Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 56. sjednici Odbora, održanoj 19. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je istaknula da se prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna temelji na ekonomskim kretanjima ostvarenim u prvih deset mjeseci tekuće godine te se ne razlikuju značajno od prognoza Europske komisije i drugih domaćih i inozemnih institucija. Tako se za 2018. predviđa gospodarski rast od 2,7%, što je nešto niže nego što se predviđalo u vrijeme donošenja Državnog proračuna za 2018. godinu (2,9%). Kako je istaknula, na razini ukupnih prihoda došlo je do neznatne revizije, sa 129,0 na 129,2 milijarde kuna. S druge strane, ukupni su rashodi smanjeni sa 133,3 na 131,7 milijarde kuna i to najvećim dijelom kao rezultat smanjenja rashoda koji se financiraju iz sredstava Europske unije. Rashodi koji utječu na manjak su ostali isti (108,7 milijardi kuna), ali je došlo do određenih preraspodjela. Povećani su rashodi za zaposlene, materijalni rashodi te subvencije. Istovremeno, smanjeni su financijski rashodi (za 530 milijuna kuna), kao i pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna (za 643 milijuna kuna).
Predviđaju se značajno veći rashodi sustava zdravstva, poglavito za dospjele obveze državnih i županijskih bolnica i transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Jamstvena pričuva je povećana za 2,6 milijardi kuna i iznosi 2,86 milijardi kuna radi očekivanog aktiviranja državnih jamstava poduzećima u sastavu Uljanik Grupe.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici.
Kako su istaknuli rebalansom ovogodišnjeg proračuna najviše sredstava ide u zdravstveni sektor i to u iznosu od 405,3 milijuna kuna od čega za dospjele obveze bolnica (državnih i županijskih) iznos od 305,3 milijuna kuna (od čega je 146,9 milijuna kuna osigurano unutarnjom preraspodjelom Ministarstva zdravstva) i transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za naknade za bolovanja iznad 42 dana u iznosu od 100,0 milijuna kuna. Predstavnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku istaknuo je da su se rebalansom proračuna te preraspodjelom sredstava unutar razdjela 102 MDOMSP-u osigurala sredstva za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete u iznosu od 92, 9 milijuna kuna te za doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu u iznosu od 104,5 milijuna kuna.
Predstavnik Ministarstva zdravstva naglasio je da je Ministarstvo zdravstva Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2018. ostvarilo uštede od oko 146,9 milijuna kuna i to: sredstva planirana za realizaciju kredita za izgradnju Nove bolnice u Rijeci umanjena su za 95,9 milijuna kuna iz razloga što Ugovor o kreditu nije sklopljen planiranom dinamikom u 2018., također sredstva planirana za decentralizirane funkcije umanjena su za 11,4 milijuna kuna, a sredstva za realizaciju EU projekata umanjena su za 39,6 milijuna kuna iz razloga što provedba EU projekata nije realizirana planiranom dinamikom.
Za smanjenje obveza zdravstvenih ustanova veledrogerijama osigurana su sredstva u iznosu od 305,26 milijuna kuna (uštede Ministarstva zdravstva oko147 milijuna kuna i oko 158 milijuna kuna uštede od strane Ministarstva financija), i to za opće bolnice oko 61 milijun kuna i za Kliničke bolničke centre, Kliničke bolnice i Klinike u iznosu od 244 milijuna kuna.
Financijskim planom HZZO-a za 2018. prihodi i rashodi planirani su u iznosu od 23.859.807.000 kn. HZZO je ostvario veće prihode od planiranih za 500.000.000 kn na stavkama prihoda od doprinosa i prihoda po posebnim propisima. Rebalansom proračunskih sredstava u Državnom proračunu RH povećan je iznos proračunskih transfera HZZO-u za 100.000.000 kn za podmirenje obveza u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja (bolovanja iznad 42 dana za korisnike državnog proračuna). Ukupno povećanje prihoda iznosi 600.000.000 kuna čime će se dijelom pokriti veće izvršenje od planiranih sredstava na lijekovima na recepte, posebno skupe lijekove i naknade plaća zbog privremene nesposobnosti za rad uz istovremenu preraspodjelu između pojedinih aktivnosti rashodovne strane financijskog plana.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“ i 3 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Ivana Ćelića, dr. med., potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Ćelić, dr. med.