Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 5. sjednici, održanoj 9. listopada 2024. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024.
Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, istaknuvši kako se ovim izmjenama i dopunama ukupni prihodi povećavaju za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura, a navedeno povećanje prvenstveno se temelji na rastu poreznih prihoda te doprinosa. Također, za 2024. godinu ukupni rashodi povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura.
U svom izlaganju predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2024. godinu ukupni financijski plan Ministarstva zdravstva povećava za 207.112.807 eura, odnosno s 4.298.270.378 eura na 4.505.383.185 eura, a limitirani izvori financiranja povećavaju se s 1.309.802.788 eura na 1.325.854.884 eura, tj. za 16.052.096 eura. Kako je istaknuo, najznačajniji elementi povećavanja financijskog plana odnose se na provedbu aktivnosti sanacije štete od potresa (povećanje u iznosu od 36.5 mil. eura), zatim za troškove osiguranja bolnica na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite (povećanje u iznosu od 5.2 mil. eura), za provedbu hitne helikopterske medicinske službe (povećanje u iznosu od 2.2 milijuna eura), za provedbe Odluke vlade za refundaciju pravomoćnih sudskih presuda za prekovremeni rad (povećanje u iznosu od 2 mil. eura) te za provedbu aktivnosti izgradnje nacionalne dječje bolnice u Zagreb (povećanje u iznosu od 1.4 mil. eura).
Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2024.g. planirani su ukupni prihodi na razini 6.013.557.882 eura dok se ukupni rashodi planiraju na razini 6.004.289.508 eura. Ukupno povećanje financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi 446 milijuna eura i rezultat je povećanja prihoda od doprinosa koje se sada planiraju na godišnjoj razini od 4.78 milijardi eura. Predloženo povećanje prihoda prati i povećanje rashoda i to: rashodi obveznog zdravstvenog osiguranja zbog porasta plaća povećavaju se za 7% ili 405 milijuna eura, na način da ukupni plan iznosi 5.7 milijardi eura, a rashodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja povećavaju se za 17% ili 40 milijuna eura, na način da ukupni plan dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja iznosi 0.27 milijardi eura.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženog, novi plan Razdjela 086 Ministarstva za 2024. godinu iznositi ukupno 10.587.896.850 eura, od čega se iznos od 10.202.461.423 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 385.435.427 eura na ostale izvore financiranja. Ukupno smanjenje u odnosu na tekući plan iznosi 283.851 eura. Do najvećeg smanjenja došlo je na Glavi 08620 Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (smanjenje od 175.150.198 eura), a najveće povećanje u okviru glave 08665 Hrvatskog zavoda za socijalni rad u iznosu od 165.580.721 eura, koje se odnosi na plaće za zaposlene i socijalne naknade (inkluzivni dodatak, zajamčenu minimalnu naknadu, roditelje njegovatelje i naknadu za ugroženog kupca energenata.
U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjele Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Većina članova Odbora podržala je izmjene i dopune, no postavljena su i pitanja razloga zbog kojih su prisutne uštede na određenim stavkama, poput smanjenja na području razvoja palijativne skrbi (smanjenje od 2.552.187 eura). Predstavnik Ministarstva zdravstva s tim u vezi rekao je da je na području Mreže javne zdravstvene službe predviđeno u području palijativne skrbi povećati palijativne kapacitete (umjesto dosadašnjih 344 kreveta predviđeno je preko 700). Također je postavljeno pitanje u vezi nezadovoljstva dijela zdravstvenih radnika u vezi s „Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama“, na što je predstavnik ministarstva odgovorio da se u narednom periodu planiraju određene zakonodavne izmjene (izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o djelatnostima u zdravstvu), koje će iznjedriti bolja odgovarajuća rješenja.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin