Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 5. srpnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odboru su dostavili pisane primjedbe na navedeni akt: Koordinacija hrvatske obiteljske medicine, Hrvatska liječnička komora, Udruga hrvatskih pacijenata i Hrvatska komora zdravstvenih radnika.
Ministar zdravstva u uvodnom je izlaganju istaknuo razloge za donošenje Prijedloga zakona koji proističu iz potrebe izrade adekvatnog normativnog okvira za provedbu programskih ciljeva na području reorganizacije sustava zdravstvene zaštite, kako bi se osigurao moderan i financijski održiv zdravstveni sustav koji bi građanima osigurao kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu.
Kako je istaknuo, Prijedlogom zakona uvodi se načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije, unapređuje se primarna zdravstvena zaštita na način da se redefinira status i pozicija doma zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite, jasnije se zakonski određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija), uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, uvode se usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.
U raspravi pohvaljena su rješenja kojima se uređuje područje zdravstvenog turizma, pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti, uvođenje mobilnih ordinacija, uvođenje nacionalne bolnice te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate rada radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost pružanjem zdravstvene zaštite u procesu dijagnostike i liječenja ili sudjelovanjem u dijelu zdravstvene zaštite obavljanjem dijagnostičkih, odnosno terapijskih postupaka. Pohvaljeno je i uvođenje dežurstva u djelatnost obiteljske (opće) medicine te plan specijalizacija.
Najčešće primjedbe u raspravi odnosile su se na slobodu izbora obiteljskih i drugih liječnika u Primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ), kojima bi se trebala dati sloboda izbora žele li biti zaposlenici doma zdravlja ili voditi ordinaciju samostalno u ugovoru sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Time bi se, prema njihovom mišljenju, ukinula diskriminacije pri zapošljavanju liječnika. Također je zatražena mogućnost prijenosa ordinacija PZZ na mlade liječnike te omogućavanje dobivanja specijalizacije mladim liječnicima odmah nakon završavanja Medicinskog fakulteta. Ovim mjerama bi se, kako su istaknuli, zaustavilo iseljavanje zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske, omogućio kontinuitet zdravstvene zaštite pacijenata te zadržala radna mjesta. S tim u vezi iznesene su primjedbe na čl. 103. stavak 3. i 4.
Vezano uz specijalizacije, smatraju da se ne bi trebalo u ugovorima o međusobnim pravima i obvezama propisivati nikakva obveza rada nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita te predlažu brisati dio stavka koji propisuje obvezu nadoknade dodatne naknade u iznosu jedne proračunske osnovice po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. Predlažu unijeti i novi članak koji će izričito propisivati obvezu zdravstvenih ustanova da specijalizantima i specijalistima ponude sklapanje izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama, sukladno novoutvrđenom sadržaju ugovora, propisanim ovim Zakonom.
Predstavnici Hrvatske udruge bolničkih liječnika iznijeli su primjedbe koje su se odnosile na uređenje bolničkog sustava u novom zakonskom prijedlogu, koji je prema njihovom mišljenju zanemaren te su istaknuli problem prekovremenog rada koji bi se trebao konačno regulirati.
Na kraju rasprave svi su se složili da je Hrvatskoj potreban i javan i privatan sustav zdravstvene zaštite kojemu je na prvom mjestu dostupnost zdravstvene zaštite, posebno u ruralnim i otočkim područjima te ujedno i stimuliranje i zadržavanje mladih liječnika u zdravstvenom sustavu.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom glasova (5 „za“, 3 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili su predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Ines Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.