Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 91. sjednici Odbora održanoj 26. veljače 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 597, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 6. ožujka 2019. godine.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor nije raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, što je predstavnik predlagatelja uvodno i naveo.
Predlagatelj predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku zbog osobito opravdanih razloga, s obzirom na to da se predloženim Zakonom regulira vrlo osjetljiva materija, koja je važećim propisom nedorečena. Važeći propis nije u potpunosti primjenjiv u praksi budući jer propisuje institute i pojmove koji su izvan ustavnog pravnog poretka već duži niz godina (zdravstvene organizacije udruženog rada, kazne u dinarima) polazeći od utvrđenja da isti nije usklađen s Ustavom te je potreban suvremeni zakonodavni okvir. S tim u vezi naveo je rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske od 21. veljače 2017., u kojemu se navodi da se nalaže Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon.
Predloženi Zakon, prema njegovu mišljenju, na suvremeniji i kvalitetniji način štiti pravo žene na privatnost i samoodređenje, medicinska usluga prekida trudnoće postaje besplatna i samim time dostupna svim kategorijama žena, uvodi se savjetovanje s ginekologom, daje se izbor između pružatelja usluga, izbor između medikamentoznog i kirurškog pobačaja, pruža se veća mogućnost prevencije neželjene trudnoće edukacijom i besplatnom kontracepcijom. Intencija Zakona je da pobačaj bude legalan, dostupan i besplatan, istaknuo je u svom izlaganju.
U raspravi je istaknuto mišljenje kako je, unatoč pojedinim nedostacima u zakonskim rješenjima u vezi s medicinskim postupkom prekida trudnoće u Republici Hrvatskoj te u odnosu na neke druge zemlje u okruženju, ali i u odnosu na zahtjeve pojedinih udruga za potpunom zabranom pobačaja, ovo područje ipak regulirano na prihvatljiv način. Upućena je kritika nadležnom ministarstvu što, sukladno navedenom rješenju Ustavnog suda RH, nije izradilo novi Zakon. Također je istaknuto mišljenje kako je predloženi Zakon trebao proći širu raspravu. S tim u vezi, mišljenja su da je trebalo drukčije definirati i regulirati problem priziva savjesti, odnosno onemogućavanja pristupa pobačaju u nekim bolnicama. Priziv savjesti reguliran je Ustavom RH, Zakonom o liječništvu i UN-ovom Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Zdravstvene ustanove dužne su osigurati dostupnost medicinskog prekida trudnoće te ukoliko nemaju ginekologa u svojoj ustanovi, uslugu trebaju osigurati sklapanjem ugovora s vanjskim djelatnicima.
Pojedini članovi Odbora nisu se složili s tvrdnjama o nedostupnosti kontracepcije, međutim smatraju da treba više ulagati u savjetovanje i educiranje, pogotovo mladih, jer je svaki prekid trudnoće za ženu traumatično iskustvo.
Predstavnik predlagatelja na kraju rasprave upozorio je na potrebu uvođenja, kao obveznog predmeta u svim školama, zdravstvenog odgoja te ukazivanja na odgovorno spolno ponašanje.
Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (2 „za“, 5 „protiv“ i 2 „suzdržana) nije podržao ZAKON O MEDICINSKOM POSTUPKU PREKIDA TRUDNOĆE, P. Z. br. 597
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Ines Strenja, dr. med.