Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 21. sjednici, održanoj 4. studenoga 2021. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. listopada 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave istaknuo je da će se predloženim zakonom u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske transponirati odredbe Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine, o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka). Preinačena Direktiva temelji se na općem načelu da se javni i javno financirani podaci trebaju ponovno upotrijebiti u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Ovim Prijedlogom zakona se Zakon o pravu na pristup informacijama usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno navedenom Direktivom, te se njime definiraju novi pojmovi, kao što su otvoreni podaci, standardna dozvola, anonimizacija, dinamički podaci, istraživački podaci, visokovrijedni skupovi podataka, razumni povrat ulaganja i treća osoba. Objava informacija za ponovnu uporabu, osim na lako pretraživ način, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, utvrđuje se u elektroničkom obliku i u pristupačnom obliku. Također se utvrđuje da se odredbe o ponovnoj uporabi informacija ne primjenjuju na informacije u posjedu trgovačkih društava u određenim sektorima i u kojima Republika Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima ili može imati izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno, a koje su izrađene izvan opsega pružanja usluga od općeg interesa propisanog zakonom ili drugim propisom, te koje se odnose na djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju i koje stoga, sukladno propisima o javnoj nabavi ne podliježu pravilima o javnoj nabavi. Utvrđuje se i da po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija nisu dužna postupati navedena trgovačka društva, kao ni obrazovne ustanove, znanstvenoistraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja. Isto tako, utvrđuje se da tijela javne vlasti ne naplaćuju naknadu za ponovnu uporabu informacija, te da mogu naplatiti stvarne troškove, koji osim već ranije utvrđenih troškova nastalih zbog reprodukcije, davanja na uporabu i dostave informacija, uključuju i troškove anonimizacije osobnih podataka i mjera poduzetih za zaštitu poslovno povjerljivih informacija. Također se utvrđuju iznimke, odnosno tijela koja korisniku mogu naplatiti troškove ponovne uporabe, te se kao takva utvrđuju knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi, gore spomenuta trgovačka društva te ostala tijela javne vlasti koja se pretežito financiraju iz vlastitih prihoda. Također se utvrđuje da se ne naplaćuje naknada za ponovnu uporabu visokovrijednih skupova podataka u posjedu gore spomenutih trgovačkih društava ako bi to dovelo do narušavanja tržišnog natjecanja na relevantnim tržištima, a također ne naplaćuje se naknada za ponovnu uporabu istraživačkih podataka ako su financirani javnim sredstvima i ako su ih istraživači, istraživačke organizacije ili organizacije koje financiraju istraživanja već učinili javno dostupnim putem institucijskog ili tematskog repozitorija.
Prijedlogom zakona također se predlaže izmjena i dopuna pojedinih odredbi Zakona, radi uklanjanja u praksi uočenih nedostataka u njegovoj primjeni. Tako se prijedlogom zakona predlaže jasno utvrditi da je „odgovorna osoba“ u smislu ovoga Zakona čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje i predstavljanje tijela javne vlasti. Isto tako, Prijedlogom zakona predlaže se jasno utvrditi vrste informacija koje uvijek moraju biti dostupne javnosti (osobno ime ili naziv, iznos i namjena sredstava) bez provođenja testa razmjernosti, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak ili se može ograničiti temeljem drugih osnova propisanih člankom 15. ovoga Zakona, čime se ujedno ubrzava postupak, a da se za detaljnije i opsežnije informacije provodi test razmjernosti i javnog interesa.
Predlaže se također, radi osiguranja prave zaštite, utvrditi da podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti prigovor na obavijesti iz članka 23. stavka 2. te se na podnošenje i postupanje po prigovoru primjenjuju odredbe Zakona kojim se uređuje opći upravni postupak. Ujedno se dopunjuje stavak 2. na način da se utvrđuje da tijelo javne vlasti (osim o postojanju razloga koji su utvrđeni člankom 23. stavkom 1. točkama 2.,3., 4. i 5.) obavještava podnositelja zahtjeva pisanim putem i o postojanju razloga utvrđenog stavkom 1. točkom 6. istoga članka, tj. kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.
U članku 25. stavku 3. Zakona predlaže se izmijeniti rok u kojem je Povjerenik dužan donijeti rješenje o žalbi, tako da se umjesto dosadašnjeg roka od 30 dana od dana predaje uredne žalbe utvrdi rok od 60 dana od dana predaje uredne žalbe. U članku 35. stavku 3. Zakona utvrđuje se da osim izvješća o provedbi ovoga Zakona, Povjernik podnosi Hrvatskom saboru i druga izvješća kada Hrvatski sabor to od njega zatraži.
Prijedlogom zakona predlaže se također utvrditi i da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, na prijedlog Povjerenika za informiranje i uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, odlukom određuje jednog od službenika iz Ureda povjerenika koji će zamjenjivati Povjerenika za informiranje u slučajevima kada je Povjerenik spriječen u obavljanju dužnosti u razdobljima kraćim od 6 mjeseci te u prijelaznom periodu nakon isteka mandata Povjerenika do imenovanja novog Povjerenika.
Uvodno se obratio i Povjerenik za informiranje te je rekao da je Ured povjernika inicirao izradu ovog Prijedloga zakona, te da postoji nekoliko pitanja oko kojih nije postignuta suglasnost. Prvo se odnosi na članak 6. Prijedloga zakona odnosno izmijenjeni članak 16. stavak 3. gdje se u prvom dijelu informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava čine dostupnim javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a u drugom djelu ako informacija predstavlja klasificirani podatak ili se može ograničiti temeljem drugih osnova propisanih člankom 15. Zakona potreban je test razmjernosti i javnog interesa. U Uredu povjernika smatraju da drugi dio poništava efekt prvog dijela. Drugo pitanje je vezano za članak 19. Prijedloga zakona, gdje bi, po njihovom mišljenju, uz zahtjev Hrvatskog sabora druga izvješća trebao moći podnositi i sam Povjernik. Treće pitanje je sankcioniranje odgovorne osobe, gdje se kao odgovorna osoba navodi čelnik tijela, a što je bilo potrebno zbog neujednačene sudske prakse.
U raspravi je posebno pohvaljeno uvođenje pojma anonimizacije informacija. Postavljeno pitanje vezano za naknadu troškova za ponovnu uporabu informacija, posebno za anonimizaciju koja je skupa, te ako bi se radilo o većem broja podataka, onaj koji želi podatke bi mogao zbog toga odustati od svog zahtjeva. Odgovoreno je da će trošak plaćati oni koji će podatke komercijalno koristiti, te da se pokušalo se napraviti jedan balans. Iznesen je i prijedlog da kod obavijesti o dostupnosti bude navedeno gdje je taj podatak dostupan i kako se može do njega doći. Također, ako je podatak isporučen, trebalo bi navesti kako je bio isporučen i u kojem dokumentu.
Skrenuta je i pozornost na ravnotežu između prava na transparentnost i prava na zaštitu osobnih podataka te je postavljeno pitanje može li se i ovim Zakonom prevenirati otpori načelnika, gradonačelnika i župana vezano za objavu podataka o tome kako se troše novci poreznih obveznika koji se moraju sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi javno objavljivati na lako pretraživ način u strojno čitljivom i otvorenom obliku, a uskoro bi se nešto slično trebalo regulirati i Zakonom o proračunu. Odgovoreno je da je to nemoguće do kraja izbalansirati, ali i da će sljedeća godina će biti proglašena godinom proaktivne objave podataka.
Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće
Z A K L J U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (6 glasova ”ZA i 2 ”SUZDRŽANA” glasa).
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona (8 glasova ”ZA”).
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević