Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 13. sjednici održanoj 18. ožujka 2025. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio pravobranitelji za osobe s invaliditetom aktom od 28. ožujka 2024. godine.
Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Uvodno obrazloženje podnio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobranitelj) iznoseći podatke za 2023. godinu, tijekom koje je u odnosu na 2022. godinu došlo do porasta od 20% obraćanja građana (ukupno su se obratili 2.988 puta). Najviše obraćanja odnosilo se na socijalnu skrb, njih 584, nadalje 301 u odnosu na više područja, 267 u odnosu na područje pristupačnost i mobilnost, 214 zapošljavanje i rad, 184 ostala područja, 168 zdravstvo, 164 odgoj i obrazovanje, 115 vezano za imovinsko-pravne poslove, 93 pravosuđe, 82 skrbništvo, 82 mirovinsko osiguranje, 69 život u zajednici 69, 64 rad udruga, 52 suzbijanje nasilja, 39 obiteljsko - pravnu zaštitu i 12 sport.
Najviše prepreka bilo je u ostvarivanju prava i dugotrajnosti postupaka (naročito postupka vještačenja, kada je u 2023. zaprimljeno 143.874 zahtjeva, a na mišljenje se čekalo i do 16 mjeseci), kao i u nedostatnosti kapaciteta izvaninstitucionalnih socijalnih i zdravstvenih usluga za djecu i odrasle osobe s invaliditetom. Zabrinjava činjenica da su u najtežoj situaciji isključenosti osobe s invaliditetom smještene u ustanovama, njih gotovo 8.000 te da više od polovice osoba s invaliditetom koje žive u ustanovama čine osobe s teškoćama mentalnog zdravlja. Kako je istaknuto, proces deinstitucionalizacije već godinama stoji usprkos tome što su u EU fondovima osigurana sredstva za njegovu provedbu, a nisu dovoljno razvijene ustanove i programi specifično namijenjene njihovim potrebama. S tim u vezi, posebno je teška situacija djece i mladih s teškoćama mentalnog zdravlja i poremećajima u ponašanju kojima je potrebna intenzivna stručna i multidisciplinarna pomoć.
U području zdravstva istaknuti su problemi vezani uz potrebu uspostavljanja učinkovitije palijativne skrbi, zastarjelosti ortopedskih pomagala kao i potrebi uvažavanja mišljenja korisnika ortopedskih pomagala, nedostatku medicinskog osoblja poput pedijatara, stomatologa, dječjih i adolescentnih psihijatara, medicinskih sestara, fizioterapeuta i drugog osoblja što također utječe na dostupnost zdravstvene usluge koja je ili zakašnjela ili izostaje, pogotovo u ruralnim područjima ili na otocima. Evidentne su i pritužbe koje se odnose na obvezu osobnog tromjesečnog pristupanja u prostorije HZZO-a radi reguliranja statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju te s tim u vezi potrebe da se u slučajevima postojanja trajnog invaliditeta osobe oslobode obveze periodičnog dokazivanja zdravstvenog statusa.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike obrazložila je kako dostavljeno Mišljenje Vlade RH sadrži objedinjeno obrazloženje svih nadležnih ministarstava po pojedinim područjima.
U raspravi pohvaljeno je Izvješće koje na sistematski način prikazuje bitne podatke i probleme, ali nudi i adekvatna rješenja. Prisutni su se složili s detektiranim problemima u vezi deinstitucionalizacije, rane razvojne podrške, mentalnog zdravlja i nedostatka stručnog osoblja te su se složili s potrebom boljeg osiguravanja regionalne ravnomjernosti pružatelja usluga i povećanja dostupnosti socijalnih usluga u županijama. Predsjednica Odbora ustvrdila je kako se nažalost problemi koji trajno postoje u nizu sustava, najviše prelamaju upravo na osobama s invaliditetom, što nam ovo Izvješće i pokazuje.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k
Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin