Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 102. sjednici Odbora, održanoj 12. svibnja 2020., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je istaknula kako se, zbog pandemije koronavirusa COVID-19 koja vrlo negativno utječe na gospodarsku aktivnost i želje za očuvanjem dohotka najranjivijih skupina stanovništva te potrebe brzog gospodarskog oporavka, ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. planirani na razini od 122 milijarde kuna, smanjuju za 23,2 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan, pri čemu je smanjenje poreznih prihoda za 18,1 milijardu kuna te smanjenje doprinosa za 3,8 milijardi kuna. Ukupni rashodi izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. zadržavaju se na istoj razini od 147,3 milijarde kuna, međutim izvršene su nužne preraspodjele unutar proračunskih stavki. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2020. godini planirani su na razini od 122 milijarde kuna i smanjuju se za 23,2 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan, pri čemu je smanjenje poreznih prihoda za 18,1 milijardu kuna te smanjenje doprinosa za 3,8 milijardi kuna.
Uzimajući u obzir nepovoljna gospodarska kretanja te provedbu gospodarskih mjera, kako s prihodne, tako i s rashodne strane proračuna, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 25,3 milijarde kuna ili 7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,8% BDP-a.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (u daljnjem tekstu: MDOMSP), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici.
Ministarstvo zdravstva je na razini razdjela po svim izvorima financiranja povećalo financijski plan za 93.676.660 kn, koji sada iznosi 12.515.327.816 kn, prvenstveno zbog povećanja limita zdravstvenim ustanovama od strane HZZO-a te povećanog priljeva sredstava od donacija zdravstvenim ustanovama za borbu protiv COVID-a 19. Istovremeno, na limitiranim izvorima financiranja (financiranje iz državnog proračuna), Ministarstvo zdravstva je iskazalo uštede u ukupnom iznosu od 22.795.965 kuna. Unutarnjom preraspodjelom sredstva ministarstvo je osiguralo sredstva za isplatu plaća, podmirenje obveza vezano za redovnu djelatnost, provedbu EU projekata, a u skladu plana i izvršenja financijskog plana sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu te za značajnije nabave: nabavu uređaja za digitalnu subtrakcijsku angiografiju te magnetnu rezonancu za KB Merkur u ukupnom iznosu od 9.750.000 kuna, izvođenje radova na uređenju prostora za smještaj linearnog akceleratora i sustava za planiranje radioterapije (LINAC) za KBC Zagreb u ukupnom iznosu od 2.500.000 kuna i za radove na obnovi strukturnih oštećenja od potresa na zgradi „Fisher“ Klinike za dječje bolesti u Zagrebu u ukupnom iznosu od 2.100.745 kuna.
Zbog promjene gospodarskih kretanja uslijed epidemije koronavirusa COVID-19 i poduzetih mjera sukladno preporukama epidemiologa, došlo je do značajnog smanjenja gospodarskih aktivnosti te se ukazala potreba za izmjenama i dopunama financijskog plana HZZO-a za 2020. Sukladno tome, zbog oslobođenja ili odgode plaćanja doprinosa za pravne subjekte pogođenih CORONA-19 i ukupnog smanjenja gospodarskih aktivnosti kao posljedica trenutne epidemiološke situacije, procijenjeni pad prihoda iznosi 2.000.000.000 kuna te su za taj iznos smanjeni prihodi od doprinosa što je smanjenje za 8,79% u odnosu na izvorni plan koji će se pokriti primicima od zaduživanja u istom iznosu. Temeljem smanjenja prihoda od doprinosa, ukupni prihodi smanjeni su u odnosu na izvorni plan za 7,28% i iznose 25.486.102.000 kuna.
Na rashodovnoj strani, smanjene su aktivnosti: Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 42.675.000 kuna, Administracija i upravljanje obveznim zdravstvenim osiguranjem za 30.661.303 kuna, Administracija i upravljanje dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem za 1.770.000 kuna i Rashodi za nabavu nefinancijske imovine dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za 400.000 kuna. Za iznos ukupnog smanjenja spomenutih aktivnosti (75.506.303 kn) povećana je aktivnost Specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita zbog povećanih troškova testiranja na COVID-19, koji nisu planirani za zavode za javno zdravstvo i zbog preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se trebaju provoditi testiranja na COVID-19 prije prijema u bolnice, što je dodatni trošak koji se ne može točno predvidjeti. Naime, budući da je HZZO u novonastaloj situaciji uslijed proglašenja pandemije koronavirusa COVID-19 opterećeno dodatnim troškovima te se niti jedna aktivnost zdravstvene zaštite i naknada za bolovanja i rodiljni dopust nije smanjila, ukupni rashodi ostaju nepromijenjeni i iznose 27.486.102.000 kuna.
Sva prava iz sustava socijalne skrbi (socijalne naknade i socijalne usluge) nisu upitna i neće doći do njihovog smanjivanja, istaknuo je predstavnik MDOMSP-a. Ukupni iznos Financijskog plana MDOMSP za sve izvore financiranja prije izmjena i dopuna iznosio je 6,441 milijarda kuna, a nakon provedenih povećanje i smanjenja iznosi 6,331 milijarda kuna. Preraspodjelom unutar financijskog plana Ministarstva osigurana su dodatna sredstva za dio socijalnih naknada na kojima nedostaju sredstva (povećanje socijalnih naknada za ukupno 70.510.000 kuna, doplatak za pomoć i njegu - povećanje za 37.800.000 kuna, jednokratna naknada - povećanje za 2.000.000 kuna, osobna invalidnina - povećanje za 23.510.000 kuna, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja povećanje za 7.200.000 kuna), a preraspodjelom temeljem izvršenja u prva četiri mjeseca 2020. smanjena su sredstva na stavkama: naknada za smještaj u udomiteljsku obitelj - smanjenje za 4.500.000 kuna, naknada udomitelju - smanjenje za 2.000.000 kuna, zajamčena minimalna naknada - smanjenje za 55.000.000 kuna (zbog odgode donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi) i naknada do zaposlenja - smanjenje za 700.000 kuna.
U raspravi, članovi Odbora izrazili su bojazan zbog smanjenja na pojedinim stavkama, međutim predstavnik ministarstva pojasnio je da će se smanjenja odnositi na rashode za zaposlene i smanjenje kapitalnih ulaganja, što je rezultat usporavanja procesa provedbe kapitalnih ulaganja u socijalnu infrastrukturu, ali ne i potpunog odustajanja od planiranih projekata, istaknuo je u svom izlaganju.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 2 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU
te izmjena i dopuna:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu,
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti dr. sc. Ivana Ćelića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
doc.dr.sc. Ines Strenja, dr.med.