Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici održanoj 18. siječnja 2017. raspravljao je o Prijedlogu zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. prosinca 2016. Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula potrebu poboljšanja dosadašnjeg zakonodavnog okvira zaštite od nasilja u obitelji i njegova usklađivanja sa novima Kaznenim zakonom i međunarodnim dokumentima, posebice s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 29. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (Direktiva o pravima žrtava) te praksom Europskog suda za ljudska prava.
U raspravi članovi Odbora podržali su nova zakonodavna rješenja s obzirom na postojeći Zakon koja propisuju snažnije mehanizme zaštite od nasilja u obitelji. Pohvaljena su zakonodavna rješenja kojima se sveobuhvatno uređuju prava žrtava nasilja u obitelji. Propisivanjem kataloga prava žrtava nasilja u obitelji ojačati će se njihova procesnopravna pozicija, omogućiti im aktivno sudjelovanje u postupovnim radnjama koje nadležna tijela poduzimaju radi njihove zaštite i sankcioniranja počinitelja te spriječiti njihova traumatizacija i sekundarna viktimizacija u postupku.
Tijekom rasprave posebno je ukazano na važnost zaštite osoba starije životne dobi kao i osoba s invaliditetom, koje svakako predstavljaju najranjiviju skupinu našeg društva te im je potrebna posebna pažnja i zaštita. S tim u vezi predloženo je da se u čl. 10., kao jedan od oblika nasilja, uvrsti i grubo zanemarivanje starijih osoba. S takvim rješenjima složila se u raspravi i zamjenica pučke pravobraniteljice, istaknuvši kako nebriga o starijima i osobama s invaliditetom kao i nebriga o djeci, prelazi u nasilje.
Pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je potrebno osigurati pružanje usluga socijalne skrbi u vlastitom domu osobama starije dobi koja su žrtve obiteljskog nasilja (u čl. 6). Ujedno, mišljenja su da je potrebno obvezati sve navedene osobe i službe koje imaju obvezu prijavljivanja počinjenog nasilja policiji i državnom odvjetništvu, da o prijavi obavijeste i žrtve nasilja ( čl. 7).
U raspravi prisutni su se složili da je za očekivati kako će prenesena nadležnost na Ministarstvo pravosuđa bolje odgovarati eventualnoj potrebi brže i efikasnije izmjene i dopune zakonodavnog okvira za sprječavanje nasilja u obitelji, kad i ako to budu zahtijevale praksa ili društvene okolnosti.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.