11. saziv Hrvatskoga sabora (16.05.2024.)

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora održao je 8. sjednicu 26. ožujka 2026. s točkom dnevnog reda: 1. Definiranje i reguliranje seoskog agroturizma u novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Odbor je sjednicu sazvao na zahtjev jedne trećine članova Odbora, u skladu s  člankom 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Kako sjednici nije nazočila većina članova Odbora, nije bilo kvoruma te u skladu s time na sjednici nisu doneseni nikakvi zaključci niti preporuke. 

Uvodno su predstavnici Hrvatske udruge ruralnog turizma potvrdili kako je riječ o izrazito kompleksnom sektoru koji ujedinjuje poljoprivredu, turizam, ugostiteljstvo i zaštitu kulturne baštine, a to je i jedan od razloga dugogodišnjeg nerješavanja nakupljenih problema. 

Zatim su izložili prijedloge i stajališta Udruge, posebno istaknuvši kako se seoskim agroturizmom bave svi oblici poljoprivrednika, a Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti pobliže propisuje isključivo pružanje ugostiteljskih usluga na OPG-u, dok pružatelje usluga seoskog agroturizma u drugim organizacijskim oblicima tretira kao ostale ugostitelje. Time se nameću kompliciraniji uvjeti poslovanja, što uključuje kompleksno obavljanje poljoprivrednih djelatnosti nužnih za plasman vlastitih proizvoda, kao i visoke troškove uređenja poljoprivrednih površina za prihvat gostiju i turista. Stoga predlažu definiranje seoskog agroturizma u okviru novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, uvođenjem pojma turističko poljoprivredno gospodarstvo (TPG), kao i donošenje posebnog pravilnika o pružanju usluga na TPG-u, i usklađivanje ostalih akata. 

Osvrnuli su se i na vlastitu poljoprivrednu proizvodnju koja je temelj agroturizma, no ista je neadekvatno propisana Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga na OPG-u i odnosi se samo na OPG. Naveli su primjer kako za razliku od ugostitelja i privatnih iznajmljivača, OPG koji nema svoje žitarice, odnosno brašno, ne može peći i usluživati primjerice kruh, a što ugrožava samu bit agroturizma, ističu predstavnici Udruge. Također, upozoravaju kako izostaju adekvatne kontrole te se prilikom nadzora Državnog inspektorata odredbe Pravilnika različito interpretiraju u odnosu na propise iz domene Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Stoga predlažu da uvjet za registraciju TPG-a bude najmanje jedan primarni poljoprivredni ili prehrambeni proizvod i/ili prerađevina koja se stavlja na tržište sukladno posebnim propisima, te koja je dostupna za kušanje i/ili kupnju tijekom cijele godine i/ili sezone, ukoliko objekt radi sezonski.
U nastavku rasprave detaljnije su izloženi problemi koji proizlaze iz neusklađenost Pravilnika o upisniku OPG-a i Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga na OPG-u i njihovih tumačenja. Utvrđeno je kako navedena neusklađenost uzrokuje pravnu nesigurnost, kažnjavanje i zatvaranje OPG-ova kao i različita postupanja Državnog inspektorata. 

Predsjednica Odbora također se osvrnula na problematiku neusklađenosti dvaju pravilnika te istaknula kako bi dva resorna ministarstva trebala što prije pokušati riješiti izloženi problem na korist pružatelja usluga, a što podržavaju i ostali sudionici sjednice. 

Svi sudionici potvrdili su izrazitu važnost agroturizma za ukupni hrvatski turizam, koji je potrebno motivirati a ne demotivirati. Suglasni su kako oni koji se bave agroturizmom promoviraju kontinent, planine i ravnice, jer Hrvatska nije samo Jadran. Svaka županija ima svoje potencijale i vrijednosti koje treba iskoristiti te ovom prigodom dajemo podršku Udruzi i njihovim prijedlozima, istaknuto je ispred Međimurske županije. 

U nastavku je bilo riječi i o terminima koji se uvelike razlikuju, a koriste se za definiciju agroturizma, što stvara dodatnu nejasnoću o kakvim gospodarstvima je riječ. Kao jedan od prijedloga za daljnje korištenje istaknut je termin agroturističko gospodarstvo ili samo agroturizam, bez potrebe za eksperimentiranjem, istaknuto je na sjednici. Na fakultetima postoje smjerovi kao i kolegiji koji nose nazive agroturizam, dok se legislativno služimo vrlo različitim pojmovima koji stvaraju dodatnu konfuziju, suglasni su sudionici.  

Hrvatska s definiranjem agroturizma kasni barem 20-ak godina što je doprinijelo gubljenju identiteta hrvatskih sela. Italija je primjerice agroturizam definirala zakonski još 80- ih godina sa svrhom da se održi i spasi ruralno područje. Druge države navedenu problematiku imaju definiranu jednim zakonom i puno jednostavnije i fleksibilnije nego je to u Hrvatskoj slučaj. Agroturizam čuva prostor, ljude i identitet zajednice te ga je potrebno adekvatno regulirati na korist pružatelja usluga, zaključno je konstatirano.  

                                                                                                 
  PREDSJEDNICA ODBORA                                                                                                           
dr. sc. Sanja Radolović
 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 26. studenoga 2025. Prijedlog Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2026.  godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2025.        
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno se osvrnuo na ukupne prihode i rashode proračuna, istaknuvši kako su za 2026. godinu predviđeni ukupni prihodi od 35,7 milijardi eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 39,8 milijardi eura. Ukupni planirani prihodi tako su veći za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan “rebalansa” proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za 3 milijarde eura.
Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 2,7 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,2 posto. Glavni pokretač rasta BDP-a u idućoj godini trebala bi biti domaća potražnja, što se većinom odnosi na osobnu potrošnju. Projekcije su kako bi realni rast BDP-a u 2027.godini trebao iznositi 2,5 posto, a u 2028. godini 2,4 posto. 

Govoreći o inflaciji predstavnik predlagatelja predviđa kako bi u 2026.godini trebala usporiti na prosječnih 2,8 posto, nakon prognoziranih 3,7 posto u ovoj godini, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 1,6 posto. 
Vezano uz strukturu poreznih prihoda, istaknuto je kako planirani porezni prihodi iznose 19,1 milijardi eura, od čega se 68 posto odnosi na PDV, 17 posto na posebne poreze i trošarine, 14 posto na porez na dobit te 1 posto na "ostalo".

Obrazlažući financijski plan za 2026. godinu predstavnica Ministarstva turizma i sporta istaknula je kako je za Ministarstvo u odnosu na tekući plan 2025. godine  proračun povećan za gotovo 44 milijuna eura odnosno 36 posto te iznosi 449.059.632 milijuna eura. Značajna su povećanje u različitim segmentima turizma, poglavito u dijelu turističke promocije te ulaganja u turističku infrastrukturu. Za razvoj posebnih oblika turizma imamo povećanja u iznosu od oko 4 milijuna eura u odnosu na plan iz 2025. godine. Zastupljen je i razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma koji spada u stavku NPOO-a. U Fondu za turizam također imamo značajna povećanja, kazala je predstavnica Ministarstva turizma i sporta.

Članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli na aktivnosti Hrvatske turističke zajednice, utvrdivši kako ulazimo u izazovan period za promociju hrvatskog turizma i predstavljanje Hrvatske kao destinacije. Predstavnica Ministarstva turizma i sporta kazala je kako je glavna intencija novog proračuna jačanje promotivnih aktivnosti od strane Hrvatske turističke zajednice koje su do sada bile podzastupljene upravo zbog nedostatka sredstava. Također, naglasak je na jačanju postojećih i uvođenju novih avionskih linija prema našim emitivnim tržištima. Što se tiče promocije povećana su sredstava za digitalno oglašavanje, poglavito u kontekstu velikog povratka naše konkurencije, ali i otvaranja novih tržišta kao što je primjerice Srednja Azija. Nastavlja se promovirati i kontinent Hrvatske kao i druge manje poznate destinacije u zemlji, a za to imamo i posebni fond za turistički manje razvijena područja, pojasnila je predstavnica Ministarstva. 

Raspravljalo se i o investicijskoj dinamici kao i o komunikaciji Ministarstva financija s Europskom komisijom vezano uz  produljenje Mehanizma za oporavak i otpornost ako započeti projekti ne budu dovršeni. Predstavnik Ministarstva financija podsjetio je kako produljenja nisu predviđena i svi projekti moraju biti dovršeni najkasnije do kraja kolovoza 2026. godine. Uvjereni smo da ćemo iskoristi 100 posto alokacija bespovratnih sredstava i  gotovo 95 posto zajmova. Vezano uz navedeno, članovi Odbora izrazili su zabrinutost zbog postupaka javne nabave gdje su česti primjeri poništenja postupaka zbog različitih razloga. 

Članovi Odbora istaknuli su i pitanje cjenovne konkurentnosti, posebice u svjetlu Hrvatske kao jedne od najskupljih destinacija na Mediteranu. Posebno je naglašena važnost međudjelovanja monetarne i fiskalne politike za stabilnost cijena i uravnoteženo gospodarstvo, kao i dobra koordinacije institucija poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Državnog inspektorata te Ministarstva financija i Ministarstva turizma i sporta. 

Očekuje se aktivnija uloga Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ponajprije u kontekstu trgovačkih lanaca. Agencija ima prostora provesti jednu cjelovitu istragu dolazi li do nekog dogovorenog povećavanja cijena kojeg smo svi svjesni. Vezano uz turizam u makroekonomskim projekcijama ove godine možemo očekivati pad kategorije izvoza usluga.  U izvozu usluga turistička putovanja zastupljena su sa 66 posto, iako bilježimo rast broja dolazaka i noćenja i nominalni rast prihoda od turizma, realna potrošnja po turistu bilježi značajan pad u 2025. godini. U skladu s time očekujemo i pad izvoza usluga u ovoj godini od 1,4 posto. Iduće godine očekujemo blagi rast od 0,3 posto u kategoriji cjelokupnog izvoza usluga, pojasnio je predstavnik Ministarstva financija.

Bilo je riječi i o ulaganjima u sport. Ukupna ulaganja u razvoj sporta u 2026. godini iznose 187 milijuna eura, dok na izgradnju sportske infrastrukture odlazi 31 posto od navedenog iznosa. Ključni projekti su Nacionalni centar za razvoj vodenih sportova, sportske građevine od nacionalnog interesa i Nacionalni nogometni kamp. Od ukupnih ulaganja u razvoj sporta 9 posto usmjereno je na stipendije i nagrade sportašima, a osigurana su i dodatna sredstva za povećanje stipendija za vrhunske sportaše, a  za razvoj sporta u lokalnoj zajednici osigurano je 6 posto od predviđenih sredstava, zaključio je predstavnik Ministarstva financija.
    
Odbor za turizam je sa (6 glasova „za“ i 3 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I  2028. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na Financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA                                                                                                           
dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 26. studenoga 2025. Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2025.        
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu.

Uvodno je predstavnik predlagatelja podsjetio kako se Zakonom o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnoga proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom, kao i prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana uz izvršavanje proračuna.

Govoreći o zaduženjima na domaćem i inozemnim tržištima, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se mogu provesti do iznosa od 9,1 milijardi eura dok će tekuće otplate glavnice državnoga duga iznositi 3,1 milijardi eura. Zaduženja izvanproračunskih korisnika državnoga proračuna iznose 410 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 216 milijuna eura. Godišnja vrijednost novih jamstava za 2026. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 280 milijuna eura. Postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija u 2026. utvrđuje se na razini 5 posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini, završno je kazao predstavnik predlagatelja.

Odbor za turizam je sa (6 glasova „za“ i 3 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora.

                                                                                                                                                                         PREDSJEDNICA ODBORA                                                                                                                                                                                           dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 15. listopada 2025. Prijedlog izmjena i dopuna Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2025.  godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2025.        

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je kazao kako će predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2025. fiskalna politika biti obilježena rastom prihoda za 30 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će ukupno iznositi 33 milijarde eura. Pritom se značajno povećavaju planirani prihodi od doprinosa te se smanjuju projicirani prihodi od poreza i imovine.

Ukupni rashodi smanjuju se 223 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će ukupno iznositi 36,8 milijardi eura. Najznačajnija kretanja na stavkama rashoda vezana su uz osiguranje dodatnih sredstava za mirovine, plaće te inkluzivni dodatak. Ta sredstva su realizirana uštedama temeljem usklađivanja dinamike provedbe projekata te realokacijom dijela sredstava iz nacionalnih prema EU bespovratnim sredstvima. 

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 33 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 36,8 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2025. godinu planiran je u iznosu od 3,8 milijardi eura ili 4,2% BDP-a, što predstavlja smanjenje manjka od 253 milijuna eura u odnosu na originalni plan.

Za Ministarstvo turizma i sporta prema planu iz 2025. bilo je predviđeno 358.684.360 milijuna eura te uz planirano smanjenje od 18.648.921 milijuna eura novi plan za 2025. iznosit će 340.035.439 milijuna eura, istaknuo je predstavnik predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je sa (4 glasa „za“ i 3 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I  2027. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.  

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 

                                                                                                  
PREDSJEDNICA ODBORA 
                                                                                                        dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 15. listopada 2025., Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna  Republike  Hrvatske  za  2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2025.        

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je podsjetio kako su s ciljem podizanja životnog standarda građana, jačanja socijalne sigurnosti, rasta mirovina i mirovinskih primanja te povećanja demografskih mjera, u 2025. godini donesene brojne zakonske izmjene koje izravno utječu na rashodovnu stranu državnog proračuna. 

Primjerice novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025., zajamčene su veće mirovine kroz povoljniju formulu usklađivanja, povećan dodatni staž za svako rođeno ili posvojeno dijete te podignuta najniža mirovina. Uz navedeno, uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, čime se dodatno poboljšava materijalni položaj umirovljenika. 

Zbog primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama od 1. ožujka 2025 povećana je osnovica za izračun socijalnih naknada, a izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, koje su stupile na snagu 1. travnja 2025., osigurana je veća adekvatnost zajamčene minimalne naknade. 

Na rashodovnu stranu državnog proračuna utječe i dodatno povećanje plaća u državnoj službi i javnim službama kroz povećanje osnovice u 2025. godini. 

Kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike, kazao je predstavnik predlagatelja.  

Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2025. godinu u iznosu 6.473.395.021,00 eura te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima, istaknuo je predstavnik predlagatelja te dodao kako ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406.843.069,00 eura. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je sa (5 glasova „za“, i 2 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 

                                                                                                  
PREDSJEDNICA ODBORA 
                                                                                                        dr. sc. Sanja Radolović
                                  
 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 15. rujna 2025. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 178. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. srpnja 2025.        

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je kazala kako se predloženim Zakonom rješava pitanje različitog tretmana u pružanju usluga turističkog vodiča od strane državljana država članica OECD-a i pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija koje su ujedno države članice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru od onih koji to nisu.

Odredba koja je državljanima država koje nisu države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru za pružanje usluga turističkog vodiča uvjetovala prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj se briše te će usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj uz ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom moći pružati državljani Republike Hrvatske, državljani druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i državljani države članice OECD-a i države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija. 

Također se propisuje turističkom vodiču, koji traži priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan za pružanje usluga turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, postojanje obveze i opseg polaganja stručnog ispita, a koji se utvrđuje u skladu s propisom koji uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za pružanje usluga turističkih vodiča. 

Turistički vodič državljanin države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske sukladno propisu za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za pružanje usluga turističkih vodiča, ali se posebno štite zaštićene cjeline (lokaliteti) vezani uz Domovinski rat.

Prekršajne odredbe u Zakonu predlaže se značajno povisiti, kako bi bile odvraćajućeg karaktera, završno je dodala je predstavnica predlagatelja.

U raspravi su istaknuti komentari sa provedenog javnog savjetovanja o Prijedlogu zakona s naglaskom na zahtjeve turističkih vodiča koji nisu prihvaćeni, a odnose se na  pružanje usluga turističkog vodiča na privremenoj i povremenoj osnovi kao i prijedlog da se UNESCO lokaliteti interpretiraju samo od strane lokalnih vodiča koji bolje poznaju kontekst, kulturu i lokalnu zajednicu.
Predstavnica predlagatelja pojasnila je kako je održan cijeli niz sastanaka sa radnim skupinama tijekom izrade Zakona te kako većina komentara sa javnog savjetovanja nije predmet Zakona, ali dio komentara uvažit će se i tijekom izrade odgovarajućih pravilnika. Vezano uz UNESCO lokalitete, u kontekstu prava Europske unije, nacionalno pravo ne može koristiti zaštitu UNESCO lokaliteta kao opravdanje za ograničavanje slobode pružanja usluga. Odredbe koje se odnose na ostvarivanje prava na poslovni nastan te pružanje usluga turističkog vodiča na privremenoj i povremenoj osnovi usklađene su s Direktivom 2006/123/EZ i Direktivom 2005/36/EZ, uz iznimku lokaliteta vezanih uz Domovinski rat za koje će biti potrebno položiti posebni dio stručnog ispita. Naime, lokaliteti Domovinskog rata su presedan koji su Vlada RH i Ministarstvo turizma i sporta ispregovarali sa Europskom komisijom, zaključila je predstavnica predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je sa (7 glasova „za“, 3 „suzdržana“ i 1 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 

                                                                                                  
PREDSJEDNICA ODBORA                                                                                                           

dr. sc. Sanja Radolović
 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 9. srpnja 2025. Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2024., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbama članka 37. Zakona o službenoj statistici („Narodne novine“, broj 25/20. i 155/23.) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2025. godine.

Odbor za turizam raspravio je predmetno Izvješće na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako je Državni zavod za statistiku, kao glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike, u suradnji s ostalim nositeljima službene statistike: Hrvatskom narodnom bankom, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstvom financija, izradio predmetno Izvješće. 

Izvješće pruža osnovne informacije o sustavu službene statistike, pregled aktivnosti za svako statističko područje s naglaskom na prikaz razvojnih aktivnosti kao i detaljan prikaz planiranih i provedenih statističkih aktivnosti u 2024.

Govoreći o planiranim aktivnostima, predstavnica predlagatelja pojasnila je kako je od planiranih 299 statističkih aktivnosti uspješno provedeno 297. Jedna aktivnost u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije nije provedena u 2024. te je zbog kašnjenja u provedbi javne nabave odgođena za 2025., dok je druga aktivnost u nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo djelomično provedena zbog toga što nije postignut potpuni obuhvat u prikupljanju podataka pa su rezultati djelomično objavljeni.

U nadležnosti Državnog zavoda za statistiku bila je 251 statistička aktivnost, odnosno 84%, dok je u nadležnosti drugih nositelja bilo 50 statističkih aktivnosti odnosno 16%. Dvije statističke aktivnosti imale su po dva zajednička nositelja – DZS i Ministarstvo financija.

Državni zavod za statistiku uz ostala područja provodi i statistiku turizma te je tijekom 2024. godine uspješno provedeno svih 10 planiranih aktivnosti. Među njima su i razvojne aktivnosti koje uključuju izradu metodološke i tehnološke podloge za statističko praćenje djelatnosti iznajmljivanja plovila s pružanjem usluge smještaja gostiju primjenom administrativnog izvora podataka te rad na Eurostat-ovim darovnicama vezanima za razvoj statistike turizma korištenjem inovativnih izvora podataka.

Ostale statističke aktivnosti u području turizma u 2024. koje je provodio Državni zavod za statistiku su: turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske, izvještaj o pristupačnosti građevina turističkog smještaja osobama smanjene pokretljivosti, mjesečni izvještaj o dolascima i noćenjima turista, izvještaj o putničkim agencijama, izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma, izvještaj o dolascima i noćenjima turista u nekomercijalnom smještaju te izvještaj o dolasku stranog broda na kružnom putovanju. 

Državni zavod za statistiku provodi također i aktivnost pod nazivom Satelitski računi turizma, koji se koristi za procjenu izravnog ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu, a koji nudi pregled ponude i uporabe roba i usluga za različite vrste turizma i njihovu važnost za domaće zapošljavanje, platnu bilancu, državne financije te osobne i poslovne prihode. 

Državni zavod za statistiku prijavio je i projekt za unaprjeđenje statistike turizma uvođenjem inovativnog izvora podataka, primarno korištenjem podataka mobilnih operatera (“Mobile positioning data held by mobile network operators as a source to produce tourism statistics.”), a u svrhu unaprjeđenja istraživanja o Turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva.

U području statistike turizma provodi se intenzivna međunarodna suradnja radi razmjene iskustava i unaprjeđenja statistike turizma te će Državni zavod za statistiku u listopadu 2025. biti domaćin 110. Konferencije čelnika nacionalnih statističkih ureda (DGINS konferencije).  Središnja tema biti će „Europska statistika turizma: napredan i inovativan odgovor na potrebe korisnika 21. stoljeća“, a održat će se u Splitu, zaključila je predstavnica predlagatelja. 

U raspravi je istaknuto kako su podaci Državnog zavoda za statistiku izrazito važni za ukupno javno mnijenje, a posebno za akademsku i stručnu zajednicu prilikom objava različitih publikacija. Usklađenost i suradnja sa Eurostat-om također je ocijenjena je kao vrlo dobra, a posebno su podržane nove metode prikupljanja statističkih podataka i uvođenje inovativnih izvora podataka. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je jednoglasno (sa 10 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2024.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Sanja Radolović 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 5. prosinca 2024. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. studenoga 2024.        
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je kazala kako se predloženim izmjenama produžuju rokovi važenja privremenih rješenja propisanih Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti najdulje do 31. prosinca 2026. kako bi se omogućilo obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga u objektima koji su u postupku ozakonjenja i uređivanja prava vlasništva u zemljišnim knjigama. U slučaju neproduljenja roka važenja privremenih rješenja, ista bi prestala važiti po sili zakona, što bi dovelo do poremećaja u gospodarstvu zbog smanjenja smještajnih kapaciteta u turizmu, a time i do smanjenja prihoda za državni proračun i gubitka radnih mjesta u ugostiteljskim objektima.

S obzirom da je 1. siječnja 2024. stupio na snagu Zakon o turizmu na osnovi kojega predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave temeljem plana upravljanja destinacijom i izračuna prihvatnog kapaciteta, a u skladu s prostornim planovima mogu donijeti odluke o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i odluke o kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, potrebno je izmijeniti pojedine odredbe Zakona radi usklađenja na način da je nadležno upravno tijelo prilikom izdavanja rješenja sukladno ovom Zakonu dužno donijeti rješenje u skladu s odlukom jedinice lokalne samouprave. Također, izmijenit će se i dopuniti odredbe Zakona koje definiraju iznajmljivača te uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje usluga iznajmljivanja smještaja turistima u višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama. Odredbe Zakona uskladit će se i s odredbama Zakona kojima se uređuje upravljanje i održavanje zgrada, a kojima se propisuje obveza prikupljanja pisane prethodne suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stana s obzirom na to da se iste odnose i na najam stanova u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost odnosno pružaju ugostiteljske usluge u višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama, kao i s obzirom na to da takav oblik najma utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u tim zgradama, ali i na smanjenje stambenog fonda za dugoročno rješavanje stambenog pitanja.
Uvodi se i uži pojam domaćina, definiran kao iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža usluge smještaja u domaćinstvu u sobi, apartmanu ili kući za odmor. 

U raspravi su neki zastupnici izrazili zabrinutost brojem nelegalnih objekata čija je legalizacija u tijeku, oko 15 000, a što je oko 12 posto ukupnih pružatelja usluga iznajmljivanja. Ti su objekti većim dijelom građeni kao objekti koji bi se iznajmljivali u turizmu, a ne kao objekti kojima bi se rješavalo stambeno pitanje, istaknuli su zastupnici. Također su podsjetili na veliki broj primjedbi na javnom savjetovanju o Zakonu, izrazivši  nezadovoljstvo hitnim postupkom donošenja, unatoč nezadovoljstvu velikog dijela javnosti.  Konstatirali su kako se moglo ići s izmjenama samo u dijelu produljenja rokova važenja privremenih rješenja za nelegalne objekte. 
Predstavnica predlagatelja je podsjetila kako se ukida mogućnost predaje novih zahtjeva za izdavanje privremenih rješenja te dodala vezano uz hitnost donošenja, da je u ovom trenutku važno obaviti i usklađivanje sa Zakonom o turizmu koji je na snazi od početka 2024. godine.

Zastupnici su izrazili nezadovoljstvo i s definicijom pojma domaćina te istaknuli niz primjera gdje se objekt za iznajmljivanje nalazi u istoj županiji, primjerice Splitsko–dalmatinskoj, a domaćin živi u Splitu i ima objekt za iznajmljivanje na Visu te neće moći pružiti adekvatnu uslugu „gostoljubivog domaćina“ s obzirom da veze sa otokom koji se nalazi u istoj županiji nisu učestale. Pojam domaćina bi trebalo drugačije urediti, smatraju neki zastupnici. 
Članovi Odbora referirali su se i na postavku kako je kratkoročni najam zbog volumena počeo značajno utjecati na cijene nekretnina u zemlji, smanjio njihovu dostupnost i podigao cijenu za dugoročni najam, odnosno stanovanje te da nekontroliran rast smještaja koji uglavnom posluje u jednom dijelu godine (sezonalni smještaj) stvara sve veći pritisak na prostor. Iluzija je kako je moguće Zakonom koji se bavi ugostiteljskom djelatnošću djelovati na suštinske stvari kao što su očuvanje prostora ili priuštivo stanovanje, smatraju neki zastupnici.

Zaštita lokalnog stanovništva i prostora od štetnih posljedica turizma su ključni momenti o kojima treba voditi računa, neovisno o političkom predznaku, ističu neki članovi Odbora. Podsjećaju kako ovako definiran pojam domaćina, otvara mogućnost da domaćin može biti rentijer sa 10 apartmana unutar županije u kojoj živi, a rentijer onaj koji izvan svoje županije izmamljuje 2 apartmana.  Prilikom definiranja ovog pojma trebalo je uzeti u obzir i kriterij prihoda iznajmljivača, naglasili su zastupnici. Posebno je istaknuta problematika „iznajmljivanja objekata na crno“ koji nisu nigdje prijavljeni niti kategorizirani kao i kažnjavanje neregistrirane djelatnosti. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je sa (6 glasova „za“ i 4 „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora.                       

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 5. prosinca 2024. Konačni prijedlog Zakona o upravljanju i održavaju zgrada, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2024. godine. Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja dao je uvodno obrazloženje Zakona. U okviru reforme stanovanja i vlasničkih odnosa iz 1997. godine u Republici Hrvatskoj je uređeno i pitanje stanovanja, održavanja i upravljanja stambenim zgradama. Navedeno pitanje riješeno je tako Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Donesena je i Uredba o održavanju zgrada kojom su dodatno uređena pitanja namjene sredstava zajedničke pričuve radi održavanja zgrada u suvlasništvu, vrste i način poduzimanja hitnih i nužnih popravaka na zgradama i pitanja u svezi dostavljanja podataka o stanovima. Cilj ovog Zakona je promjena odnosa između sudionika u području upravljanja zgradama na način da se određuju zajednički dijelovi zgrade, minimalni iznos i način plaćanja zajedničke pričuve, održavanje zajedničkih dijelova zgrade, upravljanje zgradom, te prava, obveze i odgovornosti suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade. Pravno zadiranje u međuvlasničke odnose nije bio cilj ovog Zakona, tako da Zakon o vlasništvu ostaje u svojoj punoj snazi. U nastavku je predstavnik predlagatelja istaknuo osnovna pitanja koja se rješavaju Zakonom, a to su, između ostaloga: zajednički dijelovi zgrade i njihovo održavanje, dodjele osobnog identifikacijskog broja (OIB) zajednici suvlasnika i osnivanje Registra zajednica suvlasnika i Registra upravitelja zgrada, vrste održavanja zgrade i njihovo pobliže definiranje, hitni i nužni popravci zgrade te investicijsko održavanja zgrade, povezivanja s propisima iz područja gradnje i ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine zajedničke pričuve te njezin minimalni iznos i način plaćanja, osiguranje zgrade, osnovni sadržaj ugovora o upravljanju zgradom, obveze donošenja i pridržavanja kućnog reda, način i pobliže definiranje odluka o upravljanju zgradom koje donose suvlasnici na sastancima suvlasnika, obveza suvlasnika i uređivanja pitanja vezanih uz predstavnika suvlasnika, određivanja prinudnog upravitelja zgrade, određivanja prinudnog predstavnika suvlasnika, sufinanciranja ugradnje dizala u postojeće zgrade, obveza suglasnosti suvlasnika za kratkoročni najam stana i najam stana za više osoba, mogućnost obavljanja tihih i mirnih djelatnosti u stanovima te prekršajne kazne za upravitelja zgrade i suvlasnika za povredu Zakona. 

U raspravi su neki zastupnici istaknuli kako je predmetni Zakon napredak u odnosu na postojeće stanje i da će dovesti do poboljšanja, ali je i izvor potencijalnih konflikata među stanarima.  Kao problem ističu dvotrećinsku suglasnost suvlasnika koju je potrebno prikupiti za kratkoročni najam u zgradama te predlažu model prema kojemu bi se reguliralo koje su to zgrade stambene, a koje nisu.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako su zgrade vlasništvo suvlasnika koji upravljaju zgradom i ovim Zakonom se nastojalo što manje zadirati u njihove međuvlasničke odnose. 

Zastupnici su se osvrnuli i na podatke kako u Hrvatskoj danas nedostaje oko 230 000 stambenih jedinica, a istovremeno broj praznih nekretnina iznosi oko 600 000 te je postavljeno pitanje koji je konkretni izvor navedenih podataka. Predstavnik predlagatelja kazao je kako su navedeni podaci o praznim nekretninama javno objavljeni i dolaze od Državnog zavoda za statistiku koji iste objavljuje nakon svakog popisa stanovništva. Ministarstvo je nastojeći provjeriti te podatke također zatražilo od HEP-a da kumulativno po gradovima izlista koliko stambenih brojila nema potrošnju, odnosno ima minimalnu potrošnju tijekom godine i dobili smo slične podatke kao i Državni zavod za statistiku. Što se tiče podatka o nekretninama koje nedostaju u Hrvatskoj uspoređivali smo podatke iz 3 različita izvora i  3 različita pristupa, a jedan od njih je i MMF koji je početkom godine u svom Country Reportu objavio slične brojke. Također, izrađena je i dubinska analiza stanovanja u Hrvatskoj u okviru koje je Ekonomski institut iz Zagreba izračunao svojom metodologijom  vrlo slične brojke, pojasnio je predstavnik predlagatelja.  

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 3 PROTIV“ i  1 “SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o upravljanju i održavaju zgrada

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila Prijedlog zakona. Sagledavajući tržište stambenih nekretnina i stambenog najma u Republici Hrvatskoj uočene su prekomjerne neravnoteže zbog kojih su nastali negativni učinci u područjima stanovanja i turizma pri čemu se izdvaja nemogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja studenata, mladih i mladih obitelji, uslijed značajnog rasta cijena nekretnina. Predložene izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima odnose prije svega na: izmjenu postojećeg naziva poreza iz „porez na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“ te preciziranje predmeta oporezivanja, propisivanje poreza na nekretnine kao obveznog lokalnog poreza, povećanje zakonski propisanog raspona visine poreza na nekretnine i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, (od 1. siječnja 2025. godine JLS trebaju odrediti porez na nekretnine u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m²), izmjenu odredbi o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine, izmjene pripadnosti prihoda od poreza na nekretnine (prihod se dijeli na 80% udjela JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi, a preostalih 20% uplaćuje se u državni proračun i koristi za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisivanje obveze razmjene podataka o nekretnini i poreznom obvezniku između Porezne uprave, JLS-ova i drugih nadležnih poreznih tijela te na povećanje visine novčanih kazni za prekršaje ukoliko se ne dostave podaci za utvrđivanje poreza na nekretnine.

Predstavnik Ministarstva turizma i sporta podsjetio je kako Vlada RH provodi sveobuhvatnu reformu upravljanja razvojem turizma, koja se provodi međuresorno u okviru prostorne, porezne i turističke politike, a dio aktivnosti usmjeren je i na politike koje se provode na  lokalnoj razini. Osvrnuvši se na Prijedlog zakona u dijelu koji se odnosi na porez na nekretnine, upozorio je kako kratkoročni najam stanova turistima i rentijerstvo ugrožavaju održivi turizam te generiraju još veću sezonalnost. Istaknuo je podatak kako je ove godine ponuđeno oko 26 tisuća novih kreveta za kratkoročni najam, što je značajno utjecalo na umanjenost popunjenosti postojećih apartmana kao i na prihode od turizma. Takav vid turizma bitno utječe na smanjenje kvalitete života lokalnog stanovništva koji sve više iskazuju nezadovoljstvo. Popunjenost smještajnih kapaciteta pada u smještajnim objektima, radi se manje i manji su prihodi, stvara se ugroza cjenovne politike što u konačnici dovodi i do promjene u strukturi gostiju. 
Vezano uz konkretne mjere koje idu u prilog razvoju održivog turizma na nacionalnoj razini, podsjetio je na Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, zatim izmjene poreznih zakona te kao treći korak do kraja godine i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. 
S ovim izmjenama dajemo snažan doprinos održivoj strukturi smještajnih kapaciteta s posebnim fokusom na zadovoljstvo i kvalitetu lokalnog stanovništva, a također smo napravili i ono na što smo se obvezali Programom Vlade u ovom mandatu, zaštitili smo i sačuvali domaćina u pravom obiteljskom smještaju, kao dio naše tradicije i dodane vrijednosti naše turističke ponude, kazao je predstavnik Ministarstva turizma i sporta.

Osvrnuvši se na eksplozivan rast stanova za iznajmljivanje, zastupnici su u raspravi posebno istaknuli pitanje važnosti izmjena zakonodavnog okvira kojim se uređuje prostorno planiranje s obzirom da je Hrvatska davno premašila kapacitete utvrđene u prostornim planovima. Potrebno je redefinirati uvjete za pokretanje građevinskih projekata, broj stanovnika kontinuirano pada a građevinske zone se šire, istaknuli su članovi Odbora. Zastupnici su podsjetili i na Pravilnik o prostornim planovima od prošle godine koji omogućuje gradnju stanova za mješovite namjene, odnosno za povremeno stanovanje, a taj problem nije rješiv poreznom politikom. 

Nadalje, zastupnici su s obzirom na neusklađenost katastara kao i problem neevidentiranih nekretnina, predložili umjesto poreza na nekretnine uvođenje poreza na imovinu. Otvorili su i pitanje administrativnih kapaciteta Porezne uprave i nadležnih poreznih tijela na lokalnim razinama, a vezano uz donošenje novih poreznih zakona, posebice za utvrđivanje i naplatu lokalnih poreza. Neki članovi Odbora osvrnuli su se i na problem sezonalnosti, za koji ocjenjuju kako nije samo prouzročen malim privatnim iznajmljivačima, nego ističu i podatak kako je samo 15 posto hotela na obali otvoreno tijekom cijele godine. 

U nastavku je bilo riječi i o konkretnim postupcima odvajanja rentijera od domaćina, a 
neki članovi Odbora upozorili su i na problem raspona visine poreza po metru kvadratnom, kao i na odredbe o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine, konkretno dugoročnom najmu u trajanju od 10 mjeseci, a kao posebni problem istaknuto je moguće dizanje cijena iznajmljivanja za preostala dva mjeseca kratkoročnog najma. Dodatno je upozoreno kako u Programu Vlade RH za razdoblje 2024.-2028. nisu bile predviđene porezne izmjene. 

Osvrnuvši se na dodatna pitanja vezana uz moguću zbrku oko utvrđivanja i naplate poreza na nekretnine, predstavnica predlagatelja pojasnila je kako ne očekuje probleme u tom dijelu s obzirom da je riječ o transformaciji već postojećeg naziva iz „poreza na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“. Također je dodala kako se navedenim izmjenama predlaže promjena pripadnosti prihoda od naplate poreza na nekretnine, pri čemu bi porez na nekretnine postao zajednički porez čiji se prihod dijeli između države i JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi. Vezano uz administrativne kapacitete Porezne uprave, predstavnica predlagatelja je potvrdila kako ista raspolaže sasvim dostatnim kapacitetima za predviđene radnje. Govoreći o definiranju poreza na imovinu, podsjetila je kako porez na nekretnine jest porez na imovinu. 
Prijedlog poreza na nekretnine ne uključuje samo plaćanje po metru kvadratnom nego jedinica lokalne samouprave može propisati visinu poreza ovisno o mjestu, ulici ili zoni, kazala je.

U raspravi je bilo riječi i o poreznim tijelima koja su ovlaštena izvoditi dokazne postupke radi utvrđivanja porezne obveze. Predstavnica predlagatelja pojasnila je kako su porezni obveznici koji osporavaju poreznu obvezu dužni podastrijeti prikladne dokaze, pri čemu posebno napominje da se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dokazom stalnog stanovanja ukoliko porezno tijelo iz drugih dokaza u skladu s Općim poreznim zakonom dokaže da se obveznik nije stvarno i trajno naselio u predmetnoj nekretnini. 

Završno je predstavnica predlagatelja ustvrdila kako je ključni cilj porezne reforme ujednačavanje poreznog opterećenja, pravedniji porezni sustav i prebacivanje tereta oporezivanja s rada na imovinu. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 PROTIV“ i  2 “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da         ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 
                                                                                                                     

PREDSJEDNICA ODBORA 
                                                                 
     dr. sc. Sanja Radolović
 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.         
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je obrazložila Prijedlog zakona s posebnim osvrtom na nove raspone za određivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja. Prijedlogom zakona nastavlja se daljnje porezno rasterećenje rada te se predlaže, između ostaloga, propisati nove raspone za utvrđivanje visine paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova prema indeksu turističke razvijenosti koji se određuje prema propisima o turizmu. Pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa nekretnina određuje se prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, budući da se pri pružanju usluge najma koriste resursi JLS-a u kojoj se nekretnina nalazi. Prema trenutno važećim odredbama pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu poreznog obveznika. Predloženim izmjenama izjednačit će se pripadnost poreza na dohodak po osnovi dohotka od najma i zakupa s prihodima po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima. Kod dohotka od imovine propisuje se pravilo da je najamnina i zakupnina ostvarena i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine (ugovora o najmu ili zakupu) te iznimke u kojim slučajevima se ne smatra da je ostvarena najamnina i/ili zakupnina zbog čega ne nastaje obveza poreza na dohodak, pojasnila je predstavnica predlagatelja. 

U raspravi su neki zastupnici podržali novo paušalno oporezivanje iznajmljivanja. Također su upozorili i na potrebu očuvanja opstojnosti manjih jedinica lokalne samouprave kao i na važnost razvijanja dodatnih mehanizama za poticanje investicija. 
Govoreći o porezu na dohodak kao glavnom porezu lokalnih jedinica te rasterećenju građana i investitora, predstavnica predlagatelja kazala je kako će lokalne samouprave dobiti još jedan alat za povećanje svojih prihoda jer će im biti omogućeno oporezivanje viška stambenog prostora. 

Nadalje, ukazano je i na činjenicu kako se predloženi zakon mijenja peti put u šest godina što može dovesti do nesigurnosti u poreznoj politici. Zastupnici su se osvrnuli i na oslobađanje od poreza na dohodak kao demografsku mjeru. Predstavnica predlagatelja kazala je kako bi navedena mjera trebala potaknuti povratak iseljenih hrvatskih državljana koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine te kako bi ih se motiviralo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak kojeg isti ostvare od nesamostalnog rada - plaće na razdoblje od pet godina.
Neki zastupnici su ustvrdili kako navedena mjera neće polučiti očekivani učinak. 

Članovi Odbora osvrnuli su se i na neravnomjerno razvijen turizam, posebice u kontinentalnom dijelu zemlje iz čega proizlazi nepravedno oporezivanje koje fizičke osobe ostvaraju od iznajmljivanja. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako će se korištenjem indeksa turističke razvijenosti pri oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima postići veća pravednost u oporezivanju te će se na taj način stvoriti stabilniji uvjeti za obitelji i zaposlene u područjima s izraženom sezonalnošću najma.
Budući da je indeks turističke razvijenosti pojedine jedinice lokalne samouprave temeljen na stvarnim brojkama (primjerice: ukupan broj posjetitelja, broj turističkih dolazaka, noćenja, smještaja i sl.) isti relevantno odražava pravo stanje i rangira jedinice lokalne samouprave prema tom indeksu u pet kategorija od najrazvijenije do nerazvijene (I., II., III., IV. i 0). U kategoriju I. svrstane su turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 najslabije razvijena područja, zaključila je predstavnica predlagatelja. 

Nakon provedenog glasanja sa (6 glasova „ZA“, 3  PROTIV“ i  3 “SUZDRŽANA“) 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

nije dobio potrebnu većinu. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 
                                                                                                                     

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                 
      dr. sc. Sanja Radolović

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici održanoj 10. listopada 2024. Stajalište Republike o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/2302 radi djelotvornije zaštite putnika te pojednostavnjenja i pojašnjenja određenih aspekata Direktive COM (2023) 905 koje je Odboru za turizam sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 8. listopada 2024. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/24-07/302, URBROJ: 50301-21/06-24-3 na sjednici održanoj 10. rujna 2024. godine.

Stajalište Republike Hrvatske uvodno je izložio predstavnik Ministarstva turizma i sporta kazavši kako je Direktiva o putovanjima u paket-aranžmanima integrirana u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o pružanju usluga u turizmu. Podsjetio je kako je Europska komisija usvojila prijedlog izmjena Direktive o putovanjima u paket-aranžmanima u studenom 2023. 

Prijedlogom se izmjenjuje Direktiva (EU) 2015/2302 radi jačanja zaštite potrošača, među ostalim u slučaju velike krize, te istodobno poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta u sektoru putovanja u paket-aranžmanima.
Kao ključni problemi izdvojeni su poteškoće s povratom novca za otkazane aranžmane, posebice tijekom velike krize. Zatim plaćanja koja putnici izvršavaju unaprijed, a koja nisu dovoljno zaštićena u slučaju nesolventnosti organizatora. Te poteškoće u provedbi Direktive o putovanjima u paket-aranžmanima zbog nejasnih i složenih odredbi, a što dovodi do nejednake razine zaštite potrošača i narušavanja tržišnog natjecanja u EU-u, istaknuo je predstavnik Ministarstva. 

Govoreći o otvorenim pitanjima za RH, predstavnik Ministarstva posebno je izložio prijedlog koji se odnosi na plaćanje putnika, u dijelu tumačenja kada se može zatražiti veći predujam od predloženih 25 posto cijene paket-aranžmana (koji se može zatražiti ako je nužno za organizaciju i izvršenje paket-aranžmana) s time da organizatori ne smiju tražiti cjelokupnu uplatu ranije od 28 dana prije početka paketa. -Ne podržavamo uvođenje ograničenja te izražavamo zabrinutost u vezi plaćanja putnika kada se može zatražiti veći predujam od predloženih 25% cijene paket-aranžmana te smatramo da ograničavanje visine i roka uplate predujma također posredno utječe i na poslovanje pružatelja usluga kojima se transferiraju uplaćeni predujmovi prije pružanja usluge. Također, vezano uz provedbu prijedloga koji se odnosi na regresnu naknadu i povrat od pružatelja usluga u roku od 7 dana ako otkažu uslugu putovanja ili ako ona nije pružena, kako bi organizatori putovanja mogli izvršiti povrat novca putnicima u roku od 14 dana, nije jasno kako će se navedena odredba provoditi u praksi, osobito ako su pružatelji usluga iz trećih zemalja, no mogli bi podržati predloženu odredbu s dužim rokom povrata, zaključio je predstavnik Ministarstva.

U raspravi je istaknuto pitanje zaštite davatelja svih usluga u putovanjima od nesolventnosti, odnosno potreba zaštite u kontekstu definiranja prava na povrat sredstava od osiguravajućih kuća u roku od 3 mjeseca. Države članice smatraju da je rok od 3 mjeseca prekratak te su podijeljene oko toga koliko dugačak bi taj rok trebao biti. Članovi Odbora predlažu kraće rokove kako bi manje kompanije održale likvidnost. 

U nastavku su članovi Odbora podržali predložene izmjene te njihov krajnji cilj, a to je jačanje zaštite potrošača, posebice u kriznim situacijama. 

Odbor za turizam je sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (sa 7 glasova „ZA“ ) utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/2302 radi djelotvornije zaštite putnika te pojednostavnjenja i pojašnjenja određenih aspekata Direktive COM (2023) 905.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Sanja Radolović