Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici održanoj 9. prosinca 2016., raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora ostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.
Predstavnica predlagatelja predstavila je prijedlog Državnog proračuna za 2017. godinu u kojem su planirani ukupni prihodi na razini 121,6 milijardi kuna, što predstavlja rast od 4,5% u odnosu na plan 2016. te rashodi od 128,4 milijarde kuna što je za 6,7 milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2016. Prijedlog proračuna za 2017. i 2018. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2%, a koji će se ubrzati na 3,3% u 2019.
Kako je objasnila, hrvatsko gospodarstvo je u uzlaznoj putanji, a to se pokazalo i u rastu BDP-a u trećem tromjesečju za 2,9%. U srednjoročnom razdoblju očekuje se nastavak pozitivnih kretanja te postupno ubrzanje rasta gospodarske aktivnosti. Tako se u 2017. godini predviđa rast BDP-a od 3,2 posto, čemu će pridonijeti i usvojena porezna reforma. No, usprkos recentnim pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, moramo znati da se od siječnja 2014. Republika Hrvatska nalazi u proceduri prekomjernog deficita zbog kojeg je bila obvezna smanjiti deficit na razinu od 2,7% BDP-a u 2016. Vlada je temeljem rebalansa proračuna za tekuću godinu to potvrdila s deficitom od 1,6 posto. Ujedno, nastoji se dovesti javni dug na održivu putanju, što po prvi put ove godine potvrđuje i njegovo smanjenje.
Na području zdravstva, planirana sredstva za 2017. godinu iznose ukupno 9.777.730.053 kuna što je 6,7 % više od planiranog iznosa za 2016. Za 2018. planiraju se sredstva u iznosu od 10. 110.782.634 kn, odnosno 3,41 % više od planiranog iznosa za 2017. Kako je ministar zdravstva istaknuo, zbog nagomilanih dugova, skupih dijagnostičkih postupaka i pretraga te skupe medicinske opreme nije realno za očekivati da će ova sredstva biti dostatna, s čime su se složili i prisutni. Kako su u raspravi i istaknuli, s 2,5 milijarde kuna koliko je iz proračuna predviđeno za zdravstvo, nije moguće poslovati bez daljnjih gubitaka. Predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iznijeli su podatke povećanja proračuna HZZO-a financijskog plana za 2017. u odnosu na 2016. za oko 381 milijardu kuna, što je rezultat povećanja pozitivnih makroekonomskih kretanja na poziciji doprinosa za zdravstveno osiguranje. Najveći dio tih prihoda će se usmjeriti na zdravstvenu zaštitu, oko 353 milijarde kuna iz kojih se financiraju bolničke zdravstvene ustanove, primarna zdravstvena zaštita, lijekovi na recept itd. Povećala se i stavka za pripravnički staž za zdravstvene djelatnike a jedan dio išao je na povećanje naknada za redovni rodiljni dopust. Obrazloženje prihoda i rashoda Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2017. – 2019. godinu podnijela je njegova ministrica. Ukupni planirani prihodi ministarstva za 2017. g. po svim izvorima iznose 5.094.759.,29 kuna i veći su za 6,8% u odnosu na planirana sredstva za 2016. godinu. Osnovni razlozi za porast sredstva za 2017. godinu sadržani su u činjenici da je planirano značajnije povećanje rashoda za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete, radi povećanja novčane naknade nezaposlenim rodiljama sa 50% na 70% proračunske osnovice te povećanja limita za drugih šest mjeseci naknade plaće za rodilje koje su bile zaposlene prije porođaja, s postojećih 2.660 kuna na 4.000 kuna, što je pohvaljeno u raspravi.
Također je pohvaljen značajniji rast sredstava namijenjenih za podizanje kvalitete i dostupnosti socijalne skrbi – kapitalna ulaganja, u odnosu na 2016. godinu, što se prvenstveno odnosi na unapređenje i dogradnje informacijskog sustava Ministarstva (aplikacija: područna riznica i socskrb) te obnovi voznog parka ustanova socijalne skrbi.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.