10. saziv Hrvatskoga sabora (22.7.2020.-16.5.2024.)

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 50. sjednici, održanoj 7. veljače 2024. godine Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 26. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18, 114/22 i 20/23), dostavilo Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, aktom od 21. prosinca 2023. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Programskog vijeća HRT-a je istaknuo kako Programsko vijeće skrbi o programu HRT-a na temelju zakona, a štiteći interes javnosti te mu je dužnost usmjeravati program HRT-a u kvalitetnom smjeru. Nadalje Programsko vijeće radi na temelju zakona i u dobroj vjeri te je u izvještajnom razdoblju radilo u punom sastavu od 11 članova, a od kojih devet bira Hrvatski sabor, a dva člana iz redova zaposlenika HRT-a biraju i razrješuju novinari te drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa HRT-a. Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji Programsko vijeće se sastaje u pravilu jednom svaka tri mjeseca, a u izvještajnom razdoblju od godinu dana je bilo 6 sjednica. Prema Poslovniku o radu Programskog vijeća koji je bio na snazi u izvještajnom razdoblju za sazivanje potaknute sjednice bila je potrebno natpolovična većina glasova članova Programskog vijeća. Ta odredba je u međuvremenu izmijenjena te je sada potrebna 1/3 članova. Sukladno Zakonu Vijeće donosi odluke većinom glasova pa je tako i ovo predmetno Izvješće usvojeno sa 9 glasova ”za” i 2 ”suzdržana” glasa.
 
Programsko vijeće imenuje Povjerenika za korisnike usluga HRT-a koji je zadužen za razmatranje pritužbi i prijedloga gledatelja, slušatelja i drugih korisnika usluga HRT-a te Povjerenik ima neposredan sustav kontaktiranja koji bi trebalo unaprijediti što ostaje za razmotriti pri sljedećim korekcijama Zakona.
Predsjednik Programskog vijeća je zaključno rekao kako HRT nije samo informativni program te kako nije normalno da je na sjednicama vijeća 95 posto svih razgovora bilo o informativnom programu, a HRT ne čini samo taj sustav.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske se složio sa tvrdnjom kako HRT nije samo informativni medijski servis, rasprave se vode samo o tome tko je bio u Dnevniku, tko u Otvorenom, a nitko ne priča o obrazovnom programu, dramskom programu, HRT-u 3 koji je specijaliziran za kulturu i umjetnost, jutarnjem dijelu programa koji je orijentiran prema djeci. 

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (sa 7 glasova ”ZA”), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine. 

PREDSJEDNIK ODBORA
                                   
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 50. sjednici, održanoj 7. veljače 2024. godine Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 14. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (”Narodne novine”, broj 96/01) dostavilo Upravno vijeće HINE, aktom od 14. studenoga 2023. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.    

U uvodnom obrazloženju predsjednica Upravnog vijeća istaknula je tri elementa koja su bila bitna u izvještajnom razdoblju i to: poslovanje Upravnog vijeća u skladu s njegovim ovlastima utvrđenim člankom 14. Zakona o HINI (”Narodne novine”, broj 96/01), stalnost i konstantnost prihoda HINE te sve veća važnost HINE u hrvatskom medijskom prostoru i izvan njega. U poslovnoj 2022. godini HINA je bilježila višak prihoda nad rashodima i ostvarena je dobit u iznosu od 1.251.001 kunu. Ukupni prihodi u iznosu od 28.488.682 kune bili su za 2,69% veći od planiranih te za 10,9% veći od ostvarenih ukupnih prihoda za 2021. Od tih ukupnih prihoda od 28.488.682 kune 94,11% bili su prihodi od svih pretplata, a 5,89% su bili ostali prihodi. Prihodi po ugovoru o skupnoj pretplati u 2022. ostvareni su u planiranom iznosu od 17.091.520 kuna (63,75%), a HINA je od prodaje svojih usluga na tržistu stekla prihode u iznosu od 9.719.945 kuna (36,25%). Prihodi od prodaje HININIH usluga na tržištu tijekom 2022. bili su 1,99% veći od planiranih te 10,56% veći od prihoda ostvarenih 2021. Na ime PDV-a HINA je u Državni proračun tijekom 2022. uplatila 5.978.378 kuna, zbog čega je stvarni trošak države za HINU iznosio 15.386.022 kune, a za 2021. iznosio je 14.748.774 kune. Imovina HINE u 2022. povećana je za 458.086 kuna. Sve obveze tijekom godine podmirivane su redovito i u ugovorenim rokovima dospijeća, a od kupaca je naplaćeno 98,01% tražbina. Posebno je istaknuto da je HINA nastavila 2022. raditi u unajmljenom prostoru zbog konstrukcijske obnove zgrade, dok su novinari radili u otežanim uvjetima iz svojih domova.

Sredinom 2022. uspješno su dovršena dva projekta u partnerstvu s Europskim parlamentom te je pokrenut dvogodišnji projekt Europske redakcije u Bruxellesu (European Newsroom – ENR) u suradnji s 15 europskih novinskih agencija i uz financiranje Europske komisije. HINA je s Europskim parlamentom ugovorila i četverogodišnji program edukacije mladih hrvatskih novinara o Europskoj uniji. U 2022. HINA je dala i znatniji doprinos u udrugama novinskih agencija Europe i mediteranskih zemalja – Europskoj udruzi novinskih agencija (EANA) i Udruzi novinskih agencija mediteranskih zemalja (AMAN). U listopadu 2022. HINA je organizirala i održala konferenciju u Dubrovniku pod nazivom Održivi razvoj na Mediteranu – uloga medija, na kojoj je donesena i tzv. Dubrovačka delaracija o održivosti, na temelju koje su sve članice AMAN-a postale članovi SDG Media Compacta, UN-ove ekskluzivne mreže s više od 200 vodećih medija diljem svijeta. Na općoj skupštini AMAN-a ravnateljica HINE postala je predsjednica te asocijacije, a tijekom opće skupštine EANE u rujnu 2022. ravnateljica HINE je imenovana je predsjednicom Odbora za osnaživanje žena unutar izvršnih tijela te udruge.

Nakon toga je predstavnik Ministarstva kulture i medija rekao da Vlada Republike Hrvatske predlaže da Hrvatski sabor prihvati ovo Izvješće. Također je naglasio da u vrijeme sve veće komercijalizacije medija u budućnosti treba što više poraditi na unaprjeđenju javnih medijskih servisa i mogućnosti da oni dođu do mlađih generacija. 

Odbor je bez rasprave, jednoglasno ( sa 7 glasova ”ZA” ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2022. godinu. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 50. sjednici, održanoj 7. veljače 2024. godine Prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka  i Prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbama članka 7. stavka 3. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (”Narodne novine”, broj 42/18) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2024. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka i Prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja rekla je da ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, temeljem javnog poziva za dostavu kandidatura, sukladno odredbi članka 7. stavka 3. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (”Narodne novine”, broj 42/18). Ravnatelj i zamjenik ravnatelja imenuju se na razdoblje od četiri godine i na tu dužnost mogu biti imenovani najviše dva puta.

Kako dosadašnjem ravnatelju i zamjeniku ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka  dana 18. svibnja 2024. godine ističe mandat, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. siječnja 2024. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, s danom 18. svibnja 2024., zbog isteka mandata.

Na istoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, kojim se predlaže imenovati za ravnatelja Agencije Zdravko Vukić te za zamjenika ravnatelja Igor Vulje. Na javni poziv pristiglo je ukupno četiri kandidature i to dvije za ravnatelja Agencije te dvije za zamjenika ravnatelja.

Odbor je bez rasprave,  jednoglasno ( sa 7 glasova ”ZA” ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.  Podržava se donošenje Odluke o razrješenju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske. 

2. Podržava se donošenje Odluke o imenovanju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA

                            Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 48. sjednici, održanoj 7. prosinca 2023. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora, u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Povjerenica za informiranje rekla je da je izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. dostavilo 90,6% tijela javne vlasti od njih 5.875 koja su obveznici podnošenja izvješća, a što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2022. zaprimljeno je ukupno 23.610 zahtjeva, od čega 23.275 zahtjeva za pristup informacijama i 335 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Tijelo s najvećim brojem zaprimljenih zahtjeva je Općina Seget. Gotovo 93% zahtjeva riješeno je u roku, a usvojenih je bilo 71% dok je 2% djelomično usvojenih. Konkretni razlozi za  odbijanje i djelomično odbijanje zahtjeva za pristup informacijama u 2022. godini bili su zlouporaba prava od strane korisnika, zaštita osobnih podataka, traženje informacije koje se ne smatra informacijom i poslovna tajna. Što se tiče zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, 68 tijela zaprimilo je 335 takvih zahtjeva, a 45 ih je preneseno iz prethodne godine. Od ukupno 380 zahtjeva 254 ih je riješeno i to 228 u roku i 59 izvan roka. 

Tijekom 2022. zaprimljene su i 1.554 žalbe, od čega se 99,81% odnosi na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, 0,13% na rješavanje zahtjeva za omogućavanje pristupa arhivskom gradivu te 0,06% na rješavanje zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. U odnosu na 2021. godinu došlo je do povećanja zaprimljenih žalbi za 62,2%. Od svih zaprimljenih žalbi 41,18% odnosi se na žalbe zbog šutnje uprave, a 57,66% žalbi izjavljeno je na rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija. Tijela u odnosu na koje je izjavljen najveći broj žalbi protiv rješenja i šutnje uprave su Općina Seget i Turistička zajednica Općine Seget sa udjelom od 46,72% u ukupnom broju svih zaprimljenih žalbi. I u ovom izvještajnom razdoblju šutnja uprave ostala je ključni problem primjene Zakona, no naglašeno je da je već sama činjenica pokretanja žalbenog postupka zbog šutnje uprave predstavljala dostatno upozorenje tijelu da zahtjev riješi prije donošenja odluke Povjerenika. U 32,79% postupaka po žalbi postupanje tijela javne vlasti ocijenjeno je kao zakonito i pravilno, dok je u 48,99% slučajeva tijelo donijelo odluku koja nije u skladu s odredbama Zakona te je rješenje poništeno, odnosno odluka izmijenjena.

Nadalje, naglašeno je da je stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenik dobio u nadležnost izvršenje rješenja kao instrument koji ima za cilj efikasno postupanje po obvezujućim rješenjima Povjerenika.

U izvještajnom razdoblju pokrenuto je 69 upravnih sporova, što je 38,39% manje nego prethodne godine. U 65 slučajeva upravni sporovi su pokrenuti protiv rješenja Povjerenika, dok je u 4 slučaja upravni spor pokrenut zbog neodlučivanja Povjerenika o žalbi u zakonskom roku. U 73 slučaja Visoki upravni sud RH potvrdio je odluku Povjerenika. Također je tijekom 2022. Ured povjerenika zaprimio 390 predstavki korisnika, a 70 predstavki preneseno je iz prethodnog razdoblja. Tijela bi po upozorenju Povjerenika u najvećem broju slučajeva uklonila nepravilnosti o čemu su obaviješteni i podnositelji predstavke. U slučajevima kada tijelo nije niti po slanju požurnica i dodatnih upozorenja otklonilo nepravilnosti i dostavilo izvješće o poduzetom, provedeno je 12 ciljanih posrednih nadzora. Promjenom koncepta provedbe inspekcijskog nadzora uglavnom su se provodili posredni ciljani inspekcijski nadzori ili neposredni ciljani nadzori zbog veće učinkovitosti. U 2022. provedena su ukupno 44 inspekcijska nadzora i to 4 neposredna i 37 posrednih, dok su dva posredna inspekcijska nadzora još bila u tijeku, a jedan ciljani posredni inspekcijski nadzor započet tijekom prosinca 2021., okončan je u ožujku 2022.

Tijekom 2022. Povjerenik je uputio 3 obavijesti o namjeravanom pokretanju prekršajnog postupka odgovornim osobama u vrijeme počinjenja prekršaja, izrečeno je 6 prekršajnih naloga protiv odgovornih osoba u tijelima javne vlasti u vrijeme počinjenja prekršaja, dok optužni prijedlozi nisu podnošeni. Zaprimljeno je i 8 odluka prekršajnih sudova, gdje je u 6 presuda odgovorna osoba u tijelima javne vlasti proglašena krivom, jednom presudom je odgovorna osoba oslobođena, a jedna presuda je odbijena zbog povlačenja. Ključna novost u području prekršajnih sankcija je ukidanje odredbe članka 61. stavka 1. Zakona kojom je bio propisan prekršaj za odgovornu osobu u tijelu javne vlasti te je umjesto te odredbe u Zakon uveden novi institut izvršenja rješenja Povjerenika. 

Povjerenik je tijekom 2022. nastavio s provedbom analitičkih praćenja proaktivne objave informacija na internetskim stranicama odabranih tijela javne vlasti i to jedno cjelovito za Grad Zagreb te dva specijalizirana praćenja i to u slučajevima financijske transparentnosti 48 trgovačkih društava u 100% ili većinskom vlasništvu RH i praćenja proaktivne objave informacija za ponovnu uporabu na internetskim stranicama 50 odabranih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Vezano za pripreme informacija za ponovnu uporabu, Ured povjerenika je tijekom 2022., nakon dane upute i preporuke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za objavu popisa skupova podataka iz djelokruga rada (asset lista), proveo kontrolno praćenje kvalitete objave popisa skupova podataka iz djelokruga rada za 50 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U 2022. provedeno je 6.174 savjetovanja s javnošću što je za 30% vise nego u 2021. Analitičko praćenje je pokazalo da je potrebno uložiti dodatne napore u kvalitetnije planiranje normativnog procesa, osiguravanje dužeg vremenskog trajanja savjetovanja, kvalitetnije obrazloženje neprihvaćenih prijedloga te objavu sastava radnih skupina kao nove obveze uvedene izmjenama i dopunama Zakona.

U izvještajnom je razdoblju održano i ukupno 45 edukacija za 959 polaznika i to putem klasičnih radionica ili uz pomoć nekih od online alata, pri čemu je dio edukacija bio kreiran temeljem aktualnih nalaza praćenja. Ured povjerenika dao je također prijedloge i preporuke koje imaju za cilj osigurati pravilnu primjenu Zakona, omogućiti korisnicima učinkovitiji pristup imformacijama te olakšati rad tijelima javne vlasti u području rješavanja zahtjeva za pristup informacijama. 

U raspravi je rečeno da je Izvješće kvalitetno i dobro napisano te je pohvaljen rad bivšeg Povjerenika za informiranje. Skrenuta je pozornost na veliki broj slučajeva šutnje uprave u čemu su veliki udio imali slučajevi šutnje uprave u Općini Seget i Turističkoj zajednici Općine Seget. Radilo se o dva podnositelja zahtjeva koji su ujedno i vijećnici. Zbog tih slučajeva je i statistički porastao broj neodgovorenih žalbi te je postavljeno pitanje postoji li u Zakonu mehanizam da se to ubuduće spriječi. Odgovoreno je da takav mehanizam trenutno ne postoji te da treba razmotriti mogućnost da on bude ugrađen kod sljedeće izmjene Zakona. Ukazano je i na prijedloge i preporuke koji su dani u Izvješću, a koji su vrlo kvalitetni. Rečeno je da bi s takvom praksom trebalo nastaviti i da bi među tim prijedlozima i preporukama trebalo tražiti rješenja koja bi se mogla ugraditi u Zakon.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 8 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 48. sjednici, održanoj 7. prosinca 2023. godine Godišnja izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 17. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (”Narodne novine”, broj 42/18), dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 28. ožujka 2023. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je kako je predmetno Godišnje izvješće podnešeno u zakonskom roku, a izvještajno razdoblje, od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine, obilježile su značajne međunarodne, projektne i edukativno-savjetodavne aktivnosti Agencije, kao i značajan porast broja korektivnih mjera, od kojih je istaknuo i upravno novčane kazne. 

U 2022. godini Agencija je izrekla 257 korektivnih mjera, što je povećanje od 117,80 % u odnosu na 2021. kad je izrečeno 118 korektivnih mjera te je izrekla 14 upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 528.369,00 eura čime bilježi porast od 250% u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje.

U ovom izvještajnom razdoblju Agencija je u radu imala ukupno 3761 predmet, od kojih je 2204 predmeta zaprimljeno u rad u 2022. godini, a 1557 predmeta je zbog kompleksnosti preneseno iz prethodnog razdoblja. U izvještajnom razdoblju riješeno je 2914 predmeta. Predmeti koji su zaprimljeni u 2022. godini najvećim se dijelom odnose na davanje stručnih mišljenja na upite fizičkih i pravnih osoba pri čemu je veći dio zahtjeva od fizičkih osoba.

Zaprimljeni predmeti odnosili su se na pritužbe/zahtjeve građana za utvrđivanje povrede prava, predstavke drugih tijela kojima prosljeđuju na daljnji postupak zahtjeve za utvrđivanje povrede prava, upite i sumnje građana u nezakonitu obradu osobnih podataka te upite građana kojima traže mišljenje o primjeni Opće uredbe o zaštiti podataka u pojedinim sektorima. Također, Agencija u ovom izvještajnom razdoblju bilježi porast broja zaprimljenih zahtjeva za utvrđivanje povrede prava o kojima Agencija sukladno članku 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka odlučuje rješenjem, a broj riješenih zahtjeva za utvrđivanje povrede prava iznosi 317.

Sukladno svojim istražnim ovlastima, Agencija je provela ukupno 1140 nadzora koji obuhvaćaju nadzore na zahtjev ispitanika, na prijedlog treće strane te po službenoj dužnosti, a od ukupnog broja nadzora/nadzornih aktivnosti 299 je provedeno izravno, dok je 841 nadzora/nadzornih aktivnosti provedeno neizravno. Broj građana koji se svakodnevno telefonski javlja Agenciji znatno je veći u odnosu na broj zaprimljenih upita pisanim putem te je zabilježeno preko 2800 poziva. Nadalje je dodao kako je pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, 19. i 20. svibnja 2022. godine, u Cavtatu i Dubrovniku, Agencija imala čast biti domaćinom jubilarne 30. konferencije europskih nadzornih tijela. 

Istaknuo je i Twinning projekt „Pružanje potpore u implementaciji moderniziranog zakonodavnog okvira zaštite osobnih podataka Republike Sjeverne Makedonije“ te projekt sufinanciran iz programa Europske unije za Prava, jednakost i građanstvo pod nazivom „Kampanja podizanja svijesti o zaštiti podataka za male i srednje poduzetnike“ (ARC) tijekom kojeg je educirala više od 2500 malih i srednjih poduzetnika te izradila čitav niz edukativnih materijala. Uvodno je dodano kako Agencija postupa transparentno u zakonodavnom okviru, kako ima dobru suradnju sa medijima i nevladinim sektorom te kako daje stručne informacije, pojašnjenja i informacije o postupanjima putem svoje internetske stranice i društvenih mreža. Agencija ima i proaktivni pristup koji je, za primjer, vidljiv prilikom davanja uputa navijačima u Kataru, ali prvenstveni predmet postupanja je nadzor odnosno osiguranje zaštite osobnih podataka građana.

Tijekom rasprave član Odbora apelirao je da se ovakva izvješća za prethodnu godinu ne raspravljaju na Odboru krajem tekuće kalendarske godine. Postavljeno je i pitanje o mogućnosti izuzimanja snimke videonadzornih kamera, a vezano za konkretan slučaj u kojem je voditelju obrade-društvu iz područja energetskog sektora, upravo zbog nedostavljanja snimki videonadzornih kamera (kopije osobnih podataka) na zahtjev ispitanika, izrečena upravna novčana kazna u iznosu od 940.000,00 kuna (124.759,44 eura). Rečeno je i da je to društvo iz energetskog sektora bilo dužno izuzeti snimku, a Agencija, koja ima mogućnost zapečatiti i izuzeti sredstva obrade podataka, isto nije mogla učiniti obzirom da je zahtjev došao naknadno te je voditelj obrade snimku u međuvremenu obrisao. Istaknuto je i kako je u konkretnom slučaju kazna izrečena te kako je postignuta generalna prevencija, ali je potrošač svakako ostao zakinut jer nije ostvario svoje pravo niti dobio obeštećenje. Član Odbora izrazio je zadovoljstvo predmetnim Izvješćem iz kojeg se moguće informirati o pravima vezanim za zaštitu osobnih podataka. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova „ZA“ i  2 „SUZDRŽANA“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

HRVATSKI SABOR
Odbor za informiranje,
informatizaciju i medije
KLASA: 021-04/23-07/15 
URBROJ: 6521-22-23-
Zagreb, 26. listopada 2023.

                    
ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV

n/p Draženu Bošnjakoviću, predsjedniku Odbora

Predmet: Utvrđivanje prijedloga kandidata za Povjerenika za informiranje 
– prethodno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 47. sjednici, održanoj 26. listopada 2023. godine, kandidature za izbor Povjerenika za informiranje koje su Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav pristigle temeljem Javnog poziva za dostavu kandidatura za izbor Povjerenika za informiranje od 18. svibnja 2023. godine, a koje je taj Odbor uputio Odboru za informiranje, informatizaciju i medije dopisom od 19. listopada 2023. godine radi davanja prethodnog mišljenja, sukladno članku 36. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (”Narodne novine”, br. 25/13., 85/15 i 69/22.).

Uvodno je rečeno da sukladno odredbi članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata za Povjerenika na temelju pristiglih prijava iz javnog poziva te ga upućuje Hrvatskom saboru. 

U raspravi na Odboru predloženo je da Odbor da prethodno mišljenje prema kojemu svi prijavljeni kandidati ispunjavanju uvjete za izbor Povjerenika za informiranje utvrđene člankom 37. Zakona o pravu na pristup informacijama. 

Nasuprot tome izneseno je mišljenje da je, nakon razgovora s kandidatima za Povjerenika za informiranje i analize njihovih kandidatura najbolji dojam ostavila kandidatkinja mr. sc. Dubravka Bevandić te da bi Odbor trebao samo nju podržati u prethodnom mišljenju Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. O ovom prijedlogu se glasalo te on nije dobio potrebnu većinu (2 glasa ”ZA” i 6 glasova ”PROTIV”).

    Glasalo se i o prijedlogu da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uvjete za izbor Povjerenika za informiranje te je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 2 glasa ”PROTIV”)   odlučeno da Odbor, nakon obavljenog razgovora s kandidatima održanog 25. listopada 2023. godine zajedno s Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav, razmatranja prijava pristiglih na Javni poziv i rasprave provedene na 47. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije održanoj 26. listopada 2023. godine, daje sljedeće

PRETHODNO MIŠLJENJE 

Uvjete za izbor Povjerenika za informiranje utvrđenih člankom 37. Zakona o pravu na pristup informacijama (”Narodne novine”, br. 25/13., 85/15. i 69/22.) u postupku utvrđivanja prijedloga kandidata za izbor Povjerenika za informiranje ispunjavaju kandidati:

- mr.sc. Dubravka Bevandić, dipl. iur.
- Nikola Kristić, dipl. iur.
- Anita Markić, dipl. iur.

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 45. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbama članka 76. Zakona o elektroničkim medijima (”Narodne novine”, broj 111/21 i 114/22) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. srpnja 2023. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da predsjednika i ostale članove Vijeća za elektroničke medije imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na način da Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća. Odredbom članka 76. stavka 3. Zakona propisano je da se predsjednik i članovi Vijeća imenuju na razdoblje od pet godina, a ono se produžuje do imenovanja novog predsjednika ili člana Vijeća ako do njegova isteka novi predsjednik ili član Vijeća nije izabran, najdulje na šest mjeseci, te mogu biti ponovno imenovani.

Zbog isteka mandata dosadašnjem članu i predsjedniku Vijeća Josipu Popovcu te članovima Vijeća Damiru Bučeviću i Robertu Tomljenoviću Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 13. srpnja 2023. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i dijela članova Vijeća.

Na istoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Vijeća, kojim se predlaže imenovati za članove Vijeća Josipa Popovca, mr.sc. Mladena Čuturu i Roberta Tomljenovića te Josipa Popovca predsjednikom Vijeća za elektroničke medije. Naglašeno je i da je na javni poziv pristiglo 19 prijava kandidata.

U raspravi na Odboru predložen je amandman na Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije na točku 3. Prijedloga odluke kojim se predlaže bisanje teksta: ”s danom 21. rujna 2023.,”.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA”, 2 glasa ”PROTIV” i 1 "SUZDRŽANIM" ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije zajedno sa sljedećim 

AMANDMANOM

U točki 3. briše se:”s danom 21. rujna 2023.,”.

Obrazloženje 

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 13. srpnja 2023. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije gdje je predloženo da se Robert Tomljenović razriješi dužnosti člana Vijeća za elektroničke medije s danom 21. rujna 2023., zbog isteka mandata. Odredbom članka 76. stavka 3. Zakona o elektroničkim medijima propisano je da se predsjednik i članovi Vijeća imenuju na razdoblje od pet godina, a ono se produžuje do imenovanja novog predsjednika i/ili člana Vijeća ako do njegova isteka novi predsjednik i/ili član Vijeća nije izabran, najdulje do šest mjeseci te mogu biti ponovno imenovani.Vlada Republike Hrvatske na istoj sjednici je predložila ponovno imenovanje Roberta Tomljenovića za člana Vijeća te se zbog proteka roka amandmanom  predlaže brisanje dijela teksta kako bi se osigurao kontinuitet članstva.  

Nakon toga Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA”, 3 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti i sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA

                            Josip Borić
 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 45. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbom članka 74. stavka 2. i članka 79. stavka 1. Zakona o elektroničkim medijima (”Narodne novine”, broj 111/21 i 114/22) dostavio ravnatelj Agencije za elektroničke medije i Vijeće za elekroničke medije, aktom od 16. lipnja 2023. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije rekao je da je novi Zakon o elektroničkim medijima stupio na snagu 22. listopada 2021. te je tijekom 2022. godine Vijeće donijelo propisane podzakonske akte. U 2022. godini Vijeće donjelo je 9 odluka o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti radija te 1 odluku o davanju koncesije  za obavljanje djelatnosti televizije. Vijeće je također donijelo 1 odluku o trajnom oduzimanju koncesije nakladnika radija društvu Glas Podravine d.o.o. jer je prekinuo ostvarivati koncesiju dulje od 48 sati. Nadalje, u 2022. g.  nije donesena niti jedna odluka o privremenom oduzimanju koncesije te niti jedan nakladnik nije odustao od koncesije. Završeno je i testno odašiljanje DAB+ digitalnog radija, koje je započelo 2017. godine u suradnji Odašiljača i veza, HAKOM-a i Agencije.

Vijeće obavlja nadzor (monitoring) nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama i to posredno i neposredno. Tijekom 2022. g. Vijeće je izreklo ukupno 39 mjera nakladnicima televizije i radija te pružateljima elektroničkih publikacija. Izrečeno je 35 upozorenja, 2 opomene, 1 prekršajni nalog/optužni prijedlog i 1 trajno oduzimanje koncesije. 19 odluka odnosilo se na  nakladnike televizije, 18 odluka na pružatelje elektroničkih komunikacija i 2 odluke na nakladnike radija. Redoviti nadzor programa primarno je usredotočen na odredbe Zakona koje se odnose na zaštitu maloljetnika, što je dodatno propisano i Pravilnikom o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima.  Što se tiče zastupljenosti programskog sadržaja, kod nadzora najviše je pozornosti posvećeno informativnim emisijama i zabavnom te mozaičnom programu, jer upravo kod takvih sadržaja najviše dolazi do kršenja zakonskih i podzakonskih normi.

Agencija za elektroničke medije aktivno surađuje s nacionalnim regulatorima te drugim javnim i državnim tijelima, te je aktivna i na međunarodnoj razini. Također aktivno sudjeluje u radnim tijelima Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), Europskog udruženja nacionalnih regulatora (EPRA), Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA) te Srednjoeuropskog regulatornog foruma – CERF-a.

U 2022. također su provođene  brojne aktivnosti vezane za medijsku pismenost i medijsko obrazovanje. Organizirani su Dani medijske pismenosti te je tijekom svibnja održano u 165 gradova i mjesta diljem Hrvatske 558 događaja s više od 1.500 aktivnosti u koje se uključilo više od 33 tisuće osoba. Nastavljeni su i projekti iz prijašnjih godina, kao što je projekt za veću vidljivost ženskog sporta, projekt „SURF and  SOUND – Support Unite, Respond; Fight to Stop Online violence“ koji je proveden u suradnji s udrugom B.a.b.e., koji se pokazao uspješnim. Pokrenut je i web-portal Žene i mediji, koji obrađuje teme vezane za rodnu ravnopravnost  i nastoji ih učiniti vidljivijim i prisutnijim u medijima. Jedan od glavnih prioriteta rada Agencije je i zaštita maloljetnika, a vezano za oglašavanje prehrambenih proizvoda namijenjenih djeci.

Vijeće također sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija potiče proizvodnju i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa i sadržaja nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini, neprofitnih nakladnika televizije i /ili radija, neprofitnih pružatelja medijskih usluga iz članka 26. i 92. ZEM-a, pružatelja elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača audiovizualnih i/ili radijskih programa.

Agencija i Ministarstvo kulture i medija nositelji su investicije „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ za čiju provedbu je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026. osigurano ukupno 6.636.140,42 eura bespovratnih sredstava. Cilj te investicije je  jačanje otpornosti društva na dezinformacije kroz smanjenje količine dezinformacija i pogrešnih informacija u javnom prostoru, jačanje informacijske sigurnosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja te jačanja medijske pismenosti.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje izvještavanja o oglašavanju na lokalnoj razini, te je ukazano na problem nepostojanja sankcija za nedostavljanje izvješća. Rečeno je i da neka javna poduzeća oglašavaju na državnoj razini i iz tog razloga nedostavljaju izvješća za lokalnu razinu. Postavljeno je i pitanje oko testnog odašiljanja DAB+, da li je projekt uspio i koliko je koštao ukupno od njegovog početka. Odgovoreno je da s tim podacima raspolažu Odašiljači i veze te da Agencija nema podatke o tome.

Nadalje, postavljeno je i pitanje oko dva slučaja u kojima su udrugama dodijeljena sredstva iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrnosti elektroničkih medija, a gdje nisu izvršene ugovorne obveze. Odgovoreno je da je u tom slučaju potrebno izvršiti povrat dodijeljenih sredstava. Ukazano je na porast broja oglašavanja igara na sreću i kockarnica te je rečeno da je u vrijeme pandemije COVID-19 došlo do tog povećanja oglašavanja i u vezi s tim su dorađeni podzakonski akti. Upitano je i na koji način se valorizira uspjeh projekta Dani medijske pismenosti te je odgovoreno da je pokazatelj uspjeha povećano preuzimanje brošura i posjeta portalu medijskapismenost.hr. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA”, 1 glasom ”PROTIV” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

            
                        PREDSJEDNIK ODBORA

                                    Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 45. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbom članka 19.a stavka 5. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, broj 137/10, 76/12, 78/16, 73/17, 94/18 i 114/22) dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 12. srpnja 2023. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno obrazloženje podnijeli su pomoćnik Glavnog ravnatelja HRT-a i ravnateljica poslovne jedinice Poslovanje. Prihodi HRT-a realizirani su u iznosu od 1,343 mlrd kuna što je 51 milijuna kuna više od realizacije 2021. godine te 22,9 milijuna kuna manje od plana 2022. godine. Prihodi od mjesečne pristojbe iznose 1,138 mlrd kuna te su 10,6 milijuna kuna veći od 2021. godine te su 37,4 milijuna kuna manji od plana. Od oglašavanja iznose 78,7 milijuna kuna te su manji za 2,6 milijuna kuna od 2021. te 1,3 milijuna kuna manji od plana 2022. Komercijalni prihodi iznose 28 milijuna kuna te su manji za 8,1 milijuna kuna od 2021. godine te 65 tisuća kuna veći od plana 2022. Ostali poslovni prihodi iznose 75,5 milijuna kuna te su za 48,4 milijuna kuna veći od 2021. godine. Rashodi su iznosili 1,336 mlrd kuna te su 72,3 milijuna kuna veći od realizacije 2021. godine i 12,7 milijuna kuna manji od plana 2022. godine. Za plaće i ostala primanja zaposlenika isplaćeno je 477,5 milijuna kuna što je 25,6 milijuna kuna više od plana. Za investicije je realizirano 53,6 milijuna kuna ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu i nematerijalnu, a 116,9 milijuna ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu - programske sadržaje i kapitalna djela. Krediti su iznosili ukupno 309,4 milijuna kuna što je za 59,1 milijuna kuna više radi novog kreditnog zaduženja za financiranje realizacije investicijskih projekata.

Na predmetno izvješće pozitivno mišljenje dalo je Programsko vijeće na 15. sjednici održanoj 20. lipnja 2023. godine,  a Nadzorni odbor HRT-a na 21. redovnoj sjednici Nadzornog odbora, održanoj 6. srpnja 2023. godine. Rezultat poslovanja prije oporezivanja za 2022. godine iznosio je 6,2 milijuna kuna i bio je pozitivan. Broj zaposlenih  na dan 31.12.2022. bio je 2782 što je za 26 više u odnosu na dan 31.12.2021. godine.

Program se tijekom 2022. godine proizvodio i emitirao u skladu s Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske radiotelevizije koji je bio na snazi od 2018. – 2022. godine. U tom Ugovoru je stajalo da se programski sadržaji moraju ostvarivati na njihovim kanalima izraženi u postotnim udjelima pojedinog sadržaja na svakom kanalu. Naglašeno je da ni jedan postotni udio nije podbacio. Vezano uz multimedijsku platformu HRTi zabilježeno je 515.000 novoregistriranih korisnika i trenutno ima 1.345.000 korisnika. HRT ima obvezu informirati Hrvate izvan Republike Hrvatske i to se uglavnom ostvaruje preko kanala HRT International i putem radijskog kanala Glas Hrvatske. 

U raspravi je rečeno da se treba dati više prostora narodnoj glazbi i našoj kulturi i tradiciji. Nakon ukidanja emisije “Lijepom našom”, takvog programa nedostaje na HRT-u, međutim to zahtjeva veća financijska ulaganja što bi bilo teško izvedivo.

Tijekom rasprave je dana sugestija da sljedeće izvješće  sadrži plaće zaposlenika po obrazovnoj strukturi. Nadalje, rečeno je da bi HRT trebao biti objektivan, informativan i otvoren za sve. Ukazano je i da nedostaju emisije koje na kritički način raspravljaju o zbivanjima u našem društvu, a ako ih i ima one su u kasnim terminima. Odgovoreno je da se iznos rtv pristojbe nije mijenjao 13 godina te da se smanjivala minutaža za oglašavanje, da su se aktivnosti reducirale od 2020. do 2022. godine te je proizvodnja zaustavljena 90% kao i investicije. Veliki dio troškova je strogo definiran te se jedino može dirati u program, što nitko ne želi. Rečeno je i da cijene sportskih prava rastu i knjigovodstveno to stvara poteškoće kod zatvaranja financijskog plana jer cijeli trošak sportskih prava sjeda u onu godinu kada se ona odvijaju.

Iznesena je opaska da HRT ima veći prihod od svih ostalih komercijalnih televizija, a one imaju veću dobit. Odgovoreno je da se ti podaci ne mogu uspoređivati jer imaju potpuno drugačije načine poslovanja. HRT-a ima zakonski okvir u kojem reklame u ”prime timeu” mogu biti najviše 4 minute, a izvan 9. Osim toga HRT potiče kvalitetu i nezavisnu produkciju, ulaže u serije visoke vrijednosti i on je generator kreativne industrije, dok komercijalne televizije ciljaju drugu vrstu publike te svoj sadržaj prilagođavaju tome. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 44. sjednici, održanoj 30. lipnja 2023. godine Prijedlog odluke o razrješenju članice Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije i Prijedlog odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbama članaka 11. i 12. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (”Narodne novine”, broj 96/01) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2023. godine.

Odbor je navedene prijedloge odluka raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je, da sukladno odredbi članka 11. stavka 1. i 2. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji Hrvatski sabor imenuje i razrješava članove Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, na vrijeme od četiri godine, a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.  Kako je dosadašnjoj članici Upravnog vijeća Hine istekao mandat od četiri godine, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. lipnja 2023. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju članice Upravnog vijeća Hine zbog isteka mandata i to dr.sc. Majde Tafra-Vlahović, iz reda stručnjaka za medije. Na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Hine iz reda stručnjaka za medije, kojom se članicom Upravnog vijeća Hine predlaže imenovati dr.sc. Majdu Tafra-Vlahović.

U raspravi je postavljeno pitanje da li su se kod postupka raspisivanja javnog poziva poštivali zakonski rokovi, na što je odgovoreno potvrdno.

Nakon provedene rasprave Odbor odlučio predložiti Hrvatskom saboru jednoglasno (s 8 glasova ”ZA”) sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju članice Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske. 

Odbor je zatim većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017., 94/2018., 114/2022. i 20/2023), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Navedeni Prijedlog odluke utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 41. sjednici, održanoj 11. svibnja 2023. godine.

Za izvjestitelja koji će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedlog odluke, Odbor je odredio Josipa Borića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Prijedlog odluke obrazložiti će član Odbora Goran Ivanović.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Borić

U prilogu: 
-Prijedlog odluke o razrješenju člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br.137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017., 94/2018. 114/2022. i  20/2023), Hrvatski sabor na sjednici____ donio je

ODLUKU 
O RAZRJEŠENJU ČLANA NADZORNOG ODBORA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Razrješuje se dužnosti člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije dr.sc. DAVOR ZORIČIĆ, na vlastiti zahtjev s danom 27. travnja 2023.

II.

Ova Odluka objavit će se u ”Narodnim novinama”, a stupa na snagu danom donošenja.
 
KLASA:
Zagreb,
HRVATSKI SABOR

                                     Predsjednik
                                      Hrvatskog sabora

                                    Gordan Jandroković

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.  

Odlukom Hrvatskoga sabora o imenovanju člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije  za preostali dio mandata od 29. studenoga  2022. godine (”Narodne novine”, br. 140/2022) dr.sc. Davor Zoričić imenovan  je za člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije. 

Dana 27. travnja 2023. godine dr.sc. Davor Zoričić podnio je ostavku na mjesto člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije na 41. sjednici Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, održanoj 11. svibnja 2023. godine raspravljao je o tome, te je nakon provedene rasprave, sukladno članku 22. stavak 8. podstavak 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 glasa ”PROTIV”) utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 40. sjednici, održanoj 20. travnja 2023. godine Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2021 godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ravnatelj Agencije za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije, aktom od 3.lipnja 2022. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije rekao je da je u izvještajnom razdoblju Vijeće donijelo sedam odluka o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti radija te jednu odluku o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti televizije. U 2021. godini Vijeće nije donijelo niti jednu odluku o trajnom oduzimanju koncesije kao niti jednu odluku o privremenom oduzimanju koncesije, a isto tako niti jedan nakladnik nije odustao od koncesije. Vijeće je tijekom 2021. godine izreklo ukupno 24 mjere nakladnicima televizije i radija te pružateljima elektroničkih publikacija, od čega 21 upozorenje, 1 opomenu i 2 prekršajna naloga. Naglasio je i da Agencija za elektroničke medije aktivno surađuje s nacionalnim  regulatorima i drugim javnim i državnim tijelima, te je istodobno aktivna u suradnji na međunarodnoj razini. Tako je nastavljen rad u radnim tijelima Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA) i Europskog udruženja nacionalnih regulatora (EPRA). Krajem 2019. godine Agencija je izabrana za potpredsjedatelja Mediteranske mreže regulatornih tijela (MNRA), te je u studenom 2020. godine preuzela predsjedanje tim udruženjem, a u listopadu 2021. godine organizirala je Plenarnu sjednicu u Cavtatu. Također, Agencija je u 2021. nastavila provoditi brojne aktivnosti vezane za medijsku pismenost građana, te je u središtu Dana medijske pismenosti 2021. uz slogan ”Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana” naglasak bio i na utjecaju medija i digitalnih platformi na mentalno zdravlje mladih, a posebna je pažnja posvećena problemu dezinformacija i razvoju vještina kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja. U ožujku 2021. Agencija je s različitim dionicima sklopila Sporazum o suradnji na projektu ”Žene i mediji”. U lipnju je predstavljen projekt ”Glas žena u sportu”, a u listopadu se krenulo s novim istraživanjem zastupljenosti žena u informativnim programima triju nacionalnih televizija.

Na temelju provedenog Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama iz siječnja 2021., dodijeljena su novčana sredstva u iznosu od 983.213,00 kn  istaživačkim novinarima koji su realizirali projekte putem elektroničkih publikacija, te je ukupno 90 novinarki i novinara dobilo iznose za poticanje kvalitetnog novinarstva. Sredstva su bila osigurana sukladno Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2021. godinu, a Agencija je objavila i Zbornik izabranih radova projekta poticanja novinarske izvrsnosti.

Vijeće za elektroničke medije dodijelilo je i 830.000,00 kn vlastitih sredstava nakladnicima s područja pogođenih potresom gradova Petrinje, Gline i Siska, a cilj dodjele je bila proizvodnja programa radi informiranja stanovnika s tog područja.  

U raspravi na Odboru skrenuta je pozornost da Izvješće nije dostavljeno u lako pretraživom i strojno čitljivom obliku, te je zatraženo da se Izvješće dostavlja u tom obliku. S obzirom da se radi o podjeli većeg iznosa javnih sredstava naglašeno je da je potrebno da bude osigurana transparentnost u podjeli tih sredstava. Iznesena je i primjedba da je većina istraživačkih novinara dobila iznos od 10.000,00 kuna, što je nedostatno za ozbiljno istraživanje. Odgovoreno je da je činjenica da je navedeni iznos mali, ali da je Povjerenstvo koje je odlučivalo o dodjeli tih sredstava bilo sastavljeno od uglednih novinara, te da na njihov rad nije došla niti jedna ozbiljna primjedba. Također je rečeno i da Izvješće treba sadržavati potpunije podatke što se tiče vlasničke strukture medija.   

Nadalje, skrenuta je i pozornost da su na posljednjem natječaju Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija dodjeljena sredstva mediju za promicanje rodnog identiteta iako je Pučka pravobraniteljica upozorila da taj medij krši Zakon o suzbijanju diskriminacije. Odgovoreno je da se u slučaju navedenog medija nije radilo o govoru mržnje, ta da će zaštita slobode govora i izražavanja uvijek imati prednost.

U raspravi je postavljen i upit o ishodu tri upravna spora koja su pokrenuta zbog dodjeljivanja koncesije Top radiju d.o.o. Odgovoreno je da je jedan tužitelj odustao od tužbe, a u ostalim slučajevima spor još uvijek nije okončan.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K 

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 39. sjednici, održanoj 23. ožujka 2023. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu i Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktima od 1. travnja 2021. godine i 1. travnja 2022. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

U uvodnom obrazloženju Povjerenik za informiranje rekao je da ova Izvješća na sažet način daju pregled provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama od strane tijela javne vlasti, ali i djelovanja Ureda povjerenika za informiranje u 2020.  i 2021. godini. Skrenuo je i pozornost na to da se ove godine obilježava 20 godina od uvođenja prava na pristup informacijama u naše zakonodavstvo, te 10 godina instituta Ureda povjerenika za informiranje. Izvješća je dostavilo više od 5.000 tijela javne vlasti, dok jedan dio tijela nisu dostavila izvješće, najviše s potresom stradalog područja. U pogledu pravovremenosti postupanja po zahtjevima oko 95% zahtjeva je riješeno u roku i trend je pozitivan. U odnosu na način rješavanja zahtjeva, više od 80% zahtjeva usvojeno je u cijelosti. Najveći broj zahtjeva odbijen je zbog ocjene tijela javne vlasti da se tražena informacija ne smatra informacijom, zatim zbog utvrđene zloupotrebe prava, zbog zaštite osobnih podataka te poslovne tajne. Kod zahtjeva za ponovnu uporabu informacija usvojeno je gotovo 80% zahtjeva, a najčešći razlozi odbijanja odnosili su se na zaštitu osobnih podataka i poslovnu tajnu. Od svih zaprimljenih žalbi koje je zaprimio Povjerenik za informiranje najviše ih se odnosilo na šutnju uprave iz čega se može zaključiti da nerješavanje zahtjeva korisnika i dalje predstavlja ozbiljan problem primjene Zakona. Drugi problem predstavlja visok udio nezakonitih rješanja (preko 60%). Kao poseban problem istaknuto je i podnošenje više žalbi od strane jednog žalitelja, što iziskuje stručni angažman Ureda povjerenika, te usporava rješavanje žalbi drugih žalitelja i predstavlja svojevrsnu zlouporabu prava. Od ukupnog broja žalbi najveći broj odnosio se na zahtjeve upućene jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačkim društvima koja su u njihovom vlasništvu. Rečeno je i da se najveći broj žalbenih postupaka i upravnih sporova može izbjeći korištenjem dosega prakse Povjerenika i Visokog upravnog suda RH.

Jedna od najvažnijih zakonskih obveza tijela javne vlasti odnosi se na proaktivnu, samoinicijativnu i kontinuiranu objavu informacija javnog karaktera na internetskim stranicama, međutim, još uvijek dosta tijela nema vlastitu internetsku stranicu, niti objavljuje informacije na podstranici drugog tijela.Vezano za pripreme informacija za ponovnu uporabu, Ured povjerenika je tijekom 2021. proveo kontrolno praćenje objave popisa skupova podataka (asset lista) iz djelokruga rada tijela državne uprave, te je utvrđeno da je samo 7 od 28 tijela državne uprave objavilo tražene liste, a tijela su pisanim putem upozorena na ovu zakonsku obvezu.

U raspravi na Odboru članovi Odbora podržali su ova Izvješća, kao i usmena obrazloženja Povjerenika za informiranje. Naglasili su da je velik problem i dalje šutnja uprave, ali da u konačnici korisnici ipak dolaze do tražene informacije, no nažalost s vremenskim odmakom. Istaknuto je i da zbog nedorečenosti Zakona o medijima novinari često koriste Zakon o pravu na pristup informacijama kako bi došli do tražene informacije. Izrečeno je i mišljenje da bi trebalo prokazati one koji ne žele dati traženu informaciju. Izneseno je i mišljenje da Zakon o medijima treba novelirati na način da se osigura veća dostupnost informacija za novinare, a također treba urediti i područje poslovne i profesionalne tajne te povjerljivih podataka.     

    Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 9 glasova ”ZA”), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.    Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu. 
2.    Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu. 
3.    Sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu i Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
                                   
Josip Borić

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017., 94/2018. i 114/2022.), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

a) PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANICE NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

b) PRIJEDLOG ODLUKE O IMENOVANJU ČLANA  NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Navedene Prijedloge odluka utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 38. sjednici, održanoj 16. veljače 2023. godine.

Za izvjestitelja koji će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedloge odluka, Odbor je odredio Josipa Borića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Prijedloge odluke obrazložit će članovi Odbora Goran Ivanović i dr.sc. Vesna Bedeković.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Borić

U prilogu:
-Prijedlog odluke o razrješenju članice Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije
-Prijedlog odluke o imenovanju člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije s odgovarajućom dokumentacijom

PRIJEDLOG ODLUKE
O RAZRJEŠENJU ČLANICE NADZORNOG ODBORA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br.137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017., 94/2018. i 114/2022.), Hrvatski sabor na sjednici____ donio je

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU ČLANICE NADZORNOG ODBORA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Razrješuje se dužnosti članice Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije dr.sc. ANTONIJA PETRIČUŠIĆ, zbog isteka mandata.

II.

Ova Odluka objavit će se u ”Narodnim novinama”, a stupa na snagu 1. ožujka 2023. godine.
 
KLASA:
Zagreb,

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.  

Odlukom Hrvatskoga sabora o imenovanju članice Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije od 1. ožujka  2019. godine (”Narodne novine”, br. 22/2019.) dr.sc. Antonija Petričušić imenovana je članicom Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije. 
Na 38. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, održanoj 16. veljače 2023. godine, predloženo je da se zbog isteka mandata dr.sc. Antonija Petričušić razrješi dužnosti članice Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji jednoglasno (s10 glasova ”ZA”) utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

PRIJEDLOG ODLUKE
O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG
ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017., 94/2018. i 114/2022.) Hrvatski sabor na sjednici _____ donio je

ODLUKU
O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG
ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Za člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije imenuje se dr.sc. ANTUN PAVEŠKOVIĆ.

II.

Ova Odluka objavit će se u ”Narodnim novinama”, a stupa na snagu 2. ožujka 2023. godine.
    
KLASA: 
Zagreb,

HRVATSKI SABOR

Predsjednik 
Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.  

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije je na svojoj  33. sjednici, održanoj 28. studenoga 2022. godine, pokrenuo postupak za imenovanje člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije zbog isteka mandata članice Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije dr.sc. Antonije Petričišić, te je 2. prosinca 2022. godine objavio natječaj za izbor člana Nadzornog odbora HRT-a u ”Narodnim novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. Na  36. sjednici, održanoj 20. siječnja 2023. godine, Odbor je razmotrio sve kanditure pristigle na natječaj, te je utvrdio listu kandidata koji udovoljavaju uvjetima za izbor člana Nadzornog odbora HRT-a propisanim Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i natječajem na kojoj su dva kandidata i koja je objavljena na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. 

Na svojoj 38. sjednici, održanoj  16. veljače 2023. godine, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije proveo je raspravu, te je sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji većinom glasova (s 8 glasova ”ZA” i 1 glasom ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru imenovanje dr.sc. Antuna Paveškovića za člana Nadzornog odbora HRT-a i utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 38. sjednici, održanoj 16. veljače 2023. godine Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2021., koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Upravno vijeće HINE, aktom od 6. prosinca 2022. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno obrazloženje podnijela je predsjednica Upravnog vijeća Hine. Istaknula je da je tijekom 2021. Upravno vijeće radilo u dva saziva. Prvi saziv održao je jednu sjednicu, a drugi saziv sedam. Godina 2021. bila je jedina od restrukturiranja do danas u kojoj je zabilježen blagi pad prihoda s tržišta, koje uobičajeno raste oko 2% na godinu. Hina, iako je riječ o nacionalnoj izvještajnoj agenciji, više od trećine svojih prihoda zarađuje na slobodnom tržištu, te u tom smislu nije klasični proračunski korisnik. Skrenula je pozornost na tri najvažnija postignuća u ovom razdoblju a to su: uspješnost poslovanja Hine, profesionalno i učinkovito djelovanje novinara i drugih zaposlenika, te uspjesi u realizaciji složenih projekata. U izvještajnom razdoblju Hina je ostvarila dobit na temelju ukupnih prihoda od 25.685.217 kuna i rashoda u iznosu 25.055.452 kune. Na kraju dobit je iznosila 629.765 kuna. Na ime PDV-a Hina je u državni proračun uplatila 5.615.626 kuna, čime je stvarni trošak države za njezin rad bio 14.748.774 kune. Prihodi od države tijekom 2021. nisu se mijenjali i ostvareni su u potpunosti sukladno Planu, a naplata svih potraživanja Agencije bila je 97,85%. 

2021. godina, kao i 2020. godina, obilježena je pandemijom covida-19. Na planu rekonstrukcije Hinine zgrade na Marulićevom trgu 2021. godina protekla je u pripremama za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu. Početkom godine izrađen je plan aktivnosti za pripremu potrebne dokumentacije za povlačenje novca iz Fonda solidarnosti Europske unije za obnovu Zagreba.  Na natječaju Ministarstva kulture i medija odobrena su financijska sredstva za obnovu Hinine zgrade iz Fonda solidarnosti EU u visini 14,7 milijuna kuna. Hina je jedna od prvih javnih ustanova u Zagrebu koje su počele konstrukcijsku obnovu nakon potresa. Kao i prethodne godine, tijekom 2021. rad uredništva reorganiziran je i sve Hinine redakcije prešle su na “rad od kuće”. Iako u oteženim uvjetima rada, uredništvo Hine je uz dodatni angažman i zalaganje zaposlenih objavilo više sadržaja nego 2020. Ukupno je 2021. kroz mnoge servise Hina korisnicima isporučila gotovo 224.000 tekstova, fotografija te audiozapisa i videozapisa, što je oko 9000 više nego godinu prije i 15.000 više u odnosu prema 2019. Broj tekstova na istoj je razini kao i godinu prije, a povećan je broj fotografija. Korisnicima je kroz servise isporučeno gotovo 85.000 vijesti na hrvatskom i engleskom jeziku, u prosjeku 232 vijesti na dan.

Hina je i u 2021. nastavila ulagati u tehnološki razvoj, multimedijsku transformaciju, povećanje kvalitete i proširenje spektra svojih informativnih usluga, a provođena su i dva projekta u partnerstvu s Europskim parlamentom i pripremljen projekt Europske redakcije u Bruxellesu u suradnji s 15 europskih novinskih agencija i Europskom komisijom. Tijekom 2021. realizirane su dvije trećine projekta „Zeleni plan za Sredozemlje – EU i Jadransko more“. Hina je u tom projektu angažirala apsolvente studija novinarstva, odabirući najbolje među njima za popunu novinarskog kadra. Projekt je dovršen u lipnju 2022. i bio je vrijedan 90.700 eura. U studenome 2021. počeo je rad na projektu praćenja Konferencije o budućnosti Europe “Hina#FoE“. Projekt su vodili mladi novinari iz Hinine redakcije vanjske politike, a sudjelovali su i studenti novinarstva. Proračun projekta iznosio je 77.000 eura. Početkom 2021. Hina se aktivno uključila u pripreme za projekt uspostave zajedničke redakcije europskih novinskih agencija u Bruxellesu, gdje od 2006. ima stalnog dopisnika.

Predstavnica Ministarstva kulture i medija naglasila je također da je Hina i u 2021. godini nastavila  pozitivno poslovati na što ukazuju iskazani rezultati u predmetnom Izvješću, te vrijednosti koeficijenta tekuće likvidnosti i koeficijenta zaduženosti, te podmirenje obveza u rokovima dospijeća i zbog toga Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati ovo Izvješće. 

U raspravi na Odboru pozitivno je ocijenjeno poslovanje Hine u zahtjevnim uvjetima zbog epidemije COVID-19 i potresa, te je posebno pohvaljen profesionalni rad novinara, Uprave i zaposlenika Hine. Postavljeno je i pitanje da li postoji poseban program zapošljavanja mladih kadrova. Rečeno je da se strateški radi na pomlađivanju kadrova, te se u tu svrhu surađuje s fakultetima, a mlade se uključuje u projekte i prima na praksu. Stalno se zapošljavaju kad netko ode u mirovinu ili kao vanjski suradnici.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (s 8 glasova ”ZA”, 1 glasom ”PROTIV” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K 

Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2021. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 37. sjednici, održanoj 1. veljače 2023. godine Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Vijeća za elektroničke medije, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbama članka 76. Zakona o elektroničkim medijima (”Narodne novine”, broj 111/21 i 114/22) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. siječnja 2023. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da predsjednika i ostale članove Vijeća za elektroničke medije imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na način da Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća. Odredbom članka 76. stavka 3. Zakona propisano je da se predsjednik i članovi Vijeća imenuju na razdoblje od pet godina, a ono se produžuje do imenovanja novog predsjednika ili člana Vijeća ako do njegova isteka novi predsjednik ili član Vijeća nije izabran, najdulje na šest mjeseci, te mogu biti ponovno imenovani.

Kako je dijelu dosadašnjih članova Vijeća, Aniti Malenici, mr.sc. Davoru Mariću i Vanji Gavranu istekao madat, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. siječnja 2023., na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Vijeća za elektroničke medije, kojim se za članove Vijeća za elektroničke medije predlažu imenovati Anita Malenica, mr.sc. Davor Marić i mr.sc. Željko Topić.

U raspravi članovi Odbora iz reda oporbe iznijeli su svoje mišljenje da su svi kandidati trebali biti predstavljeni široj javnosti, umjesto što se o tome raspravljalo na zatvorenoj dijelu sjednice Vlade Republike Hrvatske. Nadalje, drže da među prijavljenim kandidatima ima vrlo kvalitetnih kandidata, te je postavljeno pitanje kojim kriterijima se vodila Vlada kada je predložila ovo troje kandidata. Odgovoreno je da su kandidati predloženi na temelju životopisa, a jedan od kriterija je bio kontinuitet u radu Vijeća pa je zbog toga predloženo dvoje dosadašnjih članova Vijeća, a kriterij je bio i stručnost, te je treći predloženi kandidat stručnjak s dugogodišnjim radnim iskustvom u području intelektualnog vlasništva, koji svojim znanjem može pridonijeti radu Agencije za elektroničke medije i Vijeća za elektroničke medije. Izraženo je i žaljenje što se kasni s postupkom imenovanja, jer je ono trebalo biti u zadanom roku.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o imenovanju dijela članova Vijeća za elektroničke medije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 37. sjednici, održanoj 1. veljače 2023. godine Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbom članka 26. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 94/18 i 114/22) dostavilo Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, aktom od 28. studenoga 2022. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Programskog vijeća HRT-a istaknuo je da je nažalost 2021. bila još jedna godina obilježena pandemijom korona virusa, što je u programskom smislu utjecalo na ukupne sadržaje javnog servisa i sve njegove aspekte. Ono što je bilo dobro to je porast kvantitativnog i posebno kvalitativnog dokumentarnog programa. Jedan od negativnih aspekata je bio manjak programskih sadržaja koji su proizvedeni ”u kući”. U programskom i informativnom smislu HRT je, u situaciji nesuglasja  javnosti i struke vezano za nužne medicinske i zdravstvene mjere u suzbijanju pandemije i njenih posljedica, zadržao relevantnost, koju bi i inače trebao imati javni servis. Nažalost, nije pronađen način da se na medijski prihvatljiv i pažljiv način progovori o broju umrlih od ili sa COVIDOM. Vijeće je u pravilu na svakoj sjednici upozorilo programsko i uredničko vodstvo na nisku razinu pravilnog korištenja hrvatskog jezika i govora u programima HRT-a. Također, u raspravama je ukazivano na dobre primjere iz različitih programskih sadržaja na kanalima Hrvatskog radija. Novost u odnosu na prijašnje godine je da se od travnja 2021. sjednice Programskog vijeća prenose i putem YouTube kanala. Na kraju je još jednom naglasio da je izmjenama Zakona o HRT-u 2012. godine Programskom vijeću HRT-a dano tek ”ukrasno” mjesto i uloga.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li bi se situacija, što se tiče hrvatskog jezika i govora, popravila u slučaju kada bi se donio Zakon o zaštiti hrvatskog jezika. Odgovoreno je i da se takav zakon donese, trebalo to sagledati u cjelokupnom društvenom kontekstu, a tu je velika uloga javnog medijskog servisa. Nadalje, skrenuta je pozornost na izdvojeno mišljenje člana Programskog vijeća Nikole Bakete na Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a za 2021. godinu. Odgovoreno je da Zakon o HRT-u propisuje da Programsko vijeće daje mišljenje, ali to mišljenje nikoga ne obvezuje, te je još jednom istaknuta potreba izmjene ovoga Zakona.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. godine.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 37. sjednici, održanoj 1. veljače 2023. godine Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora u skladu s odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, broj 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 94/18 i 114/22) dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 11. studenoga 2022. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Nadzornog odbora HRT-a istaknuo je da je Nadzorni odbor HRT-a u 2021. godini djelovao u dva saziva, s obzirom da je sredinom prosinca istekao mandat većini članova. Kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora osnovan je Revizijski odbor, koji je u izvještajnom razdoblju bio u drugom mandatu. Nadzorne aktivnosti bile su vezane uz organizaciju računovodstva HRT-a kao računovodstvenog sustava neprofitne organizacije s profitnim poslovnim segmentom te upis HRT-a u registar neprofitnih organizacija, postupak u povodu prijava za spolno uznemiravanje na HRT-u, odobrenje kreditnih zaduženja, razrješenje Glavnog ravnatelja HRT-a, te uskratu suglasnosti na Ugovor između HRT-a i producentske kuće Castor Multimedija.

Ukupni planirani prihodi za 2021. iznosili su 1,330 mlrd. kuna te su veći za 39,5 milijuna kuna od planiranih prihoda za 2020. godinu. Ukupni rashodi HRT-a u 2021. bili su planirani u iznosu 1,310 mlrd. kuna što je u odnosu na plan za 2020. više za 33,1 milijun kuna, a posljedica je povećanja troškova proizvodnje programa. Na 6. sjednici Nadzornog odbora, održanoj 10. lipnja 2022., Nadzorni odbor je raspravljao o Izvješću o radu (poslovanju) HRT-a za 2021. Glavni ravnatelj istaknuo je da je HRT prvi puta sastavila Izvješće o radu (poslovanju) za 2021. prema načelima koje definira Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. HRT je u 2021. ostvario pozitivan poslovni rezultat koji prije oporezivanja iznosi 27,5 milijuna kuna, a nakon oporezivanja iznosi 11,2 milijuna kuna.  Po djelatnostima HRT je ostvario: 62,5 milijuna kuna gubitka od javne djelatnosti, te 89,9 milijuna dobitka od komercijalne djelatnosti. Prihodi za 2021. ostvareni su u iznosu od 1,292 mlrd. kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 1,264 mlrd. kuna. Ostvareni prihod s osnove naplaćene mjesečne pristojbe u 2021. je 1,127 mlrd. kuna. To je posljedica, u najvećoj mjeri, provedbe odluke Vlade RH o produljenju oslobađanja od plaćanja mjesečne pristojbe obveznicima pogođenim potresom na području Sisačko-moslavačke županije. Prihodi od pružanja usluga oglašavanja iznose 81,4 mil. kuna. U rashodovnom dijelu zabilježen je rast troškova proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu za 90 mil. kuna.  U Izvješću o poslovanju (radu) HRT-a za 2021. je istaknuto da likvidnost HRT-a tijekom 2021. nije bila narušena, a svoje obveze HRT je redovito podmirivao u skladu s ugovorenim uvjetima.

Prema mišljenju izabranih neovisnih revizora, godišnji financijski izvještaji HRT-a za 2021. godinu sastavljeni su, u svim značajnijim odrednicama, u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Nadzorni odbor HRT-a je na svojoj 4. redovnoj sjednici, održanoj 19. travnja 2022., prihvatio Izvješće neovisnog revizora o izvršenoj reviziji financijskih izvještaja HRT-a za 2021. te prihvatio godišnja financijska izvješća HRT-a i završni račun za 2021. godinu. Budući da je u 2021. komercijalna djelatnost ostvarila prihod dostatan za pokriće svih rashoda te djelatnosti uz primjerenu neto korist, nisu ostvarene pretpostavke i potreba za financiranjem komercijalne djelatnosti sredstvima državne potpore (nije bilo križnog subvencioniranja).

U raspravi je upozoreno da je u izvještajnom razdoblju bilo dosta žurnih sjednica Nadzornog odbora, pa tako i sjednica na kojoj se odlučivalo o davanju prethodne suglasnosti na ugovor o kreditu. Pohvaljeno je to što Nadzorni odbor nije dao suglasnost na Ugovor između HRT-a i producentske kuće Castor Multimedije zbog povreda Općih pravila poslovanja i Koregulacijskog sporazuma detektiranih u nalazu Interne revizije, te su na temelju preporuka Interne revizije dorađeni Opći uvjeti poslovanja HRT-a o mjerilima i postupku odabira programa. Postavljeno je i pitanje kako je HRT radio u 2021. godini bez usvojenog Programa rada. Odgovoreno je da se radilo po Zakonu o HRT-u i Statutu HRT-a, ali da je potrebna dodatna regulacija da bi se ubuduće spriječile takve situacije. 

Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. godine.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 36. sjednici, održanoj 20. siječnja 2023. godine Konačni prijedlog zakona o službenoj iskaznici, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. prosinca 2022. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da se ovim prijedlogom zakona predlaže omogućiti državnim dužnosnicima, pravosudnim dužnosnicima, kao i državnim službenicima i namještenicima što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova, te elektronički potpis akata. Također se propisuje izdavanje i korištenje službene iskaznice kao službene digitalne isprave kojom zaposlenici državnih tijela dokazuju svoj službeni status i identitet, a ona će se koristiti i za registraciju pri ulasku u državno tijelo i za evidenciju radnog vremena. Postupak izdavanja službene iskaznice propisat će čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove razvoja digitalnog društva. Primjenom ovoga Zakona pojednostavit će se i ubrzati postupci koji se provode pred državnim tijelima zbog jednostavnijeg pristupa različitim bazama podataka i aplikacijama koje zaposlenici državnih tijela koriste za obavljanje poslova te korištenje elektroničkog potpisa akata. Uvođenje službene iskaznice predlaže se za zaposlenike državnih tijela, osim onih koja su osnovana zakonom kojim se uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (s 9 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o službenoj iskaznici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 36. sjednici, održanoj 20. siječnja 2023. godine sve kandidature zaprimljene na natječaj za izbor člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije, objavljen 2. prosinca 2022. godine u ”Narodnim novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. Rok za zaprimanje kandidatura bio je 30 dana od dana objave natječaja, te je zadnji dan roka bio 2. siječnja 2023. godine. U navedenom roku zaprimljene su 2 kandidature i obje kandidature ispunjavaju uvjete iz Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i natječaja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (s 8 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa), donio sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Uvjete za izbor člana Nadzornog odbora HRT-a propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i natječajem ispunjavaju sljedeći kandidati:

1.dr.sc. Antun Pavešković
2.Damir Pijaca

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 35. sjednici, održanoj 14. prosinca 2022. godine Prijedlog strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, koju je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog strategije raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da Prijedlog strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine višesektorski akt strateškog planiranja usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. i temeljnim dokumetima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti čiji je sastavni dio. Njeno donošenje do kraja ove godine čini ispunjenje cilja reforme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Svrha je Strategije definiranje strateških ciljeva za digitalnu transformaciju Hrvatske u narednom razdoblju, s naglaskom na digitalnu transformaciju gospodarstva i javne uprave kroz unaprjeđenje potrebne infrastrukture, digitalizacije poslovnih procesa i usluga, te podizanja digitalnih kompetencija u svim segmentima društva. Izrada Strategije započela je krajem prošle godine, a u svibnju ove godine započele su aktivnosti i izrada analize stanja i Nacrta prijedloga strategije. U izradi Strategije kroz podskupine sudjelovalo je 140 predstavnika iz 41 institucije javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice te udruga. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine definirana je vizija razvoja Republike Hrvatske na sljedeći način: ”Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.” Vizija Strategije digitalna Hrvatska 2032. godine glasi: ”Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom.” Strategija se sastoji od 8 poglavlja i ima 4 strateška cilja: razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, digitalizirana javna uprava, razvijene dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta i razvijene digitalne kompetencije za život i rad. 

U raspravi na Odboru bilo je riječi o transparentnosti javnih financija, te je najavljeno da će uskoro biti donesen pravilnik Ministarstva financija koji će regulirati to područje. Skrenuta je pozornost i na ravnomjernu raspoređenost IT sektora, gdje bi trebalo više uključiti ruralna područja, a izbjegavati da sjedišta takvih poduzeća budu uglavnom koncentrirana u velikim gradovima. Rečeno je i da je većina ugovora tih poduzeća vezana uz posao s državom, no upozoreno je da se ugovori s privatnim poduzećima uglavnom drže u tajnosti, tako da točan broj takvih ugovora nije poznat. Istaknuta je i važnost IT sektora, te je rečeno da je on bitan kao i turizam i da bi ga trebalo potaknuti izmjenom radnog zakonodavstva ili poreznim olakšicama.

Nadalje, rečeno je da bi cilj i krajnji rezultat trebao biti povezivanje baza podataka. Na povezivanju baza podataka intenzivnije se radi unazad dvije godine, kako građani više ne bi trebali lutati od šaltera do šaltera, te je konstatirano da je podatkova interoperativnost jako važna. Skrenuta je pozornost i da pojedini sektori nisu uključeni u Strategiju, kao što je primjerice sektor skrbi i sektor poljoprivrede. Naglašeno je da se radi o krovnom dokumentu u kojem se ne navode konkretne mjere. S obzirom da se radi o desetogodišnjem periodu, sve tehhnologije koje će se pojaviti u tom periodu nisu unaprijed poznate i nije ih moguće predvidjeti, te se iz tog razloga ova Strategija ne bavi konkretnim mjerama u određenim resorima.

Zaključno je rečeno da je Strategija dobra i sveobuhvatna te je postavljena tako da se dalje može nadograđivati, a u skladu s napretkom tehnologije i inovacijama koje nas očekuju u budućnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 34. sjednici, održanoj 7. prosinca 2022. godine Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakona donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. provodi reforma sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, a preduvjet za provedbu reforme je analiza plaća. Donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj službi je pokazatelj uspješno provedene investicije iz Plana te ujedno i uvjet koji Republika Hrvatska treba ispuniti da bi mogla dobiti financijka sredstva iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost, a rok za njegovo donošenje je 30. lipnja 2023. Novim sustavom plaća u državnoj službi planira se uvesti jedinstvena osnovica za zaposlene u javnom sektoru. S obzirom da zbog različitih osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika i državnih službenika nije moguće uspoređivati plaće državnih dužnosnika s plaćama državnih službenika, ovim se Zakonom predlaže utvrditi odgovarajuće, nove koeficijente za izračun plaće ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, koji će biti manji u odnosu na sadašnje koeficijente za izračun njihovih plaća. Množenjem novih, nižih koeficijenata s novom, većom osnovicom za izračun plaće, plaće ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije moći će se uspoređivati s plaćama državnih službenika.

U raspravi na Odboru načelno je podržana odluka da se uvede jedinstvena osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika i državnih službenika, no naglašeno je da se nema uvid u cjelokupnu analizu, odnosno sadržaj cjelokupne reforme. Odgovoreno je da će cjelokupna analiza biti napravljena kod donošenja novog Zakona o plaćama u državnoj službi, a da bi usporedba plaća bila moguća potrebno je imati jedinstvenu osnovicu za obračun plaće. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o izmjeni Zakona o povedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 33. sjednici, održanoj 28. studenoga 2022. godine Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 26. rujna 2022. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da 2021. godina još uvijek bila obilježena pandemijom korona virusa, te da je unatoč smjeni uprave održan pozitivan trend poslovanja. U programskom dijelu istaknuo je da je u produkciji HRT-a nastala igrano-dokumentarna serija “Doba uskoka”, raskošan povijesni spektakl s vrhunskom kostimografijom, scenografijom i vizualnim efektima. Ljetnu shemu obilježio je veliki projekt “Sunčana strana Prisavlja”, koji je omogućio nastupe brojnim umjetnicima koji zbog epidemiološke situacije nisu mogli javno nastupati. Osim toga, ljetna shema bila je bogata i sportskim događajima: praćeno je Europsko prvenstvo u nogometu, Ljetne olimpijske igre u Tokiju, te Paraolimpijske igre u Tokiju. Od ostalih projekata istaknuo je projekte kojima se nastojalo očuvati javno bitne vrijednosti, kao što je prigodni program Dani sjećanja 1991., s ciljem očuvanja vrijednosti Domovinskog rata, te praćenje događanja u vezi s Godinom čitanja. HRT je pratila prvi i drugi krug lokalnih izbora, a u središnjim informativnim emisijama izvještavano je o predizbornim aktivnostima i objavljivani su rezultati predizbornih istraživanja, HR rejting.

Što se tiče financijskog izvještavanja Glavni ravnatelja HRT-a naglasio je da su financijski izvještaji za 2021. sastavljeni na temelju načela neprofitnog računovodstva. Ostvarena je dobit od 27,5 milijuna kuna, odnosno nakon oporezivanja 11,2 milijuna kuna, s tim da je od javnog dijela ostvaren gubitak od 62 milijuna kuna, ali je neto korist od komercijalnih prihoda pokrila nedostatak financiranja od javnih prihoda. Prihod od naplaćene mjesečne pristojbe bio je 1,127 mlrd kuna, što je 2,2% manje od prethodne godine, a 4,5% manje u odnosu na plan, na što je utjecalo osobođenje od plaćanja pristojbe na potresom pogođenom području, te je dio obveznika stavljen u mirovanje zaduživanja zbog nemogućnosti obavljanja djelatnosti, ali i odljeva stanovnika u inozemstvo. Prihodi od oglašavanja porasli su za 20 milijuna kuna, te iznose 81,4 milijuna kuna, a zbog oporavka tržišta oglašavanja od posljedica krize uzrokovane pandemijom COVID 19 i održavanja velikih sportskih i drugih komercijalno interesantnih događaja koji su se trebali emitirati na HRT-u 2020. godine, a koji su se održali 2021. godine. U dijelu ostalih poslovnih prihoda prihodi od reemitiranja programa porasli su za 1,5 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 3,3 milijuna kuna su veći u odnosu na plan 2021., a porasli su i troškovi proizvodnje za 41 %, u prvom redu zbog većeg intenziteta proizvodnje programa u odnosu na 2020. godinu.

Tijekom 2021. provela su se značajna ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu, te je u okviru tog investicijskog ciklusa izvršeno sveukupno 251,3 miljuna kuna ulaganja u dugotrajnu imovinu, što je 59,8 milijuna kuna više nego 2020. godine.
    
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje gledanosti informativnog programa, posebno Dnevnika i emisije Otvoreno, te relevantnosti tema o kojima se raspravljalo. Odgovoreno je da se gledanost pojedinih emisija mijenja iz dana u dan, te ovisi o puno stvari, a poglavito o temi. Rečeno je da se dobar dio stanovništva više ne informira putem televizije, već putem digitalnih platformi. Glavni ravnatelj HRT-a naglasio je da osobno želi da se gledanost poveća i najavio novi način mjerenja gledanosti od početka sljedeće godine. Rečeno je i da je gledanost važna, ali da ne mora nešto što je gledano biti pokazatelj kvalitete. Nadalje, skrenuta je pozornost i na činjenicu da treba dati više prostora ruralnim dijelovima zemlje. Zaključeno je da nam treba jak i profesionalni javni medijski servis, jer jedino takav može stajati na braniku nacionalnih interesa i zaštite hrvatske kulture i jezika.  

Također, postavljeno je i pitanje vezano za ad hoc revizije za pojedine segmente: tko ih provodi, kakvi su rezultati takvih revizija, te da li je nakon njihove provedbe utvrđena nečija odgovornost. Odgovoreno je da unutarnja revizijska služba obavi dvadesetak revizija godišnje i to po nalogu Glavnog ravnatelja HRT-a ili Revizijskog odbora. Za 2021. godinu Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da nema dovoljno podataka jer je imenovan krajem godine, ali od početka ove godine to aktivno prati. 

U raspravi je upozoreno i na iznos plaća zaposlenika koje su ispod državnog prosjeka, posebno plaće u dopisništvima u Republici Hrvatskoj. Rečeno je da plaće zaposlenika čine trećinu rashoda, a iznos pristojbe koja je glavni izvor prihoda nije se mijenjao 12 godina, te je s obzirom na to prostor za povećanje plaća vrlo ograničen ukoliko se ne nađe novi model financiranja ili se ne smanji broj zaposlenika.    

Što se tiče praćenja sjednica Hrvatskog sabora iznesen je prijedlog da bi trebali biti popraćeni svi govori u prime timeu. Odgovoreno je da je HTV4 zamišljen kao news kanal, gdje bi svaki puni sat bile vijesti, a između toga razmatrale bi se važne teme, te je kao moguće rješenje predloženo da Saborska televizija bude dostupna svim građanima. Također su zatraženi i podaci o zastupljenosti svih političkih opcija u informativnom programu, a što se Glavni ravnatelj HRT-a obvezao dostaviti ovom Odboru.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( sa 6 glasova ”ZA” i 2 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se na Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2021. godinu. 

Nakon toga je jednoglasno ( s 8 glasova ”ZA”) donesen sljedeći

Z A K L J U Č A K

Sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se o Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu, Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu i Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2021. godinu provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017., 94/2018. i 114/2022.), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

PRIJEDLOG ODLUKE O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE ZA PREOSTALI DIO MANDATA

Navedeni Prijedlog odluke utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 32. sjednici, održanoj 2. studenoga 2022. godine.

Za izvjestitelja koji će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedlog odluke, Odbor je odredio Josipa Borića, predsjednika Odbora, te Gorana Ivanovića i Marija Kapulicu, članove Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Borić

U prilogu:Prijedlog odluke o imenovanju člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije za preostali dio mandata s odgovarajućom dokumentacijom

PRIJEDLOG ODLUKE O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE ZA PREOSTALI DIO MANDATA

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017., 94/2018. i 114/2022.) Hrvatski sabor na sjednici _____ donio je

ODLUKU O IMENOVANJU ČLANA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE ZA PREOSTALI DIO MANDATA

I.

Za člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije imenuje se dr.sc. DAVOR ZORIČIĆ.

                        II.

Ova Odluka objavit će se u ”Narodnim novinama”, a stupa na snagu danom donošenja.
    

KLASA: 
Zagreb,                 

HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskog sabora

Gordan Jandroković

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.  
    
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u nastavku 29. sjednice Odbora (elektroničkom), održanom 21. rujna 2022. godine, pokrenuo je postupak za imenovanje člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije za preostali dio mandata zbog razrješenja člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije dr.sc. Marka Primorca Odlukom Hrvatskog sabora od 15. srpnja 2022. godine, te je 23. rujna 2022. godine objavio natječaj za izbor člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije za preostali dio mandata u ”Narodnim novinama”, br. 110/2022. i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. Na 31. sjednici, održanoj 19. listopada 2022. godine, Odbor je razmotrio sve kandidature pristigle na natječaj, te je utvrdio listu kandidata koji udovoljavaju uvjetima za izbor člana Nadzornog odbora HRT-a propisanim Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i natječajem, na kojoj je 6 kandidata i koja je objavljena na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. 

Na svojoj 32. sjednici, održanoj 2. studenoga 2022. godine, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije proveo je raspravu, te je sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru imenovanje dr.sc. Davora Zoričića za člana Nadzornog odbora HRT-a za preostali dio mandata i utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
        
 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 31. sjednici, održanoj 19. listopada 2022. godine sve kandidature zaprimljene na natječaj za izbor člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije za preostali dio mandata, objavljen 23. rujna 2022. godine u ”Narodnim novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. Rok za zaprimanje kandidatura bio je 15 dana od dana objave natječaja, te je zadnji dan roka bio 8. listopada 2022. godine. U navedenom roku zaprimljeno je 6 kandidatura i sve zaprimljene kandidature ispunjavaju uvjete iz Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i natječaja.  

Odbor je bez rasprave, većinom glasova ( s 5 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa), donio sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Uvjete za izbor člana Nadzornog odbora HRT-a za preostali dio mandata propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i natječajem ispunjavaju sljedeći kandidati:

1.    dr.sc. Predrag Haramija
2.    dr.sc. Darko Horvatin
3.    Milorad Kardum
4.    dr.sc. Antun Pavešković
5.    Damir Pijaca
6.    dr.sc. Davor Zoričić

PREDSJEDNIK ODBORA

Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 30. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 11. listopada 2022. godine Prijedlog zakona o službenoj iskaznici, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

Prijedlogom zakona o službenoj iskaznici propisuje se izdavanje i korištenje službene iskaznice kao službene digitalne isprave kojom zaposlenici državnih tijela dokazuju svoj službeni status i identitet, te se propisuje njezin izgled i sadržaj. Postupak izdavanja službene iskaznice propisat će čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove razvoja digitalnog društva. Također, primjenom ovoga Zakona pojednostavit će se i ubrzati postupci koji se provode pred državnim tijelima zbog jednostavnijeg pristupa različitim bazama podataka i aplikacijama koje zaposlenici državnih tijela koriste za obavljanje poslova te korištenje elektroničkog potpisa akata. Time će se stvoriti pretpostavke za učinkovitiji i sigurniji rad državnih tijela u digitalnom okruženju. Sredstva potrebna za provedbu ovoga Zakona iznose 5.864.875,00 kuna, od čega se 5.345.750,00 kuna odnosi na 2022., 264.125,00 kuna na 2023. i 255.000,00 kuna na 2024. godinu.
 
Odbor je bez rasprave, jednoglasno (s 8 glasova ”ZA”), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Prijedlog zakona o službenoj iskaznici.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora, te članica Odbora dr.sc.Vesna Bedeković.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić, v.r.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 29. sjednici, održanoj 14. rujna 2022. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o medijima, s Konačnim prijedlogom zakona, te Prijedlog zakona o izmjemama i dopuni Zakona o elektroničkim medijima, s Konačnim prijdlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 24. kolovoza 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi zakoni donesu po hitnom postupku.

Odbor je navedene Prijedloge zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 13. svibnja 2022. donio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te je potrebno uskladiti Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, Zakon o medijima i Zakon o eletroničkim medijima s tim Zakonom na način da se propisani iznosi novčanih kazni za počinitelje prekršaja odrede u eurima. Također, člancima 27. i 28. Zakona o elektroničkim medijima propisano je da su pružetelji medijskih usluga na zahtjev dužni uložiti 2% ukupnog godišnjeg brutoprihoda u proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela neovisnih proizvođača ili otkupiti proizvedena hrvatska audiovizualna djela neovisnih proizvođača. U članku 28. propisano je izuzeće od ove obveze sukladno Direktivi za pružatelje medijskih usluga koji imaju poslovni nastan u drugim državama Europske unije, a usmjereni su prema publici u Republici Hrvatskoj, te se predlaže izuzeće i u članku 27. za pružatelje medijskih usluga na zahtjev sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a sukladno smjernicama Europske komisije.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje zašto su iznosi u kunama zamijenjeni sa zaokruženim iznosima u eurima, a ne po službenom tečaju kako to propisuje Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da se postupalo po uputi Ministarstva financija. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA”, 1 glasom ”PROTIV” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Podržava se donošenje Zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.
2. Podržava se donošenje Zakona o izmjenama Zakona o medijima.
3. Podržava se donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o elektroničkim medijima.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora, te Goran Ivanović, član Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 29. sjednici, održanoj 14. rujna 2022. godine Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. kolovoza 2022. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se donošenjem ovog Zakona posljedično otkloniti nedoumice o uvjetima potrebnim za priznavanje elektroničkih dokumenata u pravnom prometu i izvršiti usklađenje s Uredbom eIDAS, odnosno nacionalno zakonodavstvo će se uskladiti s europskom pravnom stečevinom. Naglasio je i da između teksta  Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru i Konačnog prijedloga zakona nema razlika.
 
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje zašto je predviđeno da Zakon stupi na snagu tek 1. svibnja 2023. godine. Odgovoreno je da osim zakona treba uskladiti i sve podzakonske akte i poslovnike koji se na to vežu.   

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (s 9 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora, te Goran Ivanović, član Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora na 29. sjednici, održanoj 14. rujna 2022. godine i u nastavku (elektroničkom) 29. sjednice održanom 21. rujna 2022. godine raspravljao je pod točkom Utvrđivanje liste kandidata za izbor člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije za preostali dio mandata, te je jednoglasno ( s 11 glasova ”ZA”) donesen sljedeći  

Z A K L J U Č A K 

Poništava se Natječaj za izbor člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije za preostali dio mandata (Klasa: 021-04/22-07/17, Urbroj: 6521-22-22-01),  objavljen 15. srpnja 2022. godine u „Narodnim novinama“, br. 82/2022., te na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević
 

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Navedeni Prijedlog odluke utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 28. sjednici, održanoj 12. srpnja 2022. godine.

Za izvjestiteljicu koja će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedlog odluke, Odbor je odredio Nataliju Martinčević, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti Prijedlog odluke obrazložiti će članovi Odbora Mario Kapulica i Goran Ivanović.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

U prilogu:     -Prijedlog odluke o razrješenju člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU ČLANA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br.137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.), Hrvatski sabor na sjednici____ donio je

ODLUKU O RAZRJEŠENJU ČLANA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Razrješuje se dužnosti člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije dr.sc. MARKO PRIMORAC, na vlastiti zahtjev.

II.

Ova Odluka objavit će se u ”Narodnim novinama”, a stupa na snagu danom donošenja.

KLASA:
Zagreb,

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković

 

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.

Odlukom Hrvatskoga sabora o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije od 15. prosinca  2021. godine (”Narodne novine”, br. 138/2021) dr.sc. Zoran Barac, dr.sc. Marko Primorac i Damir Rudeš imenovani su članovima Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije.

Dr. sc. Marko Primorac dana 8. srpnja 2022. godine podnio je zahtjev za razrješenje s dužnosti člana Nadzornog odbora Hrvatske radioteleviozije Odboru za informiranje, informatizaciju i medije. Na 28. sjednici Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, održanoj 12. srpnja 2022. godine raspravljao je o njegovom zahtjevu, te je    nakon provedene rasprave, sukladno članku 22. stavak 8. podstavak 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji jednoglasno utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 27. sjednici, održanoj 9. lipnja 2022. godine Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2020 godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ravnatelj Agencije za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije, aktom od 29. rujna 2021. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije rekao je da je u izvještajnom razdoblju donesena 21 odluka o davanju koncesije za one koje obavljaju djelatnost radija te 4 odluke o davanju kocesije za one koji obavljaju djelatnost  televizije. U svim slučajevima radilo se o obnavljanju koncesije. Što se tiče mjera za kršenje Zakona o elektroničkim medijima donesena je jedna odluka o trajnom oduzimanju koncesije nakladniku TV Istra. Jedan nakladnik radija i dva nakladnika televizije odustali su od koncesije zbog nemogućnosti redovnog obavljanja posla. Redovnim nadzorom obuhvaćene su 2464 emisije i 144.747 sati programa, što je povećanje gotovo za 100% u odnosu na 2019. godinu. Tijekom 2020. godine nisu vršeni neposredni nadzori zbog pandemije COVID-19. Obavljene su i 24 složene analize, od čega 18 televizijskih i 6 radijskih u kojima je analizirano 4.032 sata programa kod 8 nakladnika koji su bili obuhvaćeni ovom analizom. S obzirom na situaciju s pandemijom rad medija je bio otežan, te je bio usmjeren na kampanje o zdravlju i medijskoj pismenosti. Samo poslovanje Agencije za elektroničke medije  bilo je uredno. Izdan je i obavezan naputak da se mediji preusmjere s redovnih emisija na informiranje građana ili zdravstvene teme. Ravnatelj Agencije pohvalio je sve nakladnike u Republici Hrvatskoj i rad medija u navedenim zahtjevnim okolnostima. 

Predstavnik Ministarstva kulure i medija rekao je da Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati ovo Izvješće, te da je tijekom 2020. godine ponudila pomoć nakladnicima u pandemiji novim mjerama kojima se potiče kvalitetno novinarstvo, kao i novinarima freelancerima koji su se našli u problemima zbog potresa i pandemije. Također je donesena i mjera smanjenja naknade za emitiranje signala prema Odašiljačima i vezama, kako bi se moglo nastaviti s radom.  

U raspravi bilo je riječi o prodaji Z1 televizije, koja je bila 2020. godine, te je postavljeno pitanje ima li tu mjesta sumnji u prikriveno vlasništvo. Na upit da li je Agencija posebno razmatrala ovaj slučaj,  ravnatelj Agencije za elektroničke medije odgovorio je da Agencija i Vijeće za elektroničke medije postupaju prema Zakonu o elekroničkim medijima, te se odluke donose na temelju vjerodostojne dokumentacije, a motivi kupnje i prodaje se ne mogu propitivati. Isto tako, prema Zakonu o elektroničkim medijima, svaki slučaj koncentracije vlasništva propituje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Rečeno je i da se tu radi o gorućem problemu na hrvatskoj medijskoj sceni, te da je potrebno da se slučajevi prikrivenog vlasništva što ranije detektiraju. Predstavnik Ministarstva kulture i medija podsjetio je na novine u Zakonu o elektroničkim medijima, gdje je uvedena obveza da se svaka promjena vlasništva mora objaviti na internet stranicama medija, kao i obveza dostave izvataka iz Registra stvarnih vlasnika. Ukoliko dođe do koncentracije vlasništva, slučaj će razmotriti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a ako postoje sumnje da je počinjeno kazneno djelo, to je u nadležnosti Državnog odvjetništva. 

Nadalje, u raspravi na Odboru bilo je riječi i o potporama lokalnim nakladnicima televizije, koje su uglavnom u približno istim iznosima, te je rečeno da bi trebalo uzeti kao kriterij i gledanost lokalne televizije, kao i ne dodjeljivati potpore onim nakladnicima koji je nisu opravdali. Odgovoreno je da je potpora projektna, a ne institucionalna i ona se dodjeljuje bez obzira na gledanost. Nakladnici koji nisu opravdali dobivenu potporu ne mogu se niti prijaviti na natječaj za dobivanje potpore.  

Iznesen je i prigovor da novinari nisu mogli biti nazočni na sjednicama Vijeća ze elektroničke medije u 2020. godini, te su samo dobivali zapisnike sa sjednica. Rečeno je da je to bilo zbog pandemije COVID-19, ali da će se ubuduće tehnički opremiti kako bi javnost imala uvid u rad na sjednicama.   

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č  A K 

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 27. sjednici, održanoj 9. lipnja 2022. godine Statut Agencije za elektroničke medije, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Vijeće za elektroničke medije, aktom od 3. veljače 2022. godine.

Odbor je navedeni Statut raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetni Statut.

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije rekao je da je povod za donošenje novog Statuta Agencije za elektroničke medije donošenje novog Zakona o elektroničkim medijima. Razlike u odnosu na prethodni Statut Agencije su da je Agencija ustrojena kao neprofitna pravna osoba, uvedeno je proračunsko računovodstvo, pojašnjeni su odnosi između ravnatelja Agencije i predsjednika Vijeća za elektroničke medije, te je nomotehnički dorađen. 

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Daje se prethodna suglasnost na Statut Agencije za elektroničke medije.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević
 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 27. sjednici, održanoj 9. lipnja 2022. godine Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine i Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine, koja je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktima od 30. ožujka 2021. godine i 28. ožujka 2022. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

Uvodno obrazloženje dao je ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka. Naglasio je, iako se raspravlja o Godišnjem izvješću o radu Agencije za 2020. i 2021. godinu, da su on i njegov zamjenik imenovani sredinom 2020. godine sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Prethodni ravnatelj Agencije bio je imenovan skladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. 25. svibnja 2018. godine stupila je na snagu Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja vrijedi na cijelom području Europske unije. Agencija postupa po svakom predmetu koji dobiva. Najveći interes građana za zaštitu osobnih podataka bio je upravo te 2018. godine, dok se 2019., 2020. i 2021. taj interes smanjuje. Ukupno djelovanje Agencije najviše se očituje kroz nadzornu, istražnu, korektivnu i savjetodavnu primjenu, zakononm propisanih ovlasti te stvaranja pretpostavki za učinkovitu i zakonski usklađenu obradu osobnih podataka, čime pridonosi ostvarivanju temeljnih prava svakog pojedinca za zaštitu osobnih podataka. Sredinom prošle godine donesen i novi Pravilnik o radu, koji je i potvrđen od strane Hrvatskog sabora, te je Agencija ustrojena kao državna upravna organizacija, a njezini djelatnici postali su državni službenici.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.    Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine.
2.    Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 19. svibnja 2022. godine Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2022. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da će se donošenjem ovog Zakona posljedično otkloniti nedoumice o uvjetima potrebnim za priznavanje elektroničkih dokumenata u pravnom prometu i izvršiti usklađenje s Uredbom eIDAS, odnosno nacionalno zakonodavstvo će se uskladiti s europskom pravnom stečevinom. Radna skupna koja je radila na izradi ovog Zakona zaključila je da je Zakon o elektroničkoj ispravi arhaičan, te je nesporna potreba njegova uklanjanja iz pravnog poretka Republike Hrvatske. Uredba eIDAS stupila je na snagu 2017. godine, a sam proces usklađivanja s Uredbom eIDAS vidljiv je i iz donošenja nove Uredbe o uredskom poslovanju, koja propisuje pravila i mjere uredskog poslovanja u obavljanju poslova državne uprave usklađene s navedenom Uredbom eIDAS, kao i iz donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o općem upravnom postupku, kojim se izbacuju odredbe koje se pozivaju na elektroničku ispravu i uvodi se nomenklatura iz Uredbe eIDAS, kao i niza drugih zakona.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje kada je Uredba eIDAS stupila na snagu, te zašto se ovaj Zakon donosi tek sada s tolikim vremenskim odmakom. Odgovoreno je da je Uredba donesena 2014. godine  i stupila na snagu 2017. godine, te da su se u međuvremenu donosili provedbeni akti. Stručna radna skupina koja je radila na pripremi ovog Zakona počela je s radom prošlog ljeta, ali je Uredba eIDAS ranije implementirana u Uredbu o uredskom poslovanju i niz drugih zakona. Problemi nisu bili u nacionalnoj primjeni, već je Uredba eIDAS stvarala probleme u prekograničnoj elektroničkoj komunikaciji, te je trebalo ishoditi pravni standard za sve članice Unije. Istovremeno s radom Stručne radne skupine za izradu ovog Zakona radila je i međunarodna radna skupina na revidiranju Uredbe eIDAS, koja je donijela zaključak da je onaj dio Uredbe koji se odnosi na usluge povjerenja zadovoljio svoj cilj, a da dio koji se tiče elektroničkog identiteta ide u reviziju, te je iz tog razloga i donošenje ovog Zakona provovremeno.    

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( s 11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi.
2.    Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 19. svibnja 2022. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2022. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Sukladno mišljenju Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da je potrebno preispitati odredbu članka 6. stavka 2. Prijedloga zakona, primjedba je prihvaćena na način da se briše dio odredbe koji je glasio: „ili se može ograničiti temeljem drugih osnova propisanih člankom 15. ovoga Zakona“. Time se osigurava potreban balans, odnosno s jedne strane, javnosti su uvijek dostupni osnovni podaci o raspolaganju javnim sredstvima bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako se radi o klasificiranim podacima, dok s druge strane, kako bi se onemogućilo iscrpljivanje tijela javne vlasti u traženju mase podataka bez propitivanja javnog interesa, za detaljnije i opsežnije informacije provodi test razmjernosti i javnog interesa. U članku 7. Prijedloga dodan je novi stavak 1., kojim se u članku 23. stavku 1. dopunjuju točke 2. i 3. Zakona na način da se propisuje obveza tijela javne vlasti da pri obavještavanju korisnika da je istu informaciju već dobio, obavijeste korisnika na koji način i kojim aktom mu je informacija već dostavljena, te da pri obavještavanju korisnika da je informacija javno objavljena, obavijeste korisnika gdje je informacija dostupna i kako se može do nje doći, odnosno da korisniku dostavi poveznicu na informaciju objavljenu na internetskoj stranici.

Iz članka 8. Prijedloga zakona, dodan je novi članak 9., kojim se uređuje obveznost izvršenja rješenja Povjerenika, te se pored ostalog utvrđuje, da izvršenje rješenja provodi Povjerenik donošenjem rješenja o izvršenju koje se osigurava izricanjem novčane kazne odgovornoj osobi tijela javne vlasti i da se novčana kazna izvršava obustavom od plaće odgovorne osobe. Dodan je i novi članak 22., kojim se u prekršajnim odredbama u članku 61. briše stavak 1. Navedena odredba je brisana iz razloga jer se sukladno članku 9. Konačnog prijedloga zakona izvršenje rješenja Povjerenika provodi donošenjem rješenja o izvršenju koje se osigurava izricanjem novčane kazne odgovornoj osobi tijela javne vlasti.U članku 21. Konačnog prijedloga zakona, u dodanom članku 38a., predviđa se da osobu koja će u navedenim slučajevima privremeno upravljati Uredom povjerenika i obavljati poslove Povjerenika određuje Povjerenik, precizira se da se ista imenuje iz reda službenika koji upravljaju ustrojstvenim jedinicama u Uredu povjerenika, te se privremeno obavljanje navedenih poslova predviđa (osim u slučaju kad je Povjerenik spriječen u obavljanju dužnosti u razdobljima kraćim od 6 mjeseci te u prijelaznom periodu nakon isteka mandata Povjerenika do izbora novog Povjerenika) i u slučaju prestanka dužnosti Povjerenika prije isteka vremena na koje je izabran do izbora novog Povjerenika, pa se dodatno, privremeno obavljanje navedenih poslova u slučaju nakon isteka mandata Povjerenika ili prestanka dužnosti Povjerenika prije isteka vremena na koje je izabran do izbora novog Povjerenika ograničava na razdoblje do najduže 6 mjeseci. Prihvaćene su i sve nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo i ugrađene u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Povjerenik za informiranje naglasio je da je u predloženi zakon dobro transponirana europska Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, ali je dodao da treba poraditi  na članku 35. Zakona, gdje se u stavku 3. Povjerniku za informiranje oduzima ovlast da, uz godišnje izvješće, izdaje posebna izvješća na vlastitu inicijativu. Također, on smatra da je članak 9. Konačnog prijedloga zakona treba nomotehnički doraditi, te da kod izvršenja rješenja treba stajati da ga provodi Povjerenik primjenom odredbi zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

U raspravi na Odboru rečeno je da na lokalnoj razini čak niti vijećnici ne mogu dobiti pojedine informacije, te da se Zakon koristi da bi se štitili lokalni moćnici i oni koji su na vlasti, kao i da se najmanje provodi tamo gdje je dugo na vlasti jedna politička opcija. Izneseno je i mišljenje da je jedan od načina da se smanji broj zahtjeva za pravom na pristup informacijama transparentnost. Skrenuta je pozornost i da novinari često koriste uz Zakon o medijima i Zakon o pravu na pristup informacijama kako bi došli do određene informacije, te je postavljeno pitanje da će se ovim izmjenama Zakona postići to da procedure budu kraće i učinkovitije, kao i kolika je širina obuhvata tih izmjena, odnosno jesu li osim javnih djelatnika obuhvaćena i javna poduzeća u kojima je većinski vlasnik država. Odgovoreno je da je sve učinjeno kako bi se procedura skratila i da naravno i javna poduzeće potpadaju pod obveznike ovog Zakona, te da su ona pod posebnom lupom i interesom javnosti, osobito zbog njihove obveze da u trošenju javnog novca budu transparentni. Istaknuto je i da da bi nakon izmjene ovog Zakona trebalo pripremiti i izmjene Zakona o medijima i Zakona o tajnosti podataka, te je konstatirano da se Radna skupina za izmjenu Zakona o medijima već sastajala i da se počelo raditi na izmjenama.

Članovi Odbora smatraju da bi Povjerenik za informiranje trebao pripremati izvješća o učinku Zakona, te svoje sugestije dostavljati Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, koji onda može eventualno inicirati izmjene Zakona i raspravu na plenarnoj sjednici. Nakon ove izmjene Zakona neovisna stručna skupina provest će njegovu evaluaciju, te će se vidjeti hoće li se ići u njegove daljnje izmjene.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 5 glasova ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 19. svibnja 2022. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnio Klub zastupnika Mosta, aktom od 14. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetni Prijedlog zakona.

Uvodno je predstavnik predlagatelja rekao da nema potrebe dodatno obrazložiti Prijedlog zakona, budući da je on detaljno obrazložen u pisanom obliku. Iako znaju da njihov Prijedlog zakona neće biti prihvaćen, Klub zastupnika Mosta će i dalje nastaviti nuditi zakonska rješenja kako bi se olakšao pristup informacijama.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave naglasio je da Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati ovaj Prijedlog zakona, s obzirom da je u saborskoj proceduri Vladin prijedlog izmjena i dopuna ovog Zakona kojim se zakonodavstvo Republike Hrvatske usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije i kojim se uklanjaju ključni nedostaci uočeni u primjeni Zakona u praksi. 

Povjerenik za informiranje uvodno je rekao da je ovaj Prijedlog zakona ukazao na manjkavost nekih odredbi Zakona o tajnosti podataka koje su u koliziji sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i na potrebu da se ta dva Zakona, kao i Zakon o medijima usklade kako bi se moglo osnažiti pravo na pristup informacijama.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA”, 2 glasa ”PROTIV” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA                            
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 19. svibnja 2022. godine Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2019. godinu i Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2020. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Upravno vijeće HINE, aktima od 14. rujna 2020. godine i 10. ožujka 2021. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

Uvodno obrazloženje dala je predsjednica Upravnog vijeća HINE. Istaknula je da je u 2019. godini Upravno vijeće održalo šest sjednica, te da je u tom periodu HINA nastavila pozitivno poslovati. Naglasila je da Hina nije klasični proračunski korisnik  jer više od trećine svojih prihoda zarađuje na slobodnom tržištu. 2019. godinu HINA je završila s dobiti od 211.534,00 kune, što je povećanje za 2,52 % u odnosu na 2018. godinu, dok je iznos po skupnoj pretplati ostao isti. Kao specifičnost  za 2019. godinu istakla je činjenicu da se u HINU dobrim dijelom ulagalo iz dobiti prijašnjih godina. Investicije u opremu iznosile su 345.168,00 kuna. Unatoč iznimno složenim uvjetima zbog epidemije bolesti COVID-19 i potresa, HINA je i u 2020. godini nastavila pozitivno poslovati, te je zabilježen rast prihoda od približno 0,5 % u odnosu na 2019. 2020. godinu HINA je završila s dobiti  od 1.440.445,00 kuna. Kako je HININA zgrada značajno oštećena u potresu, jedna trećina žurno je obnovljena vlastitim novcem. Veći dio zgrade je izvan funkcije, ali se u suradnji s Ministarstvom kulture i medija pripremaju projekti za dobivanje sredstava iz europskih fondova. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li je Upravno vijeće HINE raspravljalo o članu Bruni Dobroniću, za kojeg je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo u ožujku 2019. godine odluku da je u sukobu interesa. Odgovoreno je da Upravno vijeće o tome nije raspravljalo. Nadalje, postavljeno je pitanje koliko se u tijekom 2019.  i 2020. godine ulagalo u edukaciju novinara i da li se radilo na unaprijeđenju novinarskih standarda. Odgovoreno je da HINA kontinuirano ulaže u edukaciju novinara, te da posebno treba voditi računa o tehničkoj pismenosti. Na pitanje da li je bilo SLAPP tužbi protiv novinara i vanjskih pritisaka i cenzure u HINI, predsjednica Upravnog vijeća odgovorila je da SLAPP tužbi nije bilo, a da Upravno vijeće nije raspravljalo o pritiscima i cenzuri. Bilo je riječi i o plaćama novinara, te je rečeno da će se kod rebalansa Državnog proračuna za 2022. godinu voditi računa da se izdvoji više za plaće novinara i poboljšanje njihova materijalnog statusa. Zatim je u raspravi rečeno da se HINA krajem 2020. uključila u projekt uspostave zajedničke redakcije europskih novinskih agencija u Bruxellesu. Projekt vode francuska i njemačka novinska agencija, koje ističu da se agencije slažu da je potrebna hitna uspostava zajedničke redakcije kao sredstva za jačanje nepristranog i na provjerenim činjenicama utemeljenog izvještavanja o Europskoj uniji i njezinim institucijama. Izneseno je mišljenje da je to protivno načelu pluralizma. Konstatirano je da je suradnja novinskih agencija važna i da time HINA može samo dobiti.
 

Nadalje, u raspravi je rečeno da izvještavanje HINE iz Hrvatskog sabora mora biti u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, te je izneseno mišljenje da je jedan nedavni slučaj izvještavanja to nije bio. Članovi Odbora, nasuprot tome, drže da je izvještavanje HINE korektno i u skladu s novinarskim standardima, a da saborska Služba za odnose s javnošću može dati svoj doprinos kako bi se javnost bolje upoznala s radom Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela.
   
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 10 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2019. godinu. 
2. Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2020. godinu. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 25. sjednici, održanoj 7. travnja 2022. godine Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 9. prosinca 2021. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da je 2020. godina bila iznimno zahtjevna i izazovna zbog novonastalih okolnosti vezano za pandemiju Covid-19 i potrese. U financijskom segmentu nastavljen je trend pozitivnog poslovanja, pa je tako ostvarena dobit prije  oporezivanja u visini 67,5 milijuna kuna, te je ona preusmjerena u sanaciju prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja. U prihodovnom dijelu usprkos pandemiji i socijalnim mjerama i odlukama Vlade RH o oprostu dugova, kao i zadržavanju visine pristojbe na 80 kuna, HRT je uspio održati stabilnost financiranja iako su prihodi od mjesečne pristojbe 32 milijuna kuna manji od ostvarenih u prethodnoj godini. U dijelu komercijalne prodaje prihodi su manji za 16 milijuna kuna od ostvarenja za 2019. godinu. Rashodi su također manji u odnosu na prethodnu godinu. Na realizaciju troškova proizvodnje i emitiranja programa, kao i poslovanja općenito najviše je utjecala korona kriza i to na način da su izostali troškovi velikih sportskih događaja, te su smanjeni troškovi službenih putovanja i vanjske suradnje kao posljedica primjene mjera prevencije zaraze, a i dobar dio troškova proizvodnje programa je obustavljen ili prebačen za sljedeću godinu.

Tijekom 2020. godine Hrvatska radiotelevizija provela je značajna ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu, te je u okviru tog investicijskog ciklusa izvršeno sveukupno 191,5 miljuna kuna ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Što se tiče programskog dijela, godina 2020. je bila iznimno zahtjevna i izazovna. Četvrti program HTV-a i Prvi program Hrvatskog radija Hrvatska radiotelevizija je pretvorila u specijalizirane kanale nazvane: Program Zajedno za zdravlje. U suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja RH Hrvatska radiotelevizija je sudjelovala u provedbi nastavnog programa i izvođenju nastave na daljinu. Pod sloganom Ostanite doma uz HRT, prilagođen je program, kako bi se gledateljima u doba krize Covid-19 ponudili vedriji sadržaji i time ih motiviralo da ostanu kod kuće. Kreiran je i dodatni kulturni program – Sunčana strana Prisavlja u kojem je HRT u tri ljetna mjeseca otvorio svoj vanjski štićeni prostor javnosti i organizirao niz glazbenih, filmskih i zabavnih večeri. Nakon razornih potresa u Zagrebu i okolici, te potresa na Banovini i Sisačko-moslavačkoj županiji, na Prvom i Četvrtom programu Hrvatske televizije emitiran je cjelodnevni posebni program, a Hrvatski radio je mnogim slušateljima s tih područja tada bio jedini izvor informacija. U 2020. održani su izbori za predsjednika Republike Hrvatske i parlamentarni izbori, te je Hrvatska radiotelevizije upriličila sučeljavanja kandidata i emitirala posebne emisije u vrijeme izborne promidžbe i na dan izbora.

U raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na činjenicu da Nadzorni odbor HRT u prethodnom sastavu nije dao pozitivno mišljenje na ovo Izvješće, ali je usvojio Izvješće neovisnog revizora o izvršenoj reviziji financijskih izvještaja HRT-a za 2020. godinu, pri čemu je revizor dao pozitivno mišljenje na izvještaj, a u Izvješću o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu navedeni su i opisno obrazloženi financijski izvještaji kao i u Izvješću neovisnog revizora.

S obzirom na činjenicu da je prethodni Glavni ravnatelj HRT-a pod optužbom za koruptivno kazneno djelo, postavljeno je i pitanje odgovornosti ostalih rukovodećih osoba iz tog vremenskog perioda, te je zatražen odgovor na to gdje su oni sada i što rade. Odgovoreno je da su i dalje zaposleni na HRT-u, ali na drugim pozicijama. Isto tako, raspravljalo se i o informativnom programu i cenzuri na HRT-u. Neki članovi Odbora mišljenja su da cenzura postoji, a što je navodno drugim riječima utvrdio i zadarski sud u svojoj presudi protiv HRT-a. Glavni ravnatelj HRT-a demantirao je da postoji cenzura na HRT-u, te je naglasio da se u informativni program uvode promjene koje se već mogu vidjeti u izmijenjenom Četvrtom programu HTV-a. 

Također je bilo riječi i o povlačenju HRT-ovih tužbi protiv novinara. Odgovoreno je da su povučene sve tužbe osim jedne, gdje se radi o više sporova protiv iste osobe i gdje je pravni savjet bio da se ta tužba ne povlači. Na izravan upit da li je na najnoviju pravomoćnu presudu u tom slučaju podnesena revizija, Glavni ravnatelj HRT-a odgovorio je da o tom nema saznanja. Rekao je i da HRT presudu prihvaća, te da je njegov stav da HRT ne treba ulaziti u ovakve sudske sporove, a pogotovo ne protiv novinara. 

U raspravi je pohvaljena škola na daljinu, te je rečeno da je ona bila iznimne kvalitete i dobro pripremljena u vrijeme pandemije. No, bilo je i suprotnih mišljenja prema kojima je bilo potrebno više učiniti po pitanju manjinskih modela školovanja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prima se na znanje Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 25. sjednici, održanoj 7. travnja 2022. godine Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 30. rujna 2021. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Programskog vijeća HRT-a rekao je da je 2020. godina obilježena pandemijom Covid-19. Programsko vijeće HRT-a održalo je 8 sjednica na kojima je raspravljalo o 28 točaka dnevnog reda. Najviše je bilo riječi o pandemiji i Programsko vijeće smatra da je HRT dobro obavio svoju ulogu javnog servisa u informiranju građana o svemu što se tiče pandemije. Velik problem je bilo to kako izvještavati o velikom broju preminulih. Također, postojala je i velika opasnost od lažnih vijesti jer se nije dovoljno znalo o Covidu-19, a i od strane struke su dolazila suprotstavljena mišljenja. U navedenom razdoblju bilo je i manje emisija uživo, te bilo više dobrog dokumentarnog i ostalog programa u prime timeu. Na kraju je ponovo istaknuo da prema aktualnom Zakonu o HRT-u odluke Programskog vijeća HRT-a zapravo ni na koji način ne obvezuju uredničko, programsko i ukupno vodstvo HRT-a.

U raspravi članovi Odbora su skrenuli pozornost na to da je Programsko vijeće HRT-a tek naknadno imalo mogućnost održavanja elektroničkih sjednica, te je krajem 2020. godine održalo tri takve sjednice. Međutim, na tim sjednicama nije bila moguća rasprava, već samo glasovanje o zaključcima. Istaknuto je i da prijedlog zaključka kojim se daje pozitivno mišljenje na prijedlog Programa rada za 2020. godinu nije prihvaćen jer nije dobio potrebnu većinu glasova, kao niti prijedlog zaključka kojim se daje pozitivno mišljenje na Izvješće o radu (poslovanju) HRT-a za 2020. godinu. Rečeno je i da je Programsko vijeće prihvatilo Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom RH za 2020. godinu, kao i Dodatak navedenom Izvješću, ali primjećeno je i da je u 2020. godini otkupljeno puno više vanjske produkcije od onog što je propisano Zakonom o HRT-u. Naglašeno je i da u programu Škola na trećem nije bilo programa prilagođenog djeci pripadnika nacionalnih manjina, kao i djeci tražitelja azila.

Također je ponovljeno, kao i kod prethodnih Izvješća, da bi trebalo mijenjati Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, jer je izmjenom Zakona 2012. godine dana prevelika ovlast Glavnom ravnatelju HRT-a, a nadležnosti Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a bitno su smanjene.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 25. sjednici, održanoj 7. travnja 2022. godine Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 13. prosinca 2021. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Nadzornog odbora HRT-a rekao je da je u izvještajnom razdoblju Nadzorni odbor HRT-a u otežanim uvjetima rada, zbog epidemioloških mjera radi sprječavanja širenja koronavirusa, održao je ukupno 16 sjednica, od toga 4 redovite, 2 izvanredne i 10 elektroničkih. Na svojim sjednicama Nadzorni odbor raspravio je ukupno 63 točke dnevnog reda, te je donio 27 zaključaka i 20 odluka, a 3 predložene odluke nisu prihvaćene jer nisu dobile potrebnu većinu glasova. Revizijski odbor, kao pomoćno tijelo Nadzornog odbora HRT-a, održao je tijekom 2020. godine ukupno 7 sjednica i to 6 redovnih i 1 elektroničku. Nadzorni odbor nije donio Program rada HRT-a jer Programsko vijeće HRT-a nije prethodno usuglasilo i izglasalo pozitivno mišljenje o Programu rada HRT-a za 2020. godinu. Neovisni revizor obavio je reviziju godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske radiotelevizije za 2020. godinu, te su prema njegovom mišljenju godišnji financijski izvještaji  istinito i pošteno prikazivali financijski  položaj HRT-a na dan 31. prosinca 2020. godine, njegovu financijsku  uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu. Nadzorni odbor HRT-a primio je na znanje Izvješće neovisnog revizora o izvršenoj reviziji financijskih izvještaja HRT-a za 2020. godinu i prihvatio financijske izvještaje HRT-a za 2020. godinu. Interna revizija HRT-a tijekom 2020 godine redovito je izvještavala Nadzorni odbor HRT-a o provedenom nadzoru računovodstvenog odvajanja prihoda i rashoda na javnu i komercijalnu djelatnost HRT-a. Nadzorni odbor je također prihvatio je Izvješće Interne revizije o provedenom nadzoru računovodstvenog odvajanja prihoda i rashoda na javnu i komercijalnu djelatnost HRT-a za 2020. godinu. 

U raspravi je ukazano na neke nadzorne aktivnosti koja je Nadzorni odbor obavio u 2020. godini, kao što je nadzor nad projektom nabave videozida za Studio 12, uskrata suglasnosti na Ugovor o energetskom učinku između HRT-a i HEP-a ESCO-a d.o.o., te nadzor nad propisivanjem postupka javne nabave za ”Energetsku uslugu trigeneracijsko postrojenje”. Konstatirano je da je nakon nadzornih aktivnosti iznos za projekt nabave videozida bitno smanjen, a kod Ugovora o energetskom učinku Nadzorni odbor HRT-a je doveden pred gotov čin, pa je uskratio svoju suglasnost, odnosno od predmeta nabave ”Energetska usluga trigeneracijsko postrojenje” se odustalo. Članovi Odbora pohvalili su Izvješće Nadzornog odbora HRT-a i upozorili da postoji visoka razina problema u profesionalnoj pripremi određenih projekata, ali i da novi sastav Nadzornog odbora HRT ima sve stručne kompetencije da svoj posao odradi kvalitetno.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i glasom ”PROTIV” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 24. sjednici, održanoj 1. ožujka 2022. godine Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. (Zakon o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije), koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da je Europska unija poduzela niz mjera kako bi uredila odnose u kibernetičkom prostoru, povećavajući pri tom otpornost i pojačavajući svoju kibernetičku sigurnosnu pripravnost. U cilju povećanja povjerenja i sigurnosti na Jedinstvenom digitalnom tržištu Unije (JDT) te s obzirom na brzo širenje povezanih uređaja bilo je potrebno uspostaviti okvir za sigurnosno certificiranje proizvoda, usluga i procesa informacijsko komunikacijske tehnologije (IKT) odnosno svih subjekata kibernetičkog prostora. Kibernetičko sigurnosno certificiranje postaje posebno važno s obzirom na sve veću uporabu kibernetičkih tehnologija za namjene koja zahtijevaju visok stupanj pouzdanosti i sigurnosti te je u sve većem broju sektora primjetno povećanje ovisnosti o IKT proizvodima, uslugama i procesima, osobito u prometu (automatizirano upravljanje), u sustavima održavanja života i zdravlja (e-zdravstvo), u industriji (kontrolni sustavi za industrijsku automatizaciju – IACS) te u ostvarivanju ljudskih interesa i prava (e-građani).

Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (EU NIS Direktiva), transponirana Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti operatera ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga je regulirala razvrstavanje usluga odnosno objekata kibernetičkog prostora po njihovom značenju (ključne i digitalne usluge) te uspostavila sustav otpornosti (štićenje, izvješćivanje i interveniranje) specifično za najvažnije sektore. Slijednim propisom koji se na EU NIS Direktivu naslanja, Uredbom o Agenciji Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA) i o kibernetičkoj sigurnosnoj certifikaciji u području komunikacijske i informacijske tehnologije („Akt o kibernetičkoj sigurnosti“) 2019/881 od 17. travnja 2019. dovršena je druga faza uređivanja kibernetičkog prostora iz aspekta objekata tog prostora. Uredbom je ENISA dobila aktivniju i važniju ulogu u postizanju kibernetičke otpornosti Unije te je postala stožerno tijelo u mreži agencija država članica koje se bave kibernetičkom sigurnošću na sličan način. Glavni regulator na razini Europske unije je Europska komisija koja, uz operativnu moć ENISA-e i savjetodavnu pomoć Europske skupine za kibernetičku sugurnosnu certifikaciju (European Cybersecurity Cerification Group, ECCG), osigurava provođenje odredbi oba ova zakona, a sukladno proklamiranim strategijama i planskim dokumentima.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, odnosno jedan od ciljeva koji se misli postići sustavom kibernetike sigurnosne certifikacije je jačanje Jedinstvenog digitalnog tržišta EU, kako bi ono postalo značajniji čimbenik na globalnoj sceni i postalo otpornije na disruptivna djelovanja konkurentskih globalnih gospodarstava. Time se olakšava postizanje i jednog od strateških ciljeva Unije – digitalne suverenosti, odnosno mogućnosti slobodnog i samostalnog odlučivanja o svim stvarima u svezi s kibernetičkim prostorom. Posljedično navedenom, države članice EU su preuzele obvezu harmoniziranja svojih propisa i djelovanja na ovom području, te izgradnje ili prilagodbe nacionalnih sustava kibernetičke sigurnosne certifikacije zajedničkom. Važećim propisima u Republici Hrvatskoj nisu predviđene obveze koje bi bile  kompatibilne sa zahtjevima Uredbe (EU) 2019/881, pa je izrađen ovaj Prijedlog zakona, kojim se namjerava na jedinstveni način propisati potrebno radi osiguranja provedbe navedene Uredbe. Obzirom da je Uredbom (EU) 2019/881 zadan glavni okvir jedinstvenog sustava kibernetičkog sigurnosnog certificiranja u Europskoj uniji odnosno način uspostave i provedbe sustava, prijedlogom Zakona se određuju nadležna tijela na nacionalnoj razini, pravna zaštita i sankcijski režim, koji su specifični za svaku državu članicu.

Uz samu Uredbu ovaj Zakon jasno upućuje sve subjekte u Republici Hrvatskoj što im je činiti i kako postupati kada žele ili moraju pribjeći postupku certificiranja za svoje IKT proizvode, usluge ili procese ako ih namjeravaju staviti na jedinstveno tržište Europske unije.Tijela javnog sektora koja su obveznici primjene ovog Zakona imati će osigurana sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru svojih redovnih aktivnosti. Zavod za sigurnost informacijskih sustava određuje se kao nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnosnu certifikaciju, koje postupa sukladno EU kibernetičkim sigurnosnim shemama ili će moći raditi vlastite kibernetično-sigurnosne sheme, a Hrvatska akreditacijska agencija se utvrđuje kao nacionalno akreditacijsko tijelo u Republici Hrvatskoj. 

U raspravi na Odboru je skrenuta pozornost da je nekoliko puta u Prijedlogu zakona umjesto izraza ”kibernetički” pogrešno naveden izraz ”kiber”. Također je postavljeno i pitanje zašto se kasni s donošenjem ovog zakona, budući da se navedena Uredba u svim članicama EU primjenjuje od 28. lipnja 2021. godine. Odgovoreno je da je Radna skupina započela s radom krajem 2019. godine, no zbog objektivnih razloga, odnosno pandemije COVID-19 i dva potresa došlo je do kašnjenja s donošenjem ovog zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (s 5 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom, dok se jedan nazočni zastupnik izjasnio da se suzdržava od glasanja) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. (Zakon o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije).
2.    Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

                        PREDSJEDNICA ODBORA

                        Natalija Martinčević

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

a)    PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

b)    PRIJEDLOG ODLUKE O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Navedene Prijedloge odluka utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 23. sjednici, održanoj 8. prosinca 2021. godine.

Za izvjestiteljicu koja će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedloge odluka, Odbor je odredio Nataliju Martinčević, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti Prijedloge odluke obrazložiti će članovi Odbora Mario Kapulica i Goran Ivanović.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

U prilogu:     
-Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije
-Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije s odgovarajućom dokumentacijom

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br.137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.), Hrvatski sabor na sjednici____ donio je

ODLUKU O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Razrješuju se dužnosti članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije, zbog isteka mandata:

-    mr.sc. MLADEN ČUTURA
-    dr.sc. MAJA MARTINOVIĆ
-    MORANA PALIKOVIĆ GRUDEN

II.

Ova Odluka objavit će se u ”Narodnim novinama”, a stupa na snagu 15. prosinca 2021. godine.
 
KLASA:
Zagreb,

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.  

Odlukom Hrvatskoga sabora o imenovanju dijela članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije od 15. prosinca  2017. godine (”Narodne novine”, br. 127/2017.) mr.sc. Mladen Čutura, dr.sc. Maja Martinović i Morana Paliković Gruden imenovani su članovima Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije. 

Na 23. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, održanoj 8. prosinca 2021. godine, predloženo je da se zbog isteka mandata razrješe dužnosti članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije mr.sc. Mladen Čutura, dr.sc. Maja Martinović i Morana Paliković Gruden. 
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (sa 7 glasova ”ZA”) utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

PRIJEDLOG ODLUKE O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

   Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.) Hrvatski sabor na sjednici _____ donio je

ODLUKU O IMENOVANJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Za članove Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije imenuju se:

-    dr.sc. ZORAN BARAC
-    dr.sc. MARKO PRIMORAC
-    DAMIR RUDEŠ

 
II.

Ova Odluka objavit će se u ”Narodnim novinama”, a stupa na snagu 16. prosinca 2021. godine.
    

KLASA: 
Zagreb,                 
HRVATSKI SABOR
Predsjednik 
Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije je na svojoj 20. sjednici, održanoj 29. listopada 2021. godine, pokrenuo postupak za imenovanje tri člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije zbog isteka mandata tri člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije, te je 3. studenoga 2021. godine objavio natječaj za izbor tri člana Nadzornog odbora HRT-a u ”Narodnim novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. Na 22. sjednici, održanoj 3. prosina 2021. godine, Odbor je razmotrio sve kanditure pristigle na natječaj, te je utvrdio listu kandidata koji udovoljavaju uvjetima za izbor tri člana Nadzornog odbora HRT-a propisanim Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i natječajem na kojoj je 11 kandidata i koja je objavljena na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. 

Na svojoj 23. sjednici, održanoj  8. prosinca 2021. godine, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije proveo je raspravu, te je sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji jednoglasno ( sa 7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru imenovanje dr.sc. Zorana Barca, dr.sc. Marka Primorca i Damira Rudeša za članove Nadzornog odbora HRT-a i utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
        

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 22. sjednici, održanoj 3. prosinca 2021. godine sve kandidature zaprimljene na natječaj za izbor tri člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije, objavljen 3. studenoga 2021. godine u ”Narodnim novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, te je utvrdio da od 12 zaprimljenih kandidatura, njih 11 ispunjavaju uvjete iz natječaja. Nepravovaljana je kandidatura Zdenka Ljevaka, koja ne ispunjava uvjete iz natječaja. 

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (s 10 glasova ”ZA) donio sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Uvjete za izbor tri člana Nadzornog odbora HRT-a propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i natječajem ispunjavaju sljedeći kandidati:

1. dr.sc. Zoran Barac
2. dr.sc. Paško Bilić
3. dr.sc. Zdravko Kedžo
4. Marijo Kraljević
5. Silvija Luks-Kalogjera
6. mr.sc. Luka Mađerić
7. dr.sc. Antun Pavešković
8. Maja Pleskalt
9. dr.sc. Marko Primorac
10. Damir Rudeš
11. Alan-Stjepko Sorić

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 21. sjednici, održanoj 4. studenoga 2021. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave istaknuo je da će se predloženim zakonom u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske transponirati odredbe Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća  od 20. lipnja 2019. godine, o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka). Preinačena Direktiva temelji se na općem načelu da se javni i javno financirani podaci trebaju ponovno upotrijebiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Ovim Prijedlogom zakona se Zakon o pravu na pristup informacijama usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno navedenom Direktivom, te se njime definiraju novi pojmovi, kao što su otvoreni podaci, standardna dozvola, anonimizacija, dinamički podaci, istraživački podaci, visokovrijedni skupovi podataka, razumni povrat ulaganja i treća osoba. Objava informacija za ponovnu uporabu, osim na lako pretraživ način, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, utvrđuje se u elektroničkom obliku i u pristupačnom obliku. Također se utvrđuje da se odredbe o ponovnoj uporabi informacija ne primjenjuju na informacije u posjedu trgovačkih društava u određenim sektorima i u kojima Republika Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima ili može imati izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno, a koje su izrađene izvan opsega pružanja usluga od općeg interesa propisanog zakonom ili drugim propisom, te koje se odnose na djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju i koje stoga, sukladno propisima o javnoj nabavi ne podliježu pravilima o javnoj nabavi. Utvrđuje se i da po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija nisu dužna postupati navedena trgovačka društva, kao ni obrazovne ustanove, znanstvenoistraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja. Isto tako, utvrđuje se da tijela javne vlasti ne naplaćuju naknadu za ponovnu uporabu informacija, te da mogu naplatiti stvarne troškove, koji osim već ranije utvrđenih troškova nastalih zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, uključuju i troškove anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija. Također se utvrđuju iznimke, odnosno tijela koja korisniku mogu naplatiti troškove ponovne uporabe, te se kao takva utvrđuju knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi, gore spomenuta trgovačka društva te ostala tijela javne vlasti koja se pretežito financiraju iz vlastitih prihoda. Također se utvrđuje da se ne naplaćuje naknada za ponovnu uporabu visokovrijednih skupova podataka u posjedu gore spomenutih trgovačkih društava ako bi to dovelo do narušavanja tržišnog natjecanja na relevantnim tržištima, a također ne naplaćuje se naknada za ponovnu uporabu istraživačkih podataka ako su financirani javnim sredstvima i ako su ih istraživači, istraživačke organizacije ili organizacije koje financiraju istraživanja već učinili javno dostupnim putem institucijskog ili tematskog repozitorija.

Prijedlogom zakona također se predlaže izmjena i dopuna pojedinih odredbi Zakona, radi uklanjanja u praksi uočenih nedostataka u njegovoj primjeni. Tako se prijedlogom zakona predlaže jasno utvrditi da je „odgovorna osoba“ u smislu ovoga Zakona čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje tijela javne vlasti. Isto tako, Prijedlogom zakona predlaže se jasno utvrditi vrste informacija koje uvijek moraju biti dostupne javnosti (osobno ime ili naziv, iznos i namjena sredstava) bez provođenja testa razmjernosti, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak ili se može ograničiti temeljem drugih osnova propisanih člankom 15. ovoga Zakona, čime se ujedno ubrzava postupak, a da se za detaljnije i opsežnije informacije provodi test razmjernosti i javnog interesa. 

Predlaže se također, radi osiguranja prave zaštite, utvrditi da podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti prigovor  na obavijesti iz članka 23. stavka 2.  te se na podnošenje i postupanje po prigovoru primjenjuju odredbe Zakona kojim se uređuje opći upravni postupak. Ujedno se dopunjuje stavak 2. na način da se utvrđuje da tijelo javne vlasti (osim o postojanju razloga koji su utvrđeni člankom 23. stavkom 1. točkama 2.,3., 4. i 5.) obavještava podnositelja zahtjeva pisanim putem i o postojanju razloga utvrđenog stavkom 1. točkom 6. istoga članka, tj. kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.

U članku 25. stavku 3. Zakona predlaže se izmijeniti rok u kojem je Povjerenik dužan donijeti rješenje o žalbi, tako da se umjesto dosadašnjeg roka od 30 dana od dana predaje uredne žalbe utvrdi rok od 60 dana od dana predaje uredne žalbe. U članku 35. stavku 3. Zakona utvrđuje se da osim izvješća o provedbi ovoga Zakona, Povjernik podnosi Hrvatskom saboru i druga izvješća kada Hrvatski sabor to od njega zatraži.

Prijedlogom zakona predlaže se također utvrditi i da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, na prijedlog Povjerenika za informiranje i uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, odlukom određuje jednog od službenika iz Ureda povjerenika koji će zamjenjivati Povjerenika za informiranje u slučajevima kada je Povjerenik spriječen u obavljanju dužnosti u razdobljima kraćim od 6 mjeseci te u prijelaznom periodu nakon isteka mandata Povjerenika do imenovanja novog Povjerenika.

Uvodno se obratio i Povjerenik za informiranje te je rekao da je Ured povjernika inicirao izradu ovog Prijedloga zakona, te da postoji nekoliko pitanja oko kojih nije postignuta suglasnost. Prvo se odnosi na članak 6. Prijedloga zakona odnosno izmijenjeni članak 16. stavak 3. gdje se u prvom dijelu informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava čine dostupnim javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a u drugom djelu ako informacija predstavlja klasificirani podatak ili se može ograničiti temeljem drugih osnova propisanih člankom 15. Zakona potreban je test razmjernosti i javnog interesa. U Uredu povjernika smatraju da drugi dio poništava efekt prvog dijela. Drugo pitanje je vezano za članak 19. Prijedloga zakona, gdje bi, po njihovom mišljenju, uz zahtjev Hrvatskog sabora druga izvješća trebao moći podnositi i sam Povjernik. Treće pitanje je sankcioniranje odgovorne osobe, gdje se kao odgovorna osoba navodi čelnik tijela, a što je bilo potrebno zbog neujednačene sudske prakse. 

U raspravi je posebno pohvaljeno uvođenje pojma anonimizacije informacija. Postavljeno pitanje vezano za naknadu troškova za ponovnu uporabu informacija, posebno za anonimizaciju koja je skupa, te ako bi se radilo o većem broja podataka, onaj koji želi podatke bi mogao zbog toga odustati od svog zahtjeva. Odgovoreno je da će trošak plaćati oni koji će podatke komercijalno koristiti, te da se pokušalo se napraviti jedan balans. Iznesen je i prijedlog da kod obavijesti o dostupnosti bude navedeno gdje je taj podatak dostupan i kako se može do njega doći. Također, ako je podatak isporučen, trebalo bi navesti kako je bio isporučen i u kojem dokumentu. 

Skrenuta je i pozornost na ravnotežu između prava na transparentnost i prava na zaštitu osobnih podataka te je postavljeno pitanje može li se i ovim Zakonom prevenirati otpori načelnika, gradonačelnika i župana vezano za objavu podataka o tome kako se troše novci poreznih obveznika koji se moraju sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi javno objavljivati na lako pretraživ način u strojno čitljivom i otvorenom obliku, a uskoro bi se nešto slično trebalo regulirati i Zakonom o proračunu. Odgovoreno je da je to nemoguće do kraja izbalansirati, ali i da će sljedeća godina će biti proglašena godinom proaktivne objave podataka.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (6 glasova ”ZA i 2 ”SUZDRŽANA” glasa). 
2.    Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona (8 glasova ”ZA”).

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

HRVATSKI SABOR
Odbor za informiranje,
informatizaciju i medije

Zagreb, 18. listopada 2021.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA
SABORA

Na temelju članka 19.a stavka 3. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

PRIJEDLOG ODLUKE
O IMENOVANJU GLAVNOG RAVNATELJA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Navedeni prijedlog utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 18. listopada 2021. godine.

Za izvjestiteljicu koja će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedlog odluke, Odbor je odredio Nataliju Martinčević, predsjednicu Odbora, a u slučaju njene spriječenosti Prijedlog odluke obrazložiti će Željko Pavić, potpredsjednik Odbora, te članovi Odbora, dr.sc. Vesna Bedeković, Mario Kapulica i Goran Ivanović.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Privitak: - Prijedlog odluke

PRIJEDLOG ODLUKE
O IMENOVANJU GLAVNOG RAVNATELJA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 19.a stavka 3. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.) Hrvatski sabor na sjednici _____ donio je

ODLUKU
O IMENOVANJU GLAVNOG RAVNATELJA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Za Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije imenuje se ROBERT ŠVEB.

II.

    Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

KLASA:
Zagreb,
HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v.r.

O b r a z l o ž e n j e:
Uz točku I.

Hrvatski sabor je 15. srpnja 2021. godine donio Odluku o razrješenju Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i Odluku o imenovanju vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije („Narodne novine“, br. 83/2021.), kojom je za vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a imenovan Renato Kunić. 

Sukladno članku 19.a stavku 3. i 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije je u „Narodnim novinama“, br. 83/2021., od 21. srpnja 2021. godine objavio Natječaj za imenovanje Glavnog/e ravnatelja/ice Hrvatske radiotelevizije, kojim je odredio rok za zaprimanje prijava 45 dana od dana objave Natječaja. Zadnji dan roka bio je 6. rujna 2021. godine. U naznačenom roku Nadzorni odbor HRT-a zaprimio je 16 prijava s natječajnom dokumentacijom. Na svojoj 51. redovnoj sjednici održanoj 14. rujna 2021. godine Nadzorni odbor HRT-a otvorio je prijave, te je utvrdio da su sve prijave pravodobne u smislu rokova utvrđenih javnim natječajem, a od prijavljenih 16, 13 kandidata/kinja ispunjava uvjete za imenovanje Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Statutom Hrvatske radiotelevizije i mogu se smatrati kandidatima prijavljenim na javni natječaj, a to su: Krešimir Ćosić, Gordana Grandov, Marijo Kraljević, Nikola Kristić, Josip Krželj, Ivo Kujundžić, Dražen Miočić, Dražen Rajković, Anja Šovagović Despot, Darijo Špelić, Robert Šveb, Željko Valentić i Ivica Zadro. Prema odluci Nadzornog odbora HRT-a kandidatkinje koje ne ispunjavaju uvjete javnog natječaja su: Mirela Despot Zadro, Sanja Ivančin i Anita Šimić Bitunjac. O tome je Nadzorni odbor HRT-a 16. rujna 2021. godine dostavio Mišljenje Odboru za informiranje, informatizaciju i medije. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije je na 17. sjednici, održanoj 5. i 6. listopada 2021. godine obavio razgovore s kandidatima/kinjama koji ispunjavaju uvjete za imenovanje Glavnog ravnatelja/ice Hrvatske radiotelevizije i na njih su se odazvali svi kandidati/kinje prijavljeni na Natječaj koji ispunjavanju uvjete propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i Statutom Hrvatske radiotelevizije. 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije je na svojoj 19. sjednici, održanoj 18. listopada 2021. godine raspravljao o imenovanju Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, te je nakon provedene rasprave sa 7 glasova „ZA“ utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru. Hrvatski sabor imenuje Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije većinom glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru na mandat od pet godina (članak 19.a stavak 3. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.)

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke. 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 15. sjednici, održanoj 24. rujna 2021. godine Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije, aktom od 22. listopada 2020. godine.

Odbor je navedeno Izvješće razmotrio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije. Rekao je da je Agencija za elektroničke medije u 2019. godini obradila 7871 akt u 2427 predmeta. Vijeće za elektroničke medije u izvještajnom razdoblju tri je puta objavilo Obavijest o namjeri davanja koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga radija i jednu Obavijest o namjeri davanja koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije i radija. Ukupno je dodijeljeno 16 koncesija za obavljanje djelatnosti radija i 1 koncesija za obavljanje djelatnosti televizije. U 2019. godini Vijeće za elektroničke medije nije donijelo ni jednu odluku o privremenom oduzimanju koncesje, no donijelo je jednu odluku o trajnom oduzimanju koncesije, a tri nakladnika radija odustala su od koncesije zbog nemogućnosti daljnjeg urednog poslovanja. Također, Vijeće je u 2019. godini 9 puta odlučivalo temeljem zahtjeva o koncentraciji vlasništva, te je u svim predmetima donesena odluka da je koncentracija vlasništva dopuštena. Odbobreno je i 11 zahtjeva za dopuštenje pružanja medijskih usluga putem kabela, satelita i interneta, te 2 zahtjeva za dopuštenje za pružanje audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev. Odlukom o dodjeli sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u 2019. godini dodijeljena su sredstva za 43 neprofitna pružatelja elektroničkih publikacija u iznosu od 1.680.000,00 kuna, neprofitnim proizvođačima audioviuzalnog i radijskog programa u iznosu od 672.832,40 kuna, nakladnicima radija 15.108.221,08 kuna, neprofitnim pružateljima medijskih usluga televizije i radija 250.000,00 kuna, nakladnicima televizije 15.374.000,00 kuna i nakladnicima radija 500.000,00 kuna.  

Što se tiče nadzora nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama u 2019. godini, pregledano je ukupno 1257 emisija, odnosno ukupno 78.155 minuta programa. Napravljeno je i ukupno 40 složenih analiza, od čega 17 televizijskih i 23 radijske u kojima je ukupno analizirano 6720 sati programa od ukupno 19 nakladnika obuhvaćenih ovim analizama. Vijeće je izreklo ukupno 34 mjere nakladnicima televizije i radija te pružateljima elektroničkih publikacija. Od toga se 15 odluka odnosilo na nakladnike televizije, na radijske nakladnike se odnosilo 14 odluka, a na pružatelje elektroničkih publikacija 5 odluka. U 21 slučaju radilo se o upozorenju, 11 slučajeva su bile opomene, 1 prekršajni nalog, te jedno trajno oduzimanje koncesije.

Agencija je u 2019. godini dodatno pojačala aktivnosti na osvještavanju važnosti i razvijanja medijske pismenosti, a Vijeće za elektroničke medije kontinuirano je surađivalo s tijelima državne i javne uprave te ustanovama i udrugama u okviru svoje nadležnosti davajući stručna mišljenja i sudjelujući na konferencijama i tribinama kao i na duge načine.

U raspravi je bilo riječi o govoru mržnje kao i neprimjerenom govoru u kontakt emisijama. Rečeno je da je govor mržnje kazneno djelo, a neprimjereni govor trebao bi prekinuti voditelj emisije. No, konstatirano je i da Kazneni zakon ne poznaje govor mržnje, ali u njemu postoje odredbe koje se posredno mogu podvesti pod pojam govora mržnje, a u 2019. godini nije bilo sankcija po toj osnovi.

Također je pohvaljen projekt Dani medijske pismenosti u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja te suradnji s HAVC-om, Hrvatskim filmskim savezom i vodećim udrugama s područja medijskog i filmskog obrazovanja, te nacionalnim televizijama i dnevnim novinama i drugim medijima. U okviru tog projekta organizirana su ukupno 273 predavanja, radionica, filmskih projekcija i drugih događanja u vrtićima, školama, fakultetima, knjižnicama, kinima i udrugama u više od 90 gradova i mjesta u Hrvatskoj, u kojim aktivnostima je sudjelovalo više od 16 tisuća osoba, od čega 13 tisuća djece i mladih. Postavljeno je pitanje što se događalo 2020. godine i ide li taj projekt dalje. Odgovoreno je da je projekt nastavljen i u 2020. i ide dalje i u ovoj godini, ali uz ograničenja radi epidemioloških mjera i situacije s pandemijom. 
    
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA”, 4 glasa ”PROTIV” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.

                        PREDSJEDNICA ODBORA

                        Natalija Martinčević
 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 14. sjednici, održanoj 14. rujna 2021. godine Konačni prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora ponijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. srpnja 2021. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministrica kulture i medija rekla je da se pitanja koja se uređuju predloženim zakonom temeljem Direktive 2019/790 o autorskom pravu i srodnim pravima na jednistvenom digitalnom tržištu mogu podijeliti na više područja. Prvo područje uređenja je otklanjanje dosadašnje pravne nesigurnosti vezane za određena korištenja iznimaka i ograničenja od autorskog i srodnih prava u kontekstu novih načina korištenja autorskih djela i drugih zaštićenih sadržaja i njihova prilagodba digitalnom i prekograničnom okruženju. Drugo područje uređenje odnosi se na poboljšanje praksi licenciranja i osiguravanja šireg pristupa zaštićenom sadržaju. Treće područje uređenja odnosi se na stvarnje tržišta autorskih prava koje dobro funkionira. Četvrto područje uređenja odnosi se na osiguravanje pretpostavki za pravičnu naknadu autorima i izvođačima u ugovorima kojima isti ustupaju svoja prava radi korištenja njihovih djela ili drugih predmeta zaštite. Isto tako, temeljem Direktive 2019/789, kojoj je cilj osigurati povoljnije uvjete za širenje u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica na način da se olakša licenciranje autorskog prava i srodnih prava, u preloženom zakonu uređuju se također odgovarajuća pitanja. Pored navedenih izmjena koje proizlaze iz obveza članstva u Europskoj uniji, izvršene su i određene izmjene i dopune uređenja pojedinih pitanja temeljem uočenih problema ili nedostataka u primjeni dosadašnjeg propisa, što će pridonijeti dodatno unaprjeđenju djelovanja nacionalnog sustava zaštite autorkog prava i srodnih prava. To se odnosi primjerice na autorska djela stvorena u radnom odnosu u državnoj službi, ugovore o stvaranju autorskog djela po narudžbi, ugovore o stvaranju i korištenju autorskih djela te drugih predmeta zaštite u pojedinim specifičnim područjima, opsežnije uređenje prava nakladnika informativnih publikacija, detaljnije uređenje uvjeta za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja prava od strane neovisnih upravljačkih subjekata, detaljnije definiranje autorskih i srodnih prava koja se ostvaruju u sustavu kolektivne zaštite, izmjenu i dopunu prekršajnih odredbi, kao i jezična i nomotehnička poboljšanja teksta zakona. Propisuje se i novo pravo srodno autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija (primjerice izdavače dnevnih novina, tjednih ili mjesečnih časopisa i sl.). Jasno se propisuje i odgovornost davatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta za zaštićene sadržaje koji se putem njihovih platformi prenose, pohranjuju ili dijele, te se time očekuje rješavanje problema u slučajevima kada tzv. agregatori sadržaja (poput primjerice Google news i dr.) koriste u svojim objavama informativne publikacije, u izdavanje kojih ulažu izdavači, i od toga zarađuju a da pri tom s izdavačima ne dijele tako stečenu financijsku dobit. Posljedica toga je obveza navedenih davatelja usluga da za korištenje zaštićenih sadržaja ishode od nositelja prava potrebna odobrenja, kako bi nositelji prava primili odgovarajuću naknadu za korištenje djela ili drugih predmeta zaštite putem interneta, odnosno da u suprotnome onemoguće neovlašteno korištenje zaštićenih sadržaja. Predloženi zakon uvodi i odredbe kojima se osiguravaju pretpostavke za pravičnu naknadu autorima i izvođačima u ugovorima kojima isti ustupaju svoja prava radi korištenja njihovih djela ili drugih predmeta zaštite, kao i odredbe kojima se detaljnije propisuju pitanja vezana uz ugovore koji se sklapaju radi stvaranja i korištenja autorskih djela te drugih predmeta zaštite u pojedinim specifičnim područjima. Nadalje, daljnim reguliranjem prava u pogledu autorskih djela stvorenih u radnom odnosu postići će se veća pravna sigurnost, kako za poslodavca tako i za autora koji je stvorio autorsko djelo izvršavajući svoje obveze iz ugovora o radu ili po uputama poslodavca. Veća pravna sigurnost posljedica je koja će nastupiti i u pogledu jasnijeg i detaljnijeg reguliranja autorskih djela stvorenih u državnoj ili javnoj službi, autorskih djela stvorenih na javnim visokim učilištima u znanstvenom, umjetničkom i nastavnom radu, autorskih prava studenata na autorskim djelima koja su oni stvorili na visokim učilištima u izvršavanju svojih studentskih obveza te prava i obveze stranaka prema ugovoru o stvaranju autorskog djela po narudžbi. 

Smatra se da će preciznije uređenje uvjeta za obavljanje djelatnosti neovisnih upravljačkih subjekata, koji kao i organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, pridonijeti većoj transparentnosti u njihovom poslovanju i ukupnoj djelotvornosti sustava kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava u Republici Hrvatskoj. U konačnici, detaljnije uređenje opsega autorskih prava i srodnih prava koja se kolektivno ostvaruju doprinijet će većoj sigurnosti za korisnike predmeta zaštite i nositelje prava.

Također će se osigurati preduvjeti za uređeno korištenje postojećih autorskopravnih pitanja u vezi s audiovizualnim djelima koja se nalaze u arhivi Hrvatske radiotelevizije, a nastala su prije 1990. godine.

U svom izlaganju ministrica kulture i medije osvrnula i na dvije tematske sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije koje su održane između prvog i drugog čitanja zakona, a što je rezultiralo brisanjem odredbi članaka 142. i 143., a koje su zamijenjene novim odredbama kojima se uređuju ugovori o stjecanju prava iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu (članak 149. Konačnog prijedloga) budući da upravo ovaj oblik iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba predstavlja glavni predmet sporenja između glazbenih izvođača i proizvođača fonograma. Navedenim  novim odredbama članka 149, uređuje se ugovor o iskorištavanju glazbene umjetničke izvedbe na internetu te se uređuju prava i obveze umjetnika izvođača i proizvođača fonograma kao ugovornih strana, kao i nužni sastojci ovoga ugovora bez kojih se ovakav ugovor neće smatrati sklopljenim. Propisuje se obveza proizvođača fonograma da u pisanom obliku sklopi navedeni ugovor sa svakim od umjetnika izvođača koji sudjeluju u stvaranju umjetničke izvedbe. U slučaju da proizvođač fonograma ne sklopi takav ugovor uvodi se predmnijeva (presumpcija) prema kojoj se prava za umjetnike izvođače s kojima nije sklopljen navedeni ugovor ostvaruju kolektivno. 

U raspravi na Odboru najviše je bilo riječi o odnosu novinara i nakladnika. Kao problematične izdvojene su odredbe koje omogućuju da se autorska prava prenose na nakladnika, te je izneseno mišljenje da se time još više oslabljuje pozicija novinara koji su u odnosu nakladnika slabija strana, a ovim izmjenama zakona omogućava im se da novinarskim radom rade što žele. Rečeno je i da je situacija u medijima ionako nepovoljnija za novinare, te bi se predloženim zakonom nastavila derogacija novinarske struke. Odgovoreno je da je točno da je pozicija novinara slabija u odnosu na nakladnika, ali je netočno da se predloženim zakonom omogućava nakladniku da intervenira u sadržaj, te da je prvi put definirano da se novinarska djela tretiraju kao autorska djela. Želi se ojačati pozicija novinara i zaštititi njihov autorski rad, ali je potrebno razlikovati područja koja su regulirana Zakonom o autorskom pravu i srodnima pravima od područja koja su regulirana Zakonom o medijima. Predloženo je i da se odnos novinara i nakladnika pokuša riješiti na način kako je to riješeno u odnosu izvođača i diskografa, s obzirom da je izvođač također ima slabiju ugovornu poziciju, no rečeno je da se ovdje radi o potpuno drugačijem odnosu s bitno drugačijim karakteristikama.

U raspravi je predloženo i da se u članku 149. u stavku 1. riječi ”ako ugovorom nije drugačije određeno” zamijene riječima ”ako umjetnik izvođač ne odluči naknadu ostvariti kolektivno”, no navedeno nije prihvaćeno jer su odredbe ovoga članka usklađene s odredbama članka 18. Direktive (EU) 2019/790 prema kojoj u provedbi načela plaćanja primjerene i razmjerne naknade izvođačima za iskorištavanje njihovih umjetničkih izvedaba u nacionalnom pravu države članice mogu slobodno koristiti različite mehanizme, pri čemu su dužne uzeti u obzir ugovorne slobode te pravednu ravnotežu između prava i interesa. 

Iznesena je i primjedba na članak 306. stavak 5. koji govori o roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona u kojem se ugovori o iskorištavanju glazbenih umjetnika izvođača koji su između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma sklopljeni prije stupanja na snagu ovog zakona moraju uskladiti s odredbama ovog zakona, a u protivnom će se smatrati da proizvođač fonograma nije stekao prava iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba  na internetu te da se prava umjetnika izvođača u vezi iskorištavanja glazbenih umjetničkih izvedaba na internetu ostvaruju kolektivno. Predloženo je da se taj rok smanji na 6 mjeseci ili maksimalno na godinu dana, no odgovoreno je da je predloženi rok od tri godine primjeren razuman rok za to usklađenje.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 4 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 14. sjednici, održanoj 14. rujna 2021. godine Konačni prijedlog zakona o elektroničkim medijima, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. srpnja 2021. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministrica kulture i medija istaknula je da  se predloženim zakonom uvodi nova definicija audiovizualne medijske usluge sukladno revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, dodatno se definiraju mehanizmi utvrđivanja nadležnosti nad pružateljima medijskih usluga, pružatelji medijskih usluga potiču se na izradu planova kako bi njihove usluge bile pristupačnije osobama s invaliditetom, uvodi se veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama samog pružatelja kao i na objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja pri čemu se vlasničke strukture dokazuju izvatkom iz Registra stvarnih vlasnika, a obveza potrošnje 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju od strane tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda te pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske proširena je i na elektroničke publikacije. Mijenja se i način izračuna programske osnove na način da pružatelji medijskih usluga moraju precizirati 70% programske osnove dok im je dozvoljeno da 30% mogu mijenjati i prilagođavati stvarnim svakodnevnim događajima koji su od osobitog interesa za javnost. Usklađuje se i udio ukupnog tjednog programa koji mora biti posvećen priopćavanju vijesti i obavijesti na području koncesije sukladno veličini koncesijskog područja. Izračun vlastite proizvodnje bazirat će se na tjednom vremenu emitiranja, a uvodi se i sezonalitet kod obračuna te će sada udio biti veći u tzv. jesenskoj shemi i manji u tzv. ljetnoj shemi. Pojačavaju se i obveze vezane za pružatelja elektroničkih publikacija, te se uvode odredbe vezane za usluge za razmjenu videozapisa sukladno revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama. 

Što se tiče nedopuštene promjene vlasništva, propisana su ograničenja čije kršenje dovodi do nedopuštene promjene vlasništva vezano uz zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, a propisano se ograničenje primjenjuje i na usluge na zahtjev te na pružatelje medijskih usluga koji emitiraju programe putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa kao i na povezane osobe koje se određuju sukadno odredbama Poreznog zakona. Smatrat će se da pružatelj medijske usluge ima dominantnu ulogu na tržištu ako je njegov udio 40% u udjelu godišnjih prihoda svih medijskih usluga i elektroničkih publikacija na području Republike Hrvatske, a pri izračunu uzimaju se u obzir prihodi Hrvatske radiotelevizije koje ostvaruje isključivo obavljanjem komercijalne djelatnosti te prihodi povezanih osoba.

Članak 68. koji je zabranjivao vertikalnu integraciju brisan je te je uvedena obveza nakladnicima televizije s koncesijom na državnoj razini da javno objave ponudu za prijenos svojih nenaplatnih televizijskih kanala za operatore elektroničkih komunikacija koji pružaju uslugu naplatne televizije krajnjim korisnicima, a ukupnu naknadu izračunava Vijeće za elektroničke medije u suradnji s Hrvatskom agencijom za mrežne djelatnosti.

Dodan je i novi članak 93. koji propisuje obvezu operateru u slučaju da postane pružatelj medijske usluge emitiranja programa putem satelita, kabela, interneta i drugim dopuštenim oblicima prijenosa da mora osigurati da udio hrvatskih neovisnih proizvođača u godišnjem audiovizualnom program iznosi najmanje 10% ukupnog godišnjeg bruto prihoda koji je ostvario u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti.

U članku 94. koji propisuje odgovornost pružatelja elektroničke publikacije za sadržaj koji je generirao korisnik u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Udrugom novinskih izdavača pri HUP-u odredba je preformulirana na način da je jasno propisana obveza da pružatelj elektroničke publikacije odgovara za cjelokupni sadržaj, uključujući i sadržaj koji je generirao korisnik ako propusti registrirati korisnika i ako nije na jasan i lako uočljiv način upozorio korisnika na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredbi.

Također se u članku 99. predlaže smanjenje visine prekršajne kazne sa 100.000,00 na 50.000,00 kuna, a radi se o prekršajima vezanim uz rad nakladnika ali ne i za program. 

U raspravi na Odboru postavljano je pitanje vezano za članak 94. Konačnog prijedloga i mogućnost lažne registracije korisnika, te je predloženo da se korisnici identificiraju preko Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS-a), putem jedne od ponuđenih vjerodajnica ili passworda. Rečeno je  da je intencija zakona bila prevenirati govor mržnje, a uvođenje skupih tehničkih rješenja nije se činilo oportuno.

Nadalje, ponovljeno je i mišljenje, kao i prilikom rasprave u prvom čitanju, da su predloženim zakonom hipernormiraju ljudski odnosi, uz obrazloženje da se time sužava prostor onome što se zove moral, ljudskost, empatija i slično. Također je ponovljena primjedba na pojam ”rodni identitet” koji se spominje u nekoliko članaka, te je predloženo njegovo brisanje, no prijedlog nije prihvaćen jer je taj pojam preuzet iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Također je iznesena primjedba da je način izbora članova Vijeća za elektroničke medije, koji je uređen člankom 76. Konačnog prijedloga zakona, netransparentan. Dio članova Odbora smatra da bi prijedlog za imenovanje članova Vijeća trebao dati Hrvatski sabor te da bi se oni trebali birati dvotrećinskom većinom, a da barem jednog člana izravno delegira Hrvatsko novinarsko društvo. Rečeno je da na dosadašnji način izbora članova Vijeća nije bilo ozbiljnih primjedbi, te da se u Vijeće predlažu birati oni sa završenom visokom stručnom spremom koji imaju stručno znanje, sposobnost i iskustvo u radu u području medija, novinarstva, tehnologije, ekonomije, sociologije i prava.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA”, 1 glasom ”PROTIV” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o elektroničkim medijima. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

HRVATSKI SABOR
Odbor za informiranje,
informatizaciju i medije

Zagreb, 7. srpnja 2021.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 20. stavka 7. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU GLAVNOG RAVNATELJA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Navedeni prijedlog utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 7. srpnja 2021. godine.

Za izvjestiteljicu koja će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedlog, Odbor je odredio Nataliju Martinčević, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Privitak: - prijedlog Odluke
PRIJEDLOG ODLUKE
O RAZRJEŠENJU GLAVNOG RAVNATELJA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 20. stavka 6. podstavka 7. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.) Hrvatski sabor na sjednici _____ donio je

ODLUKU
O RAZRJEŠENJU GLAVNOG RAVNATELJA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Razrješuje se dužnosti Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije KAZIMIR BAČIĆ.

II.

    Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

KLASA:
Zagreb,
HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v.r.

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.

Odredbom članka 20. stavka 6. podstavka 7. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, broj 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017 i 94/2018.) propisano je da će tijelo nadležno za izbor razriješiti dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a u drugim slučajevima predviđenim zakonom i Statutom HRT-a.

S obzirom da je u nedavnoj antikorupcijskoj akciji policije i USKOK-a uhićen Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić, te mu se stavlja na teret kazneno djelo trgovanja utjecajem iz članka 295. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017., 118/2018. i 126/2019.), Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije odlučio je pokrenuti postupak njegova razrješenja zbog narušavanja ugleda Hrvatske radiotelevizije. Uvažavajući presumpciju nevinosti, Nadzorni odbor ipak smatra da u novonastalim okolnostima, kada se protiv njega provodi istraga zbog osnovane sumnje  u počinjenje teškog kaznenog djela, Kazimir Bačić ne može više vjerodostojno obavljati dužnost Glavnog ravnatelja HRT-a, odnosno predstavljati i zastupati jednu iznimno važnu javnu ustanovu kao što je Hrvatska radiotelevizija, jedini javni medijski servis u Republici Hrvatskoj. 

Odredbom članka 20. stavka 7. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji propisano je da postupak za razrješenje Glavnog ravnatelja HRT-a pokreće Nadzorni odbor HRT-a, a prijedlog za razrješenje Glavnog ravnatelja HRT-a podnosi Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora. Nadzorni odbor HRT-a je na svojoj 48. elektroničkoj izvanrednoj (žurnoj) sjednici održanoj 2. srpnja 2021. godine  donio odluku o pokretanju postupka za razrješenje Glavnog ravnatelja HRT-a, zbog čega je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na svojoj 13. sjednici, održanoj 7. srpnja 2021. godine,  nakon provedene rasprave jednoglasno (s 12 glasova „ZA“) utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

HRVATSKI SABOR
Odbor za informiranje,
informatizaciju i medije

Zagreb, 7. srpnja 2021.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

Na temelju članka 19.a stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

PRIJEDLOG ODLUKE O IMENOVANJU VRŠITELJA DUŽNOSTI GLAVNOG RAVNATELJA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Navedeni prijedlog utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 7. srpnja 2021. godine.

Za izvjestiteljicu koja će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedlog, Odbor je odredio Nataliju Martinčević, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Privitak: - prijedlog Odluke
PRIJEDLOG ODLUKE O IMENOVANJU VRŠITELJA DUŽNOSTI GLAVNOG RAVNATELJA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 19.a stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017. i 94/2018.) Hrvatski sabor na sjednici _____ donio je

ODLUKU O IMENOVANJU VRŠITELJA DUŽNOSTI GLAVNOG RAVNATELJA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

I.

Za vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije imenuje se RENATO KUNIĆ.

II.

    Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.

KLASA:
Zagreb,
HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v.r.

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I.

Odredbom članka 19.a stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, broj 137/2010., 76/2012., 78/2016., 46/2017., 73/2017 i 94/2018.) propisano je da će u slučaju prestanka mandata Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Hrvatski sabor do izbora novog Glavnog ravnatelja HRT-a imenovati vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a, najdulje na rok od godinu dana. S obzirom da je postupak za razrješenje Glavnog ravnatelja HRT-a pokrenuo Nadzorni odbor HRT-a, a Odbor za informiranje, informatizaciju i medije utvrdio prijedlog za razrješenje Glavnog ravnatelja HRT-a, ovaj Odbor je na svojoj 13. sjednici održanoj 7. srpnja 2021. godine  nakon provedene rasprave većinom glasova  ( sa 7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke. 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 10. sjednici, održanoj 6. svibnja 2021. godine Pravilnik o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka (potvrđivanje), koji je Hrvatskom saboru dostavila Agencija za zaštitu osobnih poadataka, aktom od 25. studenoga 2020. godine.

Odbor je navedeni Pravilnik razmotrio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetni Pravilnik.

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Agencije. 

Odbor je bez rasprave, jednoglasno ( s 10 glasova ”ZA”)  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o potvrđivanju Pravilnika o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka.

                             PREDSJEDNICA ODBORA
                        
 Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 10. sjednici, održanoj 6. svibnja 2021. godine Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 31. ožujka 2020. godine.

    Odbor je navedeno Izvješće razmotrio kao matično radno tijelo.

    U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

    Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Agencije. 
    
    Odbor je bez rasprave, većinom glasova ( s 8 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 10. sjednici, održanoj 6. svibnja 2021. godine Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.

    Odbor je navedene Prijedloge odluka razmotrio kao matično radno tijelo.

    U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je odredbom članka 11. stavaka 1. i 4. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji utvrđeno da Hrvatski sabor imenuje i razrješava članove Upravnog vijeća Hine, na vrijeme od 4 godine. Propisano je također da Vlada Republike Hrvatske, na temelju provedenog postupka po javnom pozivu, predlaže Hrvatskom saboru članove Upravnog vijeća Hine. S obzirom da je dijelu članova Upravnog vijeća Hine istekao četverogodišnji mandat i to Slavici Cvitanić iz reda zaposlenih u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, te Bruni Dobroniću, Maji Pleskalt i Romani Bogut iz reda ekonomsko-financijskih, pravnih i informatičkih stručnjaka, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 22. travnja 2021. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, radi isteka mandata. Na istoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, kojim se predlaže imenovati članovima Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije Andreja Matijaševića iz reda zaposlenih u Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji, a iz reda ekonomsko-financijskih, pravnih i informatičkih stručnjaka Slavka Kozinu, Božidara Đereka i Suzanu Grubešić.     

     U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje izbora predloženih kandidata za imenovanje u Upravno Vijeće Hrvatske izvještajne novinske agencije od strane Vlade Republike Hrvatske. Odgovoreno je da je Vlada predložila kandidate sukladno zakonskoj proceduri na temelju javnog poziva i životopisa kandidata.
 
    Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (s 11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Zatim je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA, 2 glasa ”PROTIV” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K
 
Podržava se donošenje Odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNIKCA ODBORA

Natalija Martinčević

Na 8. (elektroničkoj) sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, održanoj 4. ožujka 2021. godine na temelju članka 166. Poslovnika Hrvatskog sabora većinom glasova (s 8 glasova ”ZA” i 3 glasa ”PROTIV”) donesen je sljedeći

ZAKLJUČAK

Na sjednici Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije ždrijebom će se odrediti dva člana Vijeća čiji mandat će biti do 12. srpnja 2023. godine.

Obrazloženje:

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije 4. prosinca 2020. godine objavio je Javni poziv za izbor sedam članova Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije u “Narodnim Novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora. U Javnom pozivu bilo je naznačeno da se pet članova Vijeća HRT-a imenuju na mandat od četiri godine, a dva člana Vijeća na mandat do 12. srpnja 2023. godine. 

Odbor je na svojoj 6. sjednici održanoj 18. veljače 2021. godine razmotrio je sve podnesene prijedloge za članove Vijeća HRT-a te utvrdio Listu kandidata za izbor sedam članova Programskog vijeća HRT-a i uputio je u Hrvatski sabor.  Predloženim zaključkom uređuje se način na koji će se odrediti koja dva izabrana člana Programskog vijeća HRT-a će imati kraći mandat.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević, v.r.  

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora na 7. sjednici, održanoj 1. ožujka 2021. godine raspravljao je pod točkom 1. o  dopisu Ogranka Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u i Sindikata novinara Hrvatske vezano za seksualno uznemiravanje na HTV-u, te su jednoglasno (s 12 glasova ”ZA”) doneseni sljedeći  

Z A K L J U Č C I 

1.    Potvrđuje se 3. zaključak sa zajedničke tematske sjednica Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, održane 12. veljače 2021. godine.
2.    Poziva se Hrvatska radiotelevizija da u roku šest mjeseci dostavi izvješće Odboru za informiranje, informatizaciju i medije o tome što je učinjeno po navedenom zaključku.
3.    S obzirom da Općinsko državno odvjetništvo i policija vrše izvide na temelju podnesene kaznene prijave, dok traju izvidi Odbor ne može donositi zaključke o meritumu stvari.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 6. sjednici, održanoj 18. veljače 2021. godine Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 10. rujna 2020. godine.

    Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

    U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

    U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da je u financijskom segmentu 2019. nastavljen trend pozitivnog poslovanja, pa je tako ostvarena dobit nakon oporezivanja u visini 109,8 milijuna kuna, te da je HRT uspio održati stabilnost prihoda od pristojbe kao temeljnog izvora financiranja javne djelatnosti HRT-a, dok je u dijelu komercijalne prodaje uspio naplatiti  određeni dio prava nelegalnih emitiranja HTV programa. Prihodi za 2019. godinu ostvareni su u iznosu od 1,362 mlrd kuna što je 24,9 milijuna manje od ostvarenja 2018. godine, te 9,6 milijuna kuna više od plana. Prihodi od mjesečne pristojbe su 4,8 milijuna kuna veći od ostvarenih u prethodnoj godini te su 9 milijuna kuna manji u odnosu na plan. Unatoč stabilnim prihodima, HRT je opterećen visokim udjelom fiksnih troškova. Rashodi HRT-a su iznosili 1,239 mlrd kuna i manji su u odnosu na 2018. godinu budući nije bilo velikih sportskih događaja. U proizvodnju programskih sadržaja uloženo je ukupno 263 milijuna kuna izravnih vanjskih troškova što je 9,4% manje nego 2018., a 7% manje od plana. Ostvarena dobit usmjerena je izravno u sanaciju prenesenih gubitaka. Pozitivan rezultat utjecao je i na poboljšanje likvidnosti kao i na smanjenje zaduženosti prema bankama. Poslovne aktivnosti gotovo su u potpunosti financirane iz vlastitih sredstava, a sve obveze su podmirivane u ugovornim rokovima. Tijekom 2019. provela su se značajna ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu, te je u oviru tog investicijskog ciklusa izvršeno sveukupno 210,2 mil kuna ulaganja u dugotrajnu imovinu.
    
    Što se tiče programskog dijela, HRT je nastojala u izvještajnom razdoblju ostvarili raznolikost tema i žanrova u svojim programima, podržavati pluralizam i pružati priliku za izražavanje različitih stajališta i ideja, te svim svojim građanima omogućiti da se uključe, steknu vlastita mišljenja te sudjeluju u demokratskim procesima društva.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje vezano za troškove za odvjetnička društva i javnobilježničke troškove, posebno vezano za tužbe protiv novinara. Odgovoreno je da je većina sudskih sporova riješena nagodbom, a što je u vezi i sa zaključkom Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Neki sudski sporovi se i dalje vode, jer su uloženi pravni lijekovi. Veliki dio tih troškova odnosio se i na naplatu pristojbe.

Postavljeno je i pitanje vezano za strukturu zaposlenih na HRT-u, odnosno o velikom udjelu zaposlenih sa srednjom stručnom spremom, te je iznesena primjedba da je više sredstava trebalo utrošiti na stručno usavršavanje. Rečeno je da veliki broj zaposlenika sa srednjom stručnom spremom vuče korijene iz vremena kada je na HRT-u bilo zaposleno oko 5000 ljudi, a sada ih ima oko 2800, te da se kod zapošljavanja daje prednost visokoj stručnoj spremi. 

Skrenuta je i pozornost da je najveći trošak je bio prema Odašiljačima i vezama i da je gotovo 20 % viši u odnosu na prethodnu godinu, te je postavljeno i pitanje da li je došlo do povećanja programa u odnosu na prethodnu godinu. Odgovoreno je da Odšiljači i veze imaju svoj cjenik i on je isti za HRT i za druge korisnike istih usluga.

Nadalje, pohvaljen je rad Hrvatskog radija, posebno prvog i drugog programa, dok na trećem programu još treba poraditi, te je rečeno da je potrebno dati veću podršku onima koji čuvaju kulturu i kulturnu baštinu Republike Hrvatske i tražiti izlaz u kreativnosti. Što se tiče televizije, iznesena je primjedba da je izgubljen kontakt s gledateljstvom, posebno u ”prime time”-u, na što je rečeno da HRT treba ispunjavati svoju ulogu javne televizije, te se ne može niti treba mjeriti s komercijalnim televizijama.

    Nakon provedene rasprave Odbor nije donio odluku jer su mišljenja članova Odbora ostala podijeljena ( 5 glasova ”ZA” i 5 glasova ”PROTIV”). 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 6. sjednici, održanoj 18. veljače 2021. godine Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 12. prosinca 2019. godine, te Godišnjem izvješću o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 26. listopada 2020. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

Uvodno obrazloženje dao je predsjednik Nadzornog odbora HRT-a.

U raspravi na postavljeno je pitanje da li je Nadzorni odbor dao suglasnost na Strategiju poslovanja i razvoja HRT-a 2018. do 2022., te za troškove odvjetnika i javnih bilježnika i troškove vezane za Odašiljače i veze. Odgovoreno je da je Nadzorni odbor dao suglasnost na Strategiju poslovanja i razvoja i za sve troškove veće od 10 milijuna kuna, a konkretne podatake će dostaviti u pisanom obliku.

Nakon provedene rasprave Odbora je većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA, 4 glasa ”PROTIV” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine.

2. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. godine.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 6. sjednici, održanoj 18. veljače 2021. godine Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 23. prosinca 2019. godine, te Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 10. studenoga 2020. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Programskog vijeća HRT-a upozorio je na znatno sužene ovlasti Vijeća u odnosu na prijašnje zakona. Sa željenjem je konstatirao da su prijedlozi, primjedbe i sugestije članova Vijeća upućivani sa sjednica Vijeća uglavnom bili ignorirani, te da bi se u budućim izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji svakako moralo uzeti u obzir i redefiniranje ovlasti Programskog vijeća. Rad Vijeća također je bio otežan i zbog činjenice da je Hrvatski sabor u 2019. godini izabrao samo dva člana Vijeća umjesto četiri, pa Vijeće ni do danas nije popunjeno u skladu sa Zakonom o HRT-u.   

U raspravi na Odboru rečeno je i da neki članovi Programskog vijeća nisu sudjelovali šest mjeseci u njegovom radu te je to dodatno otežavalo njegovo djelovanje. Zaključeno je da bi svakako trebalo razmotriti prijedlog za izmjenu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, jer ako su odluke Vijeća neobvezujuće, to dovodi do neravnoteže moći i otežava ulogu Programskog vijeća da predstavlja i štiti interese javnosti.    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( s 9 glasova ”ZA”, 1 glasom ”PROTIV” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1. Prima se na znanje Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine.

2. Prima se na znanje Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. godine.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 4. sjednici, održanoj 10. prosinca 2020. godine Prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora ponijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2020. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministrica kulture i medija rekla je da je važeći Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2003. višekratno mijenjan i dopunjavan, da se način korištenja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava bitno izmijenio u kontekstu razvoja digitalnih i informacijskih tehnologija, te se pokazalo potrebnim osuvremeniti pravni okvir za zaštitu autorskog prava i srodnih prava i prilagoditi digitalnom društvu, zbog čega pristupilo izradi novog zakona. Predloženim zakonom se na nacionalnoj razini nastoje osigurati bolji pravni instrumenti za daljnji razvoj kreativnih, kulturnih i medijskih industrija koje znatno doprinose nacionalnom i europskom gospodarstvu. Također, on ima za cilj prilagoditi postojeći pravni okvir tehnološkom razvoju koji je izmijenio način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava te u formalnom smislu uskladiti nacionalni propis koji uređuje područje autorskih prava i srodnih prava s odredbama Direktive 201/790 i Direktive 2019/789, koje unose novine u ovom pravnom području. Pitanja koja se uređuju predloženim zakonom temeljem Direktive 2019/790 su otklanjanje dosadašnje pravne nesigurnosti vezane za određena korištenja iznimaka i ograničenja od autorskog i srodnih prava u kontekstu novih načina korištenja autorskih djela i drugih zaštićenih sadržaja i njihova prilagodba digitalnom i prekograničnom okruženju, te poboljšanje praksi licenciranja i osiguravanja šireg pristupa zaštićenom sadržaju, što se odnosi na znanstvene i obrazovne sadržaje i kulturnu baštinu. Direktiva 2019/789 ima za cilj osigurati povoljnije uvjete za širenje u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica na način da se olakša licenciranje autorskog prava i srodnih prava. U predloženom zakonu na odgovarajući način utvrđuje se primjena načela zemlje podrijetla kada organizacije za emitiranje žele prekogranično pružati određene internetske usluge kao prateće usluge radiodifuzijskom emitiranju, proširuje se obavezno kolektivno ostvarivanje prava na sve vrste reemitiranja programa i uvode se jasna pravila reguliranja autorskog i srodnih prava u situacijama prijenosa programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka. Isto tako, izvršene su i određene izmjene i dopune uređenja pojedinih pitanja temeljem uočenih problema ili nedostataka u primjeni dosadašnjeg propisa, a također su uvedena i određena jezična i nomotehnička poboljšanja teksta. Propisuje se i novo pravo srodno autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija. Jasno se propisuje i odgovornost davatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta za zaštićene sadržaje koji se putem njihovih platformi prenose, pohranjuju ili dijele. Posljedica te odgovornosti je obveza navedenih davatelja usluga da za korištenje zaštićenih sadržaja ishode od nositelja prava potrebna odobrenja, kako bi nositelji prava primili odgovarajuću naknadu za korištenje djela ili drugih predmeta zaštite putem interneta, odnosno da u suprotnome onemoguće neovlašteno korištenje zaštićenih sadržaja. Predloženi zakon uvodi i odredbe kojima se osiguravaju pretpostavke za pravičnu naknadu autorima i izvođačima u ugovorima kojima isti ustupaju svoja prava radi korištenja njihovih djela ili drugih predmeta zaštite, kao i odredbe kojima se detaljnije propisuju pitanja vezana uz ugovore koji se sklapaju radi stvaranja i korištenja autorskih djela te drugih predmeta zaštite u pojedinim specifičnim područjima.

Glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo istaknula je da je dobar dio odredbi predloženog zakona već zadan i definiran međunarodnim sporazumima i pravnom stečevinom EU-a, a u drugom dijelu moguća je prilagodba odredbi našoj situaciji, te da je Republika Hrvatska među onim članicama EU-a koje su najdalje došle s pripremom zakona. Nakon provedne javne rasprave nastojao se pronaći balans između s jedne strane korisnika, a s druge strane nositelja prava koji trebaju biti adekvatno nagrađeni za svoj rad.

U raspravi na Odboru rečeno je da se radi o vrlo složenom zakonu kojem je potrebno osuvremeniti pravni okvir i prilagoditi ga digitalnom društvu u kojem živimo. Zbog specifičnog trenutka u kojem se ide u izmjenu Zakona, u vrijeme epidemije bolesti COVID 19,  dio rasprave bio je usmjeren na online nastavu i angažman nastavnika, učitelja i profesora za koje smatraju da bi trebali biti dodatno nagrađeni za svoj doprinos u poboljšanju online nastave, te da bi neka rješenja trebala biti otvorena i za druge korisnike. Konstatirano je da je COVID 19 bio izazov za određena područja, pa tako i za obrazovni sustav, te da je teško razlučiti što pripada u nastavu, a što je dodana vrijednost, ali da svakako treba voditi računa što se stavlja na mrežne stranice i da to bude u koordinaciji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Nadalje, posebno je skrenuta pozornost na veliki broj primjedbi iznesenih u javnoj raspravi. Najviše primjedbi bilo je iz područja filma i glazbe. Članovi Odbora smatraju da će autori biti zadovoljni predloženim zakonom, ali na zadovoljstvu ostalih još treba poraditi. Rečeno je da bi do drugog čitanja zakona trebalo svakako obaviti dodatne konzultacije kako bi se u tom dijelu još neke stvari popravile i doradile, jer treba naći dobar balans između interesa svih dionika, kao prvo autora i nositelja prava i onih koji ta prava iskorištavaju i distribuiraju u javnost, odnosno urediti njihove interne odnose na hrvatskom tržištu, a istovremeno voditi računa da se cjelina hrvatskog kulturnog i kreativnog sektora zaštiti u odnosu na globalne distribucijske platforme i servise, kako bi nositelji prava za svoj rad primili pravičnu naknadu. Skrenuta je pozornost i na dijeljenje sadržaja putem interneta. Odgovoreno je da je dio oko digitalizacije ostavljen na slobodu tržišta i slobodu ugovaranja, a honoriranje nije predmet ovog zakona. Naznačeno je i da Europska komisija priprema dokument koji se odnosi na Strategiju razvoja medija, te nacrt novih direktiva koje se tiču jednim dijelom i reguliranja društvenih mreža, odnosno velikih globalnih platformi.

Nadalje, postavljeno je i pitanje štite li se dovoljno programi i baze podataka. Rečeno je da je to uređeno odredbama postojećih direktiva i međunarodnih ugovora, pa da tu nema baš mogućnosti urediti to područje nacionalnim zakonodavstvom. U Programu Europske komisije za 2021. godinu je i revidiranje direktive koja uređuje zaštitu baza podataka vezano za aktualnu raspravu o digitalnom dobu i tretmanu digitalnih podataka, te je za očekivati da će u 2021. godini započeti rasprava o modernizaciji zaštite baza podataka i općenito o drugačijem tretmanu podataka u digitalnoj ekonomiji.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. 
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Željko Pavić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 3. sjednici, održanoj 2. prosinca 2020. godine Prijedlog zakona o elektroničkim medijima, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2020. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministrica kulture i medija istaknula je da će se predloženim zakonom u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske transponirati odredbe Direktive (EU) 2018/1808, kojom je izmijenjena Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama i dijelom odredbe Direktive 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se da audiovizualno oglašavanje mora biti lako prepoznatljivo kao takvo te ne smije koristiti podsvjesne tehnike, dovoditi u pitanje ljudsko dostojanstvo, uključiti ili promicati diskriminaciju, poticati ponašanje koje šteti zdravlju ili sigurnosti, te poticati ponašanje koja uvelike šteti zaštiti okoliša. Zabranjeni oblici audiovizualne komercijale komunikacije uključuju oglašavanje cigareta i drugih duhanskih  proizvoda, uključujući elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje, oglašavanje alkoholnih proizvoda usmjereno posebno na maloljetnike ili poticanje neumjerene potrošnje, oglašavanje lijekova koji se izdaju na recept i liječenje, oglašavanje iskorištavanja dječjeg neiskustva ili lakovjernosti i povjerenja u odrasle ili neopravdanog pokazivanja maloljetnika u opasnim situacijama. Propisuju se i mjere koje su dužni poduzimati pružatelji medijskih usluga, s time da je najštetniji sadržaj, poput neopravdanog  nasilja i pornografije, podvrgnut najstrožim mjerama. Maloljetnici također imaju veću razinu zaštite na mreži jer platforme za dijeljenje videozapisa moraju uspostaviti mjere za zaštitu maloljetnika od štetnog sadržaja. Nadalje, audiovizualne usluge ne smiju sadržavati poticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupa ili člana grupe koje se temelji na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualnoj orijentaciji ili državljanstvu, kao ni sadržaje koji izazivaju na počinjenje terorističkoga kaznenog djela. Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev moraju imati najmanje 30% udjela europskih audiovizualnih djela u svojim katalozima i osigurati isticanje takvih djela. Prijedlogom zakona urediti će se i nova definicija audiovizualne medijske usluge, veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama samog pružatelja kao i na objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja, obveza potrošnje 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju od strane tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda te pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske proširena je i na elektroničke publikacije. Uvodi se obveza da se sredstva za financiranje proizvodnje i objavljivanje regionalnih i lokalnih programa dodjeljuju putem javnog poziva na temelju javno objavljenog kriterija. Mijenja se i način izračuna programske osnove, usklađuje se udio ukupnog tjednog programa koji mora biti posvećen priopćavanju vijesti i obavijesti na području koncesije sukladno veličini koncesijskog područja. Izračun vlastite proizvodnje bazirat će se na tjednom vremenu emitiranja, uvodi se veća zaštita hrvatskog kulturnog identiteta kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih djela, te promjene vezane za narušavanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, gdje udio u gledanosti svih programa pojedinog pružatelja medijske usluge u slučaju da je viši od 45% predstavlja dominantnu ulogu na tržištu.

U raspravi članovi Odbora najviše pozornosti posvetili su članku 93. stavku 3. Prijedloga zakona u kojem se  navodi da je pružatelj elektroničke publikacije odgovoran za cjelokupni sadržaj na elektroničkoj komunikaciji uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici, te su upozorili i na mogućnost zlouporabe od strane pružatelja, kao i na to da će pružatelj možda prije ukinuti komentare i time onemogućiti kritičko izražavanje. Rečeno je i da govor mržnje u svakom slučaju treba suzbijati, ali problem je što on nije dovoljno precizno definiran, te je potrebno pronaći ravnotežu između suzbijanja govora mržnje i slobode izražavanja. Izneseno je i mišljenje da bi navedeni stavak trebalo brisati iz Prijedloga zakona. Nadalje, primjedba je iznesena i na pojam ”rodni identitet” koji se spominje u člancima 14., 22.,71. i 97., te je predloženo također njegovo brisanje, ali odgovoreno je da je taj pojam, kao i ostali pojmovi u navedenim člancima preuzet iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Predloženi zakon u raspravi dobio je i niz pohvala. U prvom redu zbog veće transparentnosti u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama, kao i za objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja, te uvođenja obveze da se sredstva za financiranje proizvodnje i objavljivanje regionalnih i lokalnih programa dodjeljuju putem javnog poziva na temelju javno objavljenog kriterija. Pozitivnim je ocijenjeno i to da audiovizualne usluge ne smiju sadržavati poticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupa ili člana grupe koje se temelji na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualnoj orijentaciji ili državljanstvu, kao ni sadržaje koji izazivaju na počinjenje terorističkoga kaznenog djela. Također, članovi Odbora pohvalili su i nastojanja da se zaštiti hrvatski kulturni identitet kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih djela, kao i rješenja usmjerena na zaštitu maloljetnika koja je sve više potrebna s obzirom na nove tehnike i tehnologije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA”, 2 glasa ”PROTIV” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o elektroničkim medijima. 
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 2. sjednici, održanoj 11. studenoga 2020. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 30. ožujka 2020. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Povjerenik za informiranje rekao je da je izvješće o provedbi Zakona za 2019. godinu dostavilo 4.985 od ukupno 5.808 tijela javne vlasti ili 85,83%.  Tijekom 2019. godine zaprimljeno je ukupno 17.426 zahtjeva, od čega 17.191 zahtjev za pristup informacijama, a 235 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Uz 17.191 zaprimljeni zahtjev za pristup informacijama  bilo je i 465 prenesenih, tako da su tijela u radu imala 17.656 zahtjeva od čega je 94% riješeno u roku. S obzirom na ishod rješavanja zahtjeva, 80% zahtjeva usvajani su u cijelosti ili djelomično. Prema razlozima za odbijanje, najveći broj zahtjeva odbijen je zbog zlouporabe prava (21,7%), zbog ocjene tijela javne vlasti da se tražena informacija  ne smatra informacijom (18,8%), zbog zaštite osobnih podataka (17,5%), te zbog poslovne tajne (12,6%).

Što se tiče zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, tijekom 2019. je 67 tijela zaprimilo 235 zahtjeva, a riješeno je 213 zahtjeva, od čega 206 u roku.

Povjerenik je u izvještajnom razdoblju zaprimio i 814 žalbi, od čega se 810 odnosi na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, a 4 na rješavanje zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Od svih zaprimljenih žalbi 55,30% se odnosi na žalbe zbog šutnje uprave a 44,70% žalbi izjavljeno je na rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za pristup ili ponovnu uporabu informacija. Iz toga je vidljivo da nerješavanje zahtjeva korisnika i dalje predstavlja ozbiljan problem primjene ZPPI-ja. 32,01% postupaka po žalbi ocijenjeno je kao zakonito i pravilno, dok je u 60,84% slučajeva tijelo javne vlasti donijelo odluku koja nije u skladu s odredbama ZPPI-a te je rješenje poništeno.

Pred Visokim upravnim sudom RH tijekom 2019. godine pokrenuto je 177 upravnih sporova. U 112 slučajeva sporovi su pokrenuti protiv rješenja Povjerenika  i 1 u odnosu na rješenje o prigovoru na izjavljenu obavijest iz članka 23. stavka 1. točke 2.-6. ZPPI-ja, dok je u 64 slučajeva upravni spor pokrenut zbog tzv. šutnje uprave. Od 175 dostavljenih odluka u predmetima prava na pristup informacijama, u 105 slučajeva spor je pokrenut protiv rješenja Povjerenika, pri čemu je u 86 slučajeva Visoki upravni sud potvrdio odluku Povjerenika. 

Tijekom 2019. Ured povjerenika imao je u radu 442 predstavke, od čega su riješene 364, a zbog nepostupanja pojedinih tijela pokrenuto je i 18 inspekcijskih nadzora. 
    
Povjerenik je u 2019. uputio i 10 obavijesti o namjeravanom pokretanju prekršajnog postupka u odnosu na jedno tijelo javne vlasti, a izrečeno je i 17 prekršajnih naloga protiv odgovornih osoba u tijelima javne vlasti, zbog nepostupanja po nalogu Povjerenika, a podnesen je i 1 optužni prijedlog protiv odgovorne osobe u jednom tijelu javne vlasti. Zaprimljeno je 37 odluka prekršajnih sudova, a Visoki prekršajni sud RH donio je 4 odluke.

Sveobuhvatnim analitičkim praćenjem provedbe savjetovanja s javnošću bilo je obuhvaćeno ukupno 553 objavljenih propisa, akata i dokumenata, od kojih i 104 zakona, 33 uredbe i 384 pravilnika. No savjetovanje je u pravilu trajalo kraće od optimalnih 30 dana (prosječno 18,84 dana).

Tijekom 2019. održano je 38 edukacija, od čega 34 za službenike, čelnike i rukovodeće službenike, a 4 za korisnike.

U raspravi na Odboru bila je riječ o proaktivnoj objavi informacija javnog karaktera na internetskim stranicama tijela javne vlasti, koja često to ne rade na cjelovit i pravilan način te novinari i ostali korisnici teško dolaze do informacija jer one nisu objavljene na lako pretraživ način. Kao primjer takvih informacija do kojih se teže dolazi navedeni su ugovori između tijela javne vlasti i privatnika, kao i informacije kojima raspolažu javna poduzeća. Također je postavljeno pitanje kako saborski zastupnici mogu brže doći do tražene informacije. Odgovoreno je da oni mogu doći do informacije osim putem zahtjeva prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i sukladno Poslovniku Hrvatskog sabora, a novinari to mogu i po Zakonu o medijima. Također je rečeno da o objavi informacija postoje smjernice ili upute te da one trebaju biti u lako pretraživom obliku, a na lokalnoj ili regionalnoj razini potrebna je veća transparentnost.

Bilo je riječi i o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću gdje je savjetovanje često kraće od 30 dana, no zaključeno je da je problem u zakonskoj odredbi koja kaže da savjetovanje traje u pravilu 30 dana.    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( s 8 glasova  ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

                        PREDSJEDNICA ODBORA

                        Natalija Martinčević

Na 2. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, održanoj 11. studenoga 2020. godine nakon rasprave o Sprječavanju govora mržnje i nasilja u medijima i na društvenim mrežama vezano za predstojeće izmjene Zakona o elektroničkim medijima većinom glasova su (sa 7 glasova ”ZA”, 1 glasom ”PROTIV” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom)  doneseni sljedeći 

ZAKLJUČCI 

1.    Pozivaju se pružatelji medijskih usluga i pružatelji elektroničkih publikacija da donesu vlastite kodekse o sprječavanju govora mržnje.
2.    Govor mržnje treba sustavno suzbijati promicanjem i podizanjem razine medijske pismenosti građana u pogledu širenja takvih sadržaja.

                        PREDSJEDNICA ODBORA

                              Natalija Martinčević

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 1. sjednici, održanoj 1. listopada 2020. godine Izmjenu Statuta Hrvatske izvještajne novinske agencije – davanje suglasnosti, koju je Hrvatskom saboru dostavila ravnateljica Hrvatske izvještajne novinske agencije, aktom od 17. ožujka 2020. godine.

Odbor je navedenu Izmjenu Statuta raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetnu Izmjenu Statuta.

U uvodnom obrazloženju ravnateljica HINE istaknula je da se ovom izmjenom Statuta htjelo omogućiti da HINA obogati svoju ponudu fotografijama i snimkama iz zraka uz pomoć bespilotne letjelice, a čime bi si osigurala i bolju konkurentnost na tržištu. 

U raspravi članovi Odbora su pohvalili rad HINE i naglasili da je to primjer javne ustanove koja vrlo dobro radi svoj posao. Podržali su i predloženu izmjenu Statuta i izrazili nadu da će Hina uz sadašnju jednu bespilotnu letjelicu nabaviti ih još nekoliko, kako bi se osiguralo da se snimanje iz zraka može obaviti na cijelom području Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( s 12 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o davanju suglasnosti na Izmjenu Statuta Hrvatske izvještajne novinske agencije.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević