Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 23. (tematskoj) sjednici, održanoj 20. rujna 2017., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. srpnja 2017. Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju izneseni su prijedlozi i rješenja kojima bi se poboljšao zakonodavni okvir za lakše uključivanje osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije i njihovo zapošljavanje. Razlozi za izmjene i dopune važećeg Zakona ogledaju se u potrebi otklanjanja i ispravljanja određenih nedostataka i nejasnoća uočenih tijekom njegove primjene. Kako bi se ubrzalo i olakšalo uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije, predlaže se njihovo izravno upućivanje u centre za profesionalnu rehabilitaciju na rehabilitacijsku procjenu, bez potrebe prethodnog vještačenja kako je to predviđeno važećim Zakonom. Do sada su osobe s invaliditetom prvo morale proći postupak vještačenja, a tek je potom odlukom vještaka bila upućena na rehabilitacijsku procjenu u centar za profesionalnu rehabilitaciju, što je znatno usporavalo njezino uključivanje na tržište rada. Predloženim izmjenama omogućuje se izravno upućivanje osoba s invaliditetom u centre za profesionalnu rehabilitaciju, a na temelju rezultata rehabilitacijske procjene savjetnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobit će sve informacije potrebne u svrhu pripreme osoba s invaliditetom za zapošljavanje.
Također, proširuje se krug naručitelja usluge profesionalne rehabilitacije i na Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te se pojednostavnjuje i ubrzava procedura obavljanja osnivačkih prava i dužnosti nad centrima za profesionalnu rehabilitaciju tako da ubuduće osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavlja Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. U raspravi je pohvaljeno preciziranje i proširivanje pojma „razumne prilagodbe“, koja se više ne odnosi samo na osiguranje tehničkih uvjeta na radnome mjestu već i na provođenje natječajnog postupka, testiranja ili intervjua.
Članovi Odbora posebno su pohvalili donošenje ovih zakonskih izmjena i dopuna s obzirom na dosadašnje postojanje brojnih problema koji su proizlazili iz načina i kvalitete vještačenja. Dosadašnje primjedbe odnosile su se na neujednačenost procjena, nepotrebnih višekratnih vještačenja u slučajevima ostvarivanja više prava iz različitih sustava, kadrovskoj potkapacitiranosti, informatičkoj nepovezanosti, prostornoj nepristupačnosti te nepovezanosti i neusklađenosti zakona i podzakonskih akata što je u konačnici vodilo k nepravodobnosti postupka u ostvarivanja prava zajamčenih pozitivnim zakonskim propisima.
Istaknuta je važnost kontinuirane edukacije stručnjaka koji obavljaju vještačenja, kako bi vještačenja bila što stručnija, objektivnija i ujednačenija. Sustav vještačenja potrebno je unaprijediti kako bi bio protočan, učinkovit, visoko profesionalan i u funkciji bržeg ostvarivanja temeljnih prava građana.
Ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom potvrdila je postojanje dosadašnjih problema u radu sektora za vještačenje te je naglasila da su oni nastali zbog nepravodobnog osiguranja uvjeta potrebnih za rad. Sada su stvoreni adekvatni uvjeti, ispravljaju se nedostaci, krenuo je sustavni pristup edukacije vještaka te je prvi put vještačenje neovisno.
Raspravljano je i o reguliranju statusa radnih asistenata, asistenata u nastavi i asistenata u kući za osobe s invaliditetom čiji bi se status uskoro trebao regulirati podzakonskim aktima, a utvrđena je i potreba što skorijeg usklađivanja predmetnog Zakona sa Zakonom o radu, kao i s drugim relevantnim zakonima.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i članovi Odbora složili su se da je ovaj Zakon jedan od najvažnijih zakona za osobe s invaliditetom te su pozdravili njegove izmjene koje su, kako je istaknuto, rezultat dobre suradnje predsjednika Vlade, resornih ministarstava i udruga osoba s invaliditetom.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (12 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka
1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
2.Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.