Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 51. sjednici održanoj 26. rujna 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o djelatnosti socijalnog rada, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. srpnja 2018.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom želi poboljšati kvaliteta djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj usklađivanjem poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnijim uređenjem uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti te prava i obveza stručnog usavršavanja i organizacije obavljanja djelatnosti, kao i proširenjem javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
Uz do sada opisanu djelatnost propisuju se novi sadržaji kao nove djelatnosti (psihosocijalna podrška, rana intervencija, obiteljska medijacija i dr.), a u svrhu smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada odredbe vezane uz obvezu provjere stručnosti pri Hrvatskoj komori socijalnih radnika svakih šest godina brišu se.
U raspravi većina članova Odbora složila se da se u odnosu na Zakon iz 2011. (NN 124/11, 120/12), u novom Prijedlogu zakona radi o evidentnom poboljšanju na području cjelokupne djelatnosti socijalnog rada, međutim, s čime se složila i predstavnica predlagatelja, uočeni su nedostaci koji bi se trebali otkloniti do drugog čitanja.
Tako je prema mišljenju članova Odbora upitno rješenje prema kojem se u Upravni odbor Komore (UO) uvode predstavnici ministarstva nadležnog za socijalnu skrb i Hrvatske udruge socijalnih radnika, jer se time narušava neovisnost rada Komore, što inače nije uobičajeno u drugim stručnim komorama. To bi se također trebalo odnositi i na način provođenja, sadržaj i rokove postupka stručnog usavršavanja u čemu bi se Komori trebale dati veće ovlasti, a ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi trebalo bi sudjelovati u odobravanju sadržaja stručnog usavršavanja. Komora bi trebala imati veću neovisnost, naglasili su u raspravi.
U raspravi, članica Odbora osvrnula se i na neadekvatnu terminologiju kojom se prema njezinu mišljenju struka stavlja na nižu razinu, pa je tako predložila da se termin koji se u zakonskom Prijedlogu upotrebljava a odnosi se na „osobu“ koja obavlja djelatnost socijalnog rada, izmijeni tako da se upotrebljava izraz „socijalni radnik“, a ne „osoba koja obavlja djelatnost socijalnog rada“.
Pojedini članovi Odbora istaknuli su Zakon o psihološkoj djelatnosti kao primjer dobrog zakonskog rješenja, smatrajući da bi se i ovaj zakonski prijedlog trebao sagledavati u tom kontekstu. S tim u vezi, istaknuli su potrebu boljeg izjednačavanja, tj. klasifikacije prvostupnika i magistara socijalnog rada. Također su postavili pitanje disciplinskih mjera pred tijelima Komore, kojih u ovom Prijedlogu zakona nema te se očekuje da će ih predlagatelj uvrstiti u tekst Konačnog prijedloga Zakona. Istaknuli su članak 57. kojim se određuje da Skupština Komore odluke donosi većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova, smatrajući da je isto nemoguće provesti. To bi značilo da bi trebalo biti nazočno oko 1110 članova, što nije realno za očekivati. Postavili su i pitanje polaganja stručnih ispita pri Komori za one koji rade u nevladinom sektoru te potrebu određivanja vrijednosti rada u Komori, kao stručnom tijelu.
Nakon provedene opširne rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o djelatnosti socijalnog rada
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.