Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 31. sjednici, održanoj 16. studenoga 2017., raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu.
Predstavnica predlagatelja u uvodnom obrazloženju istaknula je da se u Državnom proračunu za 2018. godinu planiraju ukupni prihodi u iznosu od 129 milijardi kuna, što je povećanje od 6,1 % u odnosu na plan za 2017. Za 2019. godinu prihodi su projicirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, a u 2020. godini u iznosu od 137,3 milijarde kuna.
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su za sljedeću godinu u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 3,9 posto ili 5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2017. godinu. U 2019. godini ukupni rashodi dosegnut će iznos od 135,4 milijarde kuna, a u 2020. godini iznos od 135,6 milijardi kuna. Obrazlažući rashodovnu stranu proračuna predstavnica predlagatelja istaknula je najznačajnija kapitalna ulaganja, između ostalog u sustavu zdravstva od 763 milijuna kuna.
Veći dio rasprave koja je uslijedila proveden je u dijelu proračuna u području zdravstva i socijalne politike, a odnosi se na Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Što se tiče Ministarstva zdravstva i plana za 2018. godinu, 4.140.340.657 kuna predviđeno je na poziciji ministarstva, na zdravstvene ustanove u vlasništvu države 6.997.981.834 kuna, a za zavode, agencije i ostale proračunske korisnike u sustavu zdravstva planirano je 364.887.990 kuna, što ukupno iznosi 11.503.174.481 kunu. Predstavnik Ministarstva zdravstva je nadalje u svom izlaganju iznio podatke o sredstvima koja se odnose na ministarstvo, a to su sredstva koja su namijenjena za administraciju, upravljanje i hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova, za obnavljanje stare opreme kao i za povlačenje sredstava iz EU-a.
Za dnevne bolnice iz fondova EU povučen je znatan iznos od 50 milijuna, što su članovi Odbora pohvalili u raspravi. Kako je istaknuo, u dijelu predviđenih sredstava za bolnice najznačajniji dio sredstava namijenjen je za izgradnju nove bolnice KBC-a Rijeka, za što su u idućoj godini planirana sredstva u iznosu od 120.490.644 kuna, u 2019. predviđeno je 160.732.513 kuna te u 2020. godini 93.172.762 kuna.
Ravnatelj HZZO-a iznio je prijedlog plana za 2018., prema kojem su planirani ukupni prihodi i primici u iznosu od 23.859.807.000 kn, a rashodi i izdaci su u istom iznosu. Tekuće pomoći iz državnog proračuna planirane su u iznosu od 3.000.000.000 kn, što je više za 500 milijuna kuna od planiranih u 2017. godini.
Kako je istaknuo, dobra stvar je da je došlo do povećanja broja radno aktivnog stanovništva, pa je i to jedan od razloga što je taj prihod veći. Nadalje, istaknuo je da su prihodi vezani za projekte EU-a, koji su planirani u iznosu od 47.269.000 kuna znatno viši nego u 2017. godini. U 2018. godini kreću novi projekti u kojima će se ostvariti značajna sredstva. Tako će projektom e-HZZO biti uspostavljen novi poslovni informacijski sustav koji će omogućiti efikasnije upravljanje i nadzor unutar zdravstvenog sustava, osobito u pogledu upravljanja i praćenja tijeka financijskih sredstava u svrhu bolje zdravstvene zaštite svih osiguranih osoba Zavoda.
Projektom e-lijekovi uspostavit će se jedinstvena baza lijekova, kontrola nad prometom i informacije u realnom vremenu o potrošnji lijekova, a Projektom DRG osigurat će se nadogradnja sustava za praćenje i mjerenje učinkovitosti bolničkog sustava. Pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nezadovoljstvo s dosadašnjim odnosom pojedinih bolnica prema dobivenim sredstvima koje i dalje generiraju dugove. Državni tajnik je s tim u vezi najavio da će se ubuduće dugovi sanirati prema izvršenosti, u vezi čega je bolnicama upućena cirkularna zamolba, a također će se povesti i više računa o nagrađivanju i povećanju stimulacije. Pojedini članovi Odbora također su izrazili svoje nezadovoljstvo u vezi s informatizacijom zdravstvenog sustava, koja je prema njihovu mišljenju neučinkovita i na niskoj razini.
Kako je istaknula ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, financijska sredstva u Državnom proračunu za 2017. iznose 5.094.809.029,00 kuna, prijedlog za 2018. godinu iznosi 5.505.348.636 kuna te povećanje u odnosu na tekuću godinu iznosi 410.539.607 kuna. Ministarstvo je usmjereno na demografsku politiku države, a shodno tome su znatno povećane porodiljne i rodiljne naknade. Sredstva su također povećana na pozicijama osobne invalidnine i doplatka za pomoć i njegu, najvećim dijelom zbog otklanjanja zaostataka u radu Jedinstvenog tijela vještačenja te porasta broja korisnika doplatka za pomoć i njegu. Na stavci statusa roditelja njegovatelja prošireno je to pravo na izvanbračne i bračne supružnike i u tom smislu je stavka povećana na 25 200 000 kuna.
U raspravi članovi Odbora pohvalili su povećanje sredstava na području demografskih mjera i brige za osobe s invaliditetom, smatrajući da bi ipak trebalo, bar za osobe s invaliditetom, pronaći rješenje za povećanje ovih dviju naknada, koje su za njih od iznimne važnosti.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 2 „suzdržana“, 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I
PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020.. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.