Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 35. sjednici, održanoj 14. prosinca 2022. godine Prijedlog strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, koju je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog strategije raspravio kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da Prijedlog strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine višesektorski akt strateškog planiranja usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. i temeljnim dokumetima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti čiji je sastavni dio. Njeno donošenje do kraja ove godine čini ispunjenje cilja reforme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Svrha je Strategije definiranje strateških ciljeva za digitalnu transformaciju Hrvatske u narednom razdoblju, s naglaskom na digitalnu transformaciju gospodarstva i javne uprave kroz unaprjeđenje potrebne infrastrukture, digitalizacije poslovnih procesa i usluga, te podizanja digitalnih kompetencija u svim segmentima društva. Izrada Strategije započela je krajem prošle godine, a u svibnju ove godine započele su aktivnosti i izrada analize stanja i Nacrta prijedloga strategije. U izradi Strategije kroz podskupine sudjelovalo je 140 predstavnika iz 41 institucije javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice te udruga. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine definirana je vizija razvoja Republike Hrvatske na sljedeći način: ”Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.” Vizija Strategije digitalna Hrvatska 2032. godine glasi: ”Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom.” Strategija se sastoji od 8 poglavlja i ima 4 strateška cilja: razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo, digitalizirana javna uprava, razvijene dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta i razvijene digitalne kompetencije za život i rad.
U raspravi na Odboru bilo je riječi o transparentnosti javnih financija, te je najavljeno da će uskoro biti donesen pravilnik Ministarstva financija koji će regulirati to područje. Skrenuta je pozornost i na ravnomjernu raspoređenost IT sektora, gdje bi trebalo više uključiti ruralna područja, a izbjegavati da sjedišta takvih poduzeća budu uglavnom koncentrirana u velikim gradovima. Rečeno je i da je većina ugovora tih poduzeća vezana uz posao s državom, no upozoreno je da se ugovori s privatnim poduzećima uglavnom drže u tajnosti, tako da točan broj takvih ugovora nije poznat. Istaknuta je i važnost IT sektora, te je rečeno da je on bitan kao i turizam i da bi ga trebalo potaknuti izmjenom radnog zakonodavstva ili poreznim olakšicama.
Nadalje, rečeno je da bi cilj i krajnji rezultat trebao biti povezivanje baza podataka. Na povezivanju baza podataka intenzivnije se radi unazad dvije godine, kako građani više ne bi trebali lutati od šaltera do šaltera, te je konstatirano da je podatkova interoperativnost jako važna. Skrenuta je pozornost i da pojedini sektori nisu uključeni u Strategiju, kao što je primjerice sektor skrbi i sektor poljoprivrede. Naglašeno je da se radi o krovnom dokumentu u kojem se ne navode konkretne mjere. S obzirom da se radi o desetogodišnjem periodu, sve tehhnologije koje će se pojaviti u tom periodu nisu unaprijed poznate i nije ih moguće predvidjeti, te se iz tog razloga ova Strategija ne bavi konkretnim mjerama u određenim resorima.
Zaključno je rečeno da je Strategija dobra i sveobuhvatna te je postavljena tako da se dalje može nadograđivati, a u skladu s napretkom tehnologije i inovacijama koje nas očekuju u budućnosti.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Podržava se donošenje Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić