Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskog sabora na 14. sjednici održanoj 17. siječnja 2018. godine, raspravio je Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 256, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2017. godine.
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora, na temelju Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je dosadašnja primjena Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske pokazala značajne probleme i nedostatke u postupanju s imovinom u vlasništvu države, te je stoga Ministarstvo državne imovine pristupilo je izradi novog Zakona o upravljanju državnom imovinom s ciljem efikasnijeg upravljana i raspolaganja.
Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je dosadašnja primjena Zakona o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske pokazala u praksi niz nedostatka u upravljanju s imovinom u vlasništvu RH, te je već godinama postojala potreba donošenja novog Zakona o upravljanju državnom imovinom kako bi se osiguralo učinkovitije stavljanje državne imovine u gospodarsku i svaku drugu funkciju. Posebno su istaknuli potrebu značajnog dijela imovine dati na upravljanje i raspolaganje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi ta imovina, odnosno provesti decentralizaciju imovine u vlasništvu države, što ovaj Prijedlog zakona pored određenog iskoraka nije u potpunosti osigurao. Osobito nije regulirao pitanje stanova i poslovnih prostora za koje smatraju da je potrebno dati na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave, te stoga predlažu predlagatelju da u Konačni prijedlog zakona ugradi odredbe koje će to omogućiti. Smatraju da se navedeno može omogućiti i bez prenošenja vlasništva, već se jedinicama lokalne samouprave može propisati upravljanje, odnosno davanje prava da te stanove i poslovne prostore mogu staviti u funkciju svojih građana.
Također je posebno naglašena potreba promjene i brisanje dijela odredbi u članku 68. Prijedloga zakona koje propisuju obvezu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave povrat koristi koje su stekle temeljem pravnog posla navedenog u istom članku. Ističe se da ne možemo naše jedinice lokalne samouprave stavljati u teški financijski položaj, za nešto što su radili za dobrobit svoje lokalne zajednice i za što nije učinjena šteta,već su ista sredstva korištena za izgradnju lokalne infrastrukture i dizanja standarda razvoja lokalne jedinice.
Navedena je i primjedba da je ovaj Prijedlog zakona pravno trebao obuhvatiti i upravljanje poljoprivrednim zemljištem kao državnom imovinom.
U raspravi članova Odbora pored navedenog istaknute su i sljedeće primjedbe na članke Prijedloga zakona:
- u članku 69. dodati „ poslovne zone, pješačke prolaze i parkirališta, trgovi sa pripadajućim otvorenim i natkrivenim površinama u funkciji trga“, te dodati i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje koriste kulturno umjetnička društva, ribičke udruge, lovačke udruge, sportske udruge i sve druge koje na bilo koji način doprinose očuvanje tradicije, kulturne baštine, prirode (voda i šuma) i zdravog života na području jedinice lokalne samouprave. U isti članak treba dodati i koristiti termin „koje se koriste ili su se koristile" stoga što postoji čitav niz zapuštenih, starih škola koje nisu u uporabi i njih treba upisati u vlasništvo jedinica lokalne samouprave.
Vezano za članak 69. postavlja se pitanje da li se u stavku 1. koji među ostalim kaže sve „nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su na dan 1. siječnja 2017. upisati će se u vlasništvo jedinice lokalne samouprave“ da li se to odnosi i na vlasništvo primjerice nekih nekretnina u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, primjerice neki domovi umirovljenika, ili recimo neke zdravstvene ustanove u vlasništvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje što nije precizno navedeno u članku 3. koji propisuje pojam državne imovine. Nadalje članku 69. stavku 2. da se produži rok za podnošenje zahtjeva.
- u članku 56. stavak 3. definirati na sljedeći način „Neprocijenjena imovina iz stavka 1. ovog članka je imovina Republike Hrvatske, a neprocijenjena imovina iz stavka 2. ovog članka je imovina jedinica lokalne samouprave, ako posebnim propisima nije regulirano drugačije."
- u članku 48. stavak 1. treba preformulirati, odnosno treba napraviti izuzeće za jedinice lokalne samouprave budući da se pravo građenja i služnosti osnivaju bez naknade te stoga nema potrebe vršiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnina i naknade u tom smislu.
- u članku 45. ovog Prijedloga potrebno je u odredbu koja uređuje raspolaganje nekretninama u korist lokalne jedinice bez naknade odgovarajuće ugradi mogućnost da se na temelju npr. dokumentacije nadležnog tijela za prostorno uređenje i očitovanja nadležnog državnog odvjetništva, u hitnom postupku, upravo takva zemljišta prenesu na lokalne jedinice. Također, u stavku 1. ovoga članka dodati „odnosno pravnih osoba čiji je vlasnik ili osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave". Danas u praksi imamo situaciju kada se neki projekt razvija na imovini u vlasništvu države pa sama lokalna jedinica ne može aplicirati na sredstva EU, ali može aplicirati njezina ustanova ili druga pravna osoba koje je jedinica osnivač. Predlaže se u stavku 3. podstavku 3. iza teksta „memorijalnih centara" dodati tekst: „za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnju objekata komunalne namjene, objekata potrebnih za osiguranje funkcioniranja i nesmetan rad vatrogasnih društava, društava crvenog križa i sličnih, udruga koje obavljaju javne i humanitarne poslove." Isto tako u članku 45. stavku 3. nadodati formulaciju „prijenos, odnosno raspolaganje zemljištem koje je po svojoj namjeni javna površina, a radi ostvarenja cjelovitih vlasničkih prava i obveza na istoj". Nadalje, vezano uz članak 45. stavak 3. trebalo bi dodati i podstavak da se takvo raspolaganje odnosi i na projekte sufinancirane iz EU fondova, odnosno trebala bi se postići svrha jednostavnog i učinkovitog rješavanja imovinsko pravnih odnosa za takve projekte kako bi jedinice lokalne samouprave mogle povlačiti sredstva iz EU fondova, ili da se za takve projekte posebnim člankom regulira raspolaganje u korist jedinica lokalne samouprave kao iznimka. Također je ponovo ispušteno propisati rok, kojim bi nadležno tijelo bilo dužno riješiti po urednom zahtjevu jedinice lokalne samouprave, smatra se da bi taj rok trebao biti 30 dana.
- u članku 37. stavku 1. na kraju rečenice dodaju se riječi „ili prenosi na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave“.
Nakon provedene rasprave Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ ) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Tulio Demetlika, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tulio Demetlika