršavanje propisana je mogućnost da Komora može psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu ukinuti dopusnicu ako se trajno ne usavršava. Prihvaćen je i prijedlog da se propedeutika psihoterapije veže samo uz savjetodavnog terapeuta, a ne psihoterapeuta. Nadalje, propisani su dodatni uvjeti za psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta koji radi s djecom i adolescentima  te je dano ovlaštenje ministru nadležnom za poslove socijalne skrbi da donese pravilnik o vrsti potrebnog dodatnog obrazovanja za rad s djecom i adolescentima.

Članovi Odbora pohvalili su, u odnosu na prvo čitanje, dodatno pojašnjenje djelatnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta na što su skrenuli pažnju prilikom rasprave o Prijedlogu zakona, a u svrhu otklanjanja mogućih nejasnoća i zlouporaba. U raspravi postavljeno je pitanje njihovog stručnog usavršavanja i kontrole njihovog rada te provođenje adekvatne edukacije i supervizije, odnosno mentorstva te potrebe jasnije definicije mentora i preciznije definicije vježbeničkog staža. 
 
S tim u vezi, a vezano za potrebu jasnije definicije mentora, zaključili su da je u članku 4. potrebno dodati točku 6. kojim bi se vježbenicima jasno definirao mentor te su ujedno predložili izmjene članka 5. stavka 7. Zakona, koji se odnosi na obavljanje i trajanje vježbeničkog staža, na način da za psihoterapeuta vježbenički staž traje dvije godine a za savjetodavnog terapeuta godinu dana, za koje vrijeme može obavljati djelatnost psihoterapije uz mentora.

Kako su članovi Odbora istaknuli u raspravi, donošenje zakonskog okvira je nužno kako bi se uvelo reda u djelatnost psihoterapije. Predloženim Zakonom uredili bi se poslovi psihoterapije kao samostalne djelatnosti na način da ove poslove mogu obavljati i osobe koje nemaju obrazovanje  zdravstvenog usmjerenja pod propisanim uvjetima. Zakonskim reguliranjem i propisivanjem jasnog sadržaja i područja primjene, uvjeta i načina obavljanja djelatnosti psihoterapije, standarda obrazovanja, izdavanja dopusnica za rad (licenciranja), organiziranja trajne edukacije i provođenjem stručnog nadzora nad radom psihoterapeuta i djelatnosti psihoterapije jamčit će se kvalitetna razina usluge s krajnjim ciljem unapređenja kvalitete ljudskog života poticanjem pozitivnog razvoja osobnosti, zaključeno je u raspravi.   

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 49. sjednici održanoj 2. srpnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o udomiteljstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. lipnja 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula razloge za podnošenje Prijedloga zakona o udomiteljstvu, kojim bi se omogućilo obavljanje udomiteljstva kao zanimanja i specijaliziranog udomiteljstva za najtežu kategoriju korisnika, uz odgovarajuću naknadu za rad udomitelja. Donošenje zakonskog okvira trebalo bi povećati interes za obavljanje udomiteljstva, jer bi se na taj način poboljšali uvjeti  za udomitelje i omogućilo da ovu uslugu pružaju i mlađe nezaposlene osobe od onih koji su to činili do sada (više od polovice evidentiranih udomitelja je u dobi iznad 55 godina). Obavljanje tradicionalnog i srodničkog udomiteljstva bi i dalje bilo omogućeno, a povećala bi se naknada za rad i uložen trud u skrb svim udomiteljima.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su što se prišlo uređenju ovog područja i izradi zakonskog okvira koji bi trebao osigurati deinstitucionalizaciju djece i odraslih koji su sada na smještaju u ustanovama. Smatraju međutim da se ovako dugo nije smjelo čekati te da je već desetak godina ovo područje neuređeno, dok su gradska područja ostala skoro bez udomiteljskih obitelji. Ova zakonska rješenja trebala bi omogućiti povećanje broja udomiteljskih obitelji, poboljšati kvalitetu usluge skrbi u udomiteljskim obiteljima neovisno o skupini korisnika, osigurati regionalnu ravnomjernost i pristupačnost udomiteljstva te uspostavljanje udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje. Članovi Odbora u raspravi su istaknuli potrebu kontrole i provođenja inspekcijskog nadzora, kako nad svim uslugama a posebno kad se radi o djeci i starijim osobama.

Prijedlog zakona trebao bi riješiti ovo područje te omogućiti jačanje kapaciteta i osigurati bolje uvjete za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu s najtežim teškoćama. Također, planiranom obvezom udomitelja za većim stupnjem edukacije postigao bi se i veći stupanj kvalitete ove usluge.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o udomiteljstvu, P.Z. br. 376
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                        
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 48. sjednici Odbora, održanoj 14. lipnja 2018. raspravljao je o Izvješću o obavljenoj reviziji zdravstvenih ustanova, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 30. svibnja 2018.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je u uvodu istaknuto, Državni ured za reviziju obavio je financijsku reviziju 49 zdravstvenih ustanova, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2016. Revizijom je obuhvaćeno 12 kliničkih ustanova (pet kliničkih bolničkih centara, tri kliničke bolnice i četiri klinike), 20 općih bolnica, 15 specijalnih bolnica te dvije poliklinike. O financijskim izvještajima i poslovanju zdravstvenih ustanova za 2016. izraženo je deset bezuvjetnih mišljenja i 39 uvjetnih mišljenja.

Prihodi zdravstvenih ustanova u revidiranom razdoblju iznosili su 11.550.323.114,00 kn te su veći za 422.070.668 kuna ili 3,8% u odnosu na 2015. Najznačajniji prihodi odnose se na ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) i iznose 9.745.173.012 kuna ili 84,4%. Rashodi i izdaci u 2016. iznosili su 12.222.375.785 kuna odnosno veći su za 784.727.418 kuna (6,5%) u odnosu na 2015 g.

U revidiranom razdoblju ustanove su iskazale ukupni manjak prihoda i primitaka od 3.604.773.380,00 kuna te ukupne obveze od 4.829.841.623,00 kune, od čega dospjele obveze iznose 2.593.033.238,00 kuna, odnosno 53,7 % ukupnih obveza što upućuje na značajan problem nelikvidnosti koji traje duži niz godina, a povremeno se djelomično sanira doznakama sredstava iz državnog proračuna.

Članovi Odbora u raspravi su izrazili zabrinutost što se u svakom dijelu financijskog poslovanja velike većine zdravstvenih ustanova mogu naći određeni propusti koji se odnose na: planiranje i računovodstveno poslovanje; rashode za zaposlene (nisu primijenjeni propisani koeficijenti složenosti poslova, a pojedini dodaci na plaću nisu obračunavani u skladu s Kolektivnim ugovorom), rashode za lijekove i medicinski potrošni materijal; potraživanja i obveze te postupke zajedničke nabave. Kako je istaknuo  predstavnik Ministarstva zdravstva, zajednička nabava nije dala očekivane rezultate i financijske uštede, dijelom jer nisu bili osigurani tehnički preduvjeti za pravodobno i učinkovito provođenje postupaka javne  nabave; za  robu i usluge koji nisu bili predmet zajedničke  nabave, a dio zdravstvenih ustanova nije proveo propisane postupke javne nabave, nego je nabava obavljena izravno od dobavljača.

Izvješće revizije potvrdilo je i velik broj prekovremenih sati zaposlenika u zdravstvenim ustanovama. U gotovo svim zdravstvenim ustanovama veći broj zaposlenika (zdravstvenih djelatnika i administrativno-tehničkog osoblja) imao je više od 180 prekovremenih sati godišnje, koliko je dopušteno Zakonom o radu. Pojedini zaposlenici ostvarili su godišnje i više od 2800 prekovremenih sati, što je posljedica nedostatnog broja zdravstvenih djelatnika.

Kako je vidljivo iz Izvješća, uz rashode za zaposlene, najvažnija stavka materijalnih rashoda i izdataka su izdaci za lijekove i medicinski potrošni materijal u ukupnom iznosu od 3.542.417.774 kuna (lijekovi 2.125.280.520,00 kuna; medicinski potrošni materijal 1.417.137.254 kune), koji su porasli za 19,6 % u odnosu na prethodnu godinu.

Budući da su rashodi za lijekove i medicinski i potrošni materijal najznačajniji rashodi (81,4%), na visinu (uštede) istih dijelom mogu utjecati i zdravstvene ustanove pravilnom primjenom propisa i jačanjem sustava unutrašnjih kontrola, mišljenja su članovi Odbora. Međutim, u pojedinim zdravstvenim ustanovama nisu u dovoljnoj mjeri uspostavljene unutarnje kontrole kojima bi se osiguralo zakonito i namjensko korištenje sredstava što je utjecalo i na pojavu nepravilnosti i propusta. Zbog toga se nameće pitanje uspješnosti vođenja pojedinih zdravstvenih ustanova, osposobljenosti pojedinaca za upravljanje, kadrovske ekipiranosti, “domaćinskog” odnosa prema sredstvima te s tim u vezi i potrebom za profesionalizacijom upravljačkog menedžmenta, istaknuto je u raspravi.

Članovi Odbora pohvalili su Izvješće čija bi se svrha trebala očitovati ne samo u detektiranim nedostacima i nepravilnostima, nego i smjernicama za njihovo otklanjanje, usklađivanjem poslovanja sa zakonom i drugim propisima te na taj način jačanjem odgovornosti i kontrole i poboljšanjem upravljanja na ekonomičan i djelotvoran način.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji zdravstvenih ustanova

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenju-Linić, dr. med.,  predsjednicu Odbora.

     PREDSJEDNICA  ODBORA
   dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici održanoj 16. svibnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Kluba zastupnika SDP-a aktom od 27. veljače 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa:022-03/18-12/18, urbroj:50301-25/27-18-5 od 22. ožujka 2018. na navedeni akt.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula razloge za podnošenje Prijedloga zakona koji proizlaze iz potrebe implementacije mjera za sprječavanje  daljnjih negativnih demografskih trendova, u već postojeće zakonske okvire. Klub zastupnika SDP-a smatra da postojeći Zakon o rodiljinim i roditeljskim potporama, koji se primjenjuje od 01. siječnja 2009., štiti majčinstvo i pruža podršku obitelji, ali da to nije dovoljno jer je natalitet u opadanju te da treba razmotriti svaku mjera koja na bilo koji način može olakšati roditeljima. Predlažu izmjene u dijelu: kod jednoroditeljskih obitelji prijenos prava na treću osobu (baku ili djeda), uvođenje isključivo očevog dopusta odnosno očeve poštede od rada u trajanju od 14 dana, koji se koristi za vrijeme trajanja obveznog rodiljinog dopusta majke odnosno rodiljine poštede majke, korištenje prava na rad s polovicom punoga radnog vremena do navršene 3. godine djetetova života za dijete bez zdravstvenih poteškoća, u dogovoru s poslodavcem, pravo na slobodni radni dan mjesečno za prenatalni pregled kao pravo oba roditelja. Za provedbu ovog Zakona navode da nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

S tim u vezi, predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obrazlažući mišljenje Vlade RH, nije se složila s tvrdnjom da za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu jer bi se naknade za novouvedena prava očito isplaćivale putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Vlada RH mišljenja je da se predloženim rješenjima uvode potpuno nova prava te je potrebno podrobnije urediti pojedinosti vezane uz uvjete i način ostvarivanja tih prava. Također, u odnosu na predloženo pravo na slobodni radni dan mjesečno za prenatalni pregled kao pravo oba roditelja, mišljenja je da bi se isto moglo zloupotrebljavati u druge svrhe te da bi u tom smislu bilo teret poslodavcu.
 
U raspravi, pojedini članovi Odbora nisu se složili s takvim mišljenjem Vlade smatrajući da nije ispravno već unaprijed, prije donošenja zakonskih rješenja, razmišljati o njihovoj eventualnoj zlouporabi. Također pozitivnim nalaze prijenos prava na treću osobu (baku ili djeda) kod jednoroditeljskih obitelji.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“ i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

z a k lj u č a k

ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, P.Z. br. 305

Za izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici održanoj 16. svibnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o privremenom uzdržavanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e aktom od 23. ožujka 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 180. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa:022-03/18-12/24, urbroj:50301-25/14-18-6 od 19. travnja 2018. na navedeni akt.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom je dijelu objasnio razloge za podnošenje izmjena i dopuna Zakona o privremenom uzdržavanju koji su u skladu s provođenjem demografskih mjera te bi utjecale i na smanjenje stope siromaštva djece, kao najosjetljivije dobne skupine, povećanjem novčanih iznosa za maloljetnu djecu. Budući da država propisuje minimalni iznos uzdržavanja za dijete, predlagatelj smatra da nema zapreke da upravo isti taj iznos bude i iznos naknade prema Zakonu o privremenom uzdržavanju. Predlagatelj stoga traži povećanje iznosa prema kojem RH podmiruje iznos zakonskog minimuma uzdržavanja (a ne samo 50% kako je sada), temeljem rješenja o privremenom uzdržavanju te produžetak prava na naknadu do djetetove punoljetnosti do 18. g. (a ne samo na tri godine ukupno). Također predlaže da  pravo na privremeno uzdržavanje može dobiti i dijete koje nije hrvatski državljanin. Za provođenje ovoga Zakona smatraju da je potrebno osigurati dodatnih 18.000.000 kuna iz državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018.

Obrazlažući mišljenje Vlade RH predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istaknula je da je predlagatelj za predložena sredstva od 18.000.000 kuna za provođenje ovoga Zakona dao samo paušalnu procjenu te da navedena sredstava nisu planirana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. Povećanje opsega i iznosa prava zahtijevalo bi znatno veća financijska sredstva od predloženog povećanja, jer predlagatelj ne predlaže samo povećanje iznosa privremenog uzdržavanja s 50% na 100% već predlaže i proširenje prava na strane državljane izrijekom navedene, kao i produženje prava do 18. godine života djeteta, za što bi trebalo predvidjeti znatno veća financijska sredstva. Ministarstvo također, kao stručni nositelj izrade, priprema Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona kojim se uređuje uzdržavanje djeteta te Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi kojim se uređuju socijalne naknade za pojedince i obitelji u ugrožavajućim materijalnim prilikama. Nakon uređenja instituta uzdržavanja i posebnih postupaka ovrhe i osiguranja radi naplate uzdržavanja, te socijalnih naknada, razmatrat će se potreba za usklađivanjem Zakona o privremenom uzdržavanje.

U raspravi su izneseni različiti stavovi u vezi s institutom uzdržavanja; dok su pojedini članovi Odbora podržali predmetne izmjene i dopune Zakona, smatrajući da djecu treba zaštititi i produžiti pravo na naknadu do djetetove punoljetnosti, do 18. g. te postupcima ovrhe osigurati naplatu uzdržavanja, drugi su bili mišljenja da bi se ovim zakonskim odredbama još više potaknulo one  roditelje koji ionako ne izvršavaju svoju obvezu uzdržavanja da je i dalje ne vrše.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

z a k lj u č a k

ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni zakona o privremenom uzdržavanju, P.Z. br. 323

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

 
PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                        
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici održanoj 16. svibnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o zabrani genetski modificiranih organizama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Miro Bulj aktom od 8. veljače 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa:022-03/18-12/11, urbroj:50301-27/25-18-13 od 22. ožujka 2018.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom je izlaganju objasnio da se Predloženim zakonom predlaže potpuna zabrana uzgoja, uvoza i stavljanja na tržište za sve pojedine GMO-e i/ili skupine GMO-a na cijelom području Republike Hrvatske. Republika Hrvatska ima znatne potencijale u tradicionalnoj proizvodnji hrane, što je već neosporna i prepoznata činjenica koju je potrebno sačuvati i unaprijediti, a trenutno je u Republici Hrvatskoj oko 750.000 hektara neobradivih površina koje su više nego podobne za ekološku proizvodnju, naveo je predlagatelj. Isto tako, mišljenja je da su sve županije zabranile GMO na svojim područjima, tako da je logičan slijed da se isto uredi zakonski na cijelom području Republike Hrvatske.

U svom obrazloženju mišljenja Vlade RH na navedeni akt, a koja predlaže da se ne podrži njegovo donošenje, predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da je predmetni Prijedlog zakona u suprotnosti s odredbama trenutačno važećeg zakonodavstva Europske unije te da bi njegovim donošenjem nastala pravna praznina i hrvatsko nacionalno zakonodavstvo više ne bi bilo usklađeno s propisima Europske unije u ovom području. Odredbama direktno primjenjivog zakonodavstva Europske unije određeno je da države članice ne mogu zabraniti, ograničiti ili ometati stavljanje u promet GMO-a kao proizvoda ili GMO-a u sastavu proizvoda kada ispunjavaju odredbe Direktive 2001/18/EZ, Uredbe (EZ) 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje.
 
U raspravi pojedini članovi Odbora skrenuli su pažnju da je Zakon o genetski modificiranim organizmima na snazi više od trinaest godina te da je usklađen s odgovarajućim zakonodavstvom Europske unije.  Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska je usvojila i prihvatila politiku Europske unije i sva postupanja s tim u vezi te je  u potpunosti prihvatila i zakonodavstvo Europske unije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 1 „suzdržan“ i 2“protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

ne prihvaća se Prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama, P.Z. br. 291

Za izvjestiteljicu na sjedniciHrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 44. sjednici održanoj 9. svibnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Kluba zastupnika Živog zida i SNAGA-e aktom od 11. listopada 2017.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa:022-03/17-12/69, urbroj:50301-27/12-17-13 od 7. prosinca 2017.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom je izlaganju istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom zagovara nov pristup trima aspektima u zakonskom tretmanu konoplje: industrijskoj proizvodnji, uporabi u medicinske svrhe i osobnoj („rekreativnoj“) uporabi.

Tako, što se tiče industrijske proizvodnje predlagatelj između ostalog smatra da ne  postoji  niti  jedan  opravdan  razlog  za  zabranu  iskorištavanja  cijele  biljke  industrijske konoplje,  posebice  imajući  u  vidu  nizak  postotak  THC-a  koji sadrži. Stoga ovim zakonskim prijedlogom dopuštaju slobodan uzgoj, preradu i promet industrijskom konopljom.

Što se tiče uporabe u medicinske svrhe, predlagatelj predlaže da se ovim zakonskim izmjenama dozvoli uzgoj, prerada, uporaba i promet konopljom u medicinske svrhe. Prema mišljenju predlagatelja svaka punoljetna osoba koja smatra da joj konoplja ili pripravci na bazi konoplje pomažu u liječenju bolesti ili otklanjanju simptoma  i tegoba povezanih  s bolešću, smije  uzgojiti  onoliku  količinu konoplje  koja  joj  je  potrebna  za  uporabu ili spravljanje pripravaka na bazi konoplje za vlastito liječenje.
 
U vezi s „uporabom za rekreaciju“, tj. konzumacijom indijske konoplje u rekreativne svrhe, predlagatelj smatra da bi se ovim  zakonskim prijedlogom  napravio važan iskorak u  dosadašnjem  zakonskom  tretmanu indijske konoplje tako da se legalizira  uzgoj, prerada, uporaba i promet konopljom za rekreaciju. Svaka punoljetna osoba u svrhu rekreacije smjela bi uzgajati do šest stabljika konoplje.
 
U svom mišljenju Vlada  RH  predlaže  Hrvatskome  saboru  da  ne  prihvati ovaj Prijedlog zakona zbog sljedećih razloga: Predloženi način uzgoja, prerade i prometa konoplje s visokim sadržajem THC-a od strane fizičkih osoba otvara mogućnost cijelog niza  zlouporaba, stoga prijedlog smatraju neprihvatljivim. Ovakav liberalan pristup otvara niz pitanja i mogućnost slanja krive poruke, osobito mladima, s obzirom na to da bi mladi ljudi mogli dobiti krivu predodžbu o učincima droga. Prijedlogom se predlaže maksimalna koncentracija THC-a u industrijskoj konoplji do 1 %, što se smatra neprihvatljivim jer je u suprotnosti s delegiranom Uredbom Komisije (EU) 639/2014 definirana maksimalna koncentracija THC-a do 0,2 %.  Također, predmetnim Prijedlogom fizičke osobe bi mogle slobodno, nekontrolirano i nekažnjivo uzgajati i trošiti marihuanu za tzv. osobnu uporabu, odnosno rekreativnu uporabu.
S mišljenjem Vlade RH složila se većina članova Odbora, smatrajući da bi područje „rekreacijske“ uporabe dovelo do legalizacije lakih droga. Članovi Odbora protiv su ovog prijedloga rješenja te su upozorili na moguće ne samo medicinske, već i sigurnosne probleme kao i na zlouporabe vezane za uzgoj medicinskog kanabisa i onog u industrijske svrhe. Tim više što je gotovo nemoguće razlikovati konoplju s malim sadržajem THC-a od one s visokim bez dodatne laboratorijske analize što otvara mogućnost zlouporabe.
Pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je potrebno izraditi cjelovit zakon koji će regulirati ovu problematiku, s obzirom na to da se radi o kompleksnoj problematici koja je u nadležnosti više resora. S tim u vezi smatraju da je evidentna potreba omogućavanja korištenja konoplje u industrijske i medicinske svrhe, ali ne i „rekreativne“, što je potrebno zakonski dobro urediti kako ne bi dolazilo do zlouporabe droga.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o suzbijanju zlouporabe droga, P.Z. br. 210

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                        
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 44. sjednici održanoj 9. svibnja 2018. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 27. ožujka 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom navodeći podatke za 2017. godinu u kojoj se pravobraniteljici obratilo 1 827 građana, što je za 433 pritužbe ili 31 % više u odnosu na 2016. godinu. Kako je navela, postupano je i po 266 zahtjeva iz prethodnih razdoblja, što je ukupno 2 093 razmatrana zahtjeva građana. U zaštiti i afirmaciji prava osoba s invaliditetom te suzbijanju svih oblika diskriminacije Ured pravobraniteljice ukupno je postupao u 2 913 slučajeva po navedenim pritužbama, uputio je više od 650 preporuka i upozorenja nadležnim tijelima, predložio više od 60 izmjena odredbi i dao 43 mišljenja u 31 propisu. Kao i prethodnih godina najveći broj pritužbi odnosio se na područje socijalne zaštite, zatim na područje rada i zapošljavanja, pristupa dobrima i uslugama, mirovinskog osiguranja, zdravstva te odgoja i obrazovanja.

Kao i prethodnih godina najveći broj pritužbi odnosio se na područje socijalne skrbi (300 pritužbi), što upućuje na to da su osobe s invaliditetom i dalje predmetom skrbi, a ne nositelji prava, istaknula je pravobraniteljica. Kada se govori o pravu osoba s invaliditetom da ostvare pravo na neovisno življenje i život u zajednici, da biraju mjesto boravka, gdje i s kim će živjeti, pravobraniteljica smatra da nismo osigurali uživanje ovog prava, jer više od 10 000 osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj još uvijek živi u institucijama. S tim u vezi, a u vezi s procesom transformacije i deinstitucionalizacije te razvojem usluga u zajednici, istaknula je  i nedovoljnu iskorištenost EU fondova.

U sustavu odgoja i obrazovanja, pravobraniteljica je istaknula da još uvijek zaprima pritužbe koje upućuju na nedostupnost predškolskog odgoja za djecu s teškoćama u razvoju i čestu praksu dječjih vrtića da se uključivanje djeteta uvjetuje prethodnim osiguravanjem asistenta. Samo 518 djece ostvarilo je pravo na ranu intervenciju u sustavu socijalne skrbi, a mnogi roditelji djece s razvojnim rizicima i teškoćama u razvoju i dalje se ne mogu osloniti na sustavnu ranu intervenciju i podršku u smislu dijagnostike, odgovarajuće usluge logopeda, rehabilitatora i drugih stručnjaka.

U području zdravstva najveći broj zaprimljenih pritužbi odnosio se na dostupnost zdravstvenih usluga: ostvarivanja prava na liječenje, fizikalnu terapiju i zdravstvenu njegu u kući, bolničku rehabilitaciju, ortopedska i druga pomagala te lijekove. Provedeno istraživanje o problemima na ovom području upozorilo je na potrebu hitne reorganizacije s obzirom na to da se na usluge i ostvarivanje ovih prava mora predugo čekati.
Iako je predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obrazlažući mišljenje Vlade RH u odnosu na Izvješće upozorila na niz pogrešnih navoda iskazanih u Izvješću te istaknula načelnu primjedbu na dostavljeno Izvješće smatrajući ga necjelovitim jer su, kako je istaknula, u Izvješću navedene samo nepravilnosti i negativna postupanja utvrđena tijekom 2017. godine, a ne i pozitivni pomaci, članovi Odbora su jednoglasno pohvalili i podržali predmetno Izvješće pravobraniteljice.

Kako su u raspravi istaknuli, osnovna uloga pravobraniteljice za osobe s invaliditetom je zaštita, praćenje i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom te s tim u vezi i ukazivanje na određene nedostatke i nepravilnosti, a sve u svrhu promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2017. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je vodredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                        
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 43. sjednici održanoj 18. travnja 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. ožujka 2018.
 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnica predlagatelja je u uvodnom izlaganju obrazložila razloge za donošenje izmjena i dopuna Zakona koji proizlaze iz određenih nejasnoća i nedorečenosti uočenih tijekom njegove primjene, čime će se ujedno poboljšati zakonodavni okvir za lakše uključivanje osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije i njihovo zapošljavanje. U odnosu na razlike između prvog i drugog čitanja Zakona, Konačnim prijedlogom zakona centre za profesionalnu rehabilitaciju osniva isključivo Republika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavljat će Vlada Republike Hrvatske putem nadležnog ministarstva za rad.

Preuzimanjem osnivačkih prava nad centrima za profesionalnu rehabilitaciju  u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, sukladno postignutom dogovoru o preuzimanju osnivačkih prava s 1. siječnja 2019. godine, ujednačit će se njihov položaj, centri postaju proračunski korisnici, a sredstva za njihov rad financirat će se iz namjenskih prihoda uplaćenih s osnove naknade zbog neispunjenja kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom i iz ostalih namjenskih prihoda i primitaka.

Članovi Odbora su u raspravi podržali donošenje ovog Zakona smatrajući da će njegove izmjene i dopune na adekvatan način urediti ovo područje, pogotovo uzevši u obzir postojanje dosadašnjih brojnih problema koji su, između ostalog proizlazili i iz načina i kvalitete vještačenja, što će se od sada svakako poboljšati.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 41. sjednici, održanoj 20. ožujka 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 281, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Siniša Varga, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od  25. siječnja 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/18-12/05, urbroj: 50301-25/14-18-9 od 1. ožujka 2018.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 281 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 280.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju obrazložio da se osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom odnose na zabranu prodaje energetskih pića osobama mlađih od 18 godina i stavljanje energetskih pića u slični ili isti režim trgovine kao i alkoholna pića i duhanski proizvodi. Cilj ovog Zakona je prevenirati negativne zdravstvene posljedice kod mladih.

Iznio je podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravlje (HZJZ) koji govore da čak 26,4 posto djece školske dobi ima prekomjernu težinu, a 11,2 posto ih je pretilo. Dva osnovna razloga za takve rezultate stručnjaci prepoznaju u sjedilačkom načinu života djece i nepravilnoj prehrani. U ovu statistiku s nepovoljnim trendom ulazi i konzumacija energetskih pića koja sadrže visoku koncentraciju šećera koje utječu na tjelesnu masu i razvoj šećerne bolesti tipa 2, ali sve više medicinskih znanstvenih članaka govore u utjecaju stimulansa u energetskim pićima na organizam u rastu i razvoju, naročito na krvni tlak, bolesti srca i drugim zdravstvenim tegobama s trajnim posljedicama, o rizičnom ponašanju s posljedičnim ozljedama te o smrtnim slučajevima.

Obrazlažući mišljenje Vlade RH predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da Vlada u ovom trenutku ne podržava predmetni Zakon, s obzirom na to da pojam „energetsko piće“ nije definiran ni hrvatskim ni europskim propisima, već predstavlja uobičajeni, opisni i neobvezujući naziv za bezalkoholna pića s kofeinom, taurinom i glukunorolaktonom koji u proizvodima mogu biti dodani u različitim omjerima, a mogu biti dodani i drugi sastojci. Također, Vlada RH je mišljenja da je prije zabrane prodaje energetskih pića potrebno imati konkretne podatke o konzumiranju ovih proizvoda od strane osoba mlađih od 18 godina u Republici Hrvatskoj.

Članovi Odbora u raspravi su podsjetili na svjetsku znanstvenu literaturu i relevantna istraživanjima koja potvrđuju kako energetska pića imaju loš utjecaj na zdravlje mladih ljudi. Istaknuli su primjer Litve i Latvije koje su zabranile prodaju energetskih pića maloljetnicima. Naglasili su važnost i potrebu za inicijativama koje su usmjerene na zaštitu zdravlja potrošača, posebice zaštitu djece i mladeži. Također su se složili da konzumacija energetskih pića predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik po zdravlje mladih s dugoročnim, a na žalost sve više i smrtnim posljedicama.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova(5 „za“, 1 „suzdržan“ i 5 „protiv“) nije podržao donošenje ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 41. sjednici, održanoj 20. ožujka 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o zakladi za zdravlje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od  25. listopada 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/17-12/72, urbroj: 50301-27/25-17-8 od 13. prosinca 2017.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je upoznao prisutne s potrebom i svrhom osnivanja Zaklade za zdravlje koja se očituje u provedbi aktivnosti promicanja zdravlja, upravljanja preventivnim aktivnostima, provedbi humanitarnih akcija usmjerenih za podizanje kvalitete zdravstvenih usluga, kao i rješavanju prioritetnih pojedinačnih potreba. Zaklada bi svojim djelovanjem pomagala uspostavljanju koordinacije između zdravstvenih ustanova, organizacija civilnog društva i struke u Republici Hrvatskoj te bi ojačala administrativne kapacitete na području suradnje s institucijama Europske unije, ali i kapacitete za povlačenje sredstva iz Europske unije. Time bi se također stvorile odgovarajuće pretpostavke za provedbu preventivnih aktivnosti, kao prioriteta utvrđenih Strateškim planom razvoja javnog zdravstva 2013.-2015.
 
Obrazlažući mišljenje Vlade RH, predstavnik Ministarstva zdravstva složio se s činjenicom da je u okviru prioriteta Strateškog plana razvoja javnog zdravstva 2013.-2015. navedena uspostava Fundacije/Zaklade za promicanje zdravlja te je izrađen i Nacrt prijedloga zakona o Zakladi za zdravlje, međutim, predmetna mjera iz Strateškog plana ipak se nije realizirala. Naglasio je da  je u planu izrada novog strateškog plana razvoja javnog zdravstva za naredno razdoblje, u okviru kojeg će se utvrditi novi prioriteti. Također, financijski okvir za potrebe provedbe predloženog zakona nije jasno utvrđen, odnosno područja definirana Zakonom o igrama na sreću ne omogućavaju da se Zaklada jednim dijelom financira iz sredstava igara na sreću, kako predlaže predlagatelj.

U raspravi, članovi Odbora su se složili s potrebom uvida i transparentnost kako pri provođenju humanitarnih akcija sa svrhom rješavanja prioritetnih pojedinačnih potreba, tako i onih usmjerenih za podizanje kvalitete zdravstvenih usluga te pri provođenju preventivnih aktivnosti i promicanju zdravlja.
 
Međutim, većina članova ipak je bila mišljenja da treba pričekati izradu novog strateškog plana razvoja javnog zdravstva, u okviru kojeg će se temeljem analize provedbe iz prethodnog razdoblja utvrditi novi prioriteti i pristupi za rješavanje pojedinih javnozdravstvenih problema.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (5 „protiv“ i 3 „za“) nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O ZAKLADI ZA ZDRAVLJE koji je predložio Klub zastupnika SDP-a.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 41. sjednici, održanoj 20. ožujka 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim  prijedlogom  zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Siniša Varga, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od  25. siječnja 2018.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa: 022-03/18-12/06, urbroj: 50301-27/25-18-11 od 1. ožujka 2018.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 280 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 281.

U uvodnom obrazloženju predlagatelj je istaknuo da u općoj prodaji postoje predmeti koji mogu zbiljno naškoditi zdravlju pojedinca te čak uzrokovati smrtni ishod, međutim nisu obuhvaćeni zakonima te smatra da je potrebno to područje regulirati. Radi se o tzv. "energetskim pićima", koja su relativno nova kategorija pića u Europi i povećavaju popularnost, naročito u mlađoj populaciji. Posebno zabrinjava što tvrtke za energetsko piće vrše promidžbu kao što je nekada radila duhanska industrija prodajom ideje da je korištenje energetska pića "cool" te koriste sportaše kao glasnogovornike. Međutim postoje mnogobrojni štetni učinci opisani u značajnom broju medicinskih znanstvenih istraživanja, također i sa sve većim brojem smrtnosti kod djece, naročito u SAD-u.

Obrazlažući mišljenje Vlade RH predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da Vlada u ovom trenutku ne podržava predmetni Zakon. Prije rješavanja problema novim zakonskim rješenjima, potrebno je jasno definirati problem kako bi novim zakonskim prijedlogom isti bio sagledan i riješen u cijelosti. Kako je istaknuo, u ocjeni stanja dostavljenog Zakona nije jasno opisano trenutno stanje i problem koji se želi riješiti po pitanju energetskih pića, nejasno je  koji sastojci tih pića predstavljaju zdravstveni problem.  Vlada podržava svaku opravdanu inicijativu koja je su usmjerena na zaštitu zdravlja potrošača, a posebice usmjerenu na zaštitu djece i mladeži. Slijedom navedenog smatraju da je prije donošenja odredbi o zabrani prodaje potrebno preciznije navesti s kojeg aspekta energetska pića predstavljaju problem za osobe mlađe od 18 godina te provesti dodatna istraživanja.

Također je najavio početak projekta Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u sklopu međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika Svjetske zdravstvene organizacije (Health Behaviviour in School-aged Children, HBSC), koji će se provesti u školama. U istraživanja će se uvrstiti pitanja o uporabi energentskih pića za učenike u dobi od 11, 13 i 15 godina.

U raspravi članovi Odbora složili su se s važnošću i potrebom inicijativa koje su usmjerene na zaštitu zdravlja potrošača, posebice zaštitu djece i mladeži. Također, članovi Odbora izrazili su nevjericu da u Republici Hrvatskoj do sada još nije provedeno istraživanje kojim bi se dokazala štetnost energetskih pića po zdravlje ljudi općenito, a naročito kod djece i mladeži. Prema mišljenju pojedinih članova Odbora, prije nego što se nešto zabranjuje potrebno je znati zašto se zabranjuje.

U nastavku rasprave, zatraženo je od predstavnika Ministarstva zdravstva da po završetku navedenog istraživanja koje će HZJZ provesti po školama, Odboru dostave podatke o dobivenim rezultatima istraživanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (5 „za“, 5 „protiv“ i 1 „suzdržan“) nije podržao donošenje

 ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 39. sjednici, održanoj 28. veljače 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, P.Z. br. 227, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela dr. sc. Ines-Strenja-Linić, aktom od 13. studenoga 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/17-12/77, Urbroj:50301-25/18-17-6 od 13. prosinca 2017.

U uvodnom obrazloženju predlagateljica je objasnila kako se predloženom dopunom Zakona propisuje dodatan kriterij reprezentativnosti koji bi omogućio strukovnom sindikatu liječnika sudjelovanje u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, budući da su liječnici temeljem Zakona o lječništvu temeljni i mjerodavni nositelji zdravstvene djelatnosti, čime bi im se omogućilo sudjelovanje za  pregovaračkim stolom.

Pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt obrazložila je predstavnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava, smatrajući da bi predložena dopuna Zakona unijela pravnu nesigurnost u širem spektru te da je suprotan primarnim ciljevima donošenja Zakona, koji se ogledaju u rješavanju pitanja fragmentiranosti sindikata, omogućavajući udruživanje sindikata kroz jačanje sinergije i poticanje na međusobno uvažavanje. Kako je obrazložila, predložena dopuna Zakona nije moguća bez savjetovanja i aktivnog sudjelovanja socijalnih partnera, a u Republici Hrvatskoj djeluje trenutačno 600 sindikata. 

Obrazloženje predstavnice Ministarstva rada i mirovinskog sustava izazvalo je nezadovoljstvo svih nazočnih, kako članova Odbora tako i predstavnika Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatske liječničke komore, Hrvatske udruge bolničkih liječnika, predstavnika Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske i drugih zainteresiranih. U ovom trenutku, kad je opstojnost zdravstvenog sustava kakvog danas poznajemo zbog nedostatka i odlaska liječnika postalo problemom od nacionalnog interesa i pitanjem ugroze, ignoriranje njihovih, na koncu i ustavnih prava, smatraju nedopustivim. Pregovaranje bez liječnika ocijenili su nelegitimnim, izražavajući bojazan da ćemo u budućnosti imati njegu a ne liječenje. Nedopustivo je da liječnike zastupa netko drugi te da im se i time onemogući da pokušaju približiti svoje probleme onima koji trebaju pomoći u njihovu rješavanju. Tužbe za neispravno isplaćene prekovremene sate (više od 3,5 milijuna odrađenih prekovremenih sati u prošloj godini), odlazak 4 000 liječnika specijalista kroz idućih desetak godina u mirovinu, kao i 570 liječnika koji su sada napustili zemlju, svakako su problemi koji upućuju na neodrživost postojećeg stanja te na potrebu hitnog zajedničkog djelovanja u njegovu rješavanju, složili su se svi nazočni.   

Nakon provedene opširne rasprave članovi Odbora proveli su glasovanje. Rezultatom glasovanja (3  glasa „za“ i 4 glasa „suzdržana“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O  DOPUNI ZAKONA O REPREZENTATIVNOSTI UDRUGA POSLODAVACA I SINDIKATA, P.Z. br. 227

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 39. sjednici, održanoj 28. veljače 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o korištenju psa pomagača i terapijskog psa, P.Z. br. 221, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 27. listopada 2017..

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa:022-03/17-12/74, urbroj:50301-25/27-17-7 od 1. prosinca 2017..

U uvodnom obrazloženju predlagatelj je objasnio kako bi se Prijedlogom zakona na bolji način uredilo područje korištenja pasa pomagača i terapijskih pasa koje je sada uređeno Zakonom o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča iz 1998. godine. Navedenim Zakonom uređeno je pravo slijepe osobe sa psom vodičem na korištenje prijevoznih sredstava i slobodan pristup na javna mjesta, ali ne i  njezino pravo zadržavanja, tj. boravka na spomenutim mjestima, što u provedbi zakona dovodi do znatnih problema. U predloženom zakonskom Prijedlogu isto bi se bolje definiralo, proširio bi se  krug korisnika usluge, propisalo tko još može obavljati djelatnost, kao i uvjeti za obavljanje djelatnosti uzgoja, socijalizacije i školovanja pasa pomagača i terapijskih pasa, što je do sada mogla jedino Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet. Prijedlogom zakona ujedno bi se i definirale vrste pasa koji se koriste za pomoć korisnicima, osobe koje na ostale načine sudjeluju u školovanju, edukaciji i korištenju pasa pomagača te njihov položaj, prava i obveze.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obrazložila je mišljenje Vlade RH u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predloženi Prijedlog zakona s obzirom na to da je trenutačno u postupku izrade Nacrt prijedloga zakona. Zakonski prijedlog koji je dostavio Klub zastupnika SDP-a u stvari je preslika Nacrta prijedloga čiji je stručni nositelj izrade, s manjim izmjenama, resorno Ministarstvo. Nakon usuglašavanja, s obzirom na opseg i sadržaj dobivenih primjedbi, Ministarstvo će ponoviti postupak savjetovanja s javnošću, istaknula je ministrica.

Članovi Odbora u raspravi su postavili pitanje suglasja Prijedloga zakona u odnosu na predlagatelje (Vladu RH i Klub zastupnika SDP-a), slažući se s potrebom što skorijeg donošenja Zakona koji bi na odgovarajući način uredio ovo područje.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova dva (2) glasa „suzdržana“ i pet (5) glasova „protiv“ nije podržao donošenje ZAKONA O  KORIŠTENJU PSA POMAGAČA I TERAPIJSKOG PSA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 34. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2017.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je u odnosu na tekst Prijedloga zakona, tekst Konačnog prijedloga zakona dorađen samo u pravnom i nomotehničkom smislu. Kako je objasnio, ovim zakonskim prijedlogom dopunjuje se važeći zakonodavni okvir radi prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Direktive Vijeća (EU) 2015/412, koja uređuje područje ograničavanja ili zabrane uzgoja GMO-a na dijelu ili cijelom državnom području. Također se propisuje pravna osnova za potrebe ovlašćivanja laboratorija za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a, proizvoda koji se sastoje, sadrže ili potječu od GMO-a, službenih laboratorija za GMO, referentnih laboratorija za GMO i Nacionalnog referentnog laboratorija za GMO. Revidiraju se odredbe o nadležnosti u provedbi upravnog, stručnog i inspekcijskog nadzora nad implementacijom mjera za ograničavanje ili zabranu uzgoja GMO-a na dijelu ili na cijelom državnom području te nadzor gospodarenja otpadom nastalog od GMO-a.

U raspravi članovi Odbora nisu imali primjedbi na tekst Konačnog prijedloga zakona, smatrajući da na dobar način uređuje područje postupanja s genetski modificiranim organizmima te da omogućava fleksibilnu prilagodbu domaćeg zakonodavstva zakonodavstvu Europske unije, osiguravajući pravovremeni prijenos i primjenu Direktive Vijeća (EU) 2015/412 na svojem državnom području.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GENETSKI MODIFICIRANIM ORGANIZMIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 34. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2238 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. prosinca 2017.
 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je u odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, Konačni prijedlog zakona dorađen samo u nomotehničkom smislu. Obrazložio je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije kako bi se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/2283, kojom je na razini Europske unije propisan postupak odobravanja nove hrane kao i pravila za njezino stavljanje na tržište Europske unije. 

Kako je objasnio, novom hranom smatra se sva hrana koja se nije u značajnoj mjeri upotrebljavala za prehranu ljudi unutar Europske unije prije 15. svibnja 1997., npr. hrana koja se sastoji ili je proizvedena od mikroorganizama, gljivica ili algi ili koja je iz njih izolirana.

Budući da od 1. siječnja 2018. treba osigurati punu primjenu Uredbe (EU) 2015/2283, zakonskim prijedlogom utvrđuje se Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za provedbu upravnih i stručnih poslova prema odredbama ovoga Zakona i Uredbe te sanitarna inspekcija i veterinarska inspekcija kao nadležne inspekcijske službe.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) 2015/2238 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 25. STUDENOGA 2015. O NOVOJ HRANI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 34. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. prosinca 2017.
 
Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknuo da u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, u Konačnom prijedlogu zakona osim dorada u nomotehničkom smislu, nije došlo do važnijih izmjena. Kako je istaknuo, namjera njegova donošenja očituje se u uklanjanju određenih nedostataka uočenih tijekom njegove provedbe. Također se obavlja terminološko usklađivanje s nacionalnim zakonodavstvom, kao i potpuno usklađivanje s propisima Europske unije. Radi otklanjanja spomenutih nedostataka predloženim Zakonom uređuje se pitanje postupka ostvarivanja prava na punu zdravstvenu zaštitu osoba pod međunarodnom zaštitom, azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom te članova njihovih obitelji, navode se kategorije stranaca, djece i stranaca žrtava trgovanja ljudima kojima se sredstva za zdravstvenu zaštitu osiguravaju u državnom proračunu te se preciznije definiraju stranci koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj. Donošenjem ovoga Zakona te uspostavom zakonskog okvira za donošenje podzakonskih propisa, tražitelju međunarodne zaštite, azilantu, strancu pod supsidijarnom zaštitom te članovima njihovih obitelji kao i maloljetnom djetetu koji se zatekne u Republici Hrvatskoj bez roditeljske skrbi, odnosno bez pratnje roditelja ili druge osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu, osigurat će se kontinuirana i dostupna zdravstvena zaštita.

U raspravi članovi Odbora nisu imali primjedbi na zakonska rješenja koja uređuju područje obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvenu zaštitu stranaca u Republici Hrvatskoj, jednoglasno podržavši zakon, jer rješava problematiku zdravstvene zaštite stranaca koja do sada nije bila adekvatna.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI STRANACA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 34. sjednici održanoj  17. siječnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. prosinca 2017. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Kako je u uvodnom dijelu istaknula predstavnica predlagatelja, razlozi za podnošenje ovog Prijedloga zakona sadržani su u činjenici da je u Republici Hrvatskoj sve veći broj stručnjaka educiran za pružanje psihoterapijskog tretmana međutim položaj psihoterapeutske profesije još uvijek nije uređen zakonskim okvirima. Psihoterapija je u ovom trenutku regulirana samo Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kao subspecijalizacija iz psihijatrije i trenutačno ne postoji poseban propis koji bi određivao uvjete i način obavljanja djelatnosti psihoterapije. Zakonska regulativa i njezino usklađenje s europskim standardima jamčit će kvalitetnu razinu usluge ove profesije kojoj je glavni cilj pružiti pomoć ljudima da unaprijede kvalitetu življenja.

Članovi Odbora raspolagali su s pisanim primjedbama na zakonski prijedlog, koje je uputila Hrvatska liječnička komora. U raspravi svi su se složili s potrebom uređenja područja psihoterapije kao samostalne djelatnosti, prihvaćajući činjenicu da je u ovom području broj educiranih stručnjaka nezdravstvene struke koji u svom radu koriste neku od psihijatrijskih metoda, odnosno tehnika iz dana u dan sve veći, čak i mnogo veći od liječnika-specijalista psihijatrije. Donošenje zakonskog okvira uvelo bi reda u djelatnost psihoterapije te suzbilo mogućnost „sive ekonomije “ na ovom području.
Tijekom rasprave članovi Odbora istaknuli su pitanja koja bi, prema njihovu mišljenju, ponajprije trebalo bolje regulirati i definirati kako bi se otklonile neke nedoumice i nejasnoće. Tako bi, prije svega, trebalo jasno razgraničiti tko je psihoterapeut, a tko savjetodavni terapeut, što prema njihovu mišljenju predstavlja bitnu distinkciju. Nelogično je, prema njihovu mišljenju,  da netko tko je završio medicinski fakultet u trajanju od šest godina i pet godina specijalizacije iz psihijatrije ne može biti psihoterapeut, a osobe koje nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, ali imaju dodatnu edukaciju, tj. priznatu naobrazbu iz psihoterapije mogu, te s tim u vezi predlažu izmjenu članka 5. Prijedloga zakona.

U raspravi su istaknute i dileme u vezi s članstvom u stručnim komorama. Prema mišljenju pojedinih članova Odbora članstvo ne bi trebalo biti obvezno, dok se drugi nisu složili s time. Također, skrenuta je pozornost na izdavanje dopusnica za samostalno obavljanje djelatnosti psihoterapije koje se izdaju na neograničeno vrijeme uz uvjet trajnog usavršavanja (članak 15. stavak 2). S tim u vezi postavlja se pitanje kako će se pratiti trajno usavršavanje? Također, pojedini članovi Odbora nisu se složili s rješenjima sadržanim u članku 32. Prijedloga zakona prema kojima Izvršni odbor Komore  odlučuje o stručnom radu stručnjaka, tj. psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta, odnosno odobrava ili odlučuje o obustavi njihova rada, smatrajući to nelogičnim zbog toga što izvršni odbor čine zaposlenici komore (zamjenik, tajnik, blagajnik, referent), koji nisu stručno za to osposobljeni.

Kako ne bi dolazilo do mogućih zlouporaba posebno su skrenuli pozornost na potrebu zakonskog definiranja pojmova, tehnika i metoda koje se koriste u području djelatnosti psihoterapije, razlučivanja pojma psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta. Smatraju da treba biti razvidno što mogu raditi liječnici psihoterapeuti, a što nezdravstveni radnici terapeuti te s tim u vezi otkloniti nejasnoće pri korištenju termina „pacijent“ i „klijent“.
Na kraju opširne rasprave članovi Odbora složili su se s potrebom uređenja područja psihoterapije kao samostalne djelatnosti, čiji će zakonski okvir biti dobro uređen tako da se u njega ugrade i uvaže sve gore navedene primjedbe i sugestije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o djelatnosti psihoterapije
2.  Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 34. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. raspravljao je o Izvješću o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2017. 

Odbor je raspravio predloženo Izvješće u dijelu koji se odnosi na Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti temeljem zakonske ovlasti. Naime, navedenom uredbom produljuje se rok za obavljanje zdravstvene djelatnosti u privatnoj praksi, sukladno odredbama općih propisa o zakupu poslovnog prostora zdravstvenim radnicima. Zdravstvenu djelatnost na osnovi zakupa sada još uvijek obavlja približno 600 zdravstvenih radnika, a  neproduljivanje roka za obavljanje njihovog rada u privatnoj praksi zakupom rezultiralo bi gubitkom navedenih radnih mjesta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Prvenstveno i radi osiguranja dostupnosti, sveobuhvatnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, potrebno je omogućiti nastavak rada tih zdravstvenih radnika do 31. prosinca 2018. godine. Djelatnosti za koje je potrebno omogućiti nastavak rada zdravstvenih radnika u zakupu su: ljekarnička djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE
 HRVATSKE DONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 33. sjednici održanoj 13. prosinca 2017. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. prosinca 2017. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja istaknuo je rješenja koja se predlažu u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Tako je u predloženom tekstu Konačnog prijedloga zakona u članku 2., kojim se mijenja članak 26. Zakona, u stavku 2. brisana ranije propisana iznimka o izuzimanju od zdravstvenog nadzora osoba koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Također su preciznije definirane nadležnosti sanitarnog inspektora za izdavanje sprovodnice te je u članku 15. dodan stavak 2. kojim se utvrđuje da Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite nije na snazi, s obzirom na to da je navedeno uređeno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom.
Pojedini članovi Odbora u raspravi su izrazili zabrinutost zbog smanjenja dinamike obavljanja zdravstvenih pregleda, smatrajući da obavljanje preventivnih pregleda mora ostati dva puta godišnje, a ne jedanput godišnje, kako je, u skladu s odredbama Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 5. siječnja 2017., određeno. Također, mišljenja su da rasterećenje poduzetnika u iznosu od cca 50 milijuna kuna s jedne i opasnost od mogućih epidemija s druge strane te sukladno hrvatskom turističkom opredjeljenju  nije dobro rješenje.

Isto tako, nisu pozitivnim ocijenili redefinirane odredbe o obveznicima obavljanja zdravstvenih pregleda odnosno smanjenje obuhvata provođenja zdravstvenih pregleda osoba pod nadzorom kojima se više ne obuhvaćaju osobe u sustavu obrazovanja, zdravstveni radnici (osim zaposlenih u rodilištima) i osobe koje rukuju isključivo sa zapakiranom hranom.

Predstavnik predlagatelja objasnio je namjeru izuzimanja od navedene obveze za osobe visoke stručne spreme odgovarajućeg smjera (medicina, farmacija, sanitarno inženjerstvo, biokemijsko inženjerstvo, prehrambeno inženjerstvo i veterina), smatrajući da navedeni stječu, u sklopu visokoškolskog obrazovanja, potrebna i odgovarajuća znanja iz područja medicinske mikrobiologije i parazitologije, ekologije, tehnologije, zdravstvene ispravnosti hrane te opće i specijalne higijene.

U vezi s gore navedenim odredbama, odnosno redefiniranim obveznicima i dinamikom obavljanja zdravstvenih pregleda, predsjednica Odbora izrazila je svoju zabrinutost za zaposlenike i rad Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i županijskih zavoda za javno zdravstvo. Predstavnik predlagatelja objasnio je da će zbog tih razloga, odnosno zbog  potrebe za zadovoljavajućim organizacijskim i financijskim rješenjima te uspostavom mreže timova za ekologiju, odredbe iz članka 4. Zakona stupiti na snagu tek 1. siječnja 2019.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 glasova „za“, 4 glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 33. sjednici, održanoj 13. prosinca 2017., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da će se donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti unaprijediti zakonodavni okvir i urediti područje radiološke i nuklearne sigurnosti u skladu s dvije direktive Vijeća Europske unije, jedne o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju iz 2013. i druge o izmjeni Direktive o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja iz 2014. godine. Naglasio je da se razlike Konačnog prijedloga zakona, u odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, odnose samo na doradu u pravnom i nomotehničkom smislu.

Članovi Odbora u raspravi su prihvatili navedena zakonska rješenja istaknuvši da se radi o dobrom Zakonu, kojim se na bolji način nego do sada regulira područje nuklearne i radiološke sigurnosti. S tim u vezi, posebno su pohvalili uvođenje obveze izrade preporučenog doznog ograničenja za praćenje zaštite pacijenata od ionizirajućeg zračenja tijekom dijagnostičkih postupaka. Ujedno, pohvalili su uvođenje nemedicinskog ozračenja, definiranje stručnjaka za medicinsku fiziku i stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i njihove obveze, zatim postavljanje zakonskih osnova za učinkovito rješavanje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora kao i postavljanje temelja za donošenje akcijskog plana za radon i sanacije onečišćenih područja u skladu s Direktivom.

Također, dobrim nalaze uvođenje stupnjevitog pristupa odobravanju djelatnosti, koji podrazumijeva sustav odobravanja djelatnosti koji je sukladan riziku vezanom uz vrstu izvora ionizirajućeg zračenja i djelatnost koja se tim izvorom obavlja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskome saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.   

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 32. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. prosinca 2017. Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najavljujući u 2018. izradu  sveobuhvatnog i cjelovitog Zakona o socijalnoj skrbi, u kojem bi se sve izmjene i dopune uredile i stavile u jedinstveni zakon.

Cilj donošenja predmetnog Zakona je usklađivanje s nacionalnim programom reformi za 2017., vezano uz redefiniranje koncepta Jedinstvenog centra za naknade, koji je bio planiran kao jedinstvena administrativna točka u odnosima građana i države na području ostvarivanja prava na socijalne naknade, uz pretpostavku prelaska administriranja prava na zajamčenu minimalnu naknadu iz centara za socijalnu skrb u urede državne uprave. Novim konceptom zadržan je postojeći način ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu u nadležnim centrima za socijalnu skrb, što se pokazalo boljim rješenjem od prebacivanja nadležnosti administriranja, zbog nemogućnosti osiguranja organizacijskih i administrativnih uvjeta.

Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upoznala je članove Odbora s prijedlozima i primjedbama iz Ureda pravobraniteljice na zakonski prijedlog. Vezano uz proširenje kruga osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu, kao i formalnom ili neformalnom životnom partneru osobe s invaliditetom, iste su pohvaljene, ali je iznesena i potreba proširenja ovih prava i na druge članove obitelji, primjerice braću, sestre ili djecu. Također, u odnosu na prijedlog prema kojem se plaća osobe o čijem pravu se odlučuje, ne uračunava kao prihod prilikom utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na osobnu invalidninu, zatraženo je da ne bude izuzeta samo plaća, nego npr. autorski honorari, ugovori o djelu i sl.

Odgovarajući na pitanja ministrica je podržala navedene primjedbe, smatrajući ih opravdanim, međutim zbog financijske situacije nije ih moguće sve riješiti na zadovoljavajući način. Vezano uz proširenje statusa njegovatelja objasnila je da je osnovni cilj prijedloga Zakona namjera da se osobe s invaliditetom potiču kako bi se lakše uključile u svijet rada. Ako ćemo to pravo proširivati i na djecu, postavlja se pitanje kada će mladi ljudi pristupiti svijetu rada.

U daljnjoj raspravi posebno su pohvaljene mjere koje idu u smjeru poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom, a odnose se na povećanje visine osobne invalidnine i iznosa doplatka za pomoć i njegu, koje se godinama nisu povećavale. Sada će se iste povećati za 20 posto, počevši od 1. travnja 2018. 

U raspravi su iznijete primjedbe na prijedlog kojim se uvodi zabrana pravnoj ili fizičkoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, da ne smije s korisnikom kojem pruža socijalnu uslugu sklopiti ugovor o otuđenju ili opterećenju nekretnine korisnika. Pohvaljeno je što su na tom području uočene manipulacije i što ih se pokušava spriječiti, međutim, skrenuta je pažnja na potrebu jasnoće pravnog izričaja kako i dalje ne bi dolazilo do zlouporabe. S tim u vezi, iznesen je i problem zlouporabe ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, međutim, iako se tiču i Zakona o socijalnoj skrbi, predmet su Zakona o obveznim odnosima.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.
                 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 32. sjednici Odbora, održanoj 6. prosinca 2017. raspravljao je o Izvješću o provedbi  Nacionalne  strategije  i  Akcijskog  plana suzbijanja zlouporabe droga  u   Republici  Hrvatskoj   za   2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2017.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju predstavio Izvješće koje prikazuje ključna područja politike o drogama, s naglaskom na najznačajnije trendove i nove razvoje u području problematike droga i ovisnosti. Politika suzbijanja zlouporabe droga temelji se na strateškim ciljevima smanjenja ponude i potražnje droga i multidisciplinarnom pristupu u provedbi programa kojima je cilj prevencija ovisnosti i suzbijanje zlouporabe droga.  

Značajan iskorak učinjen je u prihvaćanju strateškog promišljanja i pristupa u kreiranju odgovora na problem ovisnosti i pružanju ciljanih edukacija za mrežu profesionalaca i stručnjaka. Tako je provedeno ili je u tijeku provedba nekoliko značajnih projekata, među kojima je važno istaknuti prihvaćanje koncepta standarda kvalitete kao kriterija financiranja programa i projekata koje provode udruge, provedbu specifičnih edukacija i treninga sukladno detektiranim potrebama na terenu, niza istraživanja i jačanje komunikacije i suradnje sa županijskim provoditeljima politike droga te poticanje suradnje između kazneno-represivnog sustava i sustava tretmana. Nastavljen je rad na jačanju Nacionalnog informacijskog sustava za droge te su održane edukacije i aktivnosti usmjerene na daljnji razvoj standardiziranih načina prikupljanja i analize relevantnih podataka.

U 2016. u zdravstvenom sustavu (službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i bolnice) bilo je ukupno 7.106 osoba, što je u odnosu na 2015. kada je bilo liječeno 7.533 osoba, smanjenje za 427 osoba. Od ukupno liječenih u 2016. 83,8 % ih je uzimalo opijate ili 5.953 osobe. Zbog uzimanja i/ili ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima, liječeno je 16,2% (1.153 osoba), 741 osoba je bila na liječenju od ovisnosti o kanabisu (10,4% od ukupnog broja liječenih), 249 osoba ili 3,6% na liječenju kao glavnu drogu navelo je stimulanse i kokain, što je porast za 0,4% u odnosu na 2015. Broj novih osoba u sustavu liječenja stagnira i dalje se smanjuje. U 2016. prvi put je zbog ovisnosti liječeno 771 osoba (u 2015. bilo ih je 844). Prema glavnom sredstvu, od svih novopridošlih osoba njih 178 (23,0%) su opijatski ovisnici, a 593 ili 77,0% su konzumenti ili ovisnici o drugim drogama.

U sedam županija broj ovisnika na 100.000 stanovnika je viši od prosjeka Hrvatske. To su Istarska županija (512,0), zatim Zadarska (478,3), Šibensko-kninska (439,7), Grad Zagreb (381,4), Primorsko-goranska (328,7), Splitsko-dalmatinska (282,7) te Dubrovačko-neretvanska (250,0).

U raspravi, članovi Odbora su ocijenili da Izvješće na sveobuhvatan i detaljan način prikazuje objedinjene epidemiološke podatke o osobama liječenim zbog zlouporabe droga te daje analizu stanja i pregled aktivnosti. Istaknuta je pojava novih trendova ovisnosti i konzumacije novih psihoaktivnih tvari te s tim u vezi članovi Odbora podržavaju najavu predlagatelja da u Nacionalnu strategiju suzbijanja ovisnosti za razdoblje od 2018. do 2023., koja je u izradi, uključe i druge ovisnosti kao što je duhan, alkohol, kocka i klađenje, odnosno da se razvije novi strateški okvir s novim oblicima tretmana usmjerenim i tim ovisnicima.

Pojedini članovi Odbora osvrnuli su se u raspravi na pitanje zakonske regulacije uzgoja medicinske konoplje s visokim sadržajem THC-a i legalizacije industrijske konoplje s niskim sadržajem THC-a (do 0,2%), što bi, po njihovu mišljenju, trebalo biti u planu zakonodavne aktivnosti za 2018. te bi nas izjednačilo s drugim državama članicama Europske unije.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne  strategije i Akcijskog  plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu
 

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 32. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavo Klub zastupnika SDP-a, aktom od 13.listopada 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora raspolagali su mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na spomenuti Prijedlog zakona.

Predloženim Zakonom uređuje se prijenos vlasništva na nekretninama domovima umirovljenika s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivače ustanova domova za starije i nemoćne osobe, koje posluju u objektima domova umirovljenika uz obvezu zadržavanja njihove postojeće namjene. Budući da ustanove domova za starije i nemoćne koriste nekretnine domova umirovljenika, a vlasnička prava na tim nekretninama pripadaju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu Zavod),  donošenjem ovoga zakona osnivači ustanova stekli bi vlasništvo na nekretninama.

Tako bi se, prema mišljenju predlagatelja bolje i učinkovitije upravljalo tim nekretninama što bi rezultiralo i unapređenjem usluga korisnicima domova za starije i nemoćne osobe. To bi, prema njihovu mišljenju,  predstavljalo i mogućnost dobivanja sredstava iz Europskog socijalnog fonda, tj. subvencija Europske unije, prije svega i za energetsku obnovu objekata, što do sada nije bilo moguće s obzirom na to da je Zavod vlasnik ustanova za smještaj starijih osoba, a ne ustanove.

U raspravi pojedini članovi Odbora nisu se složili s obrazloženjem mišljenja Vlade koje je iznijela predstavnica Vlade. Naime, kako je istaknula, takav Prijedlog ne daje cjelovita rješenja, u suprotnosti je s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, trebalo bi ga rješavati u suradnji s Ministarstvom državne imovine te bi domovi, kad bi se prenijeli, s vremenom izgubili svoju osnovnu djelatnost. Ujedno, uzimajući u obzir izvor sredstava iz kojih su predmetne nekretnine građene, njihovu namjenu i vrijednost, Vlada smatra da trebaju i dalje ostati u vlasništvu Zavoda, kao dio ukupne državne imovine.
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 5 glasova „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

z a k lj u č a k

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika

Za izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 31. sjednici održanoj 16. studenoga 2017. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. studenoga 2017.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana uz izvršavanje Proračuna.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“ i 2 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 31. sjednici, održanoj 16. studenoga 2017., raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknula je da se u Državnom proračunu za 2018. godinu planiraju ukupni prihodi u iznosu od 129 milijardi kuna, što je povećanje od 6,1 % u odnosu na plan za 2017.  Za 2019. godinu prihodi su projicirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, a u 2020. godini  u iznosu od 137,3 milijarde kuna.

Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su za sljedeću godinu u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 3,9 posto ili 5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu. U 2019. godini ukupni rashodi dosegnut će iznos od 135,4 milijarde kuna, a u 2020. godini iznos od 135,6 milijardi kuna. Obrazlažući rashodovnu stranu proračuna predstavnica predlagatelja istaknula je najznačajnija kapitalna ulaganja, između ostalog u sustavu zdravstva od 763 milijuna kuna.

Veći dio rasprave koja je uslijedila proveden je u dijelu proračuna u području zdravstva i socijalne politike, a odnosi se na Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Što se tiče Ministarstva zdravstva i plana za 2018. godinu, 4.140.340.657 kuna predviđeno je na poziciji ministarstva, na zdravstvene ustanove u vlasništvu države 6.997.981.834 kuna, a za zavode, agencije i ostale proračunske korisnike u sustavu zdravstva planirano je 364.887.990 kuna, što ukupno iznosi 11.503.174.481 kunu. Predstavnik Ministarstva zdravstva je nadalje u svom izlaganju iznio podatke o sredstvima koja se odnose na ministarstvo, a to su sredstva koja su namijenjena za administraciju, upravljanje i hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova, za obnavljanje stare opreme kao i za povlačenje sredstava iz EU-a.

Za dnevne bolnice iz fondova EU povučen je znatan iznos od 50 milijuna, što su članovi Odbora pohvalili u raspravi. Kako je istaknuo, u dijelu predviđenih sredstava za bolnice najznačajniji dio sredstava namijenjen je za izgradnju nove bolnice KBC-a Rijeka, za što su u idućoj godini planirana sredstva u iznosu od 120.490.644 kuna, u 2019. predviđeno je  160.732.513 kuna te u 2020. godini  93.172.762 kuna.

Ravnatelj HZZO-a iznio je prijedlog plana za 2018., prema kojem su planirani ukupni prihodi i primici u iznosu od 23.859.807.000 kn, a rashodi i izdaci su u istom iznosu. Tekuće pomoći iz državnog proračuna planirane su u iznosu od 3.000.000.000 kn, što je više za 500 milijuna kuna od planiranih u 2017. godini.

Kako je istaknuo, dobra stvar je da je došlo do povećanja broja radno aktivnog stanovništva, pa je i to jedan od razloga što je taj prihod veći. Nadalje, istaknuo je da su prihodi vezani za projekte EU-a, koji su planirani u iznosu od 47.269.000 kuna znatno viši nego u 2017. godini. U 2018. godini kreću novi projekti u kojima će se ostvariti značajna sredstva. Tako će projektom e-HZZO biti uspostavljen novi poslovni informacijski sustav koji će omogućiti efikasnije upravljanje i nadzor unutar zdravstvenog sustava, osobito u pogledu upravljanja i praćenja tijeka financijskih sredstava u svrhu bolje zdravstvene zaštite svih osiguranih osoba Zavoda.

Projektom e-lijekovi uspostavit će se jedinstvena baza lijekova, kontrola nad prometom i informacije u realnom vremenu o potrošnji lijekova, a Projektom DRG osigurat će se nadogradnja sustava za praćenje i mjerenje učinkovitosti bolničkog sustava. Pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nezadovoljstvo s dosadašnjim odnosom pojedinih bolnica prema dobivenim sredstvima koje i dalje generiraju dugove. Državni tajnik je s tim u vezi najavio da će se ubuduće dugovi sanirati prema izvršenosti, u vezi čega je bolnicama upućena cirkularna zamolba, a također će se povesti i više računa o nagrađivanju i povećanju stimulacije. Pojedini članovi Odbora također su izrazili svoje nezadovoljstvo u vezi s informatizacijom zdravstvenog sustava, koja je prema njihovu mišljenju neučinkovita i na niskoj razini.

Kako je istaknula ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, financijska sredstva u Državnom proračunu za 2017. iznose 5.094.809.029,00 kuna, prijedlog za 2018. godinu iznosi 5.505.348.636 kuna te povećanje u odnosu na tekuću godinu iznosi 410.539.607 kuna. Ministarstvo je usmjereno  na demografsku politiku države, a shodno tome su znatno povećane porodiljne i rodiljne naknade. Sredstva su također povećana na pozicijama osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu, najvećim dijelom zbog otklanjanja zaostataka u radu Jedinstvenog tijela vještačenja te porasta broja korisnika doplatka za pomoć i njegu. Na stavci statusa roditelja njegovatelja prošireno je to pravo na izvanbračne i bračne supružnike i u tom smislu je stavka povećana na 25 200 000 kuna.
 
U raspravi članovi Odbora pohvalili su povećanje sredstava na području demografskih mjera i brige za osobe s invaliditetom, smatrajući da bi ipak trebalo, bar za osobe s invaliditetom, pronaći rješenje za povećanje ovih dviju naknada, koje su za njih od iznimne važnosti.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 2 „suzdržana“, 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I
PROJEKCIJA ZA 2019. I  2020. GODINU

 te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu  i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020.. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 30. sjednici, održanoj 9. studenoga 2017. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. studenoga 2017.

Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je izlaganju istaknula da prema Prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg proračuna ukupni prihodi iznose 122,45 milijarde kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi te iznose 126,8 milijardi kuna. Manjak državnog proračuna za 2017. godinu planiran je u iznosu od 4,3 milijarde kuna ili 1,2% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 2,5 milijardi kuna ili 0,7 postotnih bodova BDP-a. Uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, posebno na kamatnim rashodima.  Iz ovih ušteda osigurana su između ostalog dodatna sredstva za Ministarstvo zdravstva, što predstavlja, kako je predlagateljica naglasila, kroz preraspodjelu postojećih sredstava proračuna značajan iskorak poglavito prema segmentu zdravstva, ali i ostalim segmentima koji se u originalnom proračunu nisu mogli predvidjeti, poglavito za elementarne nepogode (u iznosu od 80 milijuna kuna).

U raspravi je pohvaljeno usmjeravanje rebalansom 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega za dospjele obveze državnih i županijskih bolnica 870 milijuna kuna, transfer HZZO-u za naknade za bolovanja 137,7 milijuna kuna i KBC-u Split za projekt za povećanje energetske učinkovitosti 27,2 milijuna kuna, međutim većina prisutnih složila se da niti to nije dostatno kako bi se zadovoljile potrebe i sanirali svi gubitci u zdravstvu.
 
Većina članova Odbora bila je mišljenja da su nužne generalne promjene te da ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna predstavlja  samo “krpanje rupa”. Istaknuta je i potreba bržeg i efikasnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, što do sada nije bio slučaj. Ljudski resursi trebaju predstavljati najvažniji segment u zdravstvu, posebice mladi kadrovi kojima trebamo omogućiti bolju perspektivu i osigurati ostanak u našoj zemlji, naglašeno je u raspravi. Stoga u Državnom proračunu za 2018. treba svakako predvidjeti veća sredstva za pripravnički staž i specijalizacije. Također, preraspodjela sredstava i kriteriji za podmirivanje obveza državnim i županijskim bolnicama trebaju biti pravedniji i ujednačeniji, kako se bolnice koje se “ležernije” ponašaju u trošenju sredstava i generiraju dugove ne bi izjednačavalo s onima  koje ostvaruju dobre rezultate u poslovanju,  smatraju članovi Odbora.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (4 „za“ i 3 „protiv“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 30. sjednici, održanoj 9. studenoga 2017. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017.
 Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu.

Kako je predlagateljica istaknula, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, budući da se izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu smanjuje manjak državnog proračuna. Također, mijenja se i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike te iznos jamstvene zalihe. Tako se u članku 13. smanjuje iznos proračunske zalihe za 30.000.000,00 kuna. Nadalje, ovim se Zakonom mijenja iznos sredstava pomoći koja se određenim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuje iz državnog proračuna, a koja su osigurana na pozicijama Ministarstva financija.
Smanjuje se iznos jamstvene zalihe, a ministar financija se ovlašćuje davati suglasnost na pravne poslove koji su povezani sa ustupanjem, prenošenjem, zamjenom, obnovom (novacijom) ili zalaganjem prava i/ili obveza banke davatelja kredita na ime izdanog jamstva.
Dodatno, utvrđuje se dodjela sredstava županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova  (4 „za“ i 3 „protiv“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINE

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 26. sjednici, održanoj 11. listopada 2017. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  22. rujna 2017.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja u uvodnom je obrazloženju istaknuo kako predloženi zakon omogućava fleksibilnu prilagodbu domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije, osiguravajući pravovremeni prijenos i primjenu Direktive Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015.

Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama o vodi za ljudsku potrošnju proširuju se zahtjevi za monitoring (praćenje) zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju uvođenjem procjene rizika. Proširuju se i obveze pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe vezano uz uspostavljanje sustava upravljanja rizicima i krizom umjesto dosadašnjeg sustava samokontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, temeljenoga na osnovi sustava analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka. Ujedno, propisuje se obveza podnošenja zahtjeva Ministarstvu zdravstva, a u svrhu odobravanja planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju. Ministarstvo zdravstva vodi i Registar pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, sa svrhom  upisa, odnosno registracije. 

Članovi Odbora u raspravi su pozitivnim ocijenili obvezu objavljivanja ažuriranih podataka i obavješćivanja javnosti o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, smatrajući dobrim što i građani mogu zatražiti takve podatke.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 24. sjednici, održanoj 27. rujna 2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  14. rujna 2017.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije kako bi se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/2283, kojom je na razini Europske unije propisan postupak odobravanja nove hrane kao i pravila za njezino stavljanje na tržište Europske unije.  Kako je objasnio, novom hranom smatra se sva hrana koja se nije u značajnoj mjeri upotrebljavala za prehranu ljudi unutar Europske unije prije 15. svibnja 1997. , npr. hrana koja se sastoji ili je proizvedena od mikroorganizama, gljivica ili algi ili koja je iz njih izolirana.
Budući da od 1. siječnja 2018. treba osigurati punu primjenu Uredbe (EU) 2015/2283, zakonskim prijedlogom utvrđuje se Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za provedbu upravnih i stručnih poslova prema odredbama ovoga Zakona i Uredbe te sanitarna inspekcija i veterinarska inspekcija kao nadležne inspekcijske službe.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (12 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog   zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/2283 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o novoj hrani
2.  Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga   sabora Odbor je odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 24. sjednici, održanoj 27. rujna 2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. kolovoza 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je da se ovim zakonskim prijedlogom regulira područje radiološke i nuklearne sigurnosti u skladu s navedenim direktivama Europske unije.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti  uvodi se stupnjeviti pristup odobravanju djelatnosti tako da se za neke djelatnosti neće morati ishoditi odobrenje za obavljanje djelatnosti već će se Zavod samo obavještavati, a za neke djelatnosti postupak odobravanja iste bit će pojednostavnjen (registracija).  Ukida se dozvola za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja te uvodi obveza izrade preporučenog doznog ograničenja. Zakonskim prijedlogom  uvodi se nemedicinsko ozračenje, definira se stručnjak za medicinsku fiziku i obveze vezano uz njihovu uključenost u provedbu medicinskog ozračenja te stručnjaci za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i obveza nositelja odobrenja i korisnika u smislu savjetovanja s istima.
Ujedno se postavljaju zakonske osnove za učinkovito rješavanje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te odvajanje aktivnosti vezanih za zbrinjavanje istrošenog nuklearnog goriva od istih.

Tijekom rasprave članovi Odbora osvrnuli su se na mjere radiološke i nuklearne sigurnosti i omogućavanje primjerene zaštite pojedinca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja. Posebno su pohvalili postavljanje temelja za donošenje akcijskog plana za radon, koji potencijalno može uzrokovati karcinom pluća. Statistički gledano, poslije pušenja, radon je najvažniji uzročnik karcinoma pluća te se procjenjuje da je između 3 % i 14 % svih karcinoma pluća uzrokovano radonom.
Postavljeno je i pitanje medicinskog ozračenja, a članovi Odbora ustvrdili su potrebu i pohvalili definiranje  stručnjaka za medicinsku fiziku kao i obvezu njegove uključenosti u provedbu medicinskog ozračenja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (12 glasova „za “)  odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog   zakona   o   izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti
2.  Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da         ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 23. (tematskoj) sjednici, održanoj 20. rujna  2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj  rehabilitaciji  i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. srpnja 2017. Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju izneseni su prijedlozi i rješenja kojima bi se poboljšao zakonodavni okvir za lakše uključivanje osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije i njihovo zapošljavanje. Razlozi za izmjene i dopune važećeg  Zakona ogledaju se u potrebi otklanjanja i ispravljanja određenih nedostataka i  nejasnoća uočenih tijekom njegove primjene. Kako bi se ubrzalo i olakšalo uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije, predlaže se njihovo izravno upućivanje u centre za profesionalnu rehabilitaciju na rehabilitacijsku procjenu, bez potrebe prethodnog vještačenja kako je to predviđeno važećim Zakonom. Do sada su osobe s invaliditetom prvo morale proći postupak vještačenja, a tek je potom odlukom vještaka bila upućena na rehabilitacijsku procjenu u centar za profesionalnu rehabilitaciju, što je znatno usporavalo njezino uključivanje na tržište rada. Predloženim izmjenama omogućuje se izravno upućivanje osoba s invaliditetom u centre za profesionalnu rehabilitaciju, a na temelju rezultata rehabilitacijske procjene savjetnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobit će sve informacije potrebne u svrhu pripreme osoba s invaliditetom za zapošljavanje.

Također, proširuje se krug naručitelja usluge profesionalne rehabilitacije i na Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te se pojednostavnjuje i ubrzava procedura obavljanja osnivačkih prava i dužnosti nad centrima za profesionalnu rehabilitaciju tako da ubuduće osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavlja Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. U raspravi je pohvaljeno preciziranje i proširivanje  pojma „razumne prilagodbe“, koja se više ne odnosi samo na osiguranje tehničkih uvjeta na radnome mjestu već i na provođenje natječajnog postupka, testiranja ili intervjua.

Članovi Odbora posebno su pohvalili donošenje  ovih zakonskih izmjena i dopuna s obzirom na dosadašnje postojanje brojnih problema koji su proizlazili iz načina i kvalitete vještačenja. Dosadašnje primjedbe odnosile su se na neujednačenost procjena, nepotrebnih višekratnih vještačenja u slučajevima ostvarivanja više prava iz različitih sustava, kadrovskoj potkapacitiranosti, informatičkoj nepovezanosti, prostornoj nepristupačnosti te nepovezanosti i neusklađenosti zakona i podzakonskih akata što je u konačnici vodilo k nepravodobnosti postupka u ostvarivanja prava zajamčenih pozitivnim zakonskim propisima.

Istaknuta je važnost kontinuirane edukacije stručnjaka koji obavljaju vještačenja, kako bi vještačenja bila što stručnija, objektivnija i ujednačenija. Sustav vještačenja potrebno je unaprijediti kako bi bio protočan, učinkovit, visoko profesionalan i u funkciji bržeg ostvarivanja temeljnih prava građana.

Ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom potvrdila je postojanje dosadašnjih problema u radu sektora za vještačenje te je naglasila da su oni nastali zbog nepravodobnog osiguranja uvjeta potrebnih za rad. Sada su stvoreni adekvatni uvjeti, ispravljaju se nedostaci, krenuo je sustavni pristup edukacije vještaka te je prvi put vještačenje neovisno.
Raspravljano je i o reguliranju statusa radnih asistenata, asistenata u nastavi i asistenata u kući za osobe s invaliditetom čiji bi se status uskoro trebao regulirati podzakonskim aktima, a utvrđena je i potreba što skorijeg  usklađivanja predmetnog  Zakona sa Zakonom o radu, kao i s drugim relevantnim zakonima.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i članovi Odbora složili su se da je ovaj Zakon jedan od najvažnijih zakona za osobe s invaliditetom te su pozdravili njegove izmjene koje su, kako je istaknuto, rezultat dobre suradnje predsjednika Vlade, resornih ministarstava i udruga osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno  su (12 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1.Prihvaća se Prijedlog   zakona   o   izmjenama i dopunama   Zakona   o  profesionalnoj  rehabilitaciji  i zapošljavanju osoba s invaliditetom

2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 22. sjednici, održanoj 11. srpnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. lipnja 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se Prijedlogom ovoga zakona proširuju zahtjevi za monitoring zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju uvođenjem procjene rizika. Proširuju se i obveze pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe vezano uz uspostavljanje sustava upravljanja rizicima i krizom umjesto dosadašnjeg sustava samokontrole zdravstvene ispravnosti vode, podnošenje zahtjeva Ministarstvu zdravstva u svrhu odobravanja planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju, registraciju u svrhu upisa u Registar pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, obvezu objavljivanja ažuriranih podataka i obavješćivanja javnosti o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. Zakonskim prijedlogom definira se osnivanje Stručnog povjerenstva za odobravanje planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju i procjenu rizika u programu monitoringa vode za ljudsku potrošnju, kao i definiranje poslova koje obavlja. 

U raspravi je obraćena pozornost, s obzirom da se radi o međuresornoj temi, na činjenicu da u sastavu Stručnog povjerenstva za odobravanje planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju i procjenu rizika u programu monitoringa vode za ljudsku potrošnju nije  uključeno vodno gospodarstvo, a koji su važan čimbenik u cijelom sustavu sigurnosti. Također je u raspravljano o potrebi kontroliranja vode za ljudsku potrošnju na dnevnoj bazi u gradovima.

Dana je primjedba na sam naziv zakona s obrazloženjem da se u današnje vrijeme raspravlja o vodi za ljudsku potrošnju, umjesto o vodi za piće, što u sljedećem koraku vodi ka tome da će hrvatski građani vodu za piće morati kupovati.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom glasova (7 „za“ i 2 „protiv“)  odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 22. sjednici održanoj 11. srpnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. srpnja 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknula da se ovim Prijedlogom zakona redefiniraju obveze vezano uz stjecanje znanja o higijeni osoba koje rade u neposrednom dodiru s hranom; obveze vezano uz zdravstvene preglede osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom, način i uvjeti izdavanja sprovodnica posebno u dijelu sprovodnica za osobe umrle od nezaraznih bolesti i za sprovodnice koje se izdaju za prijenos umrlih osoba u Republici Hrvatskoj. Također se redefinira područje primjene općih mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti, odnosno obveza praćenja zoonoza i uzročnika zoonoza, s posebnim naglaskom na učinkovitom sustavu praćenja zoonoza i njihovih uzročnika u životinja, hrani i ljudskoj populaciji.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona u dijelu izuzeća obuhvata provođenja zdravstvenih pregleda osoba VSS usmjerenja (medicina, farmacija, sanitarno inženjerstvo, biokemijsko inženjerstvo, prehrambeno inženjerstvo i veterina) koje u sklopu visokoškolskog obrazovanja stječu odgovarajuća znanja. Također je dan prijedlog da se razmotri da se ovaj krug osoba proširi, odnosno da se uključe i npr. dentalna medicina, klinički nutrucionisti i dr. osobe koje u sklopu visokoškolskog obrazovanja stječu potrebna znanja iz ovoga područja.

Dio članova Odbora nije suglasan s rješenjem da zdravstvenom nadzoru ne podliježu osobe koje u domaćinstvu pružaju ugostiteljske usluge kao i na OPG-ima. Također smatraju da i osobe koje dolaze u dodir sa zapakiranom hranom ne bi smjele biti izuzete te očekuju da se to drugog čitanja ovoga Prijedloga zakona uvede obveza provođenja zdravstvenog nadzora i ovih osoba.

U raspravi je izražena velika zabrinutost zakonskim rješenjem o redefiniranju pojedinih administrativnih obveza. Mišljenje je da rasterećenje poduzetnika u iznosu od cca 50 milijuna kuna s jedne strane i opasnost od mogućih epidemija s druge, sukladno hrvatskom turističkom opredjeljenju nije dobro rješenje. Isto tako, radi sigurnosti smatraju da obavljanje preventivnih pregleda mora ostati dva puta godišnje.

Članovi Odbora suglasni su s prijedlogom da ministar zdravstva jedinstvenim odlukama utvrditi cijene zdravstvenih pregleda i stjecanja znanja o higijeni osoba za cijelu Republiku Hrvatsku, neovisno o tome gdje se obavlja stjecanje znanja odnosno obavlja zdravstveni pregled.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom glasova (5 „za“ i 3 „suzdržana“) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

z a k lj u č k a

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
2.  Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 21. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o kvaliteti i logistici u zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavo Klub zastupnika SDP-a, aktom od 2. veljače 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora raspolagali su s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na rečeni Prijedlog zakona.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je cilj zdravstvenog sustava osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite svim građanima, a za što je uvjet održivost solidarnog javno zdravstvenog sustava koji se postiže kroz smanjivanje financijske opterećenosti sustava. Ovim se Zakonom predlaže urediti: načela za ostvarivanje kvalitete zdravstvene zaštite;  Nacionalno povjerenstvo Ministarstva zdravlja za unapređenje sustava kvalitete zdravstvene zaštite, analiza rizika i poboljšanja sigurnosti pacijenata; Agencija za kvalitetu i logistiku u zdravstvu; mjere za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite; certifikacija i akreditacijski postupak; procjena zdravstvenih tehnologija;  logistika u zdravstvu; telemedicina i mZdravlje.

Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona, obrazložio je državni tajnik Ministarstva zdravstva. Naglasio je da se pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona, planiraju u Godišnjem planu normativnih aktivnosti Vlade RH za 2017. urediti u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o podacima i informacijama u zdravstvu i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Članovi Odbora su u raspravi zatražili da se prilikom izrade planiranih zakona razmotre i usvoje dobri prijedlozi koju su sadržani u Prijedlogu ovoga zakona.

Nakon kraće rasprave članovi Odbora su većinom glasova (6 „za“ 1 “protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o kvaliteti i logistici u zdravstvu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 21. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2017. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodno istaknuo da se ovim izmjenama i dopunama važećeg Zakona nastoje ukloniti određeni nedostaci uočeni tijekom njegove provedbe. Također se obavlja terminološko usklađivanje s nacionalnim zakonodavstvom, kao i potpuno usklađivanje s propisima Europske unije. Radi otklanjanja spomenutih nedostataka predloženim Zakonom uređuje se pitanje postupka ostvarivanja prava na punu zdravstvenu zaštitu azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom te članova njihovih obitelji; navode se kategorije stranaca - djece i stranaca - žrtava trgovanja ljudima kojima se sredstva za zdravstvenu zaštitu osiguravaju u državnom proračunu te se preciznije definiraju stranci koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj.
 
Donošenjem ovoga Zakona te uspostavom zakonskog okvira za donošenje podzakonskih propisa, tražitelju međunarodne zaštite, azilantu, strancu pod supsidijarnom zaštitom te članovima njihovih obitelji kao i maloljetnom djetetu koji se zatekne u Republici Hrvatskoj bez roditeljske skrbi, odnosno bez pratnje roditelja ili druge osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu, osigurat će se kontinuirana i dostupna zdravstvena zaštita. 

U raspravi članovi Odbora podržali su Prijedlog zakona jer rješava problematiku zdravstvene zaštite stranaca koja do sada nije bila adekvatna. Također je izraženo zadovoljstvo činjenicom da djeca bez pratnje ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao osigurana osoba iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

zaključka

      1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj

      2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 21. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavo Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, aktom od 2. ožujka 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora raspolagali su s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na rečeni Prijedlog zakona.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da su među hrvatskim građanima i dijelu znanstvene javnosti u posljednje vrijeme prisutni opravdani prijepori oko imunizacije (cijepljenja). Predloženim izmjenama Zakona imunizacija više nije propisana   kao obveza, već kao preporuka protiv zaraznih bolesti navedenih u važećem Zakonu. Stoga predlaže da se u svrhu ostvarenja prava pacijenata na informirani pristanak te suodlučivanje, propiše obveza doktora medicine da informira osobu ili roditelja odnosno skrbnika djeteta za koje se imunizacija preporučuje i to o zaraznoj bolesti protiv koje se ona obavlja, mogućim prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja imunizacije, nazivu, sastavu i proizvođaču cjepiva te drugim mogućim načinima prevencije od zarazne bolesti protiv koje se imunizacija preporučuje.

Također je istaknuto pravo osobe ili roditelja odnosno skrbnika djeteta za koje se imunizacija preporučuje da obavi testiranje na preosjetljivost na komponente cjepiva prije odluke o pristupanju imunizaciji.
Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, obrazložio je državni tajnik Ministarstva zdravstva.

U raspravi članovi Odbora suglasili su se s mišljenjem Vlade te predlažu Hrvatskom saboru da ne prihvati ovaj zakonodavni prijedlog jer smatraju da je cijepljenje najdjelotvornija i najsigurnija mjera u sprječavanju infektivnih bolesti, koje su najčešće u dječjoj dobi kada su biološki obrambeni mehanizmi najslabije razvijeni. Cijepljenjem u dječjoj dobi kako u Republici Hrvatskoj, tako i drugdje u svijetu iskorijenjene su neke bolesti. Mišljenje je da je opravdano roditeljima uskratiti izbor necijepljenja jer se u praksi pokazalo da su roditelji često radili protiv zdravlja djeteta. Istaknuto je da se treba zalagati za puno ostvarivanje prava djeteta i poduzeti odgovarajuće mjere za suzbijanje bolesti i za razvoj preventivne zdravstvene zaštite. S tim vezi, u raspravi je izražena velika zabrinutost opadanjem procijepljenosti u Republici Hrvatskoj, naročito u Dalmaciji.

Predlagatelj je završno istaknuo da nije protiv cijepljenja već se ovim Prijedlogom zakona zalaže za pravo izbora radi zaštite ljudskih prava, kakvo već imaju građani 14 zemalja Europske unije. Potkrijepio je to provedenim istraživanjima gdje se pokazalo da je procijepljenost veća u državama gdje ne postoji obveza već samo preporuka za cijepljenje. Također smatra da će ovaj Prijedlog zakona kada se o njemu bude raspravljalo na plenarnoj sjednici, zainteresirati javnost te pomoći da se razbistre stavovi znanstvenika o ovoj važnoj temi.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 21. sjednici Odbora, održanoj 4. srpnja 2017. raspravljao je o Izvješću o provedbi  Nacionalne  strategije  i  Akcijskog  plana suzbijanja zlouporabe droga  u   Republici  Hrvatskoj   za   2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. siječnja 2017.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da Izvješće sadržava objedinjene podatke za 2015. o osobama liječenim zbog zlouporabe droga, podatke o kriminalitetu vezanom za zlouporabu droga te pregled aktivnosti koje su na području suzbijanja zlouporabe droga, prevencije, liječenja ovisnosti i resocijalizacije provela mjerodavna ministarstva/tijela, županije, udruge i terapijske zajednice.

Prema rezultatima  provedenog istraživanja o zlouporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske 2015, neku ilegalnu drogu barem jednom u životu konzumiralo je 20.3% ispitanika. Najčešće korištena ilegalna droga u Hrvatskoj bila je kanabis. Hrvatska je iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima te novih droga. U 2015. zabilježeno je ukupno 2.842 kaznenih djela zlouporabe droga ili 4,9% od ukupnog broja prijavljenih kaznenih djela tijekom 2015. Za  počinjene  prekršaje  iz  Zakona  o suzbijanju zlouporabe droga u 2015. podneseno  je 6.709 prekršajnih prijava. U 2015. godini zaplijenjeno je 20 novih psihoaktivnih tvari droga, a  u 2016. broj novootkrivenih droga iznosio je 4 nove droge koje nisu na Popisu droga. Ukupno je od predoziranja umrlo 54 osobe, dok je u 2014. od predoziranja umrlo 59 osoba. U 2015. godini u zdravstvenom sustavu  ukupno je bilo 7.537 osoba što je u odnosu na 2014. smanjenje za 3,5% te je nastavljen višegodišnji pad broja osoba liječenih u sustavu zdravstva. Procijenjeni ukupni javni rashodi u 2015. godini iznosili su 797.767.641,34 kuna. što je u prosjeku samo 0,55% ukupnih javnih rashoda ili 0,24% BDP-a.

Članovi Odbora u raspravi su ocijenili da Izvješće na sveobuhvatan i detaljan način prikazuje objedinjene epidemiološke podatke o osobama liječenim zbog zlouporabe droga te daje analizu stanja i pregled aktivnosti. Istaknuta je pojava novih trendova i konzumacije novih psihoaktivnih tvari, čije tržište karakterizira visoka dinamika porasta. Također je   porastao broj konzumenata kanabisa i zabrinjava činjenica da je Republika Hrvatska iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima. S tim u vezi, članovi Odbora smatraju da je potrebno poduzeti bolji nadzor nad maloljetnim osobama uz provedbu zaštitne mjere obveznog liječenja kod ovisnika.

Članovi Odbora podržavaju najavu predlagatelja da se u Nacionalnu strategiju za naredno razdoblje 2018.-2025. uključe i druge ovisnosti kao što je duhan, alkohol, kocka i klađenje, odnosno da se razvije novi strateški okvir s novim oblicima tretmana usmjerenim i tim ovisnicima.

Posebno je rasprava provedena o radu i ulozi županijskih povjerenstava za suzbijanje zlouporabe droga. Konstatirano je postoje velike razlika među županijama. Pohvaljen je rad pojedinih županijskih povjerenstava i to u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli, dok je uočeno da u nekim županijama sustav ne funkcioniraju, neovisno o sredstvima koja se izdvajaju. 

U raspravi je posvećena pozornost ovisnosti kod osoba s invaliditetom te činjenici da u Izvješću nema posebnih podataka o ovoj skupini. S tim u vezi, dan je prijedlog da se iznađe način kako bi podaci o ovisnostima osoba s invaliditetom bili posebno evidentirani i dostupni.

U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na problem povećane konzumacije droga tijekom tzv. turizma za mlade, kada mladi iz cijele Europe dolaze u Hrvatsku na razna glazbena događanja. 
Istaknut je problem organizacije liječenja od ovisnosti o drogama u kaznionicama u kojima se treba organizirati i provoditi ista terapija uz stručni nadzor. 

Naglašena je potreba razvoja informatizacije sustava,  između ostalog, iz razloga što se veliki postotak izdanih lijekova za ovisnost o drogama zloupotrebljava te završava na crnom tržištu. Stoga je dano mišljenje o tome da bi trebalo razmotriti i o smanjenju doza supstitucijske terapije. Isto tako, potrebno je zaštiti osobe koje rade s ovisnicima. Naime, Ured za suzbijanje zlouporabe droga je u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova izradio nacrt Protokola postupanja djelatnika službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i provoditelja programa smanjenja šteta u slučaju dolaska u posjed uzoraka tvari za koje postoji sumnja da je riječ o novoj psihoaktivnoj tvari. Ovaj  Protokol bi trebao što žurnije stupiti na snagu jer postoje razne komplikacije u praksi vezano za ovlaštene djelatnike koji provode programe prevencije, liječenja i odvikavanja kada posjeduju uzorke droge, poglavito novih droga, a u svrhu upućivanja na analizu u ovlašteni laboratorij.

Nakon opširne rasprave članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

                                                                               zaključak

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne  strategije i Akcijskog  plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu
 
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 21. sjednici održanoj 4. srpnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporaba droga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavo Klub zastupnika SDP-a, aktom od 2. veljače 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Članovi Odbora raspolagali su s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na rečeni Prijedlog zakona.
 
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da je ovim zakonskim prijedlogom predviđeno da konoplja sa sadržajem THC-a 0.2% i manjim, ne bude predmet Zakona o suzbijanju zlouporaba droga, već da podliježe zakonima u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Također je u Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga potrebno redefinirati pojam novih droga, kako bi se osiguralo sankcioniranje i osnova za postupanje do trenutka njihovog stavljanja na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, a ujedno i stvorio temelj za donošenje generičke liste. To je iz razloga što posljednjih godina Europska unija kao i Republika Hrvatska bilježi pojavu i vrlo brzi porast novih psihoaktivnih tvari koje nisu pod zakonskom kontrolom.

Isto tako, ovim zakonskim prijedlogom omogućilo bi se postupanje ovlaštenih djelatnika koji provode programe prevencije, liječenja, odvikavanja i smanjenja štete u slučaju dolaska u posjed uzorka tvari za koju postoji sumnja da je riječ o novoj psihoaktivnoj tvari, da mogu posjedovati uzorke droge u svrhu upućivanja na analizu u ovlašteni laboratorij. Zakonskim prijedlogom omogućuje se uništenje oduzetih droga pod jednakim uvjetima kako u kaznenom tako i u prekršajnom postupku.
Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona obrazložio je državni tajnik Ministarstva zdravstva.

U samoj raspravi, članovi Odbora iskazali su različita mišljenja o ovoj temi. U prvom redu o uzgoju medicinske konoplje u Republici Hrvatskoj i učincima na liječenje. Dio članova Odbora mišljenja je da zbog činjenice da je medicinski kanabis slabo dostupan hrvatskim građanima radi svoje cijene te da bi radi svojeg pozitivnog učinka trebalo razmotriti mogućnost da se ovlaštenim farmaceutskim tvrtkama ili Imunološkom zavodu dade odobrenje za njegov uzgoj. Većina članova Odbora protiv je ovog prijedloga rješenja te su upozorili na moguće ne samo medicinske, već i sigurnosne probleme kao i na zlouporabe vezane za uzgoj medicinskog kanabisa.
 
U daljnjoj raspravi je konstatirano da je ovaj Prijedlog zakona više od godinu dana u saborskoj proceduri, što je bilo više nego dovoljno vremena da resorno ministarstvo predloži novi Zakon, premda su suglasni da ovako složenu materiju kao što je uzgoj, nadzor i prerada kanabisa nije moguće regulirati podzakonskim aktom već zakonom, kako je i navedeno u mišljenju Vlade Republike Hrvatske. Tim više što je gotovo nemoguće razlikovati konoplju s malim sadržajem THC-a od one s visokim bez dodatne laboratorijske analize što otvara mogućnost zlouporabe. Smatraju da sukladno s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske  konoplja mora ostati definirana Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga, temeljem kojeg ministar poljoprivrede podzakonskim aktima rješava sva pitanja vezana uz uzgoj, otkup, promet i nadzor industrijske konoplje. Nije prihvaćen prijedlog da veterinarski lijekovi koji sadrže narkotike prijeđu u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, s obzirom da je praksa Europske unije da sve poslove vezane za promet međunarodno kontroliranim tvarima obavlja jedno ministarstvo.

Zaključno, članovi Odbora suglasni su da je potrebno izraditi cjelovit zakon koji će regulirati ovu problematiku, imajući u vidu dobra rješenja iz ovoga Prijedloga zakona. S obzirom da se radi o kompleksnoj problematici koja je u nadležnosti više resora i oko čega je potrebno postići konsenzus, članovi Odbora prihvatili su razloge navedene u mišljenju Vlade Republike Hrvatske, ali inzistiraju na žurnom donošenju cjelovitog zakona o suzbijanju zlouporabe droga, poglavito s obzirom na najavu i obećanje koje je dao predstavnik Ministarstva zdravstva da će to biti u IV. kvartalu ove godine.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom glasova (7„za“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporaba droga.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 20. sjednici, održanoj 28. lipnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski   modificiranim organizmima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  14. lipnja 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom dopunjuje važeći zakonodavni okvir radi prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Direktive Vijeća (EU) 2015/412. koja uređuje područje ograničavanja ili zabrane uzgoja GMO-a na dijelu ili cijelom državnom području. Također se propisuje pravna osnova za potrebe ovlašćivanja laboratorija za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a, proizvoda koji se sastoje, sadrže ili potječu od GMO-a, službenih laboratorija za GMO, referentnih laboratorija za GMO i Nacionalnog referentnog laboratorija za GMO. Revidiraju se odredbe o nadležnosti u provedbi upravnog, stručnog i inspekcijskog nadzora nad implementacijom mjera za ograničavanje ili zabranu uzgoja GMO-a na dijelu ili na cijelom državnom području te nadzor gospodarenja otpadom nastalog od GMO-a.

U raspravi, članovi Odbora zatražili su dodatno pojašnjenje vezano za ograničavanje uzgoja GMO-a, s obzirom da je sada u cijelom području Republike Hrvatske zabranjen uzgoj. Predlagatelj je u obrazloženju istaknuo da se radi o usklađivanju nacionalnog zakonodavstva s novom pravnom stečevinom Europske unije čime se ujedno uređuje postupak izuzeća državnog područja u smislu zabrane uzgoja GMO-a.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog   zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski   modificiranim organizmima
2.  Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za   izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines
 Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora. 
 

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 20. sjednici održanoj 28. lipnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Minamatske konvencije o živi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. lipnja 2017. 

Odbor je o navedenom aktu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju naglasio da Minamatska konvencija o živi uređuje zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša od antropogenih emisija i ispuštanja žive i njenih spojeva u vode, tlo i zrak. Ovim zakonskim prijedlogom potvrdit će se Minamatska konvencija o živi te se propisuje obveza suradnje u provedbi zakona i Konvencije središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove zdravstva, zaštite okoliša, vodnoga gospodarstva, gospodarstva i poljoprivrede. S obzirom na sadržaj Konvencije, ocjenjuje se korisnim da Republika Hrvatska postane njezinom strankom i stvori pravni okvir za olakšavanje rada nadležnim tijelima vezano uz donošenje i provedbu strategija i programa za utvrđivanje i zaštitu stanovništva u opasnosti, a posebno ranjivih skupina stanovništva, koje se odnose na izloženost živi i živinim spojevima, postavljanje ciljeva za smanjenje izloženosti živi, edukaciju javnosti te promicanje odgovarajuće zdravstvene zaštite za sprečavanje, liječenje i skrb stanovnika izloženih živi i živinim spojevima.

Bez rasprave, članovi Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O POTVRĐIVANJU MINAMATSKE KONVENCIJE O ŽIVI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 20. sjednici Odbora, održanoj 28. lipnja 2017. raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2017.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upoznavši članove Odbora s aktivnostima i radom na zaštiti, praćenju i promicanju prava i interesa osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, prikazanim u Izvješću. U 2016. godini zabilježila je i reagirala na razna događanja nepovoljna za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju: najavljeno smanjivanje proračunskih sredstava na pozicijama za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, teškoće u financiranju usluga koje osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju osiguravaju udruge, a koje i dalje nisu osigurane na sustavan i održiv način te teškoće u funkcioniranju sustava vještačenja.

 Kao i prethodnih godina najveći broj pritužbi pravobraniteljici za osobe s invaliditetom bio je u područjima socijalne zaštite, rada i zapošljavanja, mirovinskog osiguranja, pristupačnosti dobrima i uslugama, zdravstva i obrazovanja. Istaknula je osobito  teško kršenje prava djece s teškoćama u razvoju uslijed nepostojanja sustavnog osiguravanja rane intervencije u djetinjstvu. Zaprimljene su pritužbe zbog nedostatne dijagnostike,  stručnjaka rehabilitatora, logopeda, fizioterapeuta i dr. Svega 40% djece s najtežim invaliditetom obuhvaćeno je nekim uslugama u dobi od 0-7 godina života i to pretežno uslugama koje osiguravaju udruge. Pritužbe osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju i dalje upućuju na njihovo isključivanje iz redovnog obrazovanja. Pritužbe u području zdravlja u bitnome se odnose na dostupnost i kvalitetu pružanja zdravstvene njege u kući, fizikalne terapije i medicinske rehabilitacije te ukazuju na potrebu preispitivanje kriterija kako bi se povećao broj pružatelja usluga te njihova dostupnost.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora smatraju da je položaj osoba s invaliditetom dugoročno unaprijeđen, premda u većini područja ima prostora i potrebna su  određena poboljšanja. Smatraju da je tome pridonijelo i potvrđivanje Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja se u najvećem dijelu poštuje. Također je istaknuto mišljenje u kojem je naglašeno da je Izvješće opširno i kvalitetno napravljeno  te sadrži i sažetak.

Potpredsjednik Odbora izložio je probleme osoba s duševnim smetnjama, naročito vezanim za autizam, potrebu intersektorske suradnje te je ujedno pohvalio rad nevladinih organizacija i ostvarenu suradnju s UNICEF-om. 
Izraženo je zadovoljstvo činjenicom da su u 2016. zabilježeni pozitivni trendovi u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Smatra se da je to, između ostalog, rezultat donošenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i provedbenih propisa, odnosno proširenja sustava kvota uz osiguravanje poticaja za poslodavce.

U daljnjoj raspravi, članovi Odbora podržavaju preporuku pravobraniteljice da se ukine imovinski i prihodovni cenzus za ostvarivanje osobne invalidnine i da se to pravo prizna i osobama s teškim osjetilnim oštećenjima - slijepim, gluhim i gluho-slijepim osobama. Osim toga, napomenuto je da se iznos osobne invalidnine, naknade za pomoć i njegu kao i ostalih socijalnih naknada, nije povećavao posljednjih desetak godina.
Zatraženo je da se primjedbe i sugestije koje je Vlada Republike Hrvatske iznijela u mišljenju u odnosu na Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2016. godinu, razmotre i u sljedećem izvještajnom razdoblju korigiraju.
 Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2016. godinu
 

Za   izvjestiteljicu  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora  Odbor  je  odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 19. sjednici održanoj 21. lipnja 2017. raspravljao je o Konačnom prijedlog zakona o provedbi uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i vijeća od 12. lipnja 2013. o hrani za dojenčad i malu djecu, hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. svibnja 2017. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom izlaganju  naglasila da se ovim zakonskim prijedlogom utvrđuje Ministarstvo zdravstva kao nadležno tijelo za njezinu provedbu te se propisuju odredbe o provedbi službenih kontrola i ovlasti sanitarne inspekcije. Predloženim zakonskim prijedlogom propisuje se i osnivanje i zadaće Povjerenstva za hranu za specifične skupine. U cilju zaštite zdravlja dojenčadi, male djece i ljudi u odnosu na važeće zakonodavstvo uređuju se pojedine kategorije hrane te se tako hrana bez glutena, hrana za dijabetičare i pojedinačni zamjenski obroci namijenjeni redukciji tjelesne težine ne smatraju hranom za posebne potrebe, već postaju uobičajena hrana. Uredba (EU) br. 609/2013 u potpunosti se primjenjuje od 2016., međutim delegirani akti kojima se pobliže definiraju određeni zahtjevi iz Uredbe su tek djelomično doneseni, a počinju se primjenjivati najkasnije 2021. Naime, iz predmetnih delegiranih akata proizlazi obveza subjektima u poslovanju s hranom da izmijene sastav i označavanje hrane koju stavljaju na tržište. Takav proces nije moguć u kratkom roku i za sve proizvode istovremeno jer je potrebno razdoblje za razvoj i stavljanje na tržište novih proizvoda.

Predlagatelj je prihvatio prijedloge iznesene u prvom čitanju prijedloga Zakona, a izmjene su uglavnom bile manjeg značaja i nomotehničke naravi.

U raspravi članovi Odbora ukazali su na nelogičnost u članku 7. u dijelu u kojem se govori o članovima Povjerenstva za hranu za specifične skupine i smatraju da je stručnjak iz javnog zdravstva ujedno stručnjak iz područja medicine te to nije bilo potrebno odvajati.
U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na neka pitanja vezano za  sanitarnu inspekciju. Također je istaknuto da u predstojećem pravilniku treba posebno istaknuti da je najbolja početna hrana za dijete majčino mlijeko.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 609/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA
I VIJEĆA OD 12. LIPNJA 2013. O HRANI ZA DOJENČAD I MALU DJECU, HRANI ZA POSEBNE MEDICINSKE POTREBE I ZAMJENI ZA CJELODNEVNU PREHRANU PRI REDUKCIJSKOJ DIJETI

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 18. sjednici održanoj 8. lipnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. svibnja 2017. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istaknula je da se predloženim zakonskim prijedlogom poduzimaju dodatni napori u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj. Svrha rodiljnih i roditeljskih potpora općenito je omogućavanje njege i brige o djetetu, podizanje djeteta, zaštita materinstva, uključivanje očeva, odnosno usklađivanje obiteljskog i poslovnog života jer za vrijeme korištenja potpora roditeljima treba osigurati socijalnu sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Dosadašnji limit od 2660,80 kuna, porastao bi na 3991,20 kuna. Dakle, s dosadašnjih 80 posto proračunske osnovice, maksimalni iznos naknade plaće povećava se na 120 posto proračunske osnovice mjesečno. Predlaže se i da postojeća naknada za nezaposlene roditelje iznosi 2328,20 kuna (trenutačno iznosi 1663 kune), odnosno s 50 posto iznosa proračunske osnovice na 70 posto. Ova se promjena, osim na nezaposlene roditelje, odnosi i za one koji ostvaruju drugi dohodak te na roditelje poljoprivrednike. Također je predviđeno povećanje u istom iznosu za roditelje koji imaju pravo koristiti roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, a to su oni koji dobiju treće dijete ili više.

Sredstva za dodatna sredstva osigurana su u Državnom proračunu i njegovim projekcijama za sljedeća razdoblja, a za ovu godinu iznose 156 milijuna kuna.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su predloženi Zakon. Povećanje potpora u cilju je poticanja demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Stvaranje povoljnijeg okruženja, boljih financijskih uvjeta i postojećeg životnog standarda obitelji s novorođenom djecom pridonijeti će smanjivanju iseljavanja mladih i obrazovanih te utjecati na porast nataliteta.
 
Članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predloženi iznos povećanja novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te smatraju da povećanje s 65 posto na 70 posto nije dostatno.

Predlagateljica je obećala razmotriti prijedlog predsjednice Odbora iznijet tijekom rasprave, a radi se o delimitiranju u drugih 6 mjeseci. Smatra se da bi ovakva mjera potaknula mlade obrazovane obitelji, s višim primanjima, na roditeljstvo.

U daljnjoj raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na mnoga pitanja koja ovaj prijedlog Zakona ne rješava. Radi se mjerama za poticanje udomiteljstva, neriješeno pitanje majki strankinja posebno majki koje su državljanke Europske unije, smatraju da skupine korisnika treba ujednačiti, posebnu pažnju posvetiti i redefinirati kategoriju roditelja djece s višestrukim teškoćama kako financijski tako i integracijski u društvo. Ministrica je najavila predstojeći novi cjelovit Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama sukladno činjenici da je ovo već šesta izmjena važećeg Zakona. Novi tekst Zakona na bolji način riješiti će većinu pitanja i primjedbi iznijetih u raspravi.

Nadalje, potpredsjednik Odbora konstatirao je da naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih 6 mjeseci iz obveznog zdravstvenog osiguranja nije dobro rješenje. S tim u vezi, članovi Odbora zaključno su se usuglasili te preporučili resornom ministarstvu da prilikom najavljene reforme cijelog sustava, posebno obrati pažnja na revidiranje svih socijalnih naknada uvažavajući činjenicu da socijalni transferi nisu zdravstvena i mirovinska potrošnja, iako se nekada preklapaju.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 16. sjednici održanoj 27. travnja 2017. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda,  koji  je predsjedniku  Hrvatskoga  sabora  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. travnja 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konačni prijedlog zakona sadrži neke razlike u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Naime, predlagatelj je prihvatio prijedlog vezan za članak 25. Prijedloga zakona te je tako dodan stavak kojim se zabranjuje pušenje na prostoru udaljenom manje od 20 metara od ulaza u zgradu obrazovne ustanove. Također, uz pojedine nomotehničke izmjene Prijedloga zakona, u članku 6. izmijenjen je stavak 9. te je datum do kojeg su  proizvođači i uvoznici obvezni ministarstvu dostaviti studije, radne sažetke, odnosno izvješća određen u prijelaznim odredbama (članak 50. Prijedloga zakona).

U raspravi članovi Odbora nisu se složili sa zahtjevima udruga korisnika osobnih isparivača (elektroničkih cigareta), kao i Hrvatske udruge poslodavaca. Kako su istaknuli, nema pouzdanih i provjerenih dokaza da su elektroničke cigarete učinkovit i zdrav način odvikavanja od pušenja. Štoviše, smatraju da elektroničke cigarete, iako su manje štetne od pušenja duhanskih proizvoda, ne vode prema popularizaciji nepušenja, što s obzirom na podatke o raširenosti pušenja u populaciji, kao i bolestima  koje uzrokuje ne smije nikako biti zanemarivo. Kako su istaknuli, od utjecaja promidžbe duhanskih i srodnih proizvoda treba posebno zaštititi mlade koji u razdoblju odrastanja traže uzore i modele ponašanja te oblikuju životne navike. Iako se ne promiču izravno, suptilnim reklamama, povezujući cigarete ili pušenje s nekom vrstom ugode ili poželjne situacije, šalju se poruke kojima se nesvjesno potiče i ohrabruje pušenje.

Pojedini članovi Odbora u vezi s ograničavanjem uporabe duhanskih i srodnih proizvoda bili su čak i za restriktivnija zakonska rješenja, smatrajući da bi za dobrobit i zdravlje populacije trebalo zabraniti pušenje u svim zatvorenim prostorijama. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH I SRODNIH PROIZVODA

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine  spriječenosti Darka Milinovića, člana Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 14. sjednici održanoj 6. travnja 2017. razmotrio je Stajalište  Republike  Hrvatske  o  Prijedlogu  direktive  Europskog   parlamenta i  Vijeća  o  zaštiti  radnika  od  rizika  zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na  radu,  COM (2016) 248  i  Stajalište  Republike  Hrvatske  o  Prijedlogu  direktive Europskog parlamenta  i Vijeća  o  izmjeni  Direktive  2004/37/EZ  o  zaštiti  radnika   od   rizika  zbog izloženosti karcinogenim ili  mutagenim tvarima  na radu,  COM(2017)11;   D.E.U.br.17/011, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom  aktom od 15. ožujka  2017.
 
Stajalište Republike Hrvatske o zakonodavnom paketu za zaštitu radnika zbog rizika od izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu, usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku  i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom  Klasa: 022-03/17-07/115, Urbroj: 50301-23/22-17-1 na sjednici 28.veljače  2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica nadležnog tijela za izradu prijedloga stajališta Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. U svom izlaganju posebno se osvrnula na Pakete vrijednosti koje je objavila Europska komisija te s tim u vezi zaštitu radnika izloženih karcinogenim i mutagenim tvarima na radu, kojim se predlaže da se preispitaju ili uvedu granične vrijednosti za profesionalnu izloženost kako bi se pridonijelo  smanjenju smrtnih slučajeva povezanih s radom. Kako je istaknula, Europska komisija objavila je i drugi paket vrijednosti na na čin da se predlažu izmjene graničnih vrijednosti za još 5 tvari, te se za 8 tvari dodaje napomena „koža“. Republika Hrvatska podržava vrijednosti predložene od strane Europske komisije te smatra da je potrebna postupna prilagodba tijekom određenog vremenskog perioda.

Kako je Europska komisija najavila i treći paket vrijednosti koji bi trebao biti objavljen početkom 2018. te bi se  između ostalog odnosio bi se i na formaldehid, članovi odbora  bili su mišljenja da bi eventualno trenutno uklanjanje formalina iz patohistoloških laboratorija diljem Europske unije, dovelo do potpunog sloma patohistološke dijagnostike i nesagledivo unazadilo zbrinjavanje najtežih bolesnika.

Nadalje, u raspravi je istaknuto da formalin predstavlja jedini univerzalni fiksativ koji se u cijelom svijetu koristi u histopatološkim laboratorijima već više od jednog stoljeća. Na njegovoj uporabi bazirana je ogromna većina analiza koje služe u dijagnosticiranju i liječenju milijuna bolesnika, a među njima u cijeloj Europskoj uniji oko 50 milijuna oboljelih od različitih tumora. I najnoviji revolucionarni pomaci u terapiji – uvođenje tzv. „pametne terapije“ u ogromnoj mjeri bazirano je upravo na uzorcima koji su fiksirani u formalinu. U ovom trenutku ne postoji odgovarajuće zamjensko sredstvo, a čak i kada bi se pojavilo, standardizacija i sistematizacija dijagnostičkih te na njima baziranih terapijskih postupaka dugotrajan je, složen i skup proces s neizvjesnim ishodom, tako da se mora računati na najmanje deset godina prijelaznog perioda.

U raspravi su članovi podržali stajalište Republike Hrvatske, smatrajući  pritom da će poboljšanje zdravstvene zaštite radnika, odnosno utvrđivanje graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost određenim karcinogenim i mutagenim tvarima pridonijeti  smanjenju smrtnih slučajeva povezanih s radom koja se pripisuju bolestima dišnog  i krvožilnog sustava te naposljetku raka od posljedica azbesta.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je (10 glasova “za”)  donio sljedeće

MIŠLJENJE

Prihvaća se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive  Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu, COM (2016) 248

Prihvaća se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive  Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu,COM(2017)11, D.E.U.br.17/011

Radi upućivanja mišljenja Europskoj komisiji u okviru političkog dijaloga nacionalnih parlamenata s institucijama Europske unije Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora donio je sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Pozdravljaju se prijedlozi Europske komisije radi poboljšanja zdravstvene zaštite radnika smanjenjem izloženosti radnika kancerogenim kemijskim tvarima te provođenje daljnjih procjena učinaka u cilju predlaganja graničnih vrijednosti za dodatne kancerogene tvari.

2. Poziva se Europska komisija na potrebu razmatranja iznimne dopuštenosti upotrebe formalina u europskim zdravstvenim sustavima pritom zahtijevajući pritom istovremenu zaštitu zdravlja, pri transportu ili odlaganju formalina sve dok se ne pronađe zamjensko odgovarajuće sredstvo.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 11. sjednici održanoj 8. ožujka 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda,  koji  je predsjedniku  Hrvatskoga  sabora  dostavila  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. ožujka 2017.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s odredbama Direktive 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 03.04.2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ. Također se prenose odredbe Delegirane Direktive Komisije 2014/109/EU ?d 10. 10. 2014. o izmjeni Priloga II. Direktivi 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća uspostavljanjem zbirke slikovnih upozorenja za uporabu na duhanskim proizvodima te odredbe Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/1842 ?d 9.10.2015. o tehničkim specifikacijama za položaj, dizajn i oblik kombiniranih zdravstvenih upozorenja za duhanske proizvode za pušenje.

Zakonskim prijedlogom zabranjuje se stavljanje na tržište duhanskih proizvoda u koji su dodane svojstvene arome. Takvim rješenjem ne zabranjuje se izravno uporaba pojedinačnih aditiva, ali se obvezuje proizvođače na smanjenje količine aditiva, odnosno kombinacije aditiva do razine kada njihova uporaba ne rezultira svojstvenom aromom. Uvodi se novi način označavanja duhanskih proizvoda u obliku kombiniranih zdravstvenih upozorenja (slika s tekstualnim porukama i podacima o prestanku pušenja) o štetnosti duhanskih proizvoda. Daje se obveza izvješćivanje o sastojcima duhanskih proizvoda i elektroničkih cigareta u standardiziranom elektroničkom obliku. Također jedinična pakiranja moraju sadržavati oznaku s jedinstvenom identifikacijom.

S obzirom na potrebu ujednačavanja prakse s odgovarajućim rješenjima u državama članicama Europske unije, vezano uz elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje, ovim se zakonskim prijedlogom taksativno propisuju uvjeti u pogledu njihovog stavljanja na tržište.  Predlaže se da se sve zabrane oko oglašavanja i sponzoriranja duhanskih proizvoda koje su bile do sada, ubuduće odnose i na e-cigarete. Također se predlaže zabrana izlaganja e- cigareta te zabrana pušenja i konzumiranja svih vrsta e- cigareta u prostoru u kojem pušenje  nije dozvoljeno

Svi članovi Odbora u raspravi su podržali ovaj zakonski prijedlog ustvrdivši da vodi prema popularizaciji nepušenja, što je s obzirom na podatke o raširenosti pušenja u populaciji kao i oboljenja koje uzrokuje, svakako za pohvalu. Također su pohvalili rješenja u vezi s elektroničkom cigaretom iznijevši stav Svjetske zdravstvene organizacije koja je mišljenja da elektronička cigareta  nije učinkovita u odustajanju od pušenja, jedino je manje štetna. Ujedno su naglasili i važnost preventivnih pregleda

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se  predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 9. sjednici održanoj 15. veljače 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. veljače 2017. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iznoseći razloge za donošenje Zakona po hitnom postupku koji proizlaze iz potrebe osiguranja pravne sigurnosti korisnika pojedinih prava i usluga u sustavu te je s tim u vezi potrebno hitno odgoditi primjenu odredbe Zakona o socijalnoj skrbi prema kojoj je određeno uspostavljanje Jedinstvenog centra za naknade (JCN) s 1. ožujkom 2017., na 31. prosinca 2017.

Usvajanjem ovoga Zakona omogućit će se odgoda uspostave JCN-a u uredima državne uprave radi redefiniranja načina uspostave JCN-a te potrebe za osiguranjem organizacijskih i administrativnih uvjeta za prebacivanje nadležnosti administriranja zajamčene minimalne naknade (ZMN) iz centara za socijalnu skrb na tijela državne uprave pri kojima će biti ustrojeni JCN. Također, riješit će se pravna nesigurnost vezana uz ostvarivanje prava na ZMN azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom.

Dopunom Zakona o socijalnoj skrbi vezanom uz radno sposobne korisnike ZMN-a koji se uključuju u javne radove, motivirat će ih se za uključivanje u tržište rada, omogućiti im se ostvarivanje dodatnog prihoda za poboljšanje životnog standarda, čime se sprječava produbljivanje siromaštva i socijalne isključenosti.
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

 Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici održanoj 18. siječnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. prosinca 2016. Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula potrebu poboljšanja dosadašnjeg zakonodavnog okvira zaštite od nasilja u obitelji i njegova usklađivanja sa novima Kaznenim zakonom i međunarodnim dokumentima, posebice s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 29. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (Direktiva o pravima žrtava) te praksom Europskog suda za ljudska prava.

U raspravi članovi Odbora podržali su nova zakonodavna rješenja s obzirom na postojeći Zakon koja propisuju snažnije mehanizme zaštite od nasilja u obitelji. Pohvaljena su zakonodavna rješenja kojima se sveobuhvatno uređuju prava žrtava nasilja u obitelji. Propisivanjem kataloga prava žrtava nasilja u obitelji ojačati će se njihova procesnopravna pozicija, omogućiti im aktivno sudjelovanje u postupovnim radnjama koje nadležna tijela poduzimaju radi njihove zaštite i sankcioniranja počinitelja te spriječiti njihova traumatizacija i sekundarna viktimizacija u postupku.

Tijekom rasprave posebno je ukazano na važnost zaštite osoba starije životne dobi kao i osoba s invaliditetom, koje svakako predstavljaju najranjiviju skupinu našeg društva te im je potrebna posebna pažnja i zaštita. S tim u vezi predloženo je da se u čl. 10., kao jedan od oblika nasilja, uvrsti i grubo zanemarivanje starijih osoba. S takvim rješenjima složila se u raspravi  i zamjenica pučke pravobraniteljice, istaknuvši kako nebriga o starijima i osobama s invaliditetom kao i nebriga o djeci,  prelazi u nasilje.

Pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je  potrebno osigurati pružanje usluga socijalne skrbi u vlastitom domu osobama starije dobi koja su žrtve obiteljskog nasilja (u čl. 6). Ujedno, mišljenja su da je potrebno obvezati sve navedene osobe i službe koje imaju obvezu prijavljivanja počinjenog nasilja policiji i državnom odvjetništvu, da o prijavi obavijeste i žrtve nasilja ( čl. 7).
 
U raspravi prisutni su se složili da je za očekivati kako će prenesena nadležnost na Ministarstvo pravosuđa bolje odgovarati eventualnoj potrebi brže i efikasnije izmjene i dopune zakonodavnog okvira za sprječavanje nasilja u obitelji, kad i ako to budu zahtijevale praksa ili društvene okolnosti. 
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

                                                                                                                                PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                                                        dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 3. sjednici održanoj 9. prosinca 2016., raspravljao je o Prijedlogu  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2017.  godinu i projekcije  za  2018. i  2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora ostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu  i projekcije za 2018. i 2019. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Predstavnica predlagatelja predstavila je  prijedlog Državnog proračuna za 2017. godinu u kojem su planirani ukupni prihodi na razini 121,6 milijardi kuna, što predstavlja rast od 4,5% u odnosu na plan 2016. te rashodi od 128,4 milijarde kuna što je za 6,7 milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2016. Prijedlog proračuna za 2017. i 2018. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2%, a koji će se ubrzati na 3,3% u 2019.

Kako je objasnila, hrvatsko gospodarstvo je u uzlaznoj putanji, a to se pokazalo i u rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,9%. U srednjoročnom razdoblju očekuje se nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. Tako se u  2017. godini predviđa rast BDP-a od 3,2 posto, čemu će pridonijeti i usvojena porezna reforma. No, usprkos recentnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, moramo znati da se od siječnja 2014. Republika Hrvatska nalazi u proceduri prekomjernog deficita zbog  kojeg je bila obvezna smanjiti deficit na razinu od 2,7% BDP-a u 2016. Vlada je temeljem rebalansa proračuna za tekuću godinu to potvrdila s deficitom od 1,6 posto. Ujedno, nastoji se dovesti javni dug na održivu putanju, što po prvi put ove godine potvrđuje i njegovo smanjenje.

Na području zdravstva, planirana sredstva za 2017. godinu iznose ukupno 9.777.730.053 kuna što je 6,7 % više od planiranog iznosa za 2016. Za 2018. planiraju se sredstva u  iznosu od 10. 110.782.634 kn, odnosno 3,41 % više od planiranog iznosa za 2017. Kako je ministar zdravstva istaknuo, zbog nagomilanih dugova, skupih dijagnostičkih postupaka i pretraga te  skupe medicinske opreme nije realno za očekivati da će ova sredstva biti dostatna, s čime su se složili i prisutni. Kako su u raspravi i istaknuli, s 2,5 milijarde kuna koliko je iz proračuna predviđeno za zdravstvo, nije moguće poslovati bez daljnjih gubitaka. Predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iznijeli su podatke  povećanja proračuna HZZO-a financijskog plana za 2017. u odnosu na 2016. za oko 381 milijardu kuna, što je rezultat povećanja pozitivnih makroekonomskih kretanja na poziciji doprinosa za zdravstveno osiguranje. Najveći dio tih prihoda će se usmjeriti na zdravstvenu zaštitu, oko 353 milijarde kuna iz kojih se financiraju bolničke zdravstvene ustanove, primarna zdravstvena zaštita, lijekovi na recept itd. Povećala se i stavka za pripravnički staž za zdravstvene djelatnike a jedan dio išao je na povećanje naknada za redovni rodiljni dopust.  Obrazloženje prihoda i rashoda Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2017. – 2019. godinu podnijela je njegova ministrica. Ukupni planirani prihodi ministarstva za 2017. g. po svim izvorima iznose 5.094.759.,29 kuna i veći su za 6,8% u odnosu na planirana sredstva za 2016. godinu. Osnovni razlozi za porast sredstva za 2017. godinu sadržani su u činjenici da je planirano značajnije povećanje rashoda  za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete, radi povećanja novčane naknade nezaposlenim rodiljama sa 50% na 70% proračunske osnovice te povećanja limita za drugih šest mjeseci naknade plaće za rodilje koje su bile zaposlene prije porođaja, s postojećih 2.660 kuna na 4.000 kuna, što je pohvaljeno u raspravi.

Također je pohvaljen značajniji rast sredstava namijenjenih za podizanje kvalitete i dostupnosti socijalne skrbi – kapitalna ulaganja, u odnosu na 2016. godinu, što se prvenstveno odnosi na unapređenje i dogradnje informacijskog sustava Ministarstva (aplikacija: područna riznica i socskrb) te obnovi voznog parka ustanova socijalne skrbi. 

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2018. I  2019. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu.

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku svojoj na 3. sjednici održanoj 9. prosinca 2016.,  raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. prosinca 2016.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja objasnila je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Nakon obrazloženja predlagateljice članovi Odbora većinom su glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU 

 
Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio  dr.sc. Ines
 Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.