Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 19. lipnja 2024. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 31. ožujka 2023.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Uvodno obrazloženje podnio je pravobranitelj za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobranitelj), navodeći podatke za 2022., u kojoj se Uredu pravobranitelja obratilo 2.474 građana. Najviše obraćanja, njih 565, odnosilo se na područje socijalne skrbi, zatim na područje zapošljavanja i rada 287, pristupačnost i mobilnost 256, a višestrukih upita i pritužbi bilo je 237. Na područje zdravstva odnosilo se 148 obraćanja, a na ostala područja 137. Od 294 općih preporuka i upozorenja upućenih tijelima državne vlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i drugim pravnim i fizičkim osobama prihvaćeno ih je 101 (34,35%). Djelomično ih je prihvaćeno 20,75 posto, nije prihvaćeno 11,91 posto, nije zaprimljen odgovor na 17,1 posto, dok je u tijeku razmatranje 15,98 posto preporuka i upozorenja. Najviše preporuka bilo je prihvaćeno u područjima pristupačnosti i mobilnosti, dok je najviše neprihvaćenih preporuka i preporuka na koje nije odgovoreno bilo u područjima odgoja i obrazovanja te socijalne zaštite u kojem je najviše pritužbi osoba s invaliditetom.
Kako je istaknuo pravobranitelj, unatoč povećanju naknada koje su ostvarene na osnovi invaliditeta tijekom 2022. godine, pritužbe su se odnosile na pogoršanje opće ekonomske situacije koja posebno teško pogađa osobe s invaliditetom i njihove obitelji zbog dodatnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. S tim u vezi, velike teškoće u svakodnevnom životu i funkcioniranju osobama s invaliditetom predstavlja nekonkurentnost plaća pružatelja usluga podrške kao što su osobni asistenti, videći pratitelji, prevoditelji/tumači hrvatskog znakovnog jezika i pomoćnici/asistenti u nastavi. Uz satnicu koja je najniža na tržištu, osobe s invaliditetom ugrožava i nedostatak radne snage. Nedostaju i pružatelji usluga pomoći u kući, njegovatelji, medicinske sestre, liječnici te stručni suradnici.
Osobe s invaliditetom žale se i na povećanje zahtjeva za vještačenjima uslijed preispitivanja pojedinih prava (proizašlo iz izmjena Zakona o socijalnoj skrbi), što je posebno teško pogodilo osobe čiji je invaliditet posljedica trajnog i ireverzibilnog stanja.
Na navode pravobranitelja referirali su se prema djelokrugu rada ministarstava predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti i obrazovanja i mladih te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kako bi obrazložili Mišljenje Vlade RH. Svi su pohvalili predmetno Izvješće smatrajući da je uloga pravobranitelja upravo ukazivanje na određene nepravilnosti ili propuste u pojedinim područjima te davanje prijedloga za njihovo bolje rješavanje. Također su se složili da su prisutne pojedine teškoće u provedbi na svim područjima te da prostora za poboljšanja uvijek ima.
U raspravi, istaknuto je područje psihijatrije i mentalnog zdravlja, odnosno osoba s duševnim smetnjama i invaliditetom, koje se prema mišljenju predsjednice Odbora, potpuno izuzelo. Ovom području trebalo bi sustavno pristupiti, kao i detektirati goruće probleme (npr. u području žena s invaliditetom). Istaknut je i problem nedostupnosti javnog prijevoza te pitanje reproduktivnog zdravlja žena s invaliditetom, za koje ne postoje pokazatelji niti se sustavno prati.
Članovi Odbora pohvalili su i podržali predmetno Izvješće te nakon provedene rasprave jednoglasno (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k
Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2022. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin