Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 70. sjednici održanoj 7. svibnja 2019. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja djecu za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu aktom od 29. ožujka 2019.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za djecu (u daljnjem tekstu: pravobraniteljica) navodeći podatke i analizu stanja prava djece u našoj zemlji te dajući preporuke i smjer daljnjeg unaprjeđenja položaja i prava oko 800 000 djece u Republici Hrvatskoj.
U izvješću za 2018. prikazane su aktivnosti institucije pravobranitelja za djecu: praćenje pojedinačnih povreda prava djece, djelovanje Mreže mladih savjetnika, prijedlozi za izgradnju cjelovitog sustava zaštite prava djece prema izdvojenim područjima zaštite prava djece, preporuke pravobraniteljice za djecu, sudjelovanje Ureda u izradi propisa, pokretanje istraživanja o djeci, obilasci ustanova za djecu i drugih mjesta, susreti razgovori i suradnja s djecom te ostale aktivnosti u zaštiti i promicanju prava djece, uključujući međunarodnu suradnju te aktivnosti regionalnih i središnjeg ureda.
Tijekom 2018. Ured je zaprimio 1588 novih prijava, pritužbi, upita i zahtjeva vezano uz povredu pojedinačnih prava djece, a uz to se postupalo i u 748 predmeta koji su, kao aktivni predmeti, preneseni iz prethodnih godina, uglavnom zbog složenosti i specifičnosti problematike koja zahtjeva višegodišnji aktivitet i praćenje. U odnosu na prethodnu godinu bilježi se blagi porast pojedinačnih prijava te ujedno veći porast općih inicijativa pravobranitelja za djecu. Svaka druga prijava ili upit dolazio je od roditelja, a svaki peti upit ili obraćanje dolazio je iz institucija. Prijave smo dobivali od baki i djedova te drugih srodnika, a primili smo i 20 upita djece. Takva raspodjela upita i prijava potvrđuje ulogu roditelja i odraslih u zaštiti prava djece, ali i ukazuje na nespornu potrebu da djecu upoznamo s mehanizmima zaštite njihovih prava i potaknemo ih da potraže svoju zaštitu.
Pravobraniteljicu posebno zabrinjava činjenica da gotovo 50% preporuka Ureda nije prihvaćeno, što može negativno utjecati na kvalitetu života djece. U 2018. Ured pravobranitelja za djecu izradio je 125 pojedinačnih prijedloga u postupcima donošenja ili izmjena 35 propisa od čega je prihvaćeno ili djelomično prihvaćeno svega 22%.
U zaprimljenim prijavama i dalje prvo mjesto zauzimaju osobna prava djece koja u najvećoj mjeri uključuju povredu prava djece tijekom visokokonfliktnih razvoda. Drugo mjesto u protekloj godini ponovo zauzimaju povrede prava djece u sustavu odgoja i obrazovanja dok je nasilje nad djecom treće po rangu narušavanje dječjih prava.
Ostvarivanje prava na odgovarajuću zdravstvenu skrb postaje sve zahtjevnije za roditelje i skrbnike, osobito za roditelje koji žive na rubu siromaštva, ali i udaljeni od kvalitetnih zdravstvenih usluga. U odnosu na zdravstvena prava djece, prijave i obavijesti koje su dobivali odnosile su se na nezadovoljstvo roditelja načinom komunikacije i odnosom zdravstvenih radnika prema njima i djeci, na zaštitu mentalnog zdravlja djece i zaštitu zdravlja djece s TUR, zaštitu prava djece koja boluju od kroničnih bolesti te djece stranaca s privremenim boravkom u Hrvatskoj. Dostupnost zdravstvenih usluga djeci je također otežana zbog nepostojanja određenih stručnjaka u mjestu stanovanja djeteta, udaljenosti zdravstvene ustanove od mjesta stanovanja te dugog čekanja na ostvarivanje određene zdravstvene usluge. Neravnomjerna dostupnost usluga za djecu i obitelji po županijama, gradovima i općinama stvara velike razlike među djecom, već od početka života. Tu su osobito zakinuta djeca s neurorazvojnim rizicima i teškoćama u razvoju kojima najčešće nisu dostupne usluge koje podržavaju njihove potrebe i razvoj u najkritičnijim trenutcima života. I nadalje, u ovom području zaštite dječjih prava prevladavaju prijave koje se odnose na odbijanje roditelja da cijepe dijete.
U raspravi, članovi Odbora ponovno su ukazali na stav Odbora o nužnosti cijepljenja, što je i u skladu s pravom djeteta na zdravstvenu zaštitu prema najvišim zdravstvenim standardima, sukladno članku 24. Konvencije o pravima djeteta. Govoreći o zdravstvenoj zaštiti djece, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je nužno intenzivirati osvješćivanje javnosti o potrebi cijepljenja protiv infekcije humanim papiloma virusom (HPV) kao mjere prevencije raka vrata maternice.
Također, posebno su se osvrnuli na probleme i stanje u udomiteljstvu, ukazujući na pitanje skrbništva, koje je prema njihovu mišljenju potrebno ponovno aktualizirati.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.