9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 32. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, prvo čitanje, P.Z. br. 805, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je dosadašnja primjena Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu  pokazala  značajne probleme i nedostatke. U namjeri donošenja rješenja kojima bi se ispravili uočeni nedostaci Zakona iz 2010. godine i omogućilo jednostavnije upravljanje i raspolaganje turističkim zemljištem i kampovima, izrađen je novi Prijedlog zakona kako bi se trajno riješili imovinskopravni odnosi i vlasništvo na neprocijenjenom građevinskom zemljištu (turističko zemljište, zemljište u kampovima i ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište).
 
Članovi Odbora u raspravi su istakli da su niz godina upozoravali na dosadašnji Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu i značajne nedostatke u primjeni tog zakona, što je dovelo do ne rješavanja niza pitanja vezanih za neprocijenjeno građevinsko zemljište, odnosno turističko zemljište, zemljište u kampovima i ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište.
Smatraju dobrim da je napokon izrađen i upućen u saborsku proceduru novi Prijedlog  zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji bi trebao omogućiti daljnji razvoj turizma i stvaranja novih vrijednosti u turističkom sektoru. 
Međutim pored nekih dobrih rješenja ovaj Prijedlog zakona ima i bitnih nedostataka koje je potrebno promijeniti do drugog čitanja.  Prije svega pitanje  okolnog zemljišta za koje neće biti zainteresirana hotelska poduzeća, odnosno ona neizgrađena zemljišta koja neće biti u geodetskom eleboratu, odnosno redovitoj upotrebi tih građevina. Zašto zakon predlaže da vlasnik tih zemljišta postaje država a ne jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi, smatramo da ono treba biti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.  Drugi bitan prigovor na ovaj Prijedlog   zakona je  na članak 21. stavak 3. kojim se ekonomske isplativosti za početni iznos jedinične cijene zakupnine kampa za  Istarsku i Primorsko goransku županiju određuje koficijentom 1. Smatramo da sve županije trebaju biti u istom rangu, osim kampova na otocima i kontinentalnom dijelu Stoga je potrebno smanjiti taj koficijent na rzinu drugih županija. Također nije dobro rješenje u člancima koji propisuju podjelu sredstava ostvarenih od zakupa i prodaje turističkog zemljišta i zakupa i prodaje dijela zemljišta u kampovima. Smatramo da taj omjer  podjele treba biti veći u korist jedinica lokalne i područne  (regionalne) samouprave, a manji u korist državnog proračuna. Postavljeno je i pitanje načina obračuna razlike koncesijske naknade na turističkom zemljištu u kampovima i zašto se uvodi indeks razvijenosti gradova i općina kod formule za izračun.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći  

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 
    
                    

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
Tulio Demetlika
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 31. sjednici održanoj 12. studenoga 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31.listopada 2019. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula da se  predlaže donošenje izmjena Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi radi osiguranja kontinuiteta u obavljanju poslova vezanih za rad na provedbi projekta koji se financiraju iz fondova ili programa Europske unije, koji su u javnom interesu odnosno interesu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave a koji se provode u trajanju dužem od 12 mjeseci. Također se predlaže usklađivanje odredbi ovog Zakona važećim zakonskim propisima. 

Članovi Odbora u raspravi su istaknuli da ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona predstavlja usklađivanje s drugim važećim zakonskim aktima.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je jednoglasno odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 30. sjednici održanoj 6. studenoga 2020. godine, raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcije za 2021. i 2022. godinu, te Prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcije planova za 2021. i 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada  2019. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je, da su planirani rashodi u iznosu od 147,3  milijardi kuna, što je  5,0%  ili 7 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. Planirani prihodi su u iznosu od 145,1 milijarde kuna, dok planirani manjak Državnog proračuna za 2020. godinu iznosi 2,2  milijarde kuna ili 0,5% bruto domaćeg proizvoda.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da predloženi državni proračun za iduću godinu predstavlja značajno povećanje u odnosu na 2019. godinu, međutim to povećanje nema vidljivu razvojnu komponentu već su povećani rashodi za mirovine, zaposlenje i demografiju. Posebno je naglašeno od članova Odbora da svaka porezna reforma uzima značajne proračunske prihode jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te da djelomične i vremenski ograničene financijske kompenzacije nisu rješenje za stabilno financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Svi ti procesi imaju za rezultat da gradovi i općine imaju značajne poteškoće u planiranju svojih proračuna osobito kad se radi o planiranju većih razvojnih projekata.

Stoga članovi Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog smatraju potrebnim pristupiti reorganizaciji financiranja jedinica lokalne samouprave, odnosno izradi novog modela financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i redefiniranju ovlasti i organizacije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kako bi se  uistinu  postigao glavni cilj, a to je njihova puna financijska i funkcionalna decentralizacija. Time bi imali jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su na usluzi građana i gospodarskog razvoja lokalne zajednice. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022.godinu
- Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz  za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 30. sjednici održanoj 6. studenoga 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 791, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada  2020. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula da Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu propisuje način isplate financijskih sredstava jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za preuzete djelatnike ureda državne uprave i financijska sredstva za kompenzaciju, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.
 
U raspravi članova Odbora zatraženo je pojašnjenje odredbi Zakona kojima se reguliraju načini i visina davanja jamstava Vlade Republike Hrvatske.  

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 27. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da su potrebne  izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u dijelu kojim je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave kojima će se pojedini poslovi državne uprave povjeriti županijama, osim poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji će se, ovisno o upravnom području, staviti u nadležnost tijela državne uprave te također, 2 odgovarajuće izmjene zakona kojima se propisuju određene ovlast i zadaće. Stoga se ovim Zakonom usklađuju pitanja vezana uz obavljanje povjerenih poslova državne uprave – nadležnost upravnih tijela za obavljanje povjerenih poslova, odgovornost za obavljanje povjerenih poslova, rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju.

Članovi Odbora u raspravi su istaknuli potrebu decentralizacije poslova Ureda državne uprave na županije. Kada govorimo o decentralizaciji moramo biti svjesni da pored prenošenja ovlasti i zaduženja našim jedinicama regionalne i lokalne samouprave moramo također dati i veću financijsku neovisnost, odnosno pored funkcionalne decentralizacije moramo provesti i financijsku decentralizaciju, što nažalost još uvijek nije tako, već smo zadnjih godina nizom zakonskih izmjena i ostali bez dijela financijskih sredstava. Smatramo da je trebalo izmjenom zakonskih propisa omogućiti županijama stalne prihode za prenesene ovlasti, a ne da se ti prigodi doznačuju iz Državnog proračuna. Istaknuto je i pitanje decentralizacije upravljanja i ostvarivanja prihoda od prirodnih resursa , kao što su vode, šume, rude i td.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 27. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da su potrebne  izmjene Zakona o Gradu Zagrebu u dijelu kojim je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave, obavljanje povjerenih poslova državne uprave od strane upravnih tijela županija, odnosno Grada Zagreba te odgovarajuće izmjene zakona budući da se više ne ustrojavaju uredi državne uprave u županijama, slijedom čega se ne utvrđuje ni podjela tijela državne uprave na središnja i prvostupanjska tijela državne uprave. Ciljevi koji će proizaći iz novih rješenja utvrđenih ovim Zakonom usmjereni su na ujednačavanje sustava u obavljanju poslova državne uprave povjerenih Gradu Zagrebu.

Članovi Odbora u raspravi su istaknuli potrebu decentralizacije poslova Ureda državne uprave na županije. Naglašeno je da ove izmjene Zakona o Gradu Zagrebu predstavljaju usklađivanje s Zakonom o sustavu državne uprave kojim se ovlasti ureda državne uprave prenose i na županije. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese  

Zakon o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 17. lipnja 2019. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o sustavu državne uprave, drugo čitanje čitanje, P.Z. br. 617, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2019. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se ovim Zakonom značajno smanjiti broj državnih dužnosnika, odnosno da će upravnim organizacijama u sastavu ministarstva umjesto pomoćnika ministra upravljati rukovodeći državni službenici.

Posebno je istaknuto da se ovim prijedlogom Zakona o sustavu državne uprave razrađuju i opća pravila za povjeravanje poslova ureda državne uprave jedinicama područne samouprave. Također je Zakonom otvorena mogućnost uspostave jedinstvenih upravnih mjesta u gradovima.     

Članovi Odbora u raspravi su istaknuli potrebu decentralizacije poslova Ureda državne uprave na županije. Međutim upozorili su na niz pitanja za koja nisu ponuđena rješenja ni u ovom Konačnom prijedlogu zakona o sustavu državne uprave. Posebno ističu pitanje financiranja službenika koje preuzimaju županije. Smatraju da bi kvalitetnije i dugotrajnije rješenje navedenog pitanja bio da se financijska sredstva za preuzete službenike i namještenike osiguraju povećavanjem izvornih prihoda županija, a ne dotacijama iz Državnog proračuna. Upozoreno je i da bi adekvatnije rješenje bilo da su se poslovi umjesto povjeravanja trajno prenijeli na županije. Time bi osigurali stvarnu administrativnu i fiskalnu decentralizaciju. Također nije riješeno pitanje razlike plaće sadašnjih djelatnika Ureda državne uprave i plaća djelatnika županija koja je značajno viša, tko će platiti tu razliku, opet će biti na teret županijskih proračuna. Pitanje i ukupnog broja djelatnika koji će se preuzimati također nije još utvrđeno. Navedeno je da za ovaj Zakon ne postoji konsenzus što će imati za posljedicu njegovu izmjenu prilikom svake promjene centralne vlasti.   

Naglašeno je da decentralizacija mora imati za cilj jačanje administrativnih i financijskih kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jačanje autonomije u planiranju, financiranju i pružanju javnih usluga na lokalnoj razini, te jačanje lokalne demokracije i povećanja donošenja odluka na lokalnoj razini.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da  d o n e s e 

Zakon o sustavu državne uprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 25. sjednici održanoj 11. travnja 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o sustavu državne uprave, prvo čitanje, P.Z. br. 617, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su opće odredbe ovoga Zakona formulirane kao pozitivne smjernice za sadržaj posebnih zakona i drugih propisa koji razrađuju pojedine elemente sustava državne uprave. U odnosu na dosadašnje uređenje, pored općih pravila o ustrojavanju i djelokrugu tijela državne uprave te utvrđivanja okvira za povjeravanje poslova državne uprave, ovim odredbama utvrđuju se svrha sustava državne uprave (osiguranje zakonitog, svrhovitog, djelotvornog i učinkovitog obavljanja poslova državne uprave), opća pravila za utvrđivanje stvarne i mjesne nadležnosti i rješavanje sukoba nadležnosti te načela međusobne suradnje, jednostavnosti i razmjernosti u obavljaju poslova državne uprave. 

Posebno je istaknuto da se ovim prijedlogom Zakona o sustavu državne uprave omogućuje prijenos poslova Ureda državne uprave na županije.   

Članovi Odbora u raspravi su istaknuli potrebu decentralizacije poslova Ureda državne uprave na županije. Međutim upozorili su na niz pitanja koje je potrebno riješiti u procesu prenošenja tih poslova na županije. Smatraju da pitanje financiranja službenika koje preuzimaju županije nije ovim prijedlogom zakona riješeno, te da financijska sredstva za preuzete službenike i namještenike treba osigurati iz izvornih prihoda financiranja županijama po porastu poreznih stopa, a ne dotacijama iz Državnog proračuna. Posebno je naglašeno i pitanje povjeravanja ili prenošenja poslova, pitanje u kojem se roku moraju preuzeti službenici i namještenici, kome odgovaraju za svoje poslove rukovodeći službenici županu ili ministru, tko delegira poslove, pitanje uloge župana i županijske skupštine u procesu prenošenja poslova Ureda državne uprave, tko je zadužen za službenike i namještenike koji budu višak i ostanu neraspoređeni na radno mjesto. Također je posebno navedeno da se predviđa izmjena i dopuna trideset zakonskih akata kako bi se proveo proces prenošenja ovlasti. Međutim, nije jasno hoće li izmjena ići u paketu ili će se parcijalno provoditi izmjena tih akata što će rezultirati i parcijalnim prenošenjem ovlasti i preuzimanjem službenika. 
 
Predsjednik Odbora pored navedenog je naglasio da se uvijek zalagao i postavljao pitanje što je s decentralizacijom, kada će ona zaista započeti. 

Kada govorimo o decentralizaciji moramo biti svjesni da pored prenošenja ovlasti i zaduženja našim jedinicama regionalne i lokalne samouprave moramo također dati i veću financijsku neovisnost, odnosno pored funkcionalne decentralizacije moramo provesti i financijsku  decentralizaciju, što nažalost još uvijek nije tako, već smo zadnjih godina nizom zakonskih izmjena i ostali bez dijela financijskih sredstava. Stoga se nadam da će ova decentralizacija ureda državne uprave, pratiti i decentralizacija financijskih sredstava. 

 Želim istaknuti da decentralizacija mora imati za cilj jačanje administrativnih i financijskih kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jačanje autonomije u planiranju, financiranju i pružanju javnih usluga na lokalnoj razini, te jačanje lokalne demokracije i povećanja donošenja odluka na lokalnoj razini.

Članovi Odbora jednoglasno su istaknuli zaključak kojim se traži od predlagatelja da do završetka procesa prenošenja poslova ureda državne uprave na županije osigura financiranje istih povećavanjem izvornih prihoda županija, a ne dotacijama iz Državnog proračuna. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sustavu državne uprave

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 22. sjednici održanoj 12. prosinca 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima, drugo čitanje, P.Z. br. 412, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je osnovne razlike Prijedloga zakona u odnosu na Konačni prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima. U članku 7. definirani su kriteriji prema kojima se utvrđuje status brdsko-planinskih područja, članak 20. je dorađen mjerama te je dodan novi članak 24. u kojemu se podupiru djelatnosti od značaja za razvoj brdsko-planinskih područja. Također  se uvodi "Gorska iskaznica'' kao sredstvo autentikacije za pristup sustavu prava, povlastica i mjera stanovnika sa brdsko-planinskog područja te prava koje se ostvaruju imateljima iste. 

     U raspravi članovi Odbora istaknuli su da je ovaj Konačni prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima  i dalje vrlo općenit i deklarativan te da ne nudi konkretna rješenja za brdsko planinska područja. Istaknuto je da Zakon ne sadrži poticaje i olakšice za gospodarski razvoj  brdsko planinskih područja, nisu data  rješenja za zdravstvenu službu, za školstvo, za putnički prijevoz, za socijalnu skrb, te demografsku obnovu  brdsko planinskih područja. Smatraju da su predviđena financijska sredstva uistinu nedostatna ako se zaista želi pomoći brdsko planinskim područjima.
Istaknuto je i mišljenje da je ovaj Zakona dio paketa zakonskih rješenja kojima se omogućuje adekvatniji razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u  brdsko planinskim područjima.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova   ( 6 glasova „za“ i  2 glasa „suzdržana“ )    odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e  

Zakon o brdsko-planinskim područjima,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
                            
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 22. sjednici održanoj 12. prosinca 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o potpomognutima područjima, drugo čitanje, P.Z. br. 410, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Prijedlogom zakona predviđeno je donošenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, kojim će se utvrditi konkretne mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja. 
    
    Članovi Odbora u raspravi su istaknuli da ovaj  Konačni prijedlog zakona ne nudi konkretne mjere, te da se svodi na Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja koji se tek treba izraditi i donijeti. Smatraju da su predviđena financijska sredstva zaista mala  jer će se ovaj Zakon primjenjivati na veliki broj jedinicama lokalne samouprave  i zaista neće moći utjecati na značajniji razvoj gradova i općina na potpomognutima područjima.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova  (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ ) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e 

Zakon o potpomognutima područjima
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 
    

                    
PREDSJEDNIK ODBORA
                            
Tulio Demetlika
 

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je osnovne razlike Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora i Konačnog prijedloga u koji su uvrštene odredbe kojima se primjena ovog zakona odnosi i na poslovne prostore u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave što je Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora i predlagao. 

Zakonom će se urediti i pitanje prodaje poslovnih prostora. Određuje se da se poslovni prostor može prodati isključivo zakupniku, ne više i korisniku bez ugovora o zakupu, koji ima sklopljen ugovor o zakupu, te koji uredno ispunjava sve obveze iz ugovora o zakupu i druge financijske obveze prema Republici Hrvatskoj i jedinici lokalne  samouprave, te se propisuju  i kriteriji koji određuju koji se poslovni prostori neće prodavati.
 
Članovi Odbora u raspravi su naglasili dobrim rješenjem  da je predlagatelj prihvatio da izmjene i  dopune  Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora  i da sadrži odredbe o poslovnim prostorima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.  Međutim istaknuli su da je potrebno izmijeniti u članku 5. stavku 3. dio odredbe koja govori o ekonomskoj opravdanosti kada se radi o zakupu poslovnog prostora. Smatraju nužnim omogućiti opstanak onih deficitarnih obrtničkih zanimanja koja nedostaju u određenoj lokalnoj jedinici, te da moraju postojati i drugi kriteriji osim ekonomske opravdanosti.   Također je postavljeno pitanje ulaganja u poslovne prostore dosadašnjeg zakupca, pitanje objave natječaja i obavijesti jedinice lokalne samouprave o objavi, pitanje statusne promjene obrta u dioničko društvo. Članovi Odbora i predstavnici predlagatelja suglasili su se da Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora podnese amandmane na ovaj Konačni prijedlog zakona.
 
Posebno je istaknuto da nažalost i ove izmjene i dopune   Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora nisu predvidjele i ponudile decentralizaciju poslovnih prostora u vlasništvo države. Trebalo je omogućiti jedinicama lokalne samouprave da one raspolažu i raspisuju natječaje za te poslovne prostore jer one uistinu nabolje znaju što je potrebno njihovoj lokalnoj zajednici. Navedenim bi ujedno rasteretili nadležno ministarstvo tih administrativnih poslova i omogućili efikasnije aktiviranje poslovnih prostora u lokalnoj zajednici. Postavljeno je i pitanje financijskih sredstava od prodaje tih državnih poslovnih prostora, te istaknuto mišljenje da je dio sredstava od prodaje trebao pripasti jedinicama  lokalne samouprave jer su one te koje su održavale i gradile infrastrukturu tim poslovnim prostorima.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je jednoglasno  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da d o n e s e

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora

uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I

Amandman na članak 5.

U članku 6. stavak 3. mijenja se i glasi:

„ (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Republika Hrvatska kao zakupodavac može dati pisanu ponudu za sklapanje novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme na rok od pet godina pod istim uvjetima (iznos mjesečne zakupnine, zakupnik…) kao u postojećem ugovoru o zakupu, kada je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupnine veći od najveće cijene zakupnine po odluci jedinice lokalne samouprave neovisno o djelatnosti isključivo zakupniku koji s Republikom Hrvatskom ima sklopljen ugovor o zakupu temeljem javnog natječaja i koji u potpunosti ispunjava obveze iz ugovora o zakupu, kada mu istječe takav ugovor o zakupu sklopljen temeljem javnog natječaja, a na njegov pisani zahtjev.“

Dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„ (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao zakupodavac može dati pisanu ponudu za sklapanje novog ugovora o zakupu na određeno vrijeme na rok od pet godina pod istim uvjetima (iznos mjesečne zakupnine, zakupnik…) kao u postojećem ugovoru o zakupu, kada je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupnine veći od cijene zakupnine po odluci jedinice lokalne samouprave za djelatnost koju zakupnik obavlja isključivo zakupniku koji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave ima sklopljen ugovor o zakupu temeljem javnog natječaja i koji u potpunosti ispunjava obveze iz ugovora o zakupu, kada mu istječe takav ugovor o zakupu sklopljen temeljem javnog natječaja, a na njegov pisani zahtjev.“

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza broja: „3.“ dodaju se riječi: „i  4.“.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. broj: „4.“ zamjenjuje se brojem: „5.“.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. iza broja: „3.“ dodaje se riječi: „ili 4.“.

Dosadašnji stavci 7. do 12. postaju stavci 8. do 13.

Obrazloženje

Ovim amandmanom stavak 3. se mijenja na način da dobivamo dva stavka kojim razdvajamo uvjete za produljenje sklapanja ugovora  o zakupu poslovnog prostora nakon njegovoga isteka posebno za Republiku Hrvatsku a posebno za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Time se za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave omogućuju i drugi kriteriji za produljenje ugovora o zakupu osim ekonomske opravdanosti čime se omogućuje opstanak onih deficitarnih obrtničkih zanimanja koja nedostaju u određenoj lokalnoj jedinici.
 U preostalim stavcima izvršili smo renumeraciju unutar stavaka i samih stavaka.

AMANDMAN II

Amandman na članak 6.

U članku 19. stavku 6. iza riječi: „poslovni prostor u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“ dodaju se riječi: „ suprotno odredbama ugovora o zakupu,“ a  zarez i riječi: „osim ako drugačije nije ugovoreno“ brišu se.

Obrazloženje

Ovom dopunom izvršili smo nomotehničku doradu.

AMANDMAN III

Amandman na članak 7.
 
U članku 33. stavku 4. iza riječi  „odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“   stavlja se zarez i dodaju se riječi:  „ u skladu s odredbama posebnog propisa koji uređuje lokalnu i regionalnu (područnu) samoupravu“.

Obrazloženje

Dopunjuje se stavak na način da tijelo koje donosi odluku o prodaji poslovnog prostora sukladno ovom Zakonu bude isto tijelo koje je propisano po posebnom propisu koji uređuje lokalnu i regionalnu (područnu) samoupravu.

AMANDMAN IV

Amandman na članak 15.

U članku 15. stavku 2. iza riječi: „prema Republici Hrvatskoj, „ dodaju se riječi: „odnosno prema jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, „.

Obrazloženje

Dopunjuje se stavak na način da se obuhvate i sve dospjele obveze prema jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 
    
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine, raspravio je Konačni  prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom  određuje da Središnji registar državne imovine vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji će   metodološki standardizirano i kontinuirano ažurirati evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države. Također se definira i obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveznici ne ispunjavaju svoje obveze.

  
Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je potrebno imati efikasnu i potpunu evidenciju cjelokupne imovine s kojim raspolaže država  ali i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druge pravne osobe kojoj su osnivači javna tijela. Upozorili su na potrebu usklađivanja stanja imovine u zemljišnim knjigama i katastra, te hitno digitalno povezivanje tih institucija kako bi se uskladilo stvarno stanje imovine. Također je upozoreno na nesređenost imovinsko-pravnih odnosa kod značajnog dijela imovine, osobito imovine koja je nekada bila društveno vlasništvo  i potrebu promjene pravnih propisa kako bi se ta problematika uspješnije rješavala. Postavljeno je i pitanje rokova i mogućnost poštivanje istih od strane dijela jedinica lokalne samouprave.
  

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je jednoglasno odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e

Zakon o Središnjem registru državne imovine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 
     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 20. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o otocima, prvo čitanje, P.Z. br. 413 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da Zakon uvodi novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka donošenjem Nacionalnog plana razvoja otoka i Otočnog godišnjeg programa na nacionalnoj razini, izradu Planova razvoja otoka ili otočne skupine na razini jedinica lokalne samouprave na otocima i sklapanje jedinstvenog Otočnog razvojnog sporazuma za područje otoka u najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave s ministarstvom nadležnim za otoke. Također je istaknuto da ovaj Zakon se donosi zbog jačanja postojećih i uvođenja novih mehanizama i rješenja za poticanje politike otočnog razvoja u skladu s općim ciljevima razvojne i gospodarske politike Republike Hrvatske i smjernicama odnosno odgovarajućim politikama na razini Europske unije.  
 
Članovi Odbora u raspravi naglasili da ovaj Prijedlog zakona predstavlja dobar model za razvoj otoka i unapređenje i olakšanje života i rada građana na otocima. Postavljeno je pitanje o odredbi koja govori o razvijenim otocima i njihovog neuvrštavanja u otočna prioritetna područja posebno u kontekstu povlačenja sredstava iz Eu fondova. Smatra se da otoke treba tretirati na način da moramo osigurati da i one razvijenije da nastave s svojim razvoje jer predstavljaju pokretač razvoja za  sve druge.       

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova  ( 6 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“ i 1 glas „protiv“)  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o otocima,
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA   
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 20. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima, prvo čitanje, P.Z. br. 412, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Prijedlogom Zakona predviđeno redefiniranje obuhvata brdsko-planinskih područja, donošenje Programa razvoja brdsko-planinskog područja, Programa „Hrvatski gorski proizvod“ čiji je cilj poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda tih područja, propisuje se korištenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave s ciljem smanjenja potrošnje resursa, onečišćenja okoliša, jačanja izvornog domaćeg proizvoda te zadržavanje stanovništva na brdsko-planinskim područjima. 
 
U raspravi su članovi Odbora istaknuli da je ovaj Prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima vrlo općenit i deklarativan te da ne nudi konkretna rješenja za brdsko planinska područja. Smatraju da je Prijedlog trebao ponuditi  i razraditi konkretne mjere i programa za brdsko planinska područja. Istaknuto je i pitanje zašto ovaj prijedlog zakona nije sastavni dio Zakona o regionalnom razvoju ili zašto nemamo jedinstveni Zakon o brdsko-planinskim i potpomognutim područjima. Smatraju da su predviđena godišnja financijska sredstva od 20 milijuna kuna uistinu mala, ako zaista želimo pomoći brdsko planinskim područjima u njihovome razvoju i opstanku stanovništva na tim područjima.

Članovi Odbora suglasili su da se u Prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima do drugog čitanja ugradi niz konkretnih mjera i programa za razvoj brdski - planinskih područja.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova   ( 5 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“ i 2 glasa „protiv“)    odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o brdsko-planinskim područjima,
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 20. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potpomognutima područjima, prvo čitanje, P.Z. br. 410, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Prijedlogom zakona predviđeno donošenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja, kojim će se utvrditi konkretne mjere i projekti za razvoj potpomognutih područja te se predviđa aktivnost Fonda za potpomognuta područja i naknada zbog zaštićenih područja prirode.
 
Članovi Odbora u raspravi su istaknuli da ovaj  Prijedlog zakona ne nudi konkretne mjere, te da se svodi na Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja koji se tek treba izraditi i donijeti.
Smatraju da je Prijedlog zakona o  potpomognutima područjima općenit i neodređen te da predlagatelj do drugog čitanja treba u Konačni prijedlog zakona ugraditi konkretne mjera i programe koji će omogućiti društveni i gospodarski razvoja potpomognutih područja.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je  ( 5 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“ i 2 glasa „protiv“)    .  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o potpomognutima područjima
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, prvo čitanje, P.Z. br. 411, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. srpnja 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je glavni cilj koji se želi postići donošenjem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uspostaviti učinkovit, efikasan i operativan sustav mjera i aktivnosti koji će rezultirati poticanjem povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima sukladno posebnom zakonu u Republici Hrvatskoj i područjima koja se u smislu ovoga Zakona smatraju područjima posebne državne skrbi što pridonosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja.
 
Članovi Odbora u raspravi su naveli da predloženi Zakon  o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima predstavlja značajno pojednostavljenje i pravno poboljšanje u odnosu na postojeći zakon. Nadaju se da će novi Zakon  o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima uistinu omogućiti svima onima koji prebivaju i koji žele doći na potpomognuta područja da riješe svoje stambeno pitanje. Smatraju dobrim rješenjem da osobe određene struke i zanimanja koje su zaposlene imaju pravo na stambeno zbrinjavanje na području jedinica lokalne samouprave na potpomognutom području, te bi takvo rješenje trebalo pravno propisati izmjenom Zakona o državnoj imovini i za ostala područja Republike Hrvatske. Time bi osigurali da naši gradovi i općine mogu lakše osigurati zapošljavanje kadrova deficitarnih zanimanja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu je  ( 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

            1. Prihvaća se Prijedlog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima,
            2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 19. sjednici održanoj 10. srpnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom  određuje da Središnji registar državne imovine vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji će metodološki standardizirano i kontinuirano ažurirati evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države. Također se definira i obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveznici ne ispunjavaju svoje obveze.

Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je potrebno da imamo efikasnu i potpunu evidenciju cjelokupne imovine s kojim raspolaže država  ali i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druge pravne osoba kojoj su osnivači javna tijela. Međutim istaknuli su pitanje provodljivosti navedenog Prijedloga zakona i stvarnog sređivanja stanja vlasništva i evidencije imovine.  Upozorili su na potrebu usklađivanja stanja imovine u zemljišnim knjigama i katastra, te hitno digitalno povezivanje tih institucija kako bi se uskladilo stvarno stanje imovine. Naglašeno je da ovaj Prijedlog zakona dodatno povećava obaveze gradova i općina i potrebu određenog prijelaznog razdoblja kao bi se mogli administrativno ekipirati jer ima lokalnih jedinica koje nemaju potrebne administrativne kapacitete i neće moći u zadanom roku ispuniti propisane obveze unosa podataka o imovini. Također je upozoreno na nesređenost imovinsko-pravnih odnosa kod značajnog dijela imovine, osobito imovine koja je nekada bila društveno vlasništvo  i potrebu promjene pravnih propisa kako bi se ta problematika uspješnije rješavala. Postavljeno je i pitanje kako evidentirati imovinu ograničenog roka trajanja te da li ulazi u registar. Istaknuto je pitanje i prekršajnih odredbi kojima se propisuju previsoke novčane kazne.                  

  
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“ )  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlogu zakona o Središnjem registru državne imovine

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 19. sjednici održanoj 10. srpnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom uređuje zabrana podzakupa poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i svakog drugog pravnog posla kojim se prostor u stvarnosti daje drugoj osobi na korištenje.
Zakonom će se urediti i pitanje prodaje poslovnih prostora. Određuje se da se poslovni prostor može prodati isključivo zakupniku, ne više i korisniku bez ugovora o zakupu, koji ima sklopljen ugovor o zakupu s Republikom Hrvatskom, koji uredno ispunjava sve obveze iz ugovora o zakupu i druge financijske obveze prema Republici Hrvatskoj, te se propisuju  i kriteriji koji određuju koji se poslovni prostori neće prodavati.
 
 
Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je potrebna izmjena i dopuna  pravnog uređenja prodaje i zakupa poslovnih prostora. Međutim istaknulo su da su  izmjene i dopune Zakona o zakupu i prodaji poslovnih prostora trebale obuhvatiti i  jedinice lokalne i područne (regionalne ) samouprave, a ne samo odredbe koje reguliraju poslovne prostore u vlasništvu države.

Članovi Odbora jednoglasno su donijeli zaključak kojim se traži od predlagatelja da do drugog  čitanja  Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora provedu konzultacije s Udrugom Gradova i Udrugom općina u Republici Hrvatskoj, vezano za potrebne dopune i izmjene navedenog Prijedloga zakona.  S navedenim zaključkom suglasili su se i predstavnici  predlagatelja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora.

  
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glasa „suzdržan“ )  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu  i kupoprodaji poslovnog prostora

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 18. sjednici održanoj 27. lipnja 2018. godine, raspravio je Konačni  prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 264, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je brojne značajne razlike ovog Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju koje su rezultat saborske rasprave. Posebno je istaknuo da je obavljanje komunalnih djelatnosti održavanja komunalne infrastrukture omogućava osiguranje građenja komunalne infrastrukture, održavanje dijela javnih cesta koje prolaze kroz naselje brisano je kao komunalna djelatnost, obavljanje dimnjačarskih poslova i održavanje građevina za odvodnju oborinskih voda određeno je kao komunalna djelatnost, propisano je da komunalni doprinos ne plaćaju jedinice lokalne samouprave na svom području te da se isti ne plaća za građenje i ozakonjenje vatrogasnih domova, vojnih građevina, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, nadzemnih i podzemnih produktovoda i vodova, te sportskih i dječjih igrališta. Nadalje, je bitna izmjena kojom se briše odredba kojom je bilo  zabranjeno trgovačkim društvima koja obavljaju komunalne djelatnosti istovremeno obavljanje tržišne gospodarske djelatnosti.  
 
Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da predloženi Konačni prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na prvo čitanje, te da je prihvaćena većina primjedbi koje su istaknuli u raspravi na Odboru u prvom čitanju.

Međutim, naglašeno je od članova Odbora da se ne slažu s odredbom kojom vojni objekti ne moraju plaćati komunalnu naknadu, također su iznesena neslaganja s odredbom koja propisuje da se rješenje o komunalnom doprinosu za skladištenje i građevinu namijenjenu proizvodnji donosi po pravomoćnosti uporabne dozvole, smatraju da se treba i u ovim slučajevima donositi po pravomoćnosti građevinske dozvole. Upozorili su na dvojbena predložena rješenja koeficijenta namjene, osobito vezano za poslovni prostor kada se djelatnost ne obavlja duže od  šest mjeseci i limitirani iznos za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti.  Postavljeno je i pitanje zašto  je onemogućeno vlastitom pogonu obavljanje komunalne djelatnosti na području druge jedinice lokalne samouprave, zašto ograničavati jedinice lokalne samouprave u sporazumnom dogovaranju u obavljanju određenih poslova.    

Na sjednici je jednoglasno prihvaćen i amandman Odbora na konačni prijedlog zakona, s kojim se suglasio i predstavnik predlagatelj zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ )  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e

Zakon o komunalnom gospodarstvu.

uz sljedeći amandman:
AMANDMAN I na članak 104.
U članku 104. stavku 1. točki 1.  riječ „izložen“ zamjenjuje se riječju  „vidljiv“.
Obrazloženje:
Navedenom izmjenom riječi „izložen“  s riječju „vidljiv“ preciznije određujemo u kojim se slučajevima donosi odluka o komunalnom redu i što ona sadrži. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 17. sjednici održanoj 8. svibnja 2018. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, drugo čitanje, P.Z.E. br. 256, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. travnja 2018. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni zakon kao zainteresirano radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konačni  prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske sadrži određene izmjene u odnosu na Prijedlog zakona, a koje se nastale kao rezultat uvažavanja stajališta iznesenih u raspravi  u Hrvatskom saboru. Posebno je bitna izmjena članka 69. u kojem su brisane odredbe koje propisuju obvezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave povrat financijskih sredstava koje su stekle temeljem pravnog posla raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članovi Odbora u raspravi su istaknuli da ovaj Konačni prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom sadrži određena poboljšanja budući da prihvaćen dio primjedbi i stajališta iznesenih u raspravi u prvom čitanju. Međutim,  naglašavaju da zakon nije ponudio rješenje sveobuhvatnog  pitanja decentralizacije državne imovine, odnosno jasnim propisivao veći stupanj decentralizacije. Posebno su istaknuli potrebu značajnog dijela imovine dati na upravljanje i raspolaganje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi ta imovina, odnosno provesti decentralizaciju imovine u vlasništvu države, što ovaj Konačni prijedlog zakona pored određenog iskoraka nije u osigurao. Osobito nije regulirao pitanje stanova i poslovnih prostora, te sve druge imovine koja nije od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, za koje smatraju da je potrebno dati na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave. Stoga je najavljeno da će Klubovi zastupnika razmotriti podnošenje amandmana kojima bi se omogućilo stanove i poslovne prostore staviti u funkciju svojih građana. Smatraju da se navedeno može omogućiti i bez prenošenja vlasništva, već se jedinicama lokalne samouprave može propisati upravljane.

U raspravi je postavljeno i pitanje kriterija za raspolaganje nekretninama u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade, kako bi dobili punu transparentnost u dodjeli navedenih nekretnina. Također je upozoreno na članak 8. koji propisuje obvezu jedinicama lokalne samouprave da su dužne u postupku izrade i donošenje prostornog plana dostaviti Ministarstvu državne imovine   odluku o izradi, što dodatno može usporiti provođenje postupka izrade prostornih planova, budući da nisu propisani rokovi očitovanja ministarstva.
Navedena je i primjedba da je ovaj zakon nije ponudio nikakva rješenja za nekretnine gdje se vode sporovi između jedinica lokalne samouprave i države, te mogućnost korištenja stanova za stanare koji će izgubiti status zaštićenih najmoprimaca.  

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e 

Zakona o upravljanju državnom imovinom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 15. sjednici održanoj 7. veljače 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu, prvo čitanje, P.Z. br. 264, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. prosinca 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom uređuju načela na kojima počiva komunalno gospodarstvo, vrste, organizacijski oblici, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i imovinskopravni status komunalne infrastrukture, komunalni red te komunalni doprinos i komunalna naknada kao najvažniji izvori financiranja komunalne infrastrukture.

Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da predloženi Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu sadrži niz nedorečenih i nelogičnih odredbi, te odredbi čija bi primjena  u praksi dodatno  zakomplicirala cijeli  postupak komunalnog gospodarstva za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno ovaj Prijedlog zakona mijenja  cijeli koncept rada, dovodi u pitanje opstanak komunalnih poduzeća i stvara  dodatni financijski trošak što   za gradove i općine ne može biti prihvatljivo.

Posebno je naglašeno neslaganje s odredbom članka 36. stavka 3. koja ograničava trgovačka društva  u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na način da ne može istovremeno obavljati drugu tržišnu gospodarsku djelatnost osim isključivo povjerene komunalne djelatnosti. Smatraju da se tom zabranom u obavljanju druge tržišne gospodarske djelatnosti stavlja to trgovačko društvo u neravnopravan i diskriminirajući položaj u odnosu na druga trgovačka društva koja obavljaju istu komunalnu djelatnost putem koncesije ili ugovora o povjeravanju poslova. Također ističu da bi takva primjena dovela do potrebe osnivanja novih trgovačkih društava, bujanje administracije i novih troškova za gradove i općine, a i vjerojatno više cijene usluga za građane.

Nužnim smatraju promjenu navedene odredba na način da komunalna poduzeća mogu i dalje obavljati i druge gospodarske djelatnosti. Budući da predlagatelj ove odredbe u ovom obliku argumentira usklađivanjem sa zakonodavstvom Europske unije, traži se konkretan odgovor kojim se točno Direktivama zabranjuje trgovačkim društvima obavljanje komunalne djelatnosti, te da li po tom pitanju postoji sudska praksa Europskog suda pravde.

U raspravi članova Odbora pored navedenog istaknute su posebno primjedbe na odredbe koje propisuju vrste komunalnih usluga te da iste trebaju biti i djelatnost odvoza i zbrinjavanja otpada, vodoopskrba i odvodnja, pogrebničke usluge, usluge dimnjačarstva, deratizacije i dezinfekcije. Navedeno je da  u odredbi o određivanju cijena komunalne usluge treba biti i sadržan iznos za održavanje i razvoj komunalne infrastrukture,  da treba drugačije urediti odredbe o odgovornosti za unutarnju infrastrukturu na način da to ne bude odgovornost jedinica lokalne samouprave, odredbi o cestama unutar naselja, odredbi o povratu komunalnog doprinosa, te odredbi o komunalnim redarima koje je potrebno opširnije definirati s obzirom na njihove ovlasti, a i u budućnosti razmotriti mogućnost izrade posebnog Zakon o komunalnim redarima.

Predlaže se predlagatelju ovoga Prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu da do drugog čitanja razmotri i ugradi u Konačni prijedlog zakona niz konkretnih prijedloga Udruge Gradova  i Hrvatske zajednice županija kako bi dobili Zakon o komunalnom gospodarstvu koji će uistinu biti provediv u praksi i koji neće smanjiti ovlasti jedinicama lokalne i područne ( regionalne) samouprave, time prihode i njihova financijska sredstva za rad, kako bi naše jedinice lokalne samouprave mogle nastaviti pružiti potpunu komunalnu uslugu  svojim građanima.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  je većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 256, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je dosadašnja primjena Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske pokazala  značajne probleme i nedostatke u postupanju s imovinom u vlasništvu države,  te je stoga Ministarstvo državne imovine pristupilo je izradi novog Zakona o upravljanju državnom imovinom  s ciljem efikasnijeg upravljana i raspolaganja.
 
Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je dosadašnja primjena Zakona o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske pokazala u praksi niz nedostatka u upravljanju s imovinom u vlasništvu RH, te je već godinama postojala potreba donošenja novog  Zakona o upravljanju državnom imovinom kako bi se osiguralo učinkovitije stavljanje državne imovine u gospodarsku i svaku drugu funkciju.  Posebno su istaknuli potrebu značajnog dijela imovine dati na upravljanje i raspolaganje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi ta imovina, odnosno provesti decentralizaciju imovine u vlasništvu države, što ovaj Prijedlog zakona pored određenog iskoraka nije u potpunosti osigurao. Osobito nije regulirao pitanje stanova i poslovnih prostora za koje smatraju da je potrebno dati na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave, te stoga predlažu predlagatelju da u Konačni prijedlog zakona ugradi odredbe koje će to omogućiti. Smatraju da se navedeno  može omogućiti i bez prenošenja vlasništva, već se jedinicama lokalne samouprave može propisati upravljanje, odnosno davanje prava da te stanove i poslovne prostore mogu staviti u funkciju svojih građana.   

Također je posebno naglašena potreba promjene i brisanje dijela odredbi u članku 68. Prijedloga zakona  koje propisuju obvezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave povrat koristi koje su stekle temeljem pravnog posla navedenog u istom članku.  Ističe se da ne možemo naše jedinice lokalne samouprave stavljati u teški financijski položaj, za nešto što su radili za dobrobit svoje lokalne zajednice i za što nije učinjena šteta,već su ista sredstva korištena za izgradnju lokalne infrastrukture i dizanja standarda razvoja lokalne jedinice.    
Navedena je i primjedba da je ovaj Prijedlog zakona pravno trebao obuhvatiti i upravljanje poljoprivrednim zemljištem kao državnom imovinom.
 
U raspravi članova Odbora pored navedenog istaknute su i sljedeće primjedbe na članke Prijedloga zakona:
 
- u članku 69. dodati „ poslovne zone, pješačke prolaze i parkirališta, trgovi sa pripadajućim otvorenim i natkrivenim površinama u funkciji trga“, te dodati  i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje koriste kulturno umjetnička društva, ribičke udruge, lovačke udruge, sportske udruge i sve druge koje na bilo koji način doprinose očuvanje tradicije, kulturne baštine, prirode (voda i šuma) i zdravog života na području jedinice lokalne samouprave. U isti članak treba dodati i koristiti termin „koje se koriste ili su se koristile" stoga što postoji čitav niz zapuštenih, starih škola koje nisu u uporabi i njih treba upisati u vlasništvo jedinica lokalne samouprave.
Vezano za članak 69. postavlja se pitanje da li se u stavku 1. koji među ostalim kaže sve „nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su na dan 1. siječnja 2017.  upisati će se u vlasništvo jedinice lokalne samouprave“ da li se to odnosi i na vlasništvo primjerice nekih nekretnina u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, primjerice neki domovi umirovljenika, ili recimo neke zdravstvene ustanove u vlasništvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje  što nije precizno navedeno u članku 3. koji propisuje pojam državne imovine. Nadalje članku 69. stavku 2. da se produži rok za podnošenje zahtjeva.
- u članku 56.  stavak 3. definirati na sljedeći način  „Neprocijenjena imovina iz stavka 1. ovog članka je imovina Republike Hrvatske, a neprocijenjena imovina iz stavka 2. ovog članka je imovina jedinica lokalne samouprave, ako posebnim propisima nije regulirano drugačije."
- u članku 48. stavak 1. treba preformulirati, odnosno treba napraviti izuzeće za jedinice lokalne samouprave budući da se pravo građenja i služnosti osnivaju bez naknade te stoga nema potrebe vršiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnina i naknade u tom smislu.
- u članku 45. ovog Prijedloga potrebno je u odredbu koja uređuje raspolaganje nekretninama u korist lokalne jedinice bez naknade odgovarajuće ugradi mogućnost da se na temelju npr. dokumentacije nadležnog tijela za prostorno uređenje i očitovanja nadležnog državnog odvjetništva, u hitnom postupku, upravo takva zemljišta prenesu na lokalne jedinice. Također, u stavku 1. ovoga članka dodati „odnosno pravnih osoba čiji je vlasnik ili osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave". Danas u praksi imamo situaciju kada se neki projekt razvija na imovini u vlasništvu države pa sama lokalna jedinica ne može aplicirati na sredstva EU, ali može aplicirati njezina ustanova ili druga pravna osoba koje je jedinica osnivač. Predlaže se u stavku 3. podstavku 3. iza teksta „memorijalnih centara" dodati tekst: „za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnju objekata komunalne namjene, objekata potrebnih za osiguranje funkcioniranja i nesmetan rad vatrogasnih društava, društava crvenog križa i sličnih, udruga koje obavljaju javne i humanitarne poslove." Isto tako u članku 45. stavku 3. nadodati formulaciju „prijenos, odnosno raspolaganje zemljištem koje je po svojoj namjeni javna površina, a radi ostvarenja cjelovitih vlasničkih prava i obveza na istoj". Nadalje, vezano uz članak 45. stavak 3. trebalo bi dodati i podstavak da se takvo raspolaganje odnosi i na projekte sufinancirane iz EU fondova, odnosno trebala bi se postići svrha jednostavnog i učinkovitog rješavanja imovinsko pravnih odnosa za takve projekte kako bi jedinice lokalne samouprave mogle povlačiti sredstva iz EU fondova, ili da se za takve projekte posebnim člankom regulira raspolaganje u korist jedinica lokalne samouprave kao iznimka. Također je  ponovo ispušteno propisati rok, kojim bi nadležno tijelo bilo dužno riješiti po urednom zahtjevu jedinice lokalne samouprave, smatra se da bi taj rok trebao  biti 30 dana.
- u članku 37. stavku 1. na kraju rečenice dodaju se riječi „ili prenosi na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave“.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 13. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i  drugo čitanje, P.Z. br. 241, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim izmjenama i dopunama Zakona unaprjeđuje ravni okvir koji se odnosi na postupak ocjenjivanja i razvrstavanja JLP(R)S-a prema stupnju razvijenosti te utvrđuju potpomognuta područja. Predloženim novim modelom za izračun indeksa razvijenosti povećat će se broj JLS-a sa statusom potpomognutog područja na 304 jedinice lokalne samouprave, dok bi 12 jedinica područne (regionalne) samouprave imale taj status. Također  se pravno uređuje status lokalnog koordinatora koji bi bio javna ustanova. 

U raspravi članova Odbora istaknuta je potreba izmjene Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske  jer postojeća metodologija izračuna indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije davala pravo stanje razvoja i razvrstavanja jedinica u odgovarajuće razvojne skupine.  Međutim, iako je naglašeno da će novi model izračuna indeksa razvijenosti  omogućiti većem broj jedinica lokalne samouprave da uđu u skupinu potpomognutih područja,  taj model neće pružiti značajnije pomake u odnosu na postojeći. Posebno je istaknuto pitanje onih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su gospodarski razvijenije, te da ovaj prijedlog zakona njima ne pruža nikakve povoljnije uvjete za daljnji gospodarski razvoj. Smatra se da razvijenije ne trebamo usporavati u njihovom razvoju,  već omogućiti da oni i dalje budu pokretač ukupnog gospodarskog razvitka i omogućiti ulaganja u razvojne projekte i programe svoje lokalne jedinice. Istaknuto je i pitanje Zakona o potpomognutim područjima i potreba njegovog predlaganja  zajedno s ovim zakonom kako bi mogli vidjeti koje su to mjere predviđene za ta područja. Također je upozoreno na pravni status  i poslove lokalnih koordinatora   kao nosioca lokalnog razvoja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova (8 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da  d o n e s e 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 13. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. godine, raspravio je Konačni  prijedlogu zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2017. godine.
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom  uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka, te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da predloženi Zakonom  o sustavu strateškog planiranja Republike Hrvatske daje velike obveze za nadležno ministarstvo i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te stoga trebamo usmjeriti pažnju na njegovo provođenje kako ne bi  došlo do zastoja u strateškom planiranju i razvoju naših jedinica. Izneseno je i mišljenje da postoji neusklađenost i nekoordiniranost između ministarstava, te sporost u rješavanju potrebne dokumentacije u dobivanju EU sredstava od strane pojedinih javnih poduzeća. Naglašena je potreba kako vertikalne tako i horizontalne suradnje između ministarstava, javnih poduzeća i jedinica lokalne i područne samouprave, kako bi uistinu mogli  provoditi strateške ali i lokalne projekte. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da d o n e s e 

Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
     

PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 29. studenoga 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, drugo čitanje, P.Z. br. 215, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da je osnovni cilj izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jačanje odgovornosti predstavničkog i izvršnog tijela, stvaranjem novog mehanizma ravnoteže između ta dva tijela, a sve radi osiguranja uvjeta za političku stabilnost na lokalnoj razini. Istaknuo je osnovne razlike između rješenja  u ovom Konačnom prijedlogu zakona koja su predložena u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi a tiču se odredbi o naknadama predstavničkih tijela koja je brisana, propisani su rokovi za podnošenje proračuna, propisana mogućnost raspisivanja referenduma za opoziv od strane 2/3 članova predstavničkog tijela, brisana odredba o razrješenju pročelnika itd.
Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je potrebno osigurati uvjete za što uspješniju suradnju predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna, te jačanju odgovornosti tih tijela, te da su ove  izmjene predložene u tom smjeru.

Predsjednik odbora je posebno istaknuo da ove izmjene i dopune Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne rješavaju pitanje decentralizacije nadležnosti i ovlasti na jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Smatra da je Vlada trebala predložiti novi i cjeloviti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji bi osigurao prenošenje ovlasti i nadležnosti poslova državne uprave na jedinice regionalne samouprave, osobito jer imamo jedinica koje za te poslove imaju sve mogućnosti i kapacitete, kako bi uistinu proveli proces funkcionalne i financijske decentralizacije kakav imaju Europske zemlje.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu   odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskom saboru da  d o n e s e 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 29. studenoga 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugo čitanje, P.Z. br. 200 , koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
 U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su ciljevi novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija.  Navela je osnovne razlike ovog Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog, a odnosi se na   kompenzacijske mjere koje će se  jedinicama tijekom 2019. i 2020. godine iz državnog proračuna isplaćivati 100%, 2021. godine 60%, a 2022. godine 30% iznosa pomoći isplaćene u 2018. godini.

 U raspravi članova Odbora istaknuto da će predloženi zakon pozitivno utjecati ublaživanju fiskalne nejednakosti između naših jedinica lokalne samouprave, međutim također je naglašeno je trebalo definirati određene mehanizme kontrole trošenja sredstava iz fonda fiskalnog izravnanja odnosno propisati da se sredstva namjenski troše.
Predsjednik Odbora je posebno istaknuo da mu je žao da predlagatelj nije prihvatio promjene raspodjele poreza na dohodak na način da je udio grada odnosno općine poveća na 65% ,  udio županije  na 20%, dok bi se udio za fiskalno izravnanje do 17% nadoknadio iz drugih poreza. Također je naveo da će ovaj Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave   zakinuti one razvijenije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po osnovi nemogućnosti dobivanja sredstava iz fonda  za fiskalno izravnanje i ostvarivanja sredstava temeljem indeksa razvijenosti. Smatra da razvijenije ne trebamo usporavati u njihovom razvoju,  već omogućiti da oni i dalje budu pokretač ukupnog gospodarskog razvitka, da napokon omogućimo županijama da  uistinu  mogu preuzeti veće odgovornosti u planiranju i provođenju regionalnih politika te daljnje ulaganje u razvojne projekte i programe svoje regije, što bi u praksi stvarno značilo da smo započeli s toliko potrebnom funkcionalnom i financijskom decentralizacijom.

 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e 

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, te Prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2018. godinu i projekcije planova za 2019. i 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga  2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je, da su planirani prihodi u iznosu od 129  milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 133,3 milijarde  kuna, što je 3,9% ili 5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun za 2017. godinu. Planirani manjak državnog proračuna za 2018. godinu iznosi 4,3 milijarde kuna ili 1,1% bruto domaćeg proizvoda.

U raspravi članova Odbora istaknuto je da je u prihodovnom dijelu proračun trebao biti više ambiciozniji kada se radi o povlačenju sredstava iz fondova Europske unije. Također je postavljeno pitanje gospodarske komponente  proračuna  na rast i razvoja gospodarstva.  Posebno je naglašena potreba iznalaženja novog pristupa prema razvijenijim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kod omogućivanja povlačenja financijskih sredstava  nacionalnoj razini i na razini povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.  Naime, dosadašnji model ne daje mogućnost onima koji imaju konkretne projekte, da za te projekte dobiju sredstva zbog svog višeg gospodarskog razvoja, to jest indeksa razvijenosti. Istaknuta je potreba provedbe stvarne decentralizacije financijskih sredstava jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave što bi omogućilo da te lokalne jedinice budu pokretač gospodarskog razvoja. 
Također je navedeno da su zadnje porezne reforme negativno utjecale na prihode proračuna određenih jedinica lokalne samouprave, a da iste neće imati pravo na financijska sredstva iz fonda za izravnanje zbog svoga gospodarskog razvoja.    
 

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da d o n e s e 

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU
te odluke o davanju suglasnosti na:

- Financijski plan Hrvatskih voda za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 22. studenoga 2017. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 220, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga  2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula da Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, propisuje opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da d o n e s e 

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 10. sjednici održanoj 8. studenoga 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, prvo čitanje, P.Z. br. 215, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da je osnovni cilj izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jačanje odgovornosti predstavničkog i izvršnog tijela, stvaranjem novog mehanizma ravnoteže između ta dva tijela, a sve radi osiguranja uvjeta za političku stabilnost na lokalnoj razini, te kontinuiteta u radu izabranih tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
U važećem Zakonu nedonošenje proračuna i odluke o privremenom financiranju razlog je za primjenu instituta istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika koji su izabrani zajedno s njima. Ovim se Zakonom redefinira taj institut te se raspušta predstavničko tijelo u slučaju kada se ne donese proračun. Također se drugačije uređuje  način za istovremeno raspuštanje predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, uvjeti za određivanja naknade članova predstavničkog tijela,  ustrojavanje jedinstvenog upravnog odjela, te način i uvjeti za  imenovanje i razrješenje povjerenika Vlade.

Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je potrebno osigurati uvjete za što uspješniju suradnju predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna, te jačanju odgovornosti tih tijela. Međutim istaknuli su da ne mora značiti da će  predloženi institut donošenja i predlaganja lokalnih proračuna  osiguravati tu političku stabilnost, osobito u postupku podnošenja amandmana na proračun, gdje se u određenu prednost stavljaju predstavnička tijela. Smatraju potrebnim  da se do drugog čitanja razmotre i dorade odredbe o proračunu na način da se uvedu ograničenja do koje mjere amandmani mogu promijeniti predloženi proračun.

Predsjednik Odbora je posebno istaknuo da ove izmjene i dopune Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne rješavaju pitanje decentralizacije nadležnosti i ovlasti na jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Smatra da je Vlada trebala predložiti novi i cjeloviti Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji bi osigurao prenošenje ovlasti i nadležnosti poslova državne uprave na jedinice regionalne samouprave, osobito jer imamo jedinica koje za te poslove imaju sve mogućnosti i kapacitete. Za potpuni proces provođenja decentralizacije kako ovlasti i nadležnosti, tako i financijske smatra potrebnim promijeniti i Zakon financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave, Zakon o upravljanju državnom imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, te Zakon o regionalnom razvoju,  kako bi uistinu proveli proces funkcionalne i financijske decentralizacije kakav imaju europske zemlje.

Pojedini članovi Odbora su istaknuli da je ovaj prijedlog zakona korak unatrag, da nije dobro rješenje  niti za predstavničko tijelo niti za predstavnike izvršene lokalne vlasti, te da isti komplicira cijeli sustav funkcioniranja lokalne i područne (regionalne) samouprave. 
 
Također je istaknuto i pitanje vijećničkih naknada i predloženo rješenje, pitanje Strategije razvoja lokalne i područne samouprave, pitanje ograničenja zapošljavanja lokalnih čelnika nakon isteka mandata itd.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA      
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 9. sjednici održanoj 11. listopada 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, prvo čitanje, P.Z. br. 200 , koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. rujna 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su ciljevi novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija. Provedbom ovoga Zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na način da je udio općine, odnosno grada 60% , udio županije 17% , udio za decentralizirane funkcije 6%  i udio za fiskalno izravnanje 17%.

Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je potrebno donijeti novi Zakon financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne ) samouprave budući da su provedene porezne reforme značajno utjecale na smanjenje prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, međutim navedeno je da se kasni s navedenim Prijedlogom što se može odraziti na izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Istaknuto je da će novi model financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pozitivno utjecati i pomoći ublaživanju fiskalne nejednakosti između naših lokalnih jedinica. Također je navedeno da će se fiskalna pozicija razvijenijih jedinica i onih iznadprosječno razvijenijih pogoršati zbog ukidanja kompenzacijskih mjera i nemogućnosti dobivanja sredstava iz fiskalnog poravnanja, što znači da i ovaj Prijedlog zakona neće poticati daljnji gospodarski razvoj tih lokalnih jedinica što svakako nije dobro.  Vezano za prijedlog kompenzacijskih  mjera samo za 2018. godinu  i 2019. godinu smatra  se da ih treba prevenirati upravo sada raspodjelom poreza na dugoročnijoj i svrsishodnijoj namjeni i ulozi jedinice lokalne i regionalne (regionalne) samouprave.
Predsjednik Odbora je posebno naglasio da bi predlagatelj trebao do drugog čitanja razmisliti o promjeni raspodjele poreza na dohodak na način da je udio grada odnosno općine poveća na 65% ,  udio županije  na 20%, dok bi se udio za fiskalno izravnanje do 17% nadoknadio iz drugih poreza, primjerice PDV. Navedenom raspodjelom omogućili bi da razvijenije ne usporavamo u njihovom razvoju, da oni i dalje budu pokretač ukupnog gospodarskog razvitka, da napokon omogućimo županijama da  uistinu  mogu preuzeti veće odgovornosti u planiranju i provođenju regionalnih politika te daljnje ulaganje u razvojne projekte i programe svoje regije, što bi u praksi stvarno značilo da smo započeli s toliko potrebnom funkcionalnom i financijskom decentralizacijom. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da  donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.

     
PREDSJEDNIK ODBORA  

     
Tulio Demetlika

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora su, temeljem odredbe čl. 55. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na zajedničkoj sjednici održanoj 29. rujna 2017. godine raspravili Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  14. rujna 2017. godine.
 
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona odbori su proveli u svojstvu matičnog i zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbama čl. 101. i čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije je istaknula  kako je  u Republici Hrvatskoj dosadašnji sustav strateškog planiranja bio neuređen. Naime, u postojećem sustavu evidentiran je veliki broj međusobno neusklađenih sektorskih strategija, planova i programa a da nikad nije izrađena niti usvojena dugoročna nacionalna strategija koja bi služila kao okvir za izradu daljnjih akata strateškog planiranja.

Istaknula je nadalje, da je svrha donošenja ovoga Zakona propisati jasna i precizna pravila i postupke izrade praćenja i provedbe akata strateškog planiranja, a u cilju uklanjanja svih problema koji su se pojavljivali u praksi.

Nakon uvodnog izlaganja ministrice, u raspravi koja je uslijedila, većina članova saborskih odbora dala je  potporu donošenju ovog Zakona i to prvenstveno iz razloga što će isti  kroz jasno određen normativni okvir za strateško planiranje omogućiti planiranje i upravljanje  razvojem Republike Hrvatske.
 
Međutim, izneseno je mišljenje da je u provedbi ovoga Zakona nužno voditi o računa o načelima strateškog planiranja prvenstveno na lokalnoj razini i to kroz učinkovit nadzor  od strane koordinacijskog tijela.

Ukazano je nadalje i na nedjelotvornost nekih lokalnih, ali i regionalnih koordinatora u poslovima strateškog planiranja. Također je skrenuta pozornost na mogućnost da pojedine jedinice lokalne samouprave mogu donijeti zajedničke planove razvoja.

Izneseno je i mišljenje da postoji neusklađenost i nekoordiniranost između pojedinih ministarstava, te sporost u rješavanju potrebne dokumentacije u dobivanju EU sredstava od strane pojedinih javnih poduzeća. U raspravi je izneseno i to kako je potrebno u drugim zakonima, čije se donošenje očekuje, uspješnost pojedinih jedinica lokalne samouprave u strateškom planiranju odgovarajuće urediti i kroz indeks razvijenosti.

Nakon provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“)  i Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova ( 6  glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ ) su odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese

 ZAKLJUČAK 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem  Republike Hrvatske;
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Branka Juričev-Martinčev, predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije.

                           
PREDSJEDNICA ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I   
FONDOVE EUROPSKE UNIJE
Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec.

PREDSJEDNIK ODBORA ZA LOKALNU I PODRUČNU
(REGIONALNU) SAMOUPRAVU
Tulio Demetlika, v.r.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 7. sjednici održanoj 28. rujna 2017. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknulo je da se ovim izmjenama Zakona brišu odredbe o porezu na nekretnine, kao lokalnom porezu jedinica lokalne samouprave, koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine. Kao posljedica navedenog, proizlazi činjenica da će se s 1. siječnja 2018. godine zadržati sustav poznatih javnih davanja: komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente koja se plaća ako se gospodarska djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline.

Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je potrebno ukinuti porez na nekretnine  s obzirom na način i oblik kako je on bio propisan, osobito način izračuna koeficijenta stanja. Međutim, navode da se ovim vraćamo na stanje koje sada imamo a to je komunalna naknada, plaćanje poreza na kuće na odmor i spomenička renta. Smatraju da je potrebno redefinirati komunalnu naknada na način da se ne ograničava korištenje sredstava za striktno određenu namjenu. Upozoreno je i na pitanje određivanja obračuna cijene metra kvadratnog za kuće za odmor i moguće prepuštanje određivanja cijene jedinicama lokalne samouprave. Posebno je naglašena potreba sređivanja stanja evidencija nekretnina, kako bi   uistinu mogli znati s čime raspolažu naše jedinice lokalne samouprave na svom području. Naglašena je i specifičnost i raznolikost jedinica lokalne samouprave i potreba određivanja   zaštitnih mehanizama.

Postavljeno je pitanje i kompenzacijskih mjera jedinicama lokalne samouprave obzirom da će i ove izmjene Zakona  negativno utjecati na proračune lokalnih jedinica. Članovi Odbora smatraju potrebnim što prije donijeti novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji će cjelovito ponuditi rješenja za financiranje, te omogućiti stvarnu financijsku i funkcionalnu decentralizaciju naših jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
  
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( pet glasova „za“ i dva „suzdržana“) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru  da  d o n e s e 

Zakon o izmjenama Zakona o lokalnim porezima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 6. sjednici održanoj 5. srpnja 2017. godine, raspravio je Prijedlog strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2017. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se pri izradi ove Strategije svjesno išlo na uključivanje svih onih koji će i u budućnosti imati značajnu ulogu u procesu provedbe politike regionalnog razvoja, na svim razinama od lokalnog do regionalnog razvojnog upravljanja. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine ima tri strateška cilja i devet razvojnih prioriteta. Svaki prioritet sastoji se od dvije do pet razvojnih mjera koje će biti razrađene Akcijskom planom za trogodišnje razdoblje. Također je istaknula da će se mijenjati zakonodavno okvir koji uređuju regionalni razvoj i potpomognuta područja.   

U raspravi, članova Odbora naglašeno je da predložena Strategija daje dobar presjek i analizu stanja regionalnog razvoja Republike Hrvatske, te da predstavlja temeljni dokument za regionalni razvoj do 2020. godine.  Konstatirano je da se kasni s izradom i donošenjem Strategije, ali je također navedeno da će se financijska sredstva moći iskoristiti do 2023. godine ukoliko se projekti odobre do 2020. Također je navedeno da već sada treba ići u pripreme za izradu nove Strategije za razdoblje nakon 2020. godine, budući da znamo opsežnost dokumenta i dugotrajnost izrade postojeće. Istaknuto je da trebamo težiti prema ravnomjernom razvoju Republike Hrvatske, ali moramo osigurati da one naše regije, odnosno županije koje su na jednom značajno višem gospodarskom razvoju, ne ograničavamo već da im omogućimo i ovom Strategijom da budu poticaj razvoja za sve druge. Posebno je istaknuto da Akcijskim planom koji je potrebno donijeti treba sadržavati točno određene projekte i programe, nositelje izvršenja, financijska sredstva i rokove, te da isti mora osigurati realno praćenje i mjerljivost ostvarenih ciljeva, kako ova Strategija ne bi bila samo popis dobrih želja.

Naglašeno je da treba uskladiti  i operativni program s Akcijskim plan. Članovi Odbora smatraju bitnim što hitnije izraditi novi model izračuna  indeksa razvijenosti jer postojeći indeks nije davao stvarno stanje razvoja. Postavljeno je i pitanje regionalnih koordinatora, odnosno njihovog imenovanja, broja i poslova koje će obavljati. Također je posebno naglašena potreba suradnje između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave oko projekata  od zajedničkog interesa kako bi isti bili realizirani.
     
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da  donese 

Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske  za razdoblje do kraja 2020. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

 Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je ukupni prihod državnog proračuna za 2017. godinu planiran u iznosu od 121,6 milijardi kuna, a ukupno planiran rashod  u iznosu od 128,4 milijardi kuna što je manjak državnog proračuna za 2017. godinu  od 6,8 milijardi kuna ili 1,9% bruto domaćeg proračuna.  Posebno se osvrnula na visinu sredstava u proračunu koja su predviđena kao kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano za smanjenje financijskih sredstava u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog promjene Zakona o porezu na dohodak

U raspravi članova Odbora posebno je istaknuto da predložene kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno visina sredstava u iznosu od 1.325.000.000 kuna nisu dostatne jer gubitak sredstava zbog promjene Zakona o porezu na dohodak prelazi 2 milijarde kuna. Također je navedeno da te mjere ne prate gospodarski razvitak pojedenih jedinica lokalne samouprave u 2017. godini. Aktualiziran je i problem metodologije indeksa razvijenosti, odnosno indeksacije potpomognutih područja, te potreba njegove izmjene. Postavljeno je i pitanje povećanja sredstava za decentralizirane funkcije, te stvarne fiskalne decentralizacije i decentralizacije upravnih nadležnosti. Navedeno i pitanje financiranje projekta Javno privatnog partnerstva u Varaždinskoj županiji.
 

Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu jednoglasno je donio sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Traži se od  nadležnih ministarstva , odnosno Vlade Republike Hrvatske da pripremi i provede javnu raspravu, te u saborsku proceduru uputi novi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

2. Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da provede stvarnu fiskalnu decentralizaciju i decentralizacije upravnih nadležnosti jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da d o n e s e

Državni proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu,

te sljedeće odluke:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;  
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcije plana za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za  2017. godinu i projekcije za plana 2018. i 2019. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 2. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine, raspravio je  Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se ovim Zakonom uređuje izvršenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, korištenje namjenskih i nenamjenskih primitaka, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 7 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru  da d o n e s e

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

       
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 1. sjednici održanoj 15. studenoga 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 23; Prijedlogu zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 17 ; Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina, prvo čitanje, P.Z. br. 16; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 28; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 18; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, prvo čitanje, P.Z. br. 20, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2016. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U Uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga, kako slijedi:

Prijedlog zakona o porezu na dohodak

Istaknuto  je da se ovim Prijedlogom Zakona predlaže osnovni osobni odbitak od  3.800,00 kuna i odnosio bi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Prijedlogom se propisuje i utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka.

Godišnjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom. Godišnji dohodak bi se utvrđivao putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaćao bi se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na način da bi se porezna stopa od 24% primjenjivala na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Konačnim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te bi se isti, ovisno o izvoru, oporezivao po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave.
 
Prijedlog zakona o lokalnim porezima

Predlagatelj je istaknuo  da  se  Prijedlogom zakona o lokalnim porezima ne uvode nove vrste poreza već se iste preuzimaju iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izuzev poreza na nekretnine i ukidanja poreza na tvrtku.. Uvođenje poreza na nekretnine jedna je od mjera Nacionalnog programa reformi. Porez na nekretnine transformacija je komunalne naknade u porezno davanje. Međutim, osim komunalne naknade porezom će se zamijenit i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente. Riječ je o davanjima na nekretninu, koja se danas naplaćuju kroz tri različita upravna postupka. Dakle, cilj je kroz jedan postupak obuhvatiti tri različita davanja koja se danas plaćaju na nekretninu.

Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina

Naglašeno je da se Prijedlogom zakona o porezu na promet nekretnina smanjuje porezna stopa s 5% na 4% te time dolazi do smanjenja prihoda od poreza na promet nekretnina. S druge strane ukida se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina s osnova stambenog zbrinjavanja  i uvodi stopa od 4% .

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Predstavnica predlagatelja  je istaknula da se ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže  preraspodjela između stope PDV-a od 25% i 13% na određena dobra i usluge, primjerice za ugostiteljsku djelatnost se povećava, a za hotelski  i pansionski stopa ostaje  ista. Također, ostaje stopa PDV-a od 5% ista za određena dobra. Navela je i najznačajnije predložene promjene od  1. siječnja 2018. godine.: povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 230 na iznos od 300.000 kuna, odbitak 50% pred poreza za nabavu ili najam te povezane usluge kod osobnih ili najam čija vrijednost ne prelazi 400.00 kuna. propisivanje načina uspostavljanja uzajamnosti kod povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja, povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a na 300.000,00 kuna.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Predmetnim  Prijedlogom zakona smanjuje se osnovna porezna stopa sa 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%.  Predložene porezne stope bi se prema ovom Prijedlogu zakona primijenile pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2017. godine, pri čemu će se predujam poraza na dobit za 2017. godinu prema prijavi poreza na dobit za 2016. utvrditi primjenom nižih poreznih stopa, 18% ili 12%. Paralelno sa smanjivanjem porezne stope, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti predlaže se širenje porezne osnovice ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih. Kada je riječ o regionalnim poreznim olakšicama prema ovom Prijedlogu zakona ukinula bi se porezna olakšica propisna za potpomognuta područja i to područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. ,skupinu.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u dosadašnjoj primjeni Zakona utvrđena su područja koja je potrebno izmijeniti kako bi se sustav oporezivanja motornih vozila registracijskim porezom dodatno osuvremenio sukladno trendovima u Europskoj uniji i postao još transparentnijim, efikasniji, predvidljiviji i jednostavniji. Izmjene i dopune Zakona će također dovesti do administrativnog rasterećenja trgovaca rabljenih vozila te kupaca vozila (poreznih obveznika), kao i smanjenje administrativnog angažmana Carinske uprave, kao poreznog tijela, u provedbi Zakona.

U raspravi članova Odbora iznesen je niz mišljenja, primjedbi i prijedloga: 

Posebno je naglašeno od članova Odbora da  nam je potrebna reforma ali da ova predložena porezna reforma u potpunosti pada na teret proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da nije provedena adekvatna javna rasprava prije podnošenja zakonskih prijedloga, da nisu napravljene potrebne analize i simulacije, te efekti predloženih promjena. Također je naglašeno da predložena reforma nije cjelovita već parcijalna, te da smo trebali imati reformu u koji bi sudjelovali pored Ministarstva financija, Ministarstvo uprave i Ministarstvo regionalnog razvoja i Europskih fondova.

Istaknuto je da samo promjena Zakona o porezu na dohodak smanjuje proračunske prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za najmanje 1,5 milijardi kuna, dok se također i kod drugih poreznih zakonskih prijedloga očekuje smanjenje lokalnih prihoda, primjerice odredbe o ukidanju poreza na tvrtku i smanjenja stope poreza na nasljedstvo i darivanje s 5% na 4% za 123, 5 milijuna kuna.  Vezano za navedene manjkove u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave rečeno je da nisu vidljive kompenzacijske mjere koje će nadoknaditi te manjkove  financijskih sredstava, na što je odgovorila predstavnica predlagatelja da će se manjak zbog promjene poreza na dohodak nadoknaditi iz državnog proračuna na način da se izračun  za povrata sredstava radi s usporedbom sredstava mjeseca  iz 2016. godine s istim mjesecom iz 2017. godine.  Takav izračun dio članova Odbora smatra da nije stimulativan za gospodarski rast i razvoj lokalne jedinice, te da bi trebalo imati selektivni pristup kada se radi o metodi izračuna za povrat sredstava. Izneseno je i mišljenje da je ukidanje poreza na tvrtku trebalo odgoditi do kraja 2018. godine. 

Također je izneseno pitanje zašto se nije definirao novi iznos minimalne plaće, kako bi zaista pomogli onim našim zaposlenicima s nižim primanjima.    

Vezano za porez na nekretnine i transformaciju komunalne naknade u porezno davanje, izraženo je stajalište da će to prikupljanje poreza jedinicama lokalne samouprave predstavljati značajan trošak, ali i prije svega i posebnu administrativnu organizaciju pri čemu je iznesena i sumnja  da li je jedna godina priprema dovoljna. Posebno je ovdje navedena i problematika koeficijenta izračuna za određene objekte, te kako osloboditi plaćanja tog poreza za one gospodarstvenike koji su sada oslobođeni plaćanja komunalne naknade na određeni period. 

U raspravi članova spomenuto i pitanje zašto se nije išlo na uvođenje poreza na imovinu.
Naglašen je i problem koeficijenta za izračun indeksa razvijenosti koji ne prikazuje pravo stanje razvijenosti određenog područja, te potrebu njegove promjene.
 
Članovi Odbora, na kraju rasprave su iznijeli stajalište da se što prije mora pristupiti javnoj raspravi i izradi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave koji će cjelovito ponuditi rješenja za financiranje, te ukloniti nedostatke ove porezne reforme čiji efekti mogu neke jedinice dovesti do gašenja ili nemogućnosti funkcioniranja na onoj razini kojoj naši građani zaslužuju.  Tim novim Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave mora se uistinu omogućiti financijska i funkcionalna decentralizacija naših jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave   
    
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaćaju se sljedeći prijedlozi:

Prijedlog zakona o porezu na dohodak

Prijedlog zakona o lokalnim porezima

Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika