11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 31. ožujka 2023.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobranitelj), navodeći podatke za 2022., u kojoj se Uredu pravobranitelja obratilo 2.474 građana. Najviše obraćanja, njih 565, odnosilo se na područje socijalne skrbi, zatim na područje zapošljavanja i rada 287, pristupačnost i mobilnost 256, a višestrukih upita i pritužbi bilo je 237. Na područje zdravstva odnosilo se 148 obraćanja, a na ostala područja 137. Od 294 općih preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama prihvaćeno ih je 101 (34,35%). Djelomično ih je prihvaćeno 20,75 posto, nije prihvaćeno 11,91 posto, nije zaprimljen  odgovor na 17,1 posto, dok je u tijeku razmatranje 15,98 posto preporuka i upozorenja. Najviše preporuka bilo je prihvaćeno u područjima pristupačnosti i mobilnosti, dok je najviše neprihvaćenih preporuka i preporuka na koje nije odgovoreno bilo u područjima odgoja i obrazovanja te socijalne zaštite u kojem je najviše pritužbi osoba s invaliditetom. 

Kako je istaknuo pravobranitelj, unatoč povećanju naknada koje su ostvarene na osnovi invaliditeta tijekom 2022. godine, pritužbe su se odnosile na pogoršanje opće ekonomske situacije koja posebno teško pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji zbog dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. S tim u vezi, velike teškoće u svakodnevnom životu i funkcioniranju osobama s invaliditetom predstavlja nekonkurentnost plaća pružatelja usluga podrške kao što su osobni asistenti, videći pratitelji, prevoditelji/tumači hrvatskog znakovnog jezika i pomoćnici/asistenti u nastavi. Uz satnicu koja je najniža na tržištu, osobe s invaliditetom ugrožava i nedostatak radne snage. Nedostaju i pružatelji usluga pomoći u kući, njegovatelji, medicinske sestre, liječnici te stručni suradnici. 

Osobe s invaliditetom žale se i na povećanje zahtjeva za vještačenjima uslijed preispitivanja pojedinih prava (proizašlo iz izmjena Zakona o socijalnoj skrbi), što je posebno teško pogodilo osobe čiji je invaliditet posljedica trajnog i ireverzibilnog stanja. 

Na navode pravobranitelja referirali su se prema djelokrugu rada ministarstava predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada,  mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja i mladih te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kako bi obrazložili Mišljenje Vlade RH. Svi su pohvalili predmetno Izvješće smatrajući da je uloga pravobranitelja upravo ukazivanje na određene nepravilnosti ili propuste u pojedinim područjima te davanje prijedloga za njihovo bolje rješavanje. Također su se složili da su prisutne pojedine teškoće u provedbi na svim područjima te da prostora za poboljšanja uvijek ima.  

U raspravi, istaknuto je područje psihijatrije i mentalnog zdravlja, odnosno osoba s duševnim smetnjama i invaliditetom, koje se prema mišljenju predsjednice Odbora, potpuno izuzelo. Ovom području trebalo bi sustavno pristupiti, kao i detektirati goruće probleme (npr. u području žena s invaliditetom). Istaknut je i problem nedostupnosti javnog prijevoza te pitanje reproduktivnog zdravlja žena s invaliditetom, za koje ne postoje pokazatelji niti se sustavno prati.

Članovi Odbora pohvalili su i podržali predmetno Izvješće te  nakon provedene rasprave jednoglasno (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnijela je pučka pravobraniteljica obrazloživši kako ovo Izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj te analizu i ocjenu stanja vezano za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina. Kako je istaknula, u 2022. godini Ured pučke pravobraniteljice postupao je u ukupno 6.099 predmeta, što je 5,7% više nego prethodne 2021. godine. Najveći broj pritužbi zaprimili su u području zdravstva (411), nakon toga slijede pritužbe u području diskriminacije (376), radnih i službeničkih odnosa (271), pravosuđa (229), gospodarstva i obrta (205), imovinsko-pravnih odnosa (187), socijalne skrbi (172), komunalnih djelatnosti (156) te pritužbe vezane uz prava osoba lišenih slobode (152). Ured je uputio 170 preporuka nadležnim tijelima, a vezano uz ispunjenost preporuka iz Izvješća za 2021. godinu,  nadležna tijela su postupala ili postupaju po 45 posto preporuka, neznatno više u usporedbi s Izvješćem za 2020. godinu, kada su to činili po 43 posto preporuka. 

U području zdravstva, gdje je bilo najviše primjedbi, građani su se obraćali zbog neadekvatnog i nepravodobnog liječenja, propusta u informiranju pacijenata, neadekvatne komunikacije liječnika s pacijentima, nedostatne razmjene informacija među različitim liječnicima i njihovog pristupa različitim vrstama zdravstvenih podataka o pacijentima, kao i zbog nejasnoća u postupanju po njihovim pritužbama u zdravstvenom sustavu.

Predstavnici ministarstava očitovali su se po područjima iz svojih resora na Izvješće pravobraniteljice, istaknuvši dosadašnju kvalitetnu suradnju i spremnost na provođenje daljnjih uzajamnih aktivnosti, smatrajući da su sve preporuke koje mogu dovesti do poboljšanja kvalitete i učinkovitosti rada institucija koje odlučuju o pravima građana, osjećaja pravednosti i postizanja veće razine prava svih građana te smanjivanja postojećih nejednakosti, svakako dobrodošle. 
U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na potrebu ujednačavanja prava svih građana, rješavanje problema zdravstvene skrbi u zatvorskom sustavu, potrebu rješavanja problema palijativne skrbi, pitanje prava pacijenata i smanjenja lista čekanja na pojedine dijagnostičke postupke ili zahvate, kao i potrebu boljeg reguliranja postupka upućivanja pritužbi pacijenata u zdravstvu. 

U području socijalne politike i socijalnih prava istaknut je problem pada broja korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN) te potrebe provođenja ponovne analize korisnika, kao i potrebe povećanja osnovice za izračun ZMN-a. Ustanovljena je potreba obuhvata većeg broja korisnika jednokratnim naknadama, kao i ubrzavanje postupaka isplate. Također je istaknut problem siromaštva starijih osoba, pogotovo onih koji žive izvan gradova te potrebe uvođenja dodatnih zaštitnih mehanizama u vezi ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, kako bi se izbjegle zloupotrebe. Naveden je i podatak za 2022. godinu u kojoj je sklopljeno oko 7 500 takvih ugovora. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2022.GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med. 

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 1. sjednici Odbora, održanoj 12. lipnja 2024. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 6 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. svibnja 2024.

Odbor je o prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u Zakon uvrštavaju do sada izostavljeni stručni diplomski studiji i omogućava provedba reformske mjere unaprjeđenja učinkovitosti djelatnosti hitne medicine, predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO).

Definiraju se kompetencije prvostupnica/prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine te im se omogućava primjena znanja, vještina i samostalna primjena lijekova utvrđenih pravilnikom u životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika. Uređuje se odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara/tehničara i ujedno se dopunjuju ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara, kojoj se omogućuje provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinske sestre/ tehničara. 

Kako je istaknuto, od lipnja 2023. započelo je specijalističko usavršavanje 138 prvostupnika sestrinstva, od kojih je do sada 100 prvostupnika položilo specijalistički ispit i steklo status specijalista u djelatnosti hitne medicine, a planirano je specijalističko usavršavanje u ovoj djelatnosti za ukupno 375 prvostupnika sestrinstva. Ukupni procijenjeni trošak specijalističkog usavršavanja iznosi 13.272.280,80 eura.

Nakon izlaganja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin