Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 12. studenoga 2024. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine. Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila Prijedlog zakona. Sagledavajući tržište stambenih nekretnina i stambenog najma u Republici Hrvatskoj uočene su prekomjerne neravnoteže zbog kojih su nastali negativni učinci u područjima stanovanja i turizma pri čemu se izdvaja nemogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja studenata, mladih i mladih obitelji, uslijed značajnog rasta cijena nekretnina. Predložene izmjene i dopune Zakona o lokalnim porezima odnose prije svega na: izmjenu postojećeg naziva poreza iz „porez na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“ te preciziranje predmeta oporezivanja, propisivanje poreza na nekretnine kao obveznog lokalnog poreza, povećanje zakonski propisanog raspona visine poreza na nekretnine i to ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, (od 1. siječnja 2025. godine JLS trebaju odrediti porez na nekretnine u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m²), izmjenu odredbi o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine, izmjene pripadnosti prihoda od poreza na nekretnine (prihod se dijeli na 80% udjela JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi, a preostalih 20% uplaćuje se u državni proračun i koristi za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisivanje obveze razmjene podataka o nekretnini i poreznom obvezniku između Porezne uprave, JLS-ova i drugih nadležnih poreznih tijela te na povećanje visine novčanih kazni za prekršaje ukoliko se ne dostave podaci za utvrđivanje poreza na nekretnine.
Predstavnik Ministarstva turizma i sporta podsjetio je kako Vlada RH provodi sveobuhvatnu reformu upravljanja razvojem turizma, koja se provodi međuresorno u okviru prostorne, porezne i turističke politike, a dio aktivnosti usmjeren je i na politike koje se provode na lokalnoj razini. Osvrnuvši se na Prijedlog zakona u dijelu koji se odnosi na porez na nekretnine, upozorio je kako kratkoročni najam stanova turistima i rentijerstvo ugrožavaju održivi turizam te generiraju još veću sezonalnost. Istaknuo je podatak kako je ove godine ponuđeno oko 26 tisuća novih kreveta za kratkoročni najam, što je značajno utjecalo na umanjenost popunjenosti postojećih apartmana kao i na prihode od turizma. Takav vid turizma bitno utječe na smanjenje kvalitete života lokalnog stanovništva koji sve više iskazuju nezadovoljstvo. Popunjenost smještajnih kapaciteta pada u smještajnim objektima, radi se manje i manji su prihodi, stvara se ugroza cjenovne politike što u konačnici dovodi i do promjene u strukturi gostiju.
Vezano uz konkretne mjere koje idu u prilog razvoju održivog turizma na nacionalnoj razini, podsjetio je na Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, zatim izmjene poreznih zakona te kao treći korak do kraja godine i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
S ovim izmjenama dajemo snažan doprinos održivoj strukturi smještajnih kapaciteta s posebnim fokusom na zadovoljstvo i kvalitetu lokalnog stanovništva, a također smo napravili i ono na što smo se obvezali Programom Vlade u ovom mandatu, zaštitili smo i sačuvali domaćina u pravom obiteljskom smještaju, kao dio naše tradicije i dodane vrijednosti naše turističke ponude, kazao je predstavnik Ministarstva turizma i sporta.
Osvrnuvši se na eksplozivan rast stanova za iznajmljivanje, zastupnici su u raspravi posebno istaknuli pitanje važnosti izmjena zakonodavnog okvira kojim se uređuje prostorno planiranje s obzirom da je Hrvatska davno premašila kapacitete utvrđene u prostornim planovima. Potrebno je redefinirati uvjete za pokretanje građevinskih projekata, broj stanovnika kontinuirano pada a građevinske zone se šire, istaknuli su članovi Odbora. Zastupnici su podsjetili i na Pravilnik o prostornim planovima od prošle godine koji omogućuje gradnju stanova za mješovite namjene, odnosno za povremeno stanovanje, a taj problem nije rješiv poreznom politikom.
Nadalje, zastupnici su s obzirom na neusklađenost katastara kao i problem neevidentiranih nekretnina, predložili umjesto poreza na nekretnine uvođenje poreza na imovinu. Otvorili su i pitanje administrativnih kapaciteta Porezne uprave i nadležnih poreznih tijela na lokalnim razinama, a vezano uz donošenje novih poreznih zakona, posebice za utvrđivanje i naplatu lokalnih poreza. Neki članovi Odbora osvrnuli su se i na problem sezonalnosti, za koji ocjenjuju kako nije samo prouzročen malim privatnim iznajmljivačima, nego ističu i podatak kako je samo 15 posto hotela na obali otvoreno tijekom cijele godine.
U nastavku je bilo riječi i o konkretnim postupcima odvajanja rentijera od domaćina, a
neki članovi Odbora upozorili su i na problem raspona visine poreza po metru kvadratnom, kao i na odredbe o oslobođenjima prilikom plaćanja poreza na nekretnine, konkretno dugoročnom najmu u trajanju od 10 mjeseci, a kao posebni problem istaknuto je moguće dizanje cijena iznajmljivanja za preostala dva mjeseca kratkoročnog najma. Dodatno je upozoreno kako u Programu Vlade RH za razdoblje 2024.-2028. nisu bile predviđene porezne izmjene.
Osvrnuvši se na dodatna pitanja vezana uz moguću zbrku oko utvrđivanja i naplate poreza na nekretnine, predstavnica predlagatelja pojasnila je kako ne očekuje probleme u tom dijelu s obzirom da je riječ o transformaciji već postojećeg naziva iz „poreza na kuće za odmor“ u „porez na nekretnine“. Također je dodala kako se navedenim izmjenama predlaže promjena pripadnosti prihoda od naplate poreza na nekretnine, pri čemu bi porez na nekretnine postao zajednički porez čiji se prihod dijeli između države i JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi. Vezano uz administrativne kapacitete Porezne uprave, predstavnica predlagatelja je potvrdila kako ista raspolaže sasvim dostatnim kapacitetima za predviđene radnje. Govoreći o definiranju poreza na imovinu, podsjetila je kako porez na nekretnine jest porez na imovinu.
Prijedlog poreza na nekretnine ne uključuje samo plaćanje po metru kvadratnom nego jedinica lokalne samouprave može propisati visinu poreza ovisno o mjestu, ulici ili zoni, kazala je.
U raspravi je bilo riječi i o poreznim tijelima koja su ovlaštena izvoditi dokazne postupke radi utvrđivanja porezne obveze. Predstavnica predlagatelja pojasnila je kako su porezni obveznici koji osporavaju poreznu obvezu dužni podastrijeti prikladne dokaze, pri čemu posebno napominje da se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dokazom stalnog stanovanja ukoliko porezno tijelo iz drugih dokaza u skladu s Općim poreznim zakonom dokaže da se obveznik nije stvarno i trajno naselio u predmetnoj nekretnini.
Završno je predstavnica predlagatelja ustvrdila kako je ključni cilj porezne reforme ujednačavanje poreznog opterećenja, pravedniji porezni sustav i prebacivanje tereta oporezivanja s rada na imovinu.
Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 PROTIV“ i 2 “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Sanju Radolović, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Sanja Radolović