Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

Izvješće Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu s objedinjene rasprave o "Reformi poreznog sustava"

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  Hrvatskog sabora na 1. sjednici održanoj 15. studenoga 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o porezu na dohodak, prvo čitanje, P.Z. br. 23; Prijedlogu zakona o lokalnim porezima, prvo čitanje, P.Z. br. 17 ; Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina, prvo čitanje, P.Z. br. 16; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prvo čitanje, P.Z.E. br. 28; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, prvo čitanje, P.Z. br. 18; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, prvo čitanje, P.Z. br. 20, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2016. godine.

Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

U Uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga, kako slijedi:

Prijedlog zakona o porezu na dohodak

Istaknuto  je da se ovim Prijedlogom Zakona predlaže osnovni osobni odbitak od  3.800,00 kuna i odnosio bi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak. Prijedlogom se propisuje i utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka.

Godišnjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom. Godišnji dohodak bi se utvrđivao putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaćao bi se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na način da bi se porezna stopa od 24% primjenjivala na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Konačnim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te bi se isti, ovisno o izvoru, oporezivao po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave.
 
Prijedlog zakona o lokalnim porezima

Predlagatelj je istaknuo  da  se  Prijedlogom zakona o lokalnim porezima ne uvode nove vrste poreza već se iste preuzimaju iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izuzev poreza na nekretnine i ukidanja poreza na tvrtku.. Uvođenje poreza na nekretnine jedna je od mjera Nacionalnog programa reformi. Porez na nekretnine transformacija je komunalne naknade u porezno davanje. Međutim, osim komunalne naknade porezom će se zamijenit i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente. Riječ je o davanjima na nekretninu, koja se danas naplaćuju kroz tri različita upravna postupka. Dakle, cilj je kroz jedan postupak obuhvatiti tri različita davanja koja se danas plaćaju na nekretninu.

Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina

Naglašeno je da se Prijedlogom zakona o porezu na promet nekretnina smanjuje porezna stopa s 5% na 4% te time dolazi do smanjenja prihoda od poreza na promet nekretnina. S druge strane ukida se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina s osnova stambenog zbrinjavanja  i uvodi stopa od 4% .

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Predstavnica predlagatelja  je istaknula da se ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže  preraspodjela između stope PDV-a od 25% i 13% na određena dobra i usluge, primjerice za ugostiteljsku djelatnost se povećava, a za hotelski  i pansionski stopa ostaje  ista. Također, ostaje stopa PDV-a od 5% ista za određena dobra. Navela je i najznačajnije predložene promjene od  1. siječnja 2018. godine.: povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 230 na iznos od 300.000 kuna, odbitak 50% pred poreza za nabavu ili najam te povezane usluge kod osobnih ili najam čija vrijednost ne prelazi 400.00 kuna. propisivanje načina uspostavljanja uzajamnosti kod povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja, povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a na 300.000,00 kuna.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Predmetnim  Prijedlogom zakona smanjuje se osnovna porezna stopa sa 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%.  Predložene porezne stope bi se prema ovom Prijedlogu zakona primijenile pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2017. godine, pri čemu će se predujam poraza na dobit za 2017. godinu prema prijavi poreza na dobit za 2016. utvrditi primjenom nižih poreznih stopa, 18% ili 12%. Paralelno sa smanjivanjem porezne stope, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti predlaže se širenje porezne osnovice ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit i izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih. Kada je riječ o regionalnim poreznim olakšicama prema ovom Prijedlogu zakona ukinula bi se porezna olakšica propisna za potpomognuta područja i to područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. ,skupinu.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u dosadašnjoj primjeni Zakona utvrđena su područja koja je potrebno izmijeniti kako bi se sustav oporezivanja motornih vozila registracijskim porezom dodatno osuvremenio sukladno trendovima u Europskoj uniji i postao još transparentnijim, efikasniji, predvidljiviji i jednostavniji. Izmjene i dopune Zakona će također dovesti do administrativnog rasterećenja trgovaca rabljenih vozila te kupaca vozila (poreznih obveznika), kao i smanjenje administrativnog angažmana Carinske uprave, kao poreznog tijela, u provedbi Zakona.

U raspravi članova Odbora iznesen je niz mišljenja, primjedbi i prijedloga: 

Posebno je naglašeno od članova Odbora da  nam je potrebna reforma ali da ova predložena porezna reforma u potpunosti pada na teret proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da nije provedena adekvatna javna rasprava prije podnošenja zakonskih prijedloga, da nisu napravljene potrebne analize i simulacije, te efekti predloženih promjena. Također je naglašeno da predložena reforma nije cjelovita već parcijalna, te da smo trebali imati reformu u koji bi sudjelovali pored Ministarstva financija, Ministarstvo uprave i Ministarstvo regionalnog razvoja i Europskih fondova.

Istaknuto je da samo promjena Zakona o porezu na dohodak smanjuje proračunske prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za najmanje 1,5 milijardi kuna, dok se također i kod drugih poreznih zakonskih prijedloga očekuje smanjenje lokalnih prihoda, primjerice odredbe o ukidanju poreza na tvrtku i smanjenja stope poreza na nasljedstvo i darivanje s 5% na 4% za 123, 5 milijuna kuna.  Vezano za navedene manjkove u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave rečeno je da nisu vidljive kompenzacijske mjere koje će nadoknaditi te manjkove  financijskih sredstava, na što je odgovorila predstavnica predlagatelja da će se manjak zbog promjene poreza na dohodak nadoknaditi iz državnog proračuna na način da se izračun  za povrata sredstava radi s usporedbom sredstava mjeseca  iz 2016. godine s istim mjesecom iz 2017. godine.  Takav izračun dio članova Odbora smatra da nije stimulativan za gospodarski rast i razvoj lokalne jedinice, te da bi trebalo imati selektivni pristup kada se radi o metodi izračuna za povrat sredstava. Izneseno je i mišljenje da je ukidanje poreza na tvrtku trebalo odgoditi do kraja 2018. godine. 

Također je izneseno pitanje zašto se nije definirao novi iznos minimalne plaće, kako bi zaista pomogli onim našim zaposlenicima s nižim primanjima.    

Vezano za porez na nekretnine i transformaciju komunalne naknade u porezno davanje, izraženo je stajalište da će to prikupljanje poreza jedinicama lokalne samouprave predstavljati značajan trošak, ali i prije svega i posebnu administrativnu organizaciju pri čemu je iznesena i sumnja  da li je jedna godina priprema dovoljna. Posebno je ovdje navedena i problematika koeficijenta izračuna za određene objekte, te kako osloboditi plaćanja tog poreza za one gospodarstvenike koji su sada oslobođeni plaćanja komunalne naknade na određeni period. 

U raspravi članova spomenuto i pitanje zašto se nije išlo na uvođenje poreza na imovinu.
Naglašen je i problem koeficijenta za izračun indeksa razvijenosti koji ne prikazuje pravo stanje razvijenosti određenog područja, te potrebu njegove promjene.
 
Članovi Odbora, na kraju rasprave su iznijeli stajalište da se što prije mora pristupiti javnoj raspravi i izradi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave koji će cjelovito ponuditi rješenja za financiranje, te ukloniti nedostatke ove porezne reforme čiji efekti mogu neke jedinice dovesti do gašenja ili nemogućnosti funkcioniranja na onoj razini kojoj naši građani zaslužuju.  Tim novim Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave mora se uistinu omogućiti financijska i funkcionalna decentralizacija naših jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave   
    
 
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu  većinom glasova ( 6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“ ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći


ZAKLJUČAK


1. Prihvaćaju se sljedeći prijedlozi:

Prijedlog zakona o porezu na dohodak

Prijedlog zakona o lokalnim porezima

Prijedlog zakona o porezu na promet nekretnina

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi, uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
 

     
PREDSJEDNIK ODBORA
       
Tulio Demetlika