Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 12. sjednici, održanoj 11. ožujka 2025. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedloga zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 126 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Na početku sjednice predsjednica Odbora izrazila je dvojbu u vezi opravdanosti provođenja rasprave na Odboru o ovom Zakonu po hitnom postupku, s obzirom na to da još nije izglasano da li će se isti uvrstiti na dnevni red plenarne sjednice, odnosno donijeti po hitnom postupku, kao i zbog brojnih komentara u e-savjetovanju, s čime se nije složila većina članova te je rasprava ipak provedena.
S tim u vezi, predstavnica predlagatelja istaknula je kako su razlozi za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku u skladu s mjerama iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. te rokovima (početak ove godine), a kako se ne bi izgubila značajna sredstva.
Kako je istaknula, Zakonom se postiže bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade u kućanstvima s djecom, a radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu na rad za opće dobro bez naknade. Nadalje, predloženim izmjenama omogućit će se: priznavanje prava na jednokratnu naknadu posvojitelju za potrebe posvojenog djeteta, odobravanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, pružanje socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja žrtvama nasilja u obitelji i žrtvama rodno uvjetovanog nasilja dok god postoji potreba, odobravanje usluge boravka, iznimno, korisniku kojemu je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji i otkloniti dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga. Također, drukčijim načinom određivanja naknade za rad Povjerenstva na jednostavniji način će se urediti naknada za rad članova Povjerenstva, a općenitijim navođenjem vrste obrazovanja stvorit će se širi krug kandidata koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi. Istaknula je i kako će se skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućit lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi.
Tijekom rasprave više puta je naglašena potreba adekvatnijeg reguliranja zajamčene minimalne naknade (u daljnjem tekstu: ZMN) za samce, starije osobe i osobe potpuno nesposobne za rad. Također, iznesena su mišljenja kako bi postotak iznosa ZMN-a trebao biti povećan i žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima kojima su priznate usluge smještaja u kriznim situacijama, jer su u povećanom riziku od beskućništva jednom kada izađu iz privremenog smještaja. Isto se predlaže za beskućnike u prihvatilištu, s obzirom da ova najugroženija skupina siromašnih građana niti ne može steći uvjete za promjenu svojeg položaja i izlazak ne samo iz siromaštva, već i beskućništva, budući da su to osobe bez vlastitih prihoda i nekretnina u svom vlasništvu, a priznaje im se pravo na ZMN u visini od 50 posto iznosa ZMN-a.
Zamjenica pučke pravobraniteljice pohvalila je prijedlog izmjena i dopuna zakonskog prijedloga da se trenutno zdravstveno stanje korisnika ZMN-a uzima u obzir prilikom ocjene mogućnosti odazivu pozivu na rad za opće dobro bez naknade, iako je mišljenja da bi se općenito trebao ukinuti institut rada za opće dobro bez naknade.
Predsjednica Odbora istaknula je na kraju rasprave kako se, na žalost, niti ovim zakonskim izmjenama neće postići osnovni cilj, a to je da se osobama u siromaštvu i osobama u riziku od siromaštva pomogne da izađu iz siromaštva te da se općenito smanji stopa siromaštva u Hrvatskoj, stoga je pozvala predlagatelja da prihvati preporuke pučke pravobraniteljice iznesene na Odboru.
Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7„za“ i 1 „suzdržan“) predložili Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin