Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 32. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. godine, raspravio je Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, prvo čitanje, P.Z. br. 805, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. godine.
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je dosadašnja primjena Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu pokazala značajne probleme i nedostatke. U namjeri donošenja rješenja kojima bi se ispravili uočeni nedostaci Zakona iz 2010. godine i omogućilo jednostavnije upravljanje i raspolaganje turističkim zemljištem i kampovima, izrađen je novi Prijedlog zakona kako bi se trajno riješili imovinskopravni odnosi i vlasništvo na neprocijenjenom građevinskom zemljištu (turističko zemljište, zemljište u kampovima i ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište).
Članovi Odbora u raspravi su istakli da su niz godina upozoravali na dosadašnji Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu i značajne nedostatke u primjeni tog zakona, što je dovelo do ne rješavanja niza pitanja vezanih za neprocijenjeno građevinsko zemljište, odnosno turističko zemljište, zemljište u kampovima i ostalo neprocijenjeno građevinsko zemljište.
Smatraju dobrim da je napokon izrađen i upućen u saborsku proceduru novi Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji bi trebao omogućiti daljnji razvoj turizma i stvaranja novih vrijednosti u turističkom sektoru.
Međutim pored nekih dobrih rješenja ovaj Prijedlog zakona ima i bitnih nedostataka koje je potrebno promijeniti do drugog čitanja. Prije svega pitanje okolnog zemljišta za koje neće biti zainteresirana hotelska poduzeća, odnosno ona neizgrađena zemljišta koja neće biti u geodetskom eleboratu, odnosno redovitoj upotrebi tih građevina. Zašto zakon predlaže da vlasnik tih zemljišta postaje država a ne jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi, smatramo da ono treba biti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Drugi bitan prigovor na ovaj Prijedlog zakona je na članak 21. stavak 3. kojim se ekonomske isplativosti za početni iznos jedinične cijene zakupnine kampa za Istarsku i Primorsko goransku županiju određuje koficijentom 1. Smatramo da sve županije trebaju biti u istom rangu, osim kampova na otocima i kontinentalnom dijelu Stoga je potrebno smanjiti taj koficijent na rzinu drugih županija. Također nije dobro rješenje u člancima koji propisuju podjelu sredstava ostvarenih od zakupa i prodaje turističkog zemljišta i zakupa i prodaje dijela zemljišta u kampovima. Smatramo da taj omjer podjele treba biti veći u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a manji u korist državnog proračuna. Postavljeno je i pitanje načina obračuna razlike koncesijske naknade na turističkom zemljištu u kampovima i zašto se uvodi indeks razvijenosti gradova i općina kod formule za izračun.
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika